komemoracija stanku horvatu - hds

KOMEMORACIJASTANKU HORVATU43. GLAZBENA TRIBINA PULAMUZIKOLO[KI SIMPOZIJ »GENERACIJA 1906.«TINO PATTIERA —HRVATSKI TENOR SVJETSKOGA GLASA CHANSONFEST2006.ZAGREBFEST '06CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 141/142PROSINAC 2006.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

DAM

IL K

ALO

GJE

RA

cantus_12:cantus_12.qxd 11-Jul-07 8:32 PM

2

P O [ T O V A N I ^ I T A T E L J I C A N T U S A !

Svim ~itate ljima novina Cantus u ime uredni{tva, HDS–a, Cantusa d.o.o. i HDS ZAMP–a ~estitam boì}ne blagdanei èlim uspje{nu 2007. godinu. Nadam se da }e biti ispu njena zvucima ugode, glazbom koja, za svakoga po njegovuukusu, ima terapeut ski u~inak, onom koja lije~i glavobo lju, mrzovo lju i tje skobu bo lje od ijedne tablete. Nadam se

da je takav u~inak na vas ostavila i glazba koju ste na koncertima ili kompaktnim di skovima slu{ali tijekom ove jeseni.Pro~itajte kako je ta glazba djelovala na na{e suradnike koji su vrijedno bi ljeìli naj zna~ajnije kulturne doga|aje, poput 43.Glazbene tribine Pula, Samobor ske glazbene jeseni, Zagrebfesta i Me|unarodnih dana jazza, te su preslu{ali albume ipro~itali k njige kako bi vas uputili u njihov sadràj i kvalitetu.

Iznenada nas je napustio istaknuti hrvat ski skladate lj, profesor kompozicije na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, akademikStanko Horvat. Pro~itajte kako su ga se sjetili neki od njegovih naj bliìh suradnika na komemoraciji odrànoj na dan pogre-ba.

Na kraju godine u kojoj smo vi{e puta obi ljeìli stote ob ljetnice ro|e nja velikih hrvat skih skladate lja donosimo i osvrt namuzikolo{ki simpozij Generacija 1906. posve}en Borisu Papandopulu, Milu Cipri i Ivanu Brkanovi}u.

S ponosom pi{emo o pojedina~nim uspjesima na{ih glazbenika u SAD–u, Velikoj Britaniji, Kini i Slova~koj, kao i o za-paènom predstav lja nju hrvat ske glazbe u [ved skoj i u Be~u.

Donosimo i ~lanke o aktivnostima ZAMP–a te razgovor s direktorom HDS ZAMP–a Tomislavom Rado~ajem koji obja{ -njava propise o za{titi autor skih prava, govori o pruà nju stru~ne pomo}i, rje{ava nju sporova i ostalim va`nim pita njimaiz ovoga podru~ja.

Davor Hrvoj, urednik

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Novi CD Viktora Vidovi}a

Istaknuti hrvatski gitarist Viktor Vidovi} je u dvo-rani Hrvat skoga dru{tva skladate lja 30. studenogpredstavio svoj novi kompaktni disk naslov ljen

Rozeta od pletera, na kojemu su snim ljene skladbehrvatskih skladate lja Borisa Papandopula, Jurja Stahu -ljaka, Alfija Kabi lja, @e ljka Brkanovi}a te samoga Vi-dovi}a. CD je objav ljen u nakladi Aquarius Records.(M.[.)

3. Me|unarodni festivalzborne glazbe

UDubrovniku je od 12. do 16. listopada odràn3. Me|unarodni festival zborne glazbe u orga-nizaciji Dubrova~kog komornog zbora i Grada

Dubrovnika. Na festivalu je uz dubrova~ke zborovesudjelovalo sedam inozemnih zborova iz Rusije,Litve, Izraela, Fin ske, [ved ske, Bugar ske i Norve{ke.Tijekom triju ve~eri u Crkvi sv. Ignacija izvedeno je{ezdeset pjesama à cappella s teì{tem na nacionalnojglazbi u obradi suvremenih skladate lja, a tako|er supredstav ljeni sakralni opusi europ ske vokalne glazbe.Festival je zak lju~en zajedni~kim nastupom svih su-dionika pod dirigentskim vodstvom Frane Krasovca iPera Nyrena iz [ved ske. (Ileana Grazio)

Zagreba~ki kvartet u Mimari

Prva dva koncerta u novoj sezoni 2006./2007. Za-greba~koga kvarteta donijela su iz Riznicekvartet ske glazbe i dva guda~ka kvarteta dvaju

hrvat skih skladate lja. Na prvome koncertu 4. listopa-da izveden je Guda~ki kvartet u C–duru Fra njeKre`me, dok je na idu}em koncertu, odrànom 8. stu-denoga, na programu bio Klasi~ni vrt Marka Ru`djaka.Time Zagreba~ki kvartet i u novoj sezoni nastav lja in-terpretirati i promicati glazbu za guda~ki kvartethrvat skih skladate lja. (M.[.)

Po~etak sezone KvartetaSebastian

Petu koncertnu sezonu Guda~ki je kvartet Sebas-tian zapo~eo 23. listopada koncertom u Malojdvorani KD Vatroslava Lisin skog. Na programu

se, kao {to je ve} tradicija ovoga Kvarteta, na{la i jed-na skladba hrvat skog autora, a rije~ je o suiti za gu-da~ki kvartet [est narodnih Josipa [tolcera Slaven skog.(M.[.)

Kvartet Sebastian

Nagrade Hrvat skoga sabora kulture

Na teme lju raspisanoga Natje~aja za noveskladbe namije njene amater skim pjeva~kimzborovima u 2005./2006. godini, stru~no pov-

jerenstvo u sastavu: Sa nja Drakuli}, Robert Homen iTomislav Uhlik donijelo je s ljede}e odluke. Prvanagrada nije dodije ljena. Druga nagrada dodije ljena jeskladbi Sonet od [imuna Ivana Boì~evi}a, dok jetre}u nagradu dobila skladba Opa cupa tanana DavoraBobi}a. Provedbe Natje~aja za nove skladbe namije -njene puha~kim i tambura{kim orkestrima nisu orga-nizirane zbog nedovo ljnog broja pristiglih skladbi.(M.[.)

IZDAVAÎ: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAÊ: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Na inicijativu gospo|eJadranke Beres ford–Pi -er ce, Hrvatice iz Lon -

dona, koja vodi Me|unarodnuzakladu za hrvat ske spo menike,uspostav ljena je veza izme|uuprave Covent Gardena i Mu -zeja Grada Zagreba. Dogovore -no je da se priredi proslava u~ast Milke Trnine u drugojpolovici 2006. godine, to~nojedno sto lje}e nakon trijumfa uoperi Tosca. Uk lju~ilo se i Min-istarstvo va nj skih poslova ieurop skih integracija, Min-istarstvo kulture, Grad ski uredza obrazova nje, kulturu i {portGrada Zagreba te Veleposlanst-vo Republike Hrvat ske u Lon-donu, gdje se, uz ve} spo me nu -te, posebnom aktivno{}u isti~eFlora Turner, savjetnica za kul-turu te Udruga prijate lja MilkeTrnine i Zagreba~ki operni stu-dio. Cjelokupan je projekt uk -lju~ivao koncert opernih arija,potom izlo`bu u prostorimaopere Covent Garden i, na kra-ju, slikar ski hommage LjerkeNjer{, poznate hrvat ske kera-mi~arke, Milki Trnini i nje zi -nom velikom engle skom kosti-mografu. Uk lju~ile su se i mno -ge istaknute osobe iz engle -skoga dru{tva.

Mladi operni pjeva~i, sopranis-tice Dubravka Jurkovi}, Vedra -na [imi} i Antonija Mirat te ba -riton Davor Radi} uz glasovir -sku prat nju Antuna Petru{i}a iMarija ôpora nastupili su 26.rujna u ispu njenoj Crkvi sv.Ciprijana izvode}i arije iz reper-toara Milke Trnine. Pred oda -bra nom publikom predstavilisu i djela hrvat skih skladate ljaIvana Zajca, Jakova Gotovca,

Iva na Muhvi}a i Ive Tijar-dovi}a. Prije koncerta pub-lici se obratila dr. ZdenkaWeber u ime Odjela zakulturu Ministarstva va nj -skih poslova naglasiv{i va` -nost ovakvih pothvata tepoveziva nja engle ske i hr -vat ske glazbene kulture.Mladi su pjeva~i odu{eviliprisutne pokazav{i da dos-tojno slijede put koji jeutrla njihova velika pret -hod nica.

Najzahtjevniji dio poslapripao je Muzeju GradaZa greba i kustosici NadiPremerl koja je s punopa` nje obradila temu Mil-ka Trnina i Royal OperaHouse. Posebno su pri -prem ljena ~etiri restauri-rana kostima, dio sje}a njavrijednih predmeta, plaka-ta i drugih osobnih stvari»hrvat skoga slavuja«,izme|u ostaloga i fotografi-ja s posvetom GiacomaPu ccinija. Ukupno 154predmeta izloèno je uneobi~no lijepim prostori-ma Covent Gardena. Sve -~a nom su otvore nju, kojeje odràno 9. listopada,prisustvovale brojne osobeiz hrvat skog i engle skogkulturnog ìvota te predstavni-ci brojnih institucija. Izlo`buprati izvrstan katalog s brojnimpodacima o Milki Trnini i pre -krasnim reprodukcijama crteàza kostime, fotografija, plakata,programa i ostaloga na engle -skom i hrvat skom jeziku. Izda -nje je grafi~ki uredio Nikica Pe-trak. Istoga je dana u hrvat skomVeleposlanstvu ot vo rena izlo` -

ba Ljerke Njer{ posve}ena ve-likoj umjetnici u prisutnostinaj istaknutijih en gle skih ihrvat skih gostiju, me|u kojimaje bio i veleposlanik Josip Paro.Izlo`ba u Kra ljev skoj operiCovent Gardena ostaje otvore-na do 20. sije~ nja 2007. godine.

Ukratko, velika Milka Trninavra}a se na pozornicu na kojojje nekad bila slav ljena kao jed-

na od naj ve}ih opernihpje va~ica. Jer, kad ~ujeterije~i istin skih lauda koje jeizrekao John Julius Nor-wich na sve~anom otvore -nju osjetite ponos zbog to-ga {to pripadate svijetuglazbe i {to ste Hrvat kojiìvi u Londonu, graduglazbe i umjetnosti.

Upovodu 105. ob ljetnice ro|e njaRudolfa Matza Muzej grada Za-greba priredio je 18. listopada kon-

cert autorovih djela skladanih zaviolon~elo. Program ve~eri oblikovan je usurad nji s prof. Dobrilom Berkovi}–Mag-daleni} i prof. Valterom De{pa ljem.

Nastupio je niz mladih glazbenika. JakovKu njko, violon~elo i Branka Polak, glaso-vir izveli su Matzov Capriccio za violon~eloi klavir, potom su Elegiju i humore sku za isti

sastav interpretirali Hrvoje Hre{}, vio-lon~elo i Marko Magdaleni}, glasovir. Vio-lon~elistica Valentina ^r njak izvela je au-torov Deseti capriccio, dok su violon~elistMatej Milo{ev i pijanist Marko Mag-daleni} priredili izvedbu djela In modorapsodico za violon~elo i glasovir.

Prvi dodekafon ski capriccio za violon~elo so-lo na Matzovom je instrumentu sviralaKlara Romac. Koncertna je ve~er zavr{ilaKvartetom u d–molu za ~etiri violon~ela u

izvedbi Karmen Pe~ar, Zite Varga, Tile-na Arta~a i Luke [uli}a.

U povodu 20. ob ljetnice Matzove smrtiMuzej grada Zagreba planira u oùjku2008. godine otvoriti za javnost memo-rijalnu Zbirku Margite i Rudolfa Matzau njihovom nekada{ njem domu, gdjebi se sje}a nje na dvoje glazbenikao~uvalo, izme|u ostaloga, izvo|e njemskladbi na njihovim instrumentima.(M.[.)

ISPRAVAK IZ PRO[LOGA BROJA CANTUSAU pro{lom broju novina Cantus (140., listopad 2006.), na 11.stranici u tekstu dr. Zdenke Weber o izda nju Arkadija hrvat skeglazbe uz ime urednice i autorice izda nja, Dodi Komanov,gre{kom je navedeno da je muzikologi nja, a ne profesoricaglazbenog odgoja kako je ispravno.

Ispri~avamo se Dodi Komanov i ~itate ljima zbog nenamjernapropusta.

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

UV

OD

NIK

FOTO

VID

OVI

]

Dani Milke T(e)rnine u LondonuP o v r a t a k T r n i n e n a p o z o r n i c u n a k o j o j j e b i l a s l a v l j e n a k a o j e d n a o d n a j v e } i ho p e r n i h p j e v a ~ i c a

Pi{e: Og njen Tvrtkovi}

Milka Trnina kao Tosca u kostimu Percyja Andersona

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

Ve~er skladbi Rudolfa Matza


3B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Svoj po~etak operne sezone rije~ki jeHNK Ivana pl. Zajca povezao s neko-liko zanim ljivih sve~anih prigoda. Uz

premijerno uprizore nje vi{estruko na gra |i -va ne opere Judita suvremenog hrvat skogskladate lja Frane Para}a, u ~etvrtak, 19.listopada otvoreni su ovogodi{ nji Zaj~evidani, a u prostoru foajea otvorena je iprigodna izlo`ba Kako je stvarano Narodnokazali{te/Teatro popolare. Time je po~elo obi -ljeàva nje 60. godi{ njice rije~koga Kazali{ta,upravo ve~er uo~i povijesnoga datuma prvekazali{ne predstave na hrvat skom je zi ku unovoosnovanoj ustanovi, pr emije re Gun-duli}eve Dubravke 20. listopada davne 1946.godine. Ali, umjesto Zaj ~e vih glaz be -no–scen skih djela, odabrano je ponaj bo ljeostvare nje novije hrvat ske operne produkci-je, Para}ev prijedlog opere »za 21. sto lje}e«, njegov poklon rodnom gradu Splitu iz 2000.godine, za 550. ob ljetnicu ro|e nja slavnogasplit skog »sina«, Marka Maruli}a.

Iz Splita u RijekuIsta je predstava u vrlo uspjeloj reìji PetraSelema s efektnom drvenom scenografijomMatka Treboti}a, kostimima Irene Su{ac isvjetlom Zorana Mihanovi}a prese ljena izSplita u Rijeku. Uglazbiv{i uz stru~nusurad nju Tonka Maroevi}a libreto naarhai~nom hrvat skom jeziku dalmatin skoganarje~ja prema istoimenom Maruli}evomspjevu, skladate lj je na suvremen, dana{ -njem ~ovjeku prihvat ljiv na~in povezaotradiciju povijesne romanti~ne opere sdramat skom jezgrovitosti i simbolizmommodernoga kazali{ta. Glazbeni elementzvukovno{}u obilatog arhai~noga govorapruìo mu je mogu}nost da na arhetip skojrazini izrazi svoju tipi~no mediteran skusklonost prema pjevnosti i klasi~nim har mo -nij skim suzvu~jima. Bila je to prigoda da sehrvat ska kulturna javnost prisjeti na (a Ri-je~ani prvi put upoz na j u) nezaboravnu kre -aciju lika naslovne junaki nje stvorene pre-ma izvanrednim potencijalima ukrajin skevokalne umjetnice Nelly Manu ilen ko, koja

je jedna od rijetkih u hrvat skim ok -vi rima u sta nju suvereno vladatigolemim rasponom ton skog i volu-minoznog registra soprana i mez-zosoprana.

Manuilenko ponovno na opernojsceniRije~ka je Judita bila prigoda da senakon vi{e godina izbiva nja sa scenena operni podij vrati umjetnica kojaje na vrhuncu karijere kao prvaki njaSplit ske opere sasvim prestala scen -ski nastupati i posvetila se pedagogi-ji kao docentica i pro~elnica Pje-va~koga odsjeka na split skoj Umjet-ni~ koj akademiji. Za razliku od brojnih glaz be -no–scen skih djela koja su nastala u pos ljed njihpola sto lje}a i koja su nakon praizvedbi brzopadala u zaborav, Para}evu je Juditu objeru~keprihvatila publika i kritika u Splitu, ali i u Za-grebu u pro lje}e 2001. na gostova nju Split skeopere u sklopu 21. Mu zi~ kog biennala. Djelo senakon nekoliko godina {ut nje u novije dobazaboravu uspje{no oduprlo zahva ljuju}i DVDizda nju s televizij skom snimkom praizvedbekoje je objavila tvrtka Cantus te je ove godinenagra|eno di skograf skom nagradom Porin zanaj bo lju produkciju klasi~ne glazbe u 2005. go-dini. Zbog tog dosad jedinog DVD izda njaklasi~ne glazbe u Hrvat skoj, s nezaboravnom iemocijama nabijenom split skom izvedbomprisi ljeni smo uspo re |ivati svako idu}e tuma~e -nje djela. Prava vla darica scene u svojem upra-vo kra ljev skom pri kazu hrabre i ponosite Judite,u glasovnom se izraàju Manuilenko pribliìlasjaju po kojem je pamtimo.

Uskla|eni splet ma njih ulogaVezu sa Splitom me|u ostalim je tuma~ima liko-va predstavio izraàjni split ski bas Ivica îke{koji je u ulozi Oloferna u odnosu na premijernusplit sku postavu zamijenio ovoga ljeta preminu-log Nevena Belamari}a. Na ̀ a lost, us kla |enizbor rije~ke Opere nije po volumenu i sna zi is-to {to i split ski operni zbor, bez sum nje naj bo lji

vokalni ansambl ovih prostora ~ije je kvalitetePara} nesum njivo imao u vidu pri pisa nju ovogadjela. Simfonij ski potencijal bujne skladate ljeveorkestralne partiture pretjerano je obuzeomaestru Nadu Mato{evi} koja je povremenozaborav ljala dovo ljno istaknuti vokalne solistena sceni. U nizu sporednih uloga rije~ka jeOpera pokazala svoje naj bo lje potencijale u ko-jima su se isticali lir ski tenor Sergej Kise ljev kaoAkior, dram ski tenor Vo ljen Grbac kao Ozija,izvrsni bas Sini{a [tork kao Eliakim i, pravootkri}e ve~eri, zvonki mezzosopran mlade Ivan-ice Lovri} u ulozi Juditine slu{ki nje Abre. Usvakom slu~aju, hvalevrijedno uprizore nje za-sluùje ostati u trajnoj ponudi ne samo rije~kogi split skog, ve} i ostalih nacionalnih kazali{ta uzem lji.

Za budu}nost djela pobrinula se sama NellyManuilenko odabrav{i me|u svojim studentimana Split skoj akademiji svoju nas ljednicu zanaslovnu ulogu, Tereziju Kusanovi} koja se naizvedbi 24. listopada u HNK Ivana pl. Zajcapokazala izvrsnom novom Juditom. Kako pi{eLjerka @ic, kriti~arka Novog lista, pjeva~ica »ve-likog glasovnog potencijala, izuzetnih vokalnihsposobnosti dram ski obojenog soprana, TerezijaKusanovi} osmislila je u potpunosti — i glu ma~ -ki i pjeva~ki — snaàn lik Maruli}eve heroine«.

Dani Milka KelemenaOvogodi{ nji 12. me|unarodni festival

Dani Milka Kelemena sve~ano jeotvoren 6. lis to pa da u @upnoj crkvi sv.

Josipa u Slatini, a izvedbi je prethodilo otvore -nje izlo`be Illusion aka dem skoga slikara DuheJuri}a u Galeriji muzeja.

Festival je zapo~eo nastupom hvar skog Dram -skoga studija mladih i susretom mladihglazbenika sa skladate ljem. Otvore nje jeprire|eno u @upnoj crkvi sv. Josipa i obi -ljeèno skladate ljevim djelom Musica amorosaza violon~elo u izvedbi S njeàne Rucner. Po-tom je uslijedila Ve~er hrvat skih skladate lja izciklusa koncerata Hrvat ske radiotelevizije.Idu}ega dana, 7. listopada, u slatin skoj je crkvinastupio Cantus Ansambl izvev{i djela MilkaKelemena, An|elka Klobu~ara i Berislava[ipu{a. Pos ljed njega dana Festivala, 8.listopada, na pozornici Doma kulture Kele-menova je i Mozartova djela izveo Hrvat ski ko-morni orkestar pod ravna njem DomenikaBri{kog te su kasnije u Crkvi sv. Josipa nas-tupili Ida Gamulin za glasovirom i GoranKon~ar na violini koji su izveli djela W. A.Mozarta, E. Blocha, Dore Peja~evi} i A. Pärta,a koncert i cijeli Festival zak lju~ili izvedbomKelemenove skladbe Goodbye, my Fancy.

Va`no je napomenuti da je na Festivalupraizvedena skladba Ko{uta djevojka DavoraBobi}a u izvedbi Vokalnog ansambla Brevispod ravna njem Antoanete Rado~aj–Jerkovi}.

Ovogodi{ nje Dane Milka Kelemena orga-nizirala je istoimena udruga, dok su pokrovite -ljstvo pruìli predsjednik Republike Hrvat skeStjepan Mesi}, Ministarstvo kulture, Hrvat skisabor kulture, Viroviti~ko–podrav ska ùpanijai Grad Slatina. (M.[.)

Hvar ski dram ski studio mladih

POVRATAK PARA]EVE JUNAKINJEP r e m i j e r n a i z v e d b a o p e r e J u d i t a F r a n e P a r a } a n a s a m o m o t v o r e n j u o v o g o d i { n j i hZ a j ~ e v i h d a n a u H N K I v a n a p l . Z a j c a u R i j e c i

Pi{e: Jana Haluza Lu~i}

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Hrvat ski skladate ljMarko Ru`djakpro slavio je 60 go-

dina ìvota koncertomodr ̀ anim 18. listopada uPre porodnoj dvorani pa -la~e Narodnoga doma naza greba~kom Gor njemgra du. Hr vat sko dru{tvoskla date lja i Cantus d.o.o.kao izvr{ni producent pri -redili su svojemu dugogo-di{ njem ~lanu autor skuve~er spe cifi~na sadràja ioblikova nja.

Predstav ljen je karakter-isti~an odabir djela iz Ru` -djakova komornog opusa,i to s jed ne strane ispituju}i autorov odnosprema suzvu~a nju gitara i udara ljki te sdruge strane traè}i autora u stvarala{tvu zaso lis ti~ki instrument. Koncert je uokvirilatri logija gitar sko–udara ljka{kih skladbi pos -ve }enih Zagreba~kom gitar skom triju iudara ljka{u Igoru Le{niku, a rije~ je o Frot-toli za gitar ski trio i drvene udara ljke, Bor-doneu za gitar ski trio i timpane te Notturnu zagitar ski trio i metalofone udara ljke. Izme|u njih su, poput svojevrsnih intermezza, orga-nizatori uvrstili solisti~ke skladbe, Partitu(La Gioconda) u interpretaciji violinisticeMaje De{pa lj–Begovi} te Solo u izvedbiklarinetista Milka Pravdi}a. Na taj je na~in,uz ~i njenicu da je ve~er protekla u jednomedahu, postignuta vrlo aktivna koncertnastruktura koja je jam~ila potpunu slu{ate lj -sku predanost.

Marko Ru`djak je skladate lj koji vrlo pa` -

ljivo bira materijal namije -njen upotrebi pri grad njistruk tura svojih djela. Ima-ju}i uvijek u vidu i kon kret -ne izvo|a~ke mogu} nosti,Ru` djak tvori glazbenustruk turu traè}i unutar njipuls glazbe kojim }e poveza-ti specifi~ne deta lje u logi~kismislenu cjelinu. Istraìva njezvukovnosti i zvukovnihkom binacija va`na je preoku-pacija Ru`djakove skla da te lj -ske poetike. Budu}i da gitaramoè biti tretirana perku-sionisti~ki, a udara ljke moguposti}i izuzetnu melodioz -nost, kon kret ne gitar -sko–uda ra lj ka{ke skladbe

pruàju mu brojne mogu}nosti me|usobnih in-strumentalnih odnosa.

Kombinira njem navedenih elemenata Ru` djakstvara zanim ljive strukture, koje primjerice uFrottoli ~ine izmje njuju}e tri udara ljka{kekadence s prozra~nom gitar skom gotovo poi n -ti listi~kom teksturom. Ovakav pri li~ no ravno-pravan odnos, u kojemu svaka skupina dobivapodjednako mjesto u cjelini, prelazi u skladbiBordone u svojevrsno nad meta nje timpana igitar skoga trija. Po~etna skromna prisutnosttimpana transformira se pri zavr{etku djela u vr-lo efektnu pobjedu udara ljka{a. Notturno se,pak, ponovo vra}a sli~nom principu izmjeneglazbenoga materijala kao u Frottoli, no primje -njuju}i mnogo rafiniranija koloristi~ka nijansira -nja me|u instrumentima. Sna`ni akordi u gitar -skim dionicama naj av ljuju koralni zavr{etakskladbe s pozadin skim perkusionisti~kim boja -

njem kona~noga sve ~a noga raspleta.

Skladbe za solo instrumente poseban su izazovi skladate lju i interpretima, jer svu skla date lj skuumje{nost treba pokazati u okvirima jednogajedinoga instrumenta. Partita (La Gioconda) zaviolinu Maje De{pa lj–Begovi} i Solo za klarinetMilka Pravdi}a tako|er su na tragu zvukovnogaeksperimentira nja, posebice s kratkim i ponav -ljaju}im motivima. No, ponav lja nje nikada nijedoslovno, ve} ga Ru`djak neprestano nado-gra|uje razvijaju}i motive dodava njem nastava-ka ili primje njiva njem razli~itih svira~kih tehni-ka. Nastaje izraziti ekspresivni naboj koji nijeskladate ljev primarni ci lj, ve} zapravo logi~nirezultat oslu{kiva nja izra ̀ ajnoga potencijalaglazbenoga materijala, realnih ograni~e nja in-strumenata, ali i po znava nja tehni~ke i emo-cionalne spremnosti konkretnih interpreta.

Visoka kvaliteta skladate lj skog pristupa MarkaRu`djaka ne bi bila realizirana da interpreti zakoje i jest napisao ove kompozicije, a rije~ je o~lanovima Zagreba~koga gitar skog trija (DarkoPetri njak, Istvan Römer, Goran Liste{), IgoruLe{niku, Maji De{pa lj–Begovi} i Milku Prav-di}u, nisu prepoznali taj unutar nji impulsRu`djakove glazbe, postupak pa` ljivoga kon -struira nja zvuka i ekspresivnost koja nadilazipovr{nu osobnu emocionalnost. Rije~ je ovrhun skim izvo|a~ima bogatoga i skustva, stoganije slu~ajnost da je Marko Ru`djak upravo njihodabrao kao posrednike i sukreatore vlastitihglazbenih vizija. Zavr{etkom sve~anero|endan ske proslave nije zavr{ila i nepregled-na Ru` dja kova stvarala~ka inventivnost koja }enam do idu}ega ob ljetni~koga slav lja zasigurnopruìti jo{ mnogo razloga za srda~an p ljesak ko-jim ga je i ovoga puta publika bogato nagradila.

Preminuo Josip [utej(Vinica, 21. studenoga 1920. — Zagreb, 3. studenoga 2006.)

UZagrebu je uosamdeset{es-toj godini pre-

minuo Josip [utej,hrvat ski operni umjet-nik i dugogodi{ njitenor zagreba~keOpere. Ro|en je 21.studenoga 1920. uOgulinu pokraj Viniceu susjednoj Sloveniji.U Novom Mestu za-vr{io je gimnaziju isred nju glazbenu

{kolu. U Ljub ljani je upisao studij prava i nas-tavio u~iti pjeva nje. Preseliv{i se u Zagreb,upisao je studij agronomije i nastavio studijpjeva nja kod profesora An~ice Mitrovi} i Zlat-ka [ira. Godine 1946. debitirao je u OperiHNK u Zagrebu ulogom Janka u SmetaninojProdanoj nevjesti. Nastupao je kao Rodolfo uLa Bohéme i Pinkerton u PuccinijevojMadame Butterfly s partnerima DragicomMartinis, Josipom Kriàjem, MarijanomRadev, Milanom [epecom i JosipomGosti~em. Nakratko je djelovao u osje~kojOperi, dok je, kao prvi tenor u rije~kom HNKIvan pl. Zajc, ostao sedam sezona. Od 1958.bio je u anga`manu i zagreba~ke Opere udoba njezina izrazitog uspona i va`nih in-ozemnih gostova nja u kojoj ostaje aktivansve do odla ska u mirovinu 1981. godine. Udvadeset godina tuma~io je glavne tenor skeuloge u vi{e od trideset djela hrvat ske i svjet -ske operne literature. Ostao je zapam}en kaoizniman interpret likova: Mi}o i Bojan u opera-ma Ero s onoga svijeta i Morana J. Gotovca,Jurani} u Zaj~evu Nikoli [ubi}u Zri nj skom,Adel u Hatzeovu Adelu i Mari, Toni} uVidu{i}evom Starom mladi}u i drugim opern-im ostvare njima. Josip [utej sudjelovao je uopernim produkcijama u susjednim zem ljamate ostalim hrvat skim kazali{tima. (HNK)

IN M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

Autor ska ve~er Marka Ru`djakaPi{e: Mirta [po ljari}

Ivica îke{ i Nelli Manuilenko kao Oloferne i Judita

Marko Ru`djak

DAV

OR

HRV

OJ


4

4 3 . G L A Z B E N A T R I B I N A P U L A

PULSKI GLAZBENI DO@IVLJAJIPi{e: Irena Paulus

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Pregledna program ska koncepcijaKoncepcija Tribine bila je gotovo jednaka izdana u dan: jutar nje zbiva nje, popodnevnikoncert, ve~er nji koncert. U ~etvrtak, 9. stu-denoga, organizatori su bili »milostivi« pa sugostima Tribine, jo{ umornima od puta, or-ganizirali »samo« dva prekrasna koncerta.Prvi, poslijepodnevni koncert, tradicionalnonaslov ljen Poslijepodne jednog skladate lja bioje po~etak teme u~ite lj–u~enik. Jer, Stjepan[ulek, ~iju su Sonatu za violinu i glasovirizveli vrsni mladi glazbenici Ivan Novinc (vi-olina) i Srebrenka Po ljak (glasovir), a ~iji jePeti guda~ki kvartet izveo Guda~ki kvartetPorin, bio je u~ite lj, me|u ostalima, StankuHorvatu, kojemu je bilo posve}eno poslije-podne s ljede}ega dana (petak, 10. stu-denoga). Istoga dana (~etvrtak, 9. studenoga)slu{ate lji su mogli uìvati u ve~er njem kon-certu posve}enom drugom [ulekovomu~eniku, nedavno preminulom Igoru Ku -ljeri}u. Stavak Kriù, daj nam Ti milosti izglazbe za starocrkveno pu~ko prikaza njeizveo je mu{ki zbor HRT–a pod ravna njemTon~ija Bili}a. Posebnost izvedbe poja~ao jeugo|aj pul ske Crkve sv. Fra nje, {to jetako|er obogatilo ionako sna`nu ekspresijuHrvat skoga glago lja{kog rekvijema za sole,zbor, orgu lje i udara ljke (ovom je prigodomizvedena autor ska verzija iz 2002. godine).

Fascinantna Pavica Gvozdi}Koncert Sje}a nje na Igora Ku ljeri}a ostavio jeza sobom misao o usporedbi u~enika Ku -ljeri}a s u~ite ljem [ulekom. Ku ljeri} se usvojemu stvarala{tvu potpuno vratio dijatoni-ci i glazbenim bojama, no [ulekov je u~enikbio i Stanko Horvat, kojemu je s ljede}i dan,u petak, 10. studenoga, tako|er posve}enoposlijepodne. Predsjednik HDS–a, @e ljkoBrkanovi} prije po~etka koncerta podsjetioje da je Stanko Horvat planirao ovaj koncertte je zajedno s organizatorima birao program,ali je netom prije odràva nja Tribine (30.listopada 2006.) naàlost umro. Pavica Gvoz-di} na svoj se na~in poklonila velikomskladate lju — izvedbom Ostinata i De diebusfuroris za glasovir. Njezine su ruke oìvjele idjela i njihova autora slijede}i bogatu tekstu-ru, stvaraju}i zvuk koji je istodobno ener-gi~no i lir ski mekano pria njao uz tipke unekoj toploj altov skoj boji. Doista fascinant-no! Nakon te topline, mali je {ok izazvalahladnija izvedba djela Kafkophonie za gitaru iguda~ki kvartet (Tvrtko Sari}, gitara i Gu-da~ki kvartet Sebastian).

U petak nave~er slu{ate lji su bili izloènikoncertnom maratonu: dva koncerta u hlad-nom Domu branite lja nisu, ipak, nikoganavela da odustane. Na programu praizved-bi djela split skoga skladate lj skog krugapredstav ljena su djela Ivana Boì~evi}a(Marittimo za obou, klavir i guda~e), VladeSunka (Zato~enik za guda~e), MirkaKrsti~evi}a (U srcu Narnije za glasovir, vibra-fon, zvon~i}e i guda~e) te Mirele Ivi~evi}(Unity na odmoru za klarinet in B i guda~kiorkestar).

In memoriam Nevenu Belamari}uIz koncertnog se konteksta pomalo izdvojios ljede}i koncert koji je po~eo oko 22 sata.Radilo se, naime, o scen skom djelu, monooperi Dnevnik Anne Frank ru skoga skladate -

lja Grigorija Frida koji su, u sje}a nje naNevena Belamari}a (jo{ jednog velikog um-jetnika koji nas je zauvijek napustio ove go-dine), izveli sopranistica Ksenija Sa njkovi} ipijanist Berislav Arlavi. Dodu{e, funkcijadirigenta Josipa Nalisa nije bila sasvim jasna,ali je sâm Nalis objasnio da je dirigira njetraìo Belamari} koji je djelo postavio na po-zornicu. Vrlo zanim ljiva izvedba, naro~itozahva ljuju}i pijanistu Arlaviju, a unato~ gov-ornoj mani Ksenije Sa njkovi}.

Ujutro tog dana predstav ljena su izda njaHrvat skoga dru{tva skladate lja i Cantusad.o.o. I ove je godine HDS ponudio niznovih k njiga (na primjer, Sje}a nja IvanaBrkanovi}a koje je skladate lj oblikovao kaodnevnik), notnih izda nja (na primjer, Etide izbajke Sa nje Drakuli}, partitura skladbe Trip-tihon Ivana Brkanovi}a) te kompaktnih di -skova, me|u kojima je naj zanim ljivijitrostruki album s djelima Mi ljenka Proha -ske. Na isti je na~in u subotu ujutro (11. stu-denoga) predstav ljen program 24. Muzi~kogbiennala Zagreb ~emu je, uz vodite ljicu JanuHaluzu Lu~i} (koja je dan ranije predstavilaizda nja HDS–a i Cantusa), prisustvovao um-jetni~ki direktor Berislav [ipu{, intendanticarije~koga HNK Mani Gotovac te direktor ri-je~koga Baleta Sta{a Zurovac (baletniansambl HNK Rijeka izvest }e, povodomotvore nja Biennala balet na glazbu HeineraGoebbelsa i Igora Ku ljeri}a u koreografiji ireìji Mattea Levaggia). Prema njihovim ri-je~ima moglo se zak lju~iti da }e Biennale,koji }e se odràvati od 19. do 28. trav nja2007. biti posebno zanim ljiv, bogat i raznolik.

Odmah nakon konferencije za novinareposve}ene Biennalu, publika je odvezena uZajednicu Talijana Circolo Italiano gdje supraizvedene skladbe An|elke Bego [imuni}(Uzmorje za violinu i violu), Branka Okmace(Dyas za flautu i tubu), Zdravka Lon~ari}a(Dodir za flautu i tubu) te Massima Bra-jkovi}a (Recitativo concertante za fagot i har-moniku). U izvedbi su sudjelovali IvanNovinc (violina), Kre{imir Feren~ina (viola),Riccardo Luque Perdomo (fagot), VitalijMuntjan (harmonika), Renata Penezi} (flau-ta) i Krunoslav Babi} (tuba).

Za~udne [ipu{eve zagonetke

Subot nje poslijepodne ponovno je bilo »rez-ervirano« za Poslijepodne jednog skladate lja.Bio je to Berislav [ipu{, koji je zatvorio nizu~ite lj–u~enik zapo~et prvoga dana (niz je sli-jedio tragove skladate lja S. [uleka — I. Ku -ljeri}a i S. Horvata — te sada, napos ljetku,Berislava [ipu{a). Ratko Vojtek je doslovnoprobudio slu{ate ljstvo traè}i aktivno slu{a -nje skladbi Manie za piccolo klarinet te DickTracy and Mystery of Pretty Piet za bas klarinet,tam–tam i zvon~i}e. Ispituju}i mogu}nostipuha nja, glasa nja, lupa nja i glume, Vojtek jeproìv ljavao [ipu{eve glazbene ideje. O~itoje istinita izjava da je Ratko Vojtek, kojemuje skladba Manie posve}ena, jedini »koji jetada, kao i sada (Dick Tracy... tako|er jenapisan za njega i praizveden na MBZ–u)

mogao iza}i na kraj sa za~udnim[ipu{evim zagonetkama« — kako pi{eu program skoj k njiìci Tribine.Me|utim, u svijet Berislava [ipu{adoista nije bilo te{ko u}i. Taj ma{tovitiskladate lj u jednom trenutku i -skori{tava sve mogu}nosti multiinstru-mentalista Vojteka (mislim da je Vo-jtekova tajna jednostavna: on ne svirainstrumente nego glazbu), zatim stvara nje`nu Uspavanku za San Roa, pticu ljubavi za dvije gitare (Tvrtko Sari} iPetrit Çeku), pi{e Ricercare za glasovir(Katarina Krpan), a napos ljetku ispitujezvuk saksofona kao nje`nog, ljubavnoginstrumenta (Im Garten deiner Liebe uizvedbi Zagreba~kog kvarteta sakso-fona).

»Najstariji« i harmonike na krajuNakon ovakva doìv ljaja malo se nevo -ljko o~ekivao ve~er nji koncert »starihskladate lja« ~ija se 100. ob ljetnica slaviove godine. Me|utim, izvedba djelâConcertino za guda~ki orkestar MileCipre i Concertino za guda~ki orkestarIvana Brkanovi}a te Sinfonietta za gu-da~e Borisa Papandopula, pokazala sepravim na~inom da se zaokruì Glazbe-na tribina. Pohvale idu i Vara`din skomkomornom orkestru te njihovu dirigen-tu Pavlu De{pa lju, koji su na kraju za»gu{t« odsvirali i obradu poznate Ja semVara`dinec Tomislava Uhlika.

Kao svake godine, Tribina nije zavr{ilaovdje, nego se produìla na »izletni~ku«

nedje lju kada je slu{ate lje o~ekivaloglazbeno iznena|e nje u Labinu. U@upnoj crkvi Ro|e nja Marijina odmahnakon mise odràn je koncert Glazba zaharmonike. Koncert se mogao shvatitikao pandan pro{logodi{ njoj Glazbi za~embala, no za razliku od pro{le godine,ovaj je zavr{ni koncert neke naveo da seduboko zamisle. Naime, Harmonika{kiorkestar Stanko Mihovili} OKUD–a »Is-tra« iz Pule pod ravna njem simpati~no-ga dirigenta i skladate lja DamiraBu`lete izveo je djela Rudolfa Bru~ija(Sinfonietta za orkestar harmonika,udara ljki i elektroniume) i Bu`lete (Po-ema pastorale za orkestar harmonika) teje praizveo djelo Sa nje Drakuli} Nolitangere za orkestar harmonika. Slu{ate ljisu zaustavili svoje misli zbog zvuka ko-ji se, poput zvuka orgu lja, razlio labin -skom @upnom crkvom podsje}aju}i daharmonika nije samo »obi~an, pu~ki«instrument. Naro~ito se u tom smislusvidjela Bu`letina Poema pastorale kojaje u valovima zap lju skivala gledate -ljstvo. Potpuno omam ljeni izlazili smoiz crkve jedva primje}uju}i da je 43.Glazbena tribina doista zavr{ila. A zvukse jo{ dugo razlijegao za nama.

Zagreba~ki kvartet saksofona u dvorani Filozofskog fakulteta u Puli

Me|unarodni uspjehLuke [uli}a

Violon~elist Luka [uli} (1987.) ovogodi{ nji jepobjednik natjeca nja New Talent koje orga-nizira Europ ska radij ska unija (EBU), a na

kojemu se natje~u izabranici nacionalnih radiotele-vizija Europe i Kanade do 28 godina. Kao jedan odnaj mla|ih natjecate lja u konkurenciji svih instru-mentalisti~kih kategorija, [uli} je bri ljantnomizvedbom Elgarova Koncerta za violon~elo i orkestar ue–molu op. 85 uz Simfonij ski orkestar Slova~ke ra-diotelevizije pod ravna njem Leo{a Swarov skogodu{evio ìri i bratislav sku publiku. Finale natjeca -nja prenosile su mnogobrojne radiostanice Europei Kanade.

Ovaj posebno nadareni mladi violon~elist ve} je udobi od 15 godina prim ljen u klasu prof. ValteraDe{pa lja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gdje jeupravo i diplomirao. Iza sebe ve} ima i druge bro-jne nagrade na me|unarodnim natjeca njima kao iuspje{ne nastupe u zem lji i nozemstvu. (J.H.L)

Ivan Boì~evi} u SAD–u

Hrvat ski skla date lj i orgu lja{ Ivan Bo ̀ i ~evi}uspje{no je nastupio 14. listopada u Atlanti,SAD, na sve -

~anom otvore nju izlo` -be Louvre in Atlanta uHigh Museum of Artuz ansambl New Trini-ty Baroque, jednu odvode}ih ame ri~ kih sku -pina za ranu glazbu.Ansambl dje luje podumjetni ~kim vodstvomPredraga Goste, a nji -hovi suradnici neka suod naj ve}ih imenarano glaz bene scene po -put violinista JohnaHo llo waya, sopranisticeEve lyn Tubb i lut njistaMichaela Fieldsa. Nadvosatnom je nastupuuz me|unarodni sastav Boì}evi} na orgu ljamaizveo djela Händela, Porpore, Boismortiera i Char-pentiera. Nakon toga otvorio je koncertnu sezonu uPrezbiterijan skoj crkvi Rock Spring solisti~kimkoncertom odrànim 15. listopada. Na programu subile skladbe Bacha, Buxtehudea, Frescobaldija,Stanleya te samoga Bo ̀ i ~evi}a (Pet haiku premaBashou, ameri~ka praizvedba). Dobio je poziv za no-va gostova nja u Atlanti, a planira ih ostvariti u ve -lja~i 2008. (D.H.)

Koncertna turnejaDubrov~ana

Dubrova~ki simfonij ski orkestar pod ravna -njem hrvat sko–ameri~kog dirigenta Zvon-imira Ha~ka zavr{io je 23. listopada kon-

certnu turneju po Austriji i Njema~koj, odnosno ugradovima Grazu, Linzu, Be~u i Münchenu. Naturneji su predstavili i djela hrvat skih skladate lja:Luke Sorko~evi}a, Pere [i{e te mladoga hrvat skogskladate lja i kontrabasista Daria Cebi}a. Tako je uBe~u premijerno izvedena Sonatina für Kontrabassund Klavier, a u Münchenu êtiri godi{ nja doba zakontrabas i klavir u izvedbi tajvan ske kontrabasis-tice Yuan–Chuan Pan i pijanistice Joanne Nieder-dorfer. Tako|er je izvedena Cebi}eva skladbaPomr~ina, a sva su djela doìvjela veliki uspjeh te ihje odli~no prihvatila mnogobrojna publika. (M.[.)

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Ivan Boì~evi} na nastupu u Atlanti

Dva autobusa prepuna skladate lja,muzikologa, teoreti~ara, studenata glazbe,novinara i raznih glazbenih za ljub ljenika iove su godine krenula iz Zagreba premaPuli. Zna se: Glazbena tribina ve} godina-ma u organizaciji Hrvat skoga dru{tvaskladate lja i Cantusa d.o.o. uvese ljavaglazbene du{e, naro~ito one po~a{}ene~lanstvom u Hrvat skom dru{tvu skladate -lja. No, veselo druè nje nije zna~ilo samorazbibrigu: putnike je u Puli ~ekao niz kon-cerata koji su predstav ljali novosti u hrvat -skom glazbenom ìvotu, podsje}ali naneke zna~ajne ob ljetnice, a neki su biliposve}eni, naàlost, nedavno preminulimskladate ljima.


5B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Ovogodi{ nje su 36. Vara`din skebarokne ve~eri, uz brojne do-ma}e i inozemne soliste i ansam-

ble, ugostile i troje hrvat skih pijanista.Vladimir Krpan, pijanist zavidne kon-certne karijere, odrào je 26. rujna prvirecital s djelima Fortunata Pintari}a iLeopolda Ebnera u sklopu ciklusaHrvat ska glazbena ba{tina u Pala~i Erdö -dy. Na istomu je mjestu tri dana kasnije,na koncertu posve}enu uspomeni naakademika Juricu Muraja, njegova k}iKatarina Krpan uprili~ila integralnuizvedbu Dvoglasnih i troglasnih invencijaJohanna Sebastiana Bacha. Pos ljed nji jekoncert odrào svestrani hrvat ski glaz -benik Ljubomir Ga{parovi} 5. listopadau Pala~i Sermage, izvode}i na klavikordui fortepianu skladbe ~lanova obite lji Bach— Johanna Sebastiana i njegovih sinova,Wilhelma Friedemanna i Carla PhilippaEmanuela.

Vara`din ski skladate lj ski krugOdabrav{i za svoj recital djela ~ako ve~ -ko–va ra`din skoga skladate lj skog tande-ma, Fortunata Pintari}a i Leopolda Ebn-era, Vladimir Krpan jo{ je jednom potvr-dio svoju predanost hrvat skoj glazbi i è -lju da njezino bogatstvo podijeli saslu{ate ljima. Zahva ljuju}i logi~noj kon-cepciji programa i {armantnom pristupuizvedbi, ostvario je prisan kontakt s pub-likom i atmosferu ugodnoga salon skogmuzicira nja uz poneki seriozniji odmak.Prvi dio ve~eri bio je posve}enstvarala{tvu Fortunata Pintari}a, ~ako -ve~ kog fra njevca, skladate lja i orgu lja{a,ro|enoga 1798. godine. O njegovim orgu -lja{kim i pijanisti~kim sposobnostima sv-jedo~i poprili~an broj skladbi za taglazbala, od kojih smo u izvedbi Vladimi-ra Krpana mogli ~uti Fantasiae secundumstylum recentissimum, Pastorellae i Sonatinuin C. Rije~ je o svjeìm, prpo{nim i po-malo naivnim minijaturama te inven-tivnoj i pjevnoj dvostava~noj sonati, ~ijima nje obvezuju}i naziv Sonatina doodre|ene mjere opravdava osjetnu na -dre |enost glazbenoga sadràja formi. Va -lja podsjetiti na to da je redaktor nave-

denih djela ugledni pijanisti~ki pedagogSvetislav Stan~i}, koji ih je za tisak prire-dio jo{ davne 1927. godine. Pet deset -lje}a kasnije isto je u~inio sa skladbamaLeopolda Ebnera na{ glasoviti pijanistJurica Murai, koji ih je i koncertnopraizveo po~etkom sedamdesetih godinapro{loga sto lje}a, a njima je Vladimir Kr-pan posvetio drugi dio svojega vara`din -skog recitala. Leopold Ebner, ro|en1769. u Vara`dinu, bio je orgu lja{ u ùp-noj crkvi te podu~avao klavir. Kaoskladate lj pripadao je takozvanomvara`din skom skladate lj skom krugu, zajed-no sa ~e{kim skladate ljem Janom Kûtite -lem Vanhalom i Ivanom Wernerom. An-dante u A–duru i Vivace u D–duru Ebnerje skladao 1814. kao dio ciklusa Tri ko-ra~nice, no budu}i da je rije~ o stiliziran-im skladbama koje odudaraju od tipi~nihsalon skih kora~nica toga vremena,izostavio je taj naziv. U izvedbi Vladimi-ra Krpana one su zazvu~ale efektno i bri -ljantno, kao i zavr{na trostava~na Sonatau C–duru, koja je, unato~ ponekoj ne-

dore~enosti u skladate lj skom izrazu, priklad-no zaokruìla ve~er hrvat ske glazbe uVara`dinu. Neumorna publika na kraju je iz-mamila i dva dodatka, draèsne Mazurke Va-troslava Lisin skog.

In memoriam akademiku Jurici MurajuNekoliko dana nakon recitala svojega oca,pijanistica Katarina Krpan na koncertu Inmemoriam akademiku Jurici Muraju, izvela jecjelovite cikluse Dvoglasnih i troglasnih inven-cija, BWV 772–801 Johanna Sebastiana Bac -ha. Zamisliv{i ih kao svojevrstan edukativnivodi~, u prvome redu namije njen njegovusinu Wilhelmu Friedemannu, Bachov je ci ljbio stvoriti etide za budu}eg izvo|a~a iskladate lja. Polaze}i od raznovrsnih eleme-nata, uz znala~ku uporabu kontrapunkta imije{a nje svih postoje}ih tehnika, u ko -na~nici je stvorio iznimno sadràjna i struk-turalno ra sko{na mala remek–djela. Mani -risti~ki pristup i jasna artikulacija odredili su njezinu izvedbu od samoga po~etka, iako supotpuno osloba|a nje i predanost ra sko{nomglazbenom sadràju nastupili tek u drugomedijelu ve~eri. Tada nas je Katarina Krpansvojom sve ma{tovitijom, suptilnijom iuvjer ljivijom izvedbom, povela na putova njekroz vlastite vizije njihova raznolikog tijeka.

@ivopisna ve~er muzej skih glazbala s tip-kamaPou~nu i ìvopisnu glazbenu ve~er u Pala~iSermage uprili~io je 5. listopada LjubomirGa{parovi}, pijanist koji se pos ljed nja dvadeset lje}a, od prvoga susreta s njema~komumjetnicom Edith Picht–Axenfeld, sve in-tenzivnije bavi prou~ava njem povijesnih in-strumenata s tipkama i autenti~nih izvedbi.Godine 1993. potaknuo je osniva nje Dru{tvaAlbert Schweitzer, s ci ljem promica nja izvodi-la{tva na izvornim glazbalima s tipkama, a uzto je vlasnik jedinstvene zbirke klavira kojesam restaurira. Jedan od njih, fortepiano,namijenio je za drugi dio koncerta u kojemuje izveo dvije sonate Carla Philippa Em-manuela Bacha, dok mu je za prvi dio ve~eriklavikord ustupila zagreba~ka Glazbena {ko-la Vatroslava Lisin skog. Postiza nju intimne iopu{tene atmosfere salon skoga muzicira nja,uz uvjer ljive izved be êtiri dueta JohannaSebastiana Bac ha i Suite u g–molu, FK 24Wilhelma Friedemanna Bacha na klavikor-du, glazbalu slaba{noga, ali vrlo ugodnogatona, pridonio je i umjetnikov saèti uvod-nik s opisom i povijesnim presjekom razvo-ja toga glazbala. Ugo|aj je kulminirao udrugome dijelu ve~eri u kojem su do punogizraàja, kroz sadràjne sonate Carla Philip-pa Emanuela Bacha, do{le ve}e mogu}nos-ti fortepiana. Nepretencioznim pristupom,velikim entuzijazmom i pr{tavim muzicira -njem, Ga{pa ro vi} je ostavio snaàn dojamna brojnu publiku kojoj se za dugotrajan p -

ljesak oduìo popularnim Mozartovim Ron-dom alla turca.

C H A N S O N F E S T 2 0 0 6

POGLED UNAPRIJEDPi{e: Dina Ti ljak

Povjere nje vara`din skomskladate ljuDavor Bobi}, jedan od naj izvo|enijihhrvat skih skladate lja i dugogodi{ njiravnate lj Koncertnog ureda u Vara`dinu,novi je ravnate lj Vara`din skih baroknihve~eri. Ministar kulture Boò Bi{kupi} zah-valio se dosada{ njem ravnate lju Ve~eri,maestru Vladimiru Kra nj~evi}u dodaju}ikako se nada da }e imenova njem mlado-ga glazbenika Festival dobiti nov zamah.Bobi} je otkrio i neke nove smjernice koje}e nastojati uklopiti u koncepciju Ve~eri:ma nji broj festival skih dana, sudjelova njezvu~nih imena europ ske glazbene scene,poveziva nje sa Slovenijom, Austrijom iMa|ar skom te povratak autenti~nombaroku. (M.[.)

Zagreba~ki kvartet saksofona u SAD–uZagreba~ki kvartet saksofona odrào je od 12. do 24. listopada svoju petu turneju po SAD–u. Napo~etku turneje u Minneapolisu na Sveu~ili{tu Minnesota priredili su ~etverodnevnu majstor sku ra-dionicu i koncert s djelima Berislava [ipu{a, Pavla Merkua, Victora Morosca i Phila Woodsa, uzsudjelova nje samoga Morosca (skladate lja i multiinstrumentalista koji je bio stalni saksofonistNewyor{ke filharmonije i suradnik Franka Zappe). Zatim su 15. i 16. listopada uslijedili koncerti isusreti saksofonista na Sveu~ili{tu Georgia Southern u Statesborou, u blizini granice s Floridom.Doma}ica tijekom njihova boravka u ovomu gradu bila je dr. Carolin Bryan, izvrsna saksofonisticapodrijetlom iz Hrvat ske, ujedno i predava~ica u istoj visokoobrazovnoj ustanovi, koja namjeravadoputovati u na{u zem lju kako bi prou~ila i zabi ljeìla razvoj klasi~noga saksofona u Hrvat skoj radipisa nja znanstvenoga rada. Kvartet je nastavio turneju u Atlanti uz Puha~ki ansambl Emory u izved-bi djela Capriccio for Saxophone quartet and Band (1988.) Warrena Barkera. Ista je skladba izve-dena u Koncertnoj dvorani Emerson u sklopu Centra za izvedbene umjetnosti Donna i MarvinSchwartz. Kvartet je odrào i niz drugih koncerata s primjerenim programima u razli~itim sredina-ma, od koledà do afro–ameri~kih sred njih {kola, upoznaj u}i mlade glazbenike s njima dalekomHrvat skom i glazbenom situacijom u nas. Turneja je zavr{ila na Sveu~ili{tu Southeastern Lousianau Hammondu. U tamo{ njem Pottle Music Building Auditoriumu izveli su djela W. A. Mozarta, P.Merkua, B. [ipu{a, D. Kechleya i P. Woodsa. Tijekom cijele turneje sura|ivali su s dr. EugeneomRousseauom. (D.H.)

Vladimir Krpan

Hrvat ski pijanisti na 36. Vara`din skim baroknim ve~erima

Tri temat ski profiliranarecitalaPi{e: Bojana Ple}a{

Deveti Chansonfest odràn je 17. stu-denoga u organizaciji Cantusa, a usurad nji sa Zvonkom [pi{i}em,

Hrvojem Marku ljem i Borisom Ciglene~kim.

Ve~er je zapo~ela {irokogrudnom naj avom(Vojo [i ljak, Zvonko [pi{i}) i zaraznom pris-no{}u duhovitih dosjetki Voje [i ljka koje subez imalo rezerve ili nesigurnosti pr{tale sascene ravno u mikrofone Radio S ljemena.

Mladom kantautoru [imi Bubici, koji jeglazbom opjevao Valentinu (tekst Dinko[kevin, aran`man Toni Eterovi}) nedostajejo{ koja godina scen skog i skustva za maksi-malni u~inak. Slijedi Be{umni krik kantau-torice Mirjane Pospi{ (tekst Anice Viti}–Pil -ko, aran`man Ante Gelo) — srame` ljiva pjes-ma, dir ljiva i nje`no intonirana jer donosi tek-stovne odraze gluhonijeme pjesniki nje. IgorBre{an je na vlastiti tekst (aran`man StipicaKalogjera) izveo Mojoj pos ljed njoj ljubavi, anakon njega se Bogdan Boìnovi} uz prat njugitare angaìranim i poeti~nim tekstom Klaunili pjesnik osvrnuo na dana{ nje izokrenute vri-jednosti, {to ~ini i o{tra pjesma TV DrageBritvi}a (glazba i aran`man Hrvoje Hege du -{i}) u majstor skoj izvedbi Ksenije Erker.Stjepan Kriàn ove je godine izveo Pustiglazbu neka svira na gitari uz prat nju har-monike.

Dijalog s akvarelomKostadinka Velkov ska tuga ljivim je stihom uzposebno lijep aran`man zapo~ela mali vijenac lju bavne poezije (Nedostaje mi Maje Rogi},glazba i aran ̀ man Toni Eterovi}), nastavio je\uka âi} lako}om divne interpretacije (I mii nas dvoje Maje Perfi ljeve, glazba DaliborPaulik, aran`man Josip Cvitanovi}), DarkoMati~evi} sa sa njivom pjesmom koja se od-likuje prikladno pro zra~ nim aran`manom ra-

di nagla{ava nja kvalitete poezije (Ostani sa mnomLuke Pa ljetka), a krug je samo zatajno i senzibilnozatvorio Boris Petrov (Nikad litvan skoga pjesnikaMikolasa Vaitkusa u prepjevu Slavka Jeì}a,aran`man Josip Cvitanovi}). Duboko me dirnula iizraàjna izvedba Bojana Kodri}a u alegorij skomdijalogu s akvarelom (Pred slikom Asje Kahle, glaz-ba i aran`man Zlatko Dvoràk). Prava satiri -~no–dra mati~na {ansona Alfija Kabi lja Na svojna~in vjerna, u kojoj Jasna Bilu{i} pozdrav lja supru-ga iz auta drugog mu{karca (tekst Mate Maras),svojim spretnim aran`manom istakla je festival skiansambl. Alan Bjelin ski uspio je u nastoja nju dasvaku pjesmu obogati unikatnim orkestralnimzvukom i ugo|ajem.

Suptilna pjesma svakodnevicePoseban ukras na slav ljeni~koj torti neposrednostibio je Mladen Medak Gaga s pjesmom Ona bi to-liko htjela (aran`man Ante Gelo), bore}i se protivkroni~nog umora i glavobo lje pripadnica ljep{egspola te pjevaju}i otprilike A ja èlim samo jedno —barem dvaput tjedno. Nagra|en je salvama oslo-ba|aju}ega smijeha iz publike za pravu mjeruduhovitosti, muzikalnosti, prikladne {eret ske in-terpretacije i sigurnosti na sceni. U koncertnom di-jelu ve~eri Zoran Predin nastavio je do suza nas-mijavati ljubite lje dobre glazbe i kvalitetnih stiho-va, u ~asu se transformiraju}i iz nepredvidivogzabav lja~a u tanko}utna pjeva~a melankoli~ne alisna`ne roker ske kvalitete.

Parafraziraju}i Z. [pi{i}a i V. [i ljka, mogli bismo sena{aliti da »{ansona, kao suptilna pjesma svakod-nevice, ovakva srame` ljiva, nikada ne}e pobuditimedij sku pozornost«. S druge strane, ba{ {ansonakao »svojevrsno vo|e nje dnevnika« ima prilikuoteretiti publiku od usi ljenih likova i neiskrenihtekstova, instant–hitova i op}e neugodne fleg-mati~nosti te podsjetiti na istin sku komunikacijupreko scene.

Jasna Bilu{i} u Gradskom kazali{tu Komedija

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

DAV

OR

HRV

OJ

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI


6 B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

G L A Z B E N I I S K A Z I G E N E R A C I J E 1 9 0 6 .

ZVU^NA NADOPUNAMUZIKOLO[KOM SIMPOZIJUPi{e: dr. Zdenka Weber

Svaki je od skladate lja predstav ljen s po dva glazbeno–komorna ostvare -nja i za pretpostaviti je da su na odabir prvenstveno utjecali izvo|a~i, a

ne neka odre|ena estet ska mjerila. Me|utim, kako se radi o skladate ljima~iju glazbu trajno rado slu{amo, bili smo unaprijed povjer ljivi i radovali seodabiru.

Drugi guda~ki kvartet skladao je Ivan Brkanovi} 1938. godine i u tom je, u bitijednostava~nom, a prema prepoznat ljivim odsjecima peterodijelnomostvare nju, i skazao znala{tvo u kori{te nju zvu~nih boja odabranih instrume-nata (pizzicato, con sordina) te osje}aj za kontrastira nje razli~itih tempa iglazbenog sloga (umjesne razrade imitacija i polifonij skog rada). Bit }e da jejedna od zna~ajki Brkanovi}eve glazbe odre|ena melankolija u izrazu jer tusmo atmosferu doìvjeli i u njegovim Mato{evim domo ljubnim pjesmama zaglas i klavir. Iako bismo od interpretacije traìli i vi{e od ponu|enoga (pose-bice u pogledu dikcije i izraàjnijeg pjeva), ~etiri Mato{eve antologij skepjesme: Epitaf bez trofeja, Pri Svetom Kra lju, Stara pjesma i Gospa Marija(uglazb ljene 1979. godine), otkrile su skladate lja koji glazbenosti hrvat skepoezije nadaje osobnu glazbenost autora ~iji je klavir ski part harmonij skizgusnut, a glas se izdiè kao osamosta ljena zvukovnost. Odabir mezzoso-prana bila je nedvojbeno skladate ljeva è lja da pjesmama osigura pastoznuzvukovnost.

Jo{ jedna Papandopulova praizvedbaBoris Papandopulo jedan je od onih skladate lja koji su, i sami vrsni pijanisti,klavir tretirali u cjelini klavijature, od dramati~ne zvu~nosti dubokih doiskri~ave b lje{tavosti di skant tonova. Ugledni pijanist Vladimir Krpanpraizveo je njegovu 3. sonatu za glasovir, EK 302. Tre}a Papandopulovaklavir ska sonata, skladana 1989. godine u Tribu nju, ostala je u skladate ljevojostav{tini i tek je sada doìvjela ozvu~e nje. Glazba je to vehementnogpokreta i burnih vrtloga virtuoznih ugo|aja. U me|uodnosima dramatike iliri~nosti nadaju se folklorne asocijacije, a skladate lj i skazuje snaàn osje}ajza formu u trajno uravnoteènim odsjecima doista izuzetne glazbenema{tovitosti. Koriste}i razli~ite tehni~ke mogu}nosti klavira razvija Papan-dopulo u ovom prvi put javno izvedenom remek–djelu glazbeno doga|a njekoje traì vrhun ski pijanisti~ki odjek koji je Vladimir Krpan svojimangaìranim interpretira njem osigurao. Djelo je uvr{teno u popis Erike Kr-pan s oznakom EK 302.

Papandopulov Kvartet za gitaru i guda~ki trio, EK 182, skladan je 1977. go-dine, a gitarist Marijan Makar (kojemu je djelo posve}eno) praizveo ga je uStuttgartu s tamo{ njim Guda~kim trijom. Mladi gitarist Petrit Çeku sa~lanovima Kvarteta Rucner, violinisticom Sidonijom Lebar, violistomDraganom Rucnerom i volon~elisticom S njeànom Rucner pristupio jeizvedbi kraj nje ozbi ljno i punim zamahom. Razli~itost ugo|aja, bravuroznaplesna Tarantella, glazba atmosfere i folklorne inspiracije, punina sloga ipregnantnost ritmova, umilna gitaristi~ka sola, sve su to pojedina~ni ele-menti koji i u ovoj skladbi otkrivaju autora beskrajne ma{tovitosti. Kao {toje utvr|eno na simpoziju, Boris Papandopulo je skladate lj koji je uvijek navisini postav ljenog zadatka, doista genet ski kraj nje nadaren i u profesijiskladate lja majstor ski potvr|eni glazbenik.

Ciprini »feti{ tonovi«Skladate lj Milo Cipra bio je predstav ljen s dvije ugo|ajno i skladate lj -sko–tehni~ki razli~ite skladbe. Tradicionalno i s narodnim prizvukom kon-cipirana Sonata za violinu i klavir iz 1944. godine (nadahnute izvo|a~iceSidonija Lebar, violina i Nina Cossetto, klavir) te pos ljed nji, Peti guda~kikvartet iz 1972. godine (izvrstan Kvartet Rucner) primjeri su razli~itihCiprinih skladate lj skih interesa. Peti guda~ki kvartet je niz od osam tempaobi ljeènih slovima od A do H. Tonovi A–B–C–D svojevrsni su »feti{tonovi« koji ~ine osnovu strukturira nja glazbe koja u sekciji G sadrì ~etirineovisne solisti~ke kadence. Tu skladate lj upu}uje izvo|a~e da se i fizi~kiodvoje u prostoru i napuste svoja sjedi{ta. Time se i vizualno nagla{avaaleatori~nost glazbenoga tijeka. Zahva ljuju}i »feti{ tonovima« osigurano jejedinstvo raznolikosti, a igra s jednim motivom iz Beethovenova 17. guda~kogkvarteta u F–duru, op. 135 te tonovima c i d (inicijali jednog od za~etnikaeurop ske moderne glazbe Claudea Debussya) znak je oslona na pro{lostglazbe koja Cipru–modernista povezuje s korijenima europ ske glazbenetradicije.

Vrijedna trojkaKoncert velikana hrvat ske glazbe, na{ih uglednih »stogodi{ njaka«, mogao jebiti i bo lje posje}en. Iako je Papandopulova glazba u ovoj godini bila, suk-ladno svojoj visokoj kvaliteti, doista primjerno zastup ljena na koncertimasolista, komorno–glazbenih ansambala i orkestara, za Brkanovi}evu i Ciprinuostav{tinu to nije mogu}e tvrditi. Je li to »prirodni odabir« glazbenih inter-preta i postoja nje ve}e brige obite lji i muzikologa kada se radi o glazbi BorisaPapandopula? Bilo kako bilo, mâg hrvat ske glazbe, trajno inspirirani iglazbom obdareni Papandopulo zavrijedio je traja nje na koncertnim podiji-ma i glazbenim scenama i nakon ove sve~ar ske godine. A to bismo poè ljelii opusima Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre.

S K L A D A T E L J I A N T O L O G I J S K E

Muzikolo{ki simpozij I v a n B r k a n o v i } , M i l o C i p r a , B o r i s P a p a n d o p u l o , Z a g r e b , 1 7 . i 1 8 . s t u d e n o g a

Pi{e: dr. Zdenka Weber

Na po~etku muzikolo{kogasimpozija minutom {ut njeodana je po~ast u ovoj go-

dini preminulim akademicima,skladate ljima Igoru Ku ljeri}u iStanku Horvatu. U pozdravnom di-jelu prisutnima su se obratili aka -demik Pavle De{pa lj, potpredsjed-nik Hrvat ske akademije znanosti iumjetnosti, akademik Ivan Supi~i},tajnik Razreda za glazbenu umjet-nost i muzikologiju i akademki njaKora ljka Kos, predsjednica Pro -gram skog odbora simpozija Gen-eracija 1906. U osobno intoniranim

pozdravnim rije~ima akademiciDe{ pa lj i Supi~i} iznijeli su svojasje}a nja na Brkanovi}a, Cipru i Pa-pandopula, pri ~emu je akademikSupi~i} naglasio kako se radi o»stupovima hrvat ske glazbe 20. sto -lje}a«. Uz to je dao njihove karak-teristike ozna~iv{i Ivana Brkanovi}akao skladate lja–intuitivca koji jeglazbom doìv ljavao svijet, MilaCipru kao skladate lja–intelektualcakoji je smatrao da je ljud ski um naj -da lje oti{ao na podru~ju glazbe imatematike te Borisa Papandopulakao mâga glazbe, kao skladate lja sazna~ajkama »homo ludensa«. Aka -de mki nja Kora ljka Kos kratko seosvrnula na pojavu zgu{ njava nja napodru~ju hrvat ske glazbene tvorbeu razdob lju izme|u dvaju svjet skihratova i istakla kako su skladate -lji–slav ljenici ro|eni u jeku hrvat -ske moderne da bi kasnije svojimstvarala{tvom svjedo~ili pluralitet islojevitost hrvat ske glazbe 20. sto -lje}a.

Polazi{taRo|en u [ka ljarima, pored Kotora,27. prosinca 1906. godine, Ivan Br -kanovi} je zapo~eo studij kompozi-

cije 1931. godine u razredu BlagojaBerse, a diplomirao je 1935. godineu razredu Frana Lhotke (BlagojeBersa preminuo je 1934. godine).Za njegovu skladate lj sku formacijuva`no je usavr{ava nje na Scholi can-torum u Parizu 1939. godine. Milo(slu`beno Emil) Cipra ro|en je 13.listopada 1906. godine u Vare{u, ana Filozof skom fakultetu Sve u ~i -li{ta u Zagrebu diplomirao je 1931.godine njema~ki jezik i filozofiju,da bi dvije godine kasnije diplomi-rao i kompoziciju na tada{ njoj Dr ̀ -av noj muzi~koj akademiji u Zagre-

bu u razredu Blagoja Berse. Stjeca-jem okolnosti Boris Papandopuloro|en je u Njema~koj, 25. ve lja~e1906. godine u Honnefu na Rajni,gdje je njegova majka, ugledna pri-madona Maja Strozzi, bila na lije~e -nju. Diplomirao je ranije od drugedvojice vr{ njaka, ve} 1928. godine,tako|er u razredu Blagoja Berse.Boris Papandopulo nastavio je do1930. godine studij dirigira nja naNovom be~kom konzervatoriju.Osim Blagoja Berse, na Dràvnojmuzi~koj akademiji u Zagrebu pro-fesori su im bili, me|u ostalima, iFra njo Dugan, Fran Lhotka i An-tun Dobroni}.

Biografije ove trojice skladate lja ot -krivaju da su se uz skladate lj ski radza osigurava nje egzistencije bavilidirigira njem (naj vi{e proslav ljenidirigent Boris Papandopulo), glaz -be no–spisate lj skim i kriti~ar skimradom te pedagogijom (naj du ljeMilo Cipra kao redovni profesor naMuzi~koj akademiji u Zagrebu).Skladate lj ski naj plodniji bio jeBoris Papandopulo ostaviv{i vi{e od440 kapitalnih djela u svim glaz be -nim vrstama.

Sva su trojica skladate lja zauzimalazna~ajna mjesta u hrvat skom glaz -benom ìvotu i ovjen~ana su brojn-im prizna njima. Posebice Boris Pa-pandopulo, ~ija su djela trajno omi -ljena kod glazbenih izvo|a~a, pa jetako tijekom cijele 2006. godine njegova glazba prisutna na koncert-nim podijima bilo da se radi o solis-tima, komorno–glazbenim ansam-blima ili orkestrima. Posebnost jebalet Maestro koji je u Hrvat skomnarodnom kazali{tu u Zagrebu ko-reografirala Lji ljana Gvozdenovi}na libreto akademika Nedje ljkaFabria, a u kojemu su kori{teniulom ci iz niza Papandopulovihdjela.

Sva su trojica preminula u Zagrebu,Milo Cipra 9. srp nja 1985. godine,Ivan Brkanovi} 20. ve lja~e 1987. go-dine, a Boris Papandopulo 16. lis to -pada 1991. godine.

Znanstvenim uvidima re~enoRadni dio simpozija zapo~eo jeizlaga njem povjesni~ara Josipa Jur -~e vi}a na temu Vrijeme IvanaBrkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Pa-pandopula. Hvalevrijedan je pozivupu}en stru~ njaku za op}u povijestkoji je dao okvirne zna~ajke vreme-na u kojemu su djelovali skladate lji.Uvode}i odabranu temu Kan-tovom tezom o nemogu}nosti dje -lo va nja na vrijeme i prostor doga|a -nja, iznio je Jur~evi} bogatu paletuopisa upravo pro{loga, 20. sto lje}a,paletu u kojoj dominira crna bojapesimisti~nog gleda nja na goleme ibrze promjene koje su se zbivale.

Josip Jur~evi} upozorio je naizuzetno velik napredak prirodnihzna nosti i pretaka nje epohalnih ot -kri}a u suvremene tehnologije, nakomunikacij ska postignu}a i multi-medije, na ubrzava nje kao globalnu~i njenicu koja omogu}ava ne slu -}enu povezanost svijeta. Iako jeEuropa, koju su svi do 20. sto lje}anastojali opona{ati, bila k lju~ni ~im-benik na svim podru~jima, ona tajprimat gubi i u politi~koj mo}i, pa ikulturolo{koj, biva detronizirana.Nastupa vrijeme dekonstrukcijeeurop skih estet skih teme lja, kao ipropada nja klasi~nog europ skogvrijednosnog sustava. Hrvat skidru{ tveni ìvot odvijao se u kontek-stu nestabilnog geo–politi~kog pro -stora na kojemu su se doga|ali veli-ki lomovi i promjene politi~kihokvira unutar kojih se to dru{tvonalazilo. Najve}i je lom nastupio1945. godine kada nastupa novapoliti~ka paradigma, komunizam,koja negira dostignu}a dotada{ njihrazdob lja.

U povodu 100. ob ljetnice ro|e nja Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Pa-pandopula, a kao zvu~na nadopuna muzikolo{kom simpoziju Generacija1906., Hrvat sko dru{tvo skladate lja i Cantus 17. su studenog u Preporodnojdvorani pala~e Narodnoga doma organizirali koncert s djelima slav ljenika.Nastupili su Guda~ki kvartet Rucner u sastavu: Sidonija Lebar, Iva Kra lj, vio-line, Dragan Rucner, viola i S njeàna Rucner, violon~elo; mezzosopranisticaMartina Tom~i} i pijanistica Nina Cossetto, pijanist Vladimir Krpan i gitaristPetrit Çeku.

Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvat ske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 17. i 18.studenoga muzikolo{ki simpozij posve}en hrvat skim skladate ljima Ivanu Brkanovi}u, Milu Cipri i Borisu Papan-dopulu, a u povodu 100. ob ljetnice njihova ro|e nja. Pozvani su muzikolozi koji se bave stvarala{tvom ovihskladate lja koji su bili akademici pa su i time potvr|ena njihova izuzetna mjesta u kontekstu hrvat ske glazbe 20.sto lje}a.

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

Erika Krpan

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

DAV

OR

HRV

OJ


7B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

B A [ T I N E

HAZU na temu Generacija 1906.n o g a 2 0 0 6 .

Iako su dramati~na zbiva nja ratnih i poratnihgodina, jednako nakon Prvog svjet skog rata teposebice nakon Drugog svjet skog rata, pro u zro -kovala na svim podru~jima op}eg i nacionalnogdalekose`ne mijene u ìvotu pojedinaca i soci-jalnih skupina, u glazbi je bilo mogu}e sa~uvatii svojevrstan kontinuitet.

Trude}i se oko o~uva nja i istica nja razli~itostiosobnosti kakve su bili Ivan Brkanovi}, MiloCipra i Boris Papandopulo re fe ren ti–mu zi kolozidjelomi~no su se osvrtali na svu trojicu u okviru njihove pojedina~ne djelatnosti, tako, prim-jerice, u odre|enom kra}em razdob lju ili pakglazbeno–kriti~ar ske kao jedne od kre a tivnih,ali ipak rubnih. Drugi su se posvetili njihovimpojedinim ostvare njima nastoje}i na}i povez -nicu u slijedu jednog primjera koji onda upu -}uje na cjelinu opusa.

Naslov referata Eve Sedak, Prilagoditi — suprot-staviti — zanemariti. 'Zlatne pedesete' u djelimaGeneracije 1906. poet ski je naj av ljivao i skaze ko-ji doti~u ideolo{ke implikacije u glazbiskladate lja–slav ljenika u segmentu njihovastvarala{tva 50–ih godina 20. sto lje}a. @ele}i ra-zlomiti grupnu identifikaciju Br ka no vi}–Ci -pra–Papando pulo i èle}i ih povezati s nekimdrugim suvremenicima (Cipra–Kunc, Papan-dopulo–Bjelin ski, primjerice), s kojima dijelebitnije zna~ajke skladate ljstva osim godinero|e nja, Eva Sedak je posvetila pozornost »zlat-nim pedesetim godinama« koje nagovije{tajugubitak estet skog jedinstva Europe traè}i ujednom njezinom dijelu revolucionarno inspiri-rano stvarala{tvo kao pripadnost novim dru -{tveno–politi~kim okvirima. Traèno fun k cio -nira nje glazbenog djela, osobito vokalno–instru-mentalnog (naglasak je na odabiru teksta), nijeosobita inovacija novoga sustava vrijednosti.Tek osobni anga`man skladate lja podre|uje iz-vanglazbenoj funkciji. Taj anga`man, gledano spozicije dnevno–politi~ke proizvod nje, autoricaosvjet ljava na primjerima Ciprine Kantate o ~ov-jeku, Papandopulovih Legenda o drugu Titu iBrkanovi}eve opere Zlato Zadra. Neovisno opristaja nju uz ideolo{ke momente vremena iprostora glazba ovih skladate lja svjedo~i o njihovoj razli~itosti. Tako }e, iako ih je Cipra oz-na~io kao »skladate ljstvo brzih nota«, Papan-dopulovi skladate lj ski postupci ostaviti otvoren

prostor djelima drugih »ideolo{kih« implikacija,kakva su ve} i postojala u njegovoj ranijoj pro-dukciji.

»Moje je da pi{em glazbu, a ne da filozofi-ram!«Ovaj lapidarni i skaz skladate lja Borisa Papan-dopula prati gotovo 70 godina njegova bav lje njaumjetno{}u zvukova. Pa ipak, on je i pisao oglazbi i glazbenicima, {to su radila i druga dvaskladate lja iz trolista Brkanovi}–Cipra–Papan-dopulo, a o ~emu je referirala Sa nja Majer–Bo-betko u prilogu Bi lje{ke o glazbenom spisate ljstvuIvana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandop-ula. U dobro prou~enoj odabranoj temi kojom

se muzikologi nja Sa nja Majer–Bobetko kon-tinuirano bavi minuciozno su obra|eni tekstovikoje su kao glazbene kritike ili glazbom inspiri-rane eseje tijekom ìvota objavili zadani skla -date lji. Iako su pomno izneseni podaci o godi-nama njihova jav lja nja spisate lj skim perom tekategorizirani njihovi tekstovi ostali smo po -ne{to prikra}eni za jo{ bo lji uvid u tematiku ko-joj su posve}ivali pa` nju. Naime, konstatacijada su se svi zalagali za nacionalno u glazbi nedaje dovo ljno o{tar uvid u na~in na koji su onito opisivali ili argumentirali. Dakako, radi se oopse`noj temi s jedne te o kratkom do pu -{tenom vremenu izlaga nja s druge strane. Paipak, poznata je ~i njenica da je onodobna dom-inantna struja u glazbenoj publicistici bilopropagira nje nacionalnog smjera (tu se va ljaprisjetiti Antuna Dobroni}a) i zato }e bitizanim ljivo ~itati, kada referati budu objav ljeni,kako su o tome pisali skladate lji suvremenici.

Govore}i o Nekim obi lje`jima skladate lj skogrukopisa Borisa Papandopula Erika Krpan jezorno potvrdila da je naj upu}eniji hrvat skimuzikolog kada se radi o ìvotu i djelu maestraPapandopula. Uostalom, ona se njegovim opu-som ve} i niz godina bavi te je objavila naj ve}ibroj tekstova o mâgu hrvat ske glazbe. Ovom jeprigodom napravila »brzi hod« kroz njegovu os-tav{tinu i dokazala da je neto~no misliti da se»od {ume ne vidi drve}e«. Naprotiv, Erika Kr-pan (koja je izradila i popis Papandopulovihdjela koja su sada numerirana njezinim inicijal-ima EK), kraj nje dobro upu}ena u cjelinuopusa, relevantno isti~e glavne zna~ajke togaglazbenog rukopisa i ostvare nja u kojima je Pa-pandopulo stvarao svoj osobni glazbeni stil. Odopusa 1 iz 1924. godine do pos ljed nje note1999. godine rasprostire se neizmjerno bogatst-vo s oko 440 djela! Posebno zadiv ljuje kratkakonstatacija autorice da je skladate lj bio »stabi-lan u kvaliteti«. Skladaju}i s osnovnim »na ~e -lom dobrog zvu~a nja«, a posjeduju}i i bogom-danu nadarenost i neophodna stru~na zna nja,Papandopulo je nizao djelo za djelom naj ~e{}eponukan izravnim narud`bama izvo|a~a (u naj -{irem smislu). Pa i onda kada je mogu}e utvrdi-ti eventualne uzore (u tom smislu Erika Krpannavodi ru ske skladate lje Igora Stravin skog,Sergeja Prokofjeva i Dmitrija [ostakovi~a) to jevi{e, u Papandopulovim neoklasicisti~kim par-titurama, podudarnost njegova podrijetla. Jer,kao {to je znano, on je objedinio pravoslavnuvjeru sa zapadnoeurop skim okru`jem katoli~kevjere. Impozantnost ostav{tine Borisa Papan-dopula, sje}a nja na njega i odjeci njegove lu-di~ke naravi u zapisanoj glazbi, iznimna mu -zikalnost i ma{tovitost zvukovnih obzora, kraj -nja otvorenost i iz nje proiza{lo bogatstvo in-spiracije, sve su to, uz mno{tvo majstor skihtehni~kih zna~ajki koje rese Papandopulovaostvare nja, razlozi za konstataciju kako se radi osamosvojnom i prepoznat ljivom glazbenomrukopisu. Da je tome tako potvr|uju generacijeinterpreta koji uvijek s posebnom rado{}uposeù za maestrovim skladbama, kao i inozem-ni izdava~i koji su objavili njegova djela, te, jed-nako va`no, i slu{ate lji koji ne {tede p ljesak ka-da se na programu na|e ostvare nje Borisa Pa-pandopula.

Muzikologi nja Marija Bergamo krenula jeTragom skladate lj skih pretpostavki za Hrvat skumisu, jo{ jedan referat posve}en skladate ljuBorisu Papandopulu. Na po~etno pita nje, odak-le mladom skladate lju tolika stabilnost (Hrvat -ska misa skladana je 1938. godine, a praizvede-na 1. trav nja 1942. godine), Marija Bergamosama odgovara konstatacijom da je Papandopu-lo imao talent, kao primarnu genet sku osobinu,te zanat sku superiornost (dodali bismo da je onaproiza{la iz vrsne {kole Blagoja Berse iz koje suiza{li i Brkanovi} i Cipra). Nada lje, Papandopu-lo je trajno bio uvjeren da je estetika jo{mogu}a, da je sustav normi koje zagovaraju lije-po u glazbi jo{ pouzdan. Uz analizu i kompara-ciju mise kao vrste koja dopu{ta otklone, ajedan od njih je i odabrani primjer, Marija Berg-amo je zak lju~ila da se u ovom slu~aju radi oneideologiziranom skladate lju koji identitetnalazi na Mediteranu i stvara autonomno i

funkcionalno, uravnoteèno umjetni~ko djelokoje traì odgovaraju}u interpretaciju (daju}itime na zna nje da nije zadovo ljna nekim posto-je}im interpretacijama).

Brkanovi} i Cipra kao muzikolo{ki izazoviHrvat ska historiografija izuzetno je siroma{nakada se traè skladate lj ske monografije, zborni-ci radova o pojedinim skladate ljima ili bilo kojidrugi opse`niji uvidi u odre|ena razdob ljarazvoja hrvat ske glazbe i njezinih istaknutih ak-tera. A da se i ne govori o izdava nju literature nanekom od stranih jezika. Uz ~esto nepostoja njeobjav ljenih partitura i notnih materijala, ne po -stoja nje zvu~nih zapisa, neobjav ljiva nje u in-ozemnim publikacijama i ma njkavo sudjelova -nje na znanstvenim skupovima u svijetu sna{im temama — kako onda o~ekivati popular-izaciju hrvat ske glazbene ba{tine i suvremenos-ti! Zbog svih tih »bijelih po lja« hrvat skemuzikologije skupovi poput ovoga, kojemu jeposve}en ovaj napis, jo{ su zna~ajniji, a objav -ljiva njem njegovih rezultata (barem sa saècimana stranim jezicima) unijet }e se malo vi{e sv-jetla u odabranu (bo lje re~eno, godinom ro|e njaskladate lja nametnutu) temu. Eto, da ih sebarem sjetimo u povodu 100. ob ljetnice ro|e -

nja. Ali, vratimo se konkretnome.

Na simpoziju Generacija 1906. muzikolog Dali-bor Davidovi} posvetio je pa` nju Glazbenoj po-etici Mila Cipre kroz prizmu skladbe Dje~ji prizori,muzikologi nja Mirjana Siri{~evi} iscrpno jeobradila Ciprin Peti guda~ki kvartet, a akademikNik{a Gligo odabrao je temu Brkanovi}evEkvinocij izme|u glazbene drame i k njièvne opere.Moèmo nedvojbeno re}i — barem ne{to. Jer,iako je iz ovih »dijelova za cjelinu« mogu}ei{~itati odre|ene zna~ajke barem Ciprinaglazbenog mi{ lje nja, Brkanovi}u je bila pos ve -}ena samo jedna prili~no rubna tema i o njemukao skladate lju nije re~eno ni{ta relevantno.

Dalibor Davidovi} i Mirjana Siri{~evi} potvrdilisu, prvi na jednoj ma njoj skladbi, a druga naCiprinom antologij skom djelu za guda~kikvartet, da se radi o skladate lju koji u svojimpostupcima rabi takozvane feti{ tonove. To su

tonovi koji ~ine temat ski materijal iodre|uju}i su korelati pri oblikova nju pro-toka glazbe. Svojim nadahnutim pristupomesejisti~ke pro venijencije obradio je Davi-dovi} Ci prinu suitu pisanu za djecu.Nakon slu{a nja nadaje se to djelo kaonepretenciozna vi{estava~na skladba um-jerene disonantnosti. Ciprin pak Peti gu-da~ki kvartet minucioznom analiti~komakribijom Mirjane Siri{~evi} te nakonslu{a nja otkriva autora koji prati zbiva njana planu njemu suvremene op}e glazbe,izlazi iz okvira nacionalnog i istraùje napodru~ju varira nja odabranog temat skogmaterijala, alea to ri~kih sloboda izvukovnosti guda~kog kvarteta kaoodabranog instrumentarija.

Poku{aj akademika Nik{e Gliga da utvrdije li Brkanovi}ev Ekvinocij glazbena drama(u wagnerov skom smislu) ili pak k njièvnaopera (kako to definira njema~ki mu zi -kolog Hermann Danuser) sadràvao je kri-ti~nost prema postoje}oj hrvat skoj literaturikoja se bavi tom tematikom (ponaosob ter-minima kojima se sluì Dalibor Paulik).Vremen ski prezahtjevan u izlaga nju, ovaj jeprilog dao budu}im izdava~ima partiture

zadatak da »filolo{kom ekspertizom utvrdestupa nj autenti~nosti partiturnoga zapisa isvih naknadnih odstupa nja od njega«. Ukontekstu uvodnoga Jur~evi}evog i skazada je pro{lost nemogu}e mije njati i da jejedino mogu}e utjecati na budu}nost iovakav pristup ima svoje opravda nje, iakobi za rezultate simpozija posve}enoga Gen-eraciji 1906. bilo svrsishodnije posve}iva njepa` nje glazbi Ivana Brkanovi}a.

I na kraju, ostaje pri~ekati objav ljiva njereferata sa znanstvenoga skupa posve}enatrolistu hrvat ske glazbe 20. sto lje}a. Kakose radi o, ~i njenicom fizi~kog odla skaskladate lja, dovr{enim autor skim opusima,predstav ljene analize, kao u svim sli~nimslu~ajevima, ulaze u mozaik za budu}e sin-teze.

Papandopulovi koncerti za glasovir i za violinu

Pijanist Dalibor Cikojevi} i Zagreba~ka filharmonija pod ravna njem Pavla De{pa lja izveli su3. koncert za glasovir i orkestar (1959.) Borisa Papandopula 27. listopada u KD VatroslavaLisin skog. Djelo je praizvedeno na 1. Muzi~kom biennalu Zagreb 1961. godine, nakon ~ega

je partitura izgub ljena. Suvremena se izvedba teme lji na rekonstrukciji partiture prema dionica-ma pohra njenima u arhivu Zagreba~ke filharmonije. Napomenimo da je Dalibor Cikojevi} snimionovi kompaktni disk s djelima za glasovir Borisa Papandopula koji je nedavno objavila di skograf -ska ku}a Orfej.

Jo{ jedan Papandopulov koncert izveden je 16. studenoga u istoj koncertnoj dvorani. Rije~ je oKoncertu za violinu i orkestar koji su interpretirali violinist Goran Kon~ar i Simfonij ski orkestarHRT–a pod ravna njem Nik{e Bareze. Koncert je prire|en u sklopu Majstor skoga ciklusa HRT–a.(M.[.)

Akademici u publici

Marija Bergamo

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

ZN

AN

ST

VE

NI

SK

UP

Z

NA

NS

TV

EN

I S

KU

P

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ


JESEN U SEZONI GUDA^KOG KVARTETA RUCNERPi{e: Bojana Ple}a{

Ve} ~etvrtu sezonu zaredom jedan od naj aktivnijihhrvat skih komornih sastava, Guda~ki kvartet Rucn-er, odràva ciklus koncerata pod nazivom êtiri godi{ -

nja doba. Uz povla~e nje usporednice izme|u koncertnogciklusa i cikli~ke izmjene godi{ njih doba kojom su ostvar-ili domi{ ljatu program sku koncepciju i privukli cije njenegostuju}e glazbenike, osobitost njihovih koncerata leì i uoboga}e nju programa praizvedbama djela hrvat skihskladate lja.

Predstav lja nje novog CD–a i naj ava kine ske turnejeViolinistice Sidonija Lebar i Iva Kra lj, violist Dragan Ruc-ner i violon~elistica S njeàna Rucner odràli su svoj tre}iovogodi{ nji koncert Jesen u dvorani Hrvat skoga glazbenogzavoda 11. listopada, ugostiv{i uglednoga gitarista DarkaPetri njaka. Praizvedbu je te ve~eri doìvjela skladba Susretina ìcama za gitaru i guda~ki kvartet Nik{e Njiri}a, uslije-div{i nakon uvodnoga predstav lja nja novoga nosa~a zvukaGuda~koga kvarteta Rucner pod nazivom Kad je kraj —po~etak i odava nja po~asti pokojnom Emilu Cossettu izved-bom njegova folklorom nadahnuta Trija za violinu, violu iviolon~elo. Upravo se ta skladba, uz one Stjepana [uleka,Nik{e Njiri}a i Sa nje Drakuli}, na{la na njihovu naj novijemdi skograf skom izda nju. Hrvat sko glazbeno stvarala{tvo up-ravo su predstavili i kine skoj publici na gostova nju u tojdalekoisto~noj zem lji.

Sadràjna stapa nja guda~a i gitare u novoj Njiri}evojskladbiSusrete na ìcama za gitaru i guda~ki kvartet pripadnik naj starije,ali jo{ uvijek vrlo aktivne generacije hrvat skih skladate lja,Nik{a Njiri}, skladao je 2005. na poticaj Kvarteta Rucner.Skladba je sastav ljena od ~etiri sadràjna stavka koji tvorezaokruènu cjelinu, a susreti iz naslova zapravo se odnose naglazbeni dijalog izme|u gitare i pojedinih guda~kih glazbala,odnosno cijeloga guda~kog kvarteta na samom kraju djela. Pre-ludij nas tako uvodi u skladbu ìvim »razgovorom« gitare i dvi-ju violina, gitara uz violu donosi zagasite ton ske boje Elegije, aùstri Capriccio s violon~elom, nakon iznenadnog tremola ostal-ih guda~a pretapa se u zavr{ni Rondo s reminiscencijama naprethodne susrete, to jest stavke. Gitarist Darko Petri njak i Gu-da~ki kvartet Rucner pruìli su nam vrlo smislenu i cjelovituizvedbu ovoga ìvopisnog Njiri}eva ostvare nja, koje }e zasig-urno i u budu}nosti na}i svoje mjesto na njihovu koncertnomrepertoaru.

Jo{ jedan obol Papandopulovoj stogodi{ njici ro|e njaU nastavku ve~eri Kvartet Rucner i Darko Petri njak pridruìlisu se proslavi stote ob ljetnice ro|e nja Borisa Papandopulaizvedbom njegova trostava~nog Kvarteta za gitaru, violinu, vio-lu i violon~elo. Tu su impresivnu skladbu, nastalu u samo osamdana u jesen 1977., izveli s podjednakim àrom kao i prije trigodine, kada su ga zabi ljeìli na svom nosa~u zvuka, ostvaru-ju}i kontrastne ugo|aje Balade, Meditacije i Tarantele.

Za kraj koncerta ~lanovi Guda~koga kvarteta Rucner odabralisu opseàn Guda~ki kvartet u D–duru Cesara Francka, jedan odvrhunaca njegova stvarala{tva, jo{ jednom potvrdiv{i svojuvje{tinu ovladava nja raznovrsnim stil skim zahtjevima i zavidnurazinu surad nje.

8

Ono {to je zad njih godina bilo neza-mislivo, na iznena|e nje mnogih,pa ~ak i organizatora, Hrvat skoga

dru{tva skladate lja i Cantusa d.o.o., do-godilo se 23. studenoga ispred KD Va-troslava Lisin skog netom prije po~etkavje~nog Zagrebfesta. Pred dvoranom su sepojavili tapkaro{i, nude}i skup lje ulaznice!Treba priznati, takvo se {to te{ko danasmoè vidjeti i na daleko razvikanijimhrvat skim kulturnim priredbama.

Mo`da je upravo to naj slikovitiji deta lj pokojemu }e mnogi zapamtiti 53. izda nje Za-grebfesta, jednoga od naj va`nijih i naj -uglednijih hrvat skih festivala zabavne glaz -be, koji je, ~ini se, po~eo ìvjeti vi{e ne sa -mo od stare slave, ve} i posve novom mla-do{}u i ìvotno{}u.

A da se te ve~eri u Lisin skom dogodilone{to iznimno mogli su potvrditi mnogepoznate i slavne osobe u publici. Uzgradona~elnika Zagreba Milana Bandi}a,glavnog ravnate lja Hrvat ske radiotelevizijeMirka Gali}a, preko skladate lja Mi ljenkaProha ske i Zrinka Tuti}a, pjeva~a MladenaBurna}a i Zdenke Kova~i~ek pa do glaz be -nog menadèra Vladimira Miha ljeka Mihe,tu su se na{li i mnogi koji ìve od glazbe iza glazbu, ali i vjerna zagreba~ka publikaè ljna lijepe pjesme i dobre zabave.

Prema mi{ lje nju mnogih, glavnina zaslugaza vrhun sku razinu Zagrebfesta, kojomdoziva u sje}a nje naj bo lje festival ske dane,

pripada umjetni~kom direktoru Hrvoju Hege-du{i}u. On je odlu~io publici predstaviti samo11 novih skladbi koje je ìri izabrao iz znatnove}eg broja pjesama pristiglih na natje~aj.Glavni je kriterij bila ljepota pjesme, a ne imeautora ili izvo|a~a.

Hegedu{i} i organizacij ski tim iz Cantusa d.o.o.zamislili su spektakl kao svojevrstan podsjetnikna dosada{ nje Festivale, pri ~emu su popularnipjeva~i, velike zvijezde hrvat ske estrade, pob-jednici ranijih godina ili oni koji su ostavili

neizbrisiv trag na Zagrebfestu,nastupali i potom predstav ljaliovogodi{ nje sudionike. Tako jeostvarena povezanost me|u gen-eracijama, ali i odli~na zabava zapubliku, koja je prakti~no sud-jelovala u dvostrukom progra-mu. Uz urav no teèn scenarij An-drije Vrdo ljaka, {armantnu vo di -te ljicu Ivanu [undov te odli~anFestival ski orkestar pod ravna -njem Nik{e Brato{a, na sceni su

se izmje njivali Giuliano, Arsen Dedi}, PetarGra{o, Sa{a Jakeli}, Goran Karan, ZoricaKondà, Josipa Lisac, Danijela Martinovi}, Ke-mal Monteno, Miro Ungar i Jasna Zloki}, koji sunaj avili jedanaest ovogodi{ njih natjecate lja. Onisu uglavnom predstavili svoje nove pjesme, uzizuzetak Mire Ungara. Podsjetimo da je ArsenDedi} na dosada{ njim Festivalima sudjelovaosa ~ak 44 pjesme, a Josipa Lisac, primjerice, sjedanaest!

Jedna od naj va`nijih odlika Zagrebfesta jestpjeva nje uìvo, uz orkestar, {to je danas uzsveprisutne matrice prava rijetkost. Tako su svo-je pravo pjeva~ko umije}e i bez playbacka (!)pokazali Marko Ja{ek, Sanda Popovi}, Josip

Kataleni}, Vlatka Grakali}, \ani Stipani~ev, skupina LUKHAS, Damir Po{a, Nevena Ere{,Marko Tomasovi}, Ivana Trogrli} i Alen Vitaso-vi}. Oni su se ujedno natjecali za Nagradu

Hrvat skoga dru{tva skladate lja, a o pobjednikusu ravnopravno odlu~ivali umjetni~ki ìri i pub-lika. Tako se dogodilo da Zagrebfest ima dvapobjednika, po prosudbi ìrija naj bo lji je bioMarko Tomasovi}, kojemu je Plaketu Hrvat -skoga dru{tva skladate lja uru~io Zrinko Tuti}, aprema glasovima publike \ani Stipani~ev, kojije primio nov~anu nagradu od deset tisu}a ku-na. Bilo kako bilo, ve}ina se kriti~ara slaè da supobijedile dvije naj bo lje pjesme i odli~neizvedbe. Marko Tomasovi} rijetko nastupa kaopjeva~ (pos ljed nji put je nastupio 1999. naChansonfestu), a skladbu koju je napisao sEmilijom Koki}, otpjevao je tek na molbu orga-nizatora. Drugi pobjednik, \ani Stipani~ev, pre-ma vlastitim rije~ima, nije ni sa njao o nagradi,premda mu je do{la kao {lag na kraju izvrsne se-zone u kojoj je objavio solo album, nastupa utraènom mjuziklu Bri ljantin, a nedavno je u»Komediji« odrào samostalni koncert.

Festival su uìvo prenosili Radio S ljeme i HRTPlus. Reìser i scenarist bio je Andrija Vrdo ljak,koji je prijenos zamislio i ostvario kao dinami~ni

glazbeni show kakav se jo{ moè vidjeti jedinona talijan skoj televiziji, a mogao bi, eto, postatikarakteristi~an i za Zagreb!

Mnogima je tako|er bio zanim ljiv nastup

Vlatke Grakali}, pos ljed nje pjeva~ice Srebrnihkrila koja ìvi u [pa njol skoj i nastupa s vlastit-om grupom. Posebno je srda~no pozdrav ljen iKemal Monteno, jedan od doajena estrade, ko-jemu je ào {to Zagrebfest ne traje vi{e danakao nekada »jer su se tada pjeva~i mogli vi{edruìti«. Sli~no je bilo i s nastupima PetraGra{e, Danijele Martinovi}, Giuliana, JosipeLisac i Mire Ungara te posebno Zorice Kondèi Jasne Zloki}, koje uìvaju poseban status kodzagreba~ke publike. Uru~uju}i nagradu publike\aniju Stipani~evu, pokrovite lj Festivala igradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi}, uzzahvalu Hrvoju Hegedu{i}u za organizacijurekao je da »Zagreb to zasluùje i Zagrebfestide da lje!«. î njenica da je Lisin ski bio prili~noispu njen ~ak i na generalnoj probi, uz gu`vu naglavnom koncertu, svjedo~i da se Zagrebstvarno zaèlio glazbenih spektakla i glamura.Mo`da se, kako se nadaju i neki redoviti pratite -lji zbiva nja na hrvat skoj estradi, ve} dogodine is-pred Lisin skog pojave i crveni tepisi za naj ve}ei istin ske zvijezde doma}e glazbene scene.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

N O V A G L A Z B E N A @ I V O S T Z A G R E B F E S T A I G U @ V A U L I S I N S K O M

Zagreb ponovno voli svoj festivalPi{e: Jure Ili}

Z a g r e b f e s t j e p o n o v n o u z b u d i o d u h o v e , p r i v u k a o p u b l i k u i g l a z b e n e z v i j e z d e , a d a Z a g r e b t o z a s l u ` u j e , m i { l j e n j a j e~ a k i g r a d o n a ~ e l n i k M i l a n B a n d i } .

KO

NC

ER

TN

A S

EZ

ON

A

K

ON

CE

RT

NA

SE

ZO

NA

KO

NC

ER

TN

A S

EZ

ON

A

K

ON

CE

RT

NA

SE

ZO

NA

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

Guda~ki kvartet Rucner u Kini

Guda~ki kvartet Rucner i gitarist Darko Petri njakodràli su 9. studenoga u Pekin{koj koncertnoj dvo-rani koncert s djelima hrvat skih skladate lja Stjepana

[uleka, Emila Cossetta i Borisa Papandupula, a izveli su iKvartet za guda~e (KV 465) Wolfganga Amadeusa Mozarta.Kine ska turneja ostvarena je na teme lju Programa me|u dr -àv ne kulturne surad nje Ministarstva kulture RH i Mini star -stva kulture NR Kine. Pekin{kom koncertu prisustvovali suBo ris Veli}, veleposlanik Republike Hrvat ske, du`nosnicikine skog Ministarstva kulture, predstavnici kulturnog ijavnog ìvota grada Pekinga te predstavnici diplomat skogazbo ra. U subotu, 10. studenoga, odràn je koncert u Shenyan-gu, glavnom gradu provincije Liaoning, a kine ska turnejaKvar teta Rucner zavr{ila je koncertom 14. studenoga u graduTia njinu. (M.[.)

Prema rije~ima S njeàne Rucner turneja je bila uspje{nai dobro organizirana, a publici su se od hrvat skih auto-ra posebno svidjeli Papandopulo i Cossetto. Dobro su

prihva}eni i propagandni materijali koje su na{i glazbeniciponijeli u tu daleku zem lju. Osim poklon paketa Turisti~kezajednice Grada Zagreba, veliko su zanima nje izazvaliCD–ovi s djelima hrvat skih skladate lja, ne samo u izvedbiKvarteta Rucner, nego i drugih hrvat skih glazbenika, te zbir-ka nota HDS–a koja je sa zahvalno{}u uvr{tena u fakultet -sku biblioteku. U Kini su rijetka gostova nja hrvat skih umjetni-ka ozbi ljne glazbe, stoga je va`no da je Kvartet Rucnerovom turnejom probio led otvorivi{i mogu}nost da lj njesurad nje. (V.P.)

Razgovor s Josipom Lisac

\ani Stipani~ev

Sudionici ovogodi{njeg Zagrebfesta u zavr{noj pjesmi

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

DAV

OR

HRV

OJ

DAV

OR

HRV

OJ


9B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

MANIJAKALNO ZALJUBLJENI RIZNIÂRD r u g o i z d a n j e F e s t i v a l a h r v a t s k e g l a z b e u B e ~ u

Pi{e: Davor Merka{

Hrvat ska glazba na be~kom maratonu hrvat skih wunderkindaPi{e: Bojana Ple}a{

Hrvat ska glazba iglazbenici u [ved skoj

Dani hrvat ske glazbe u [ved skoj, odràni od23. rujna do 7. listopada, organizirani usurad nji [ved ske koncertne uprave, Min-

istarstva kulture Republike Hrvat ske, Grada Za-greba i hrvat skog Veleposlanstva u [ved skoj, sasto-jali su se od gostova nja Cantus Ansambla, Hrvat -skoga baroknog ansambla i HGM jazz orkestra Za-greb. U dvanaest {ved skih gradova izveli su djelahrvat skih i svjet skih skladate lja, {to je dosad naj -ve}a promid`ba hrvat skih skladate lja i izvo|a~a usjevernoj Europi. Hrvat sku suvremenu produkcijuna ~etiri je koncerta predstavio Cantus Ansambl,dok je njihov umjetni~ki vodite lj Berislav [ipu{odrào i dva predava nja o hrvat skoj glazbi 20. i 21.sto lje}a. HGM jazz orkestar Zagreb pod umjet-ni~kim vodstvom Sigija Feigla, izveo je jazz stan-darde i djela hrvat skih jazz skladate lja. Mani-festacija je dio opse`nijega projekta Glazbene vezekoji }e se nastaviti u trav nju 2007. gostova njima{ved skih umjetnika na 24. Muzi~kom biennalu Za-greb. (M.[.)

Nagrade mladimguda~ima

Dvojica studenata Muzi~ke akademije u Za-grebu, Marco Graziani i Marin Maras, os-vojili su drugu i tre}u nagradu na

Me|unarodnom festivalu guda~a u Akadem skomglazbenom u~ili{tu pri Konzervatoriju âjkov ski uMoskvi.

Rije~anin Marco Graziani student je druge, aDubrov~anin Marin Maras prve godine, obojica uklasi prof. Leonida Sorokova. Na natjeca nju sunastupila ~etrdesetdva mlada guda~a iz Rusije,Rumu nj ske, Azerbajdàna, Kirgistana, Ju`ne Kore-je, Austrije i Hrvat ske, a prva nagrada pripala jeRu ski nji Veri Lopatinoj. (M.[.)

Kina se mora odlu~nijeboriti protiv piratstva

Kao {to se Hrvat ska bori s poja~anim pirat-stvom, isti problem kr{e nja autor skih prava di-jele mnoge zem lje svijeta. Zahtjev EU–a za

stroìm mjerama protiv piratstva poslan je na jugois-to~nu stranu svijeta, u prenapu~enu Kinu koja senalazi na ~etvrtom mjestu top–liste naj ve}ih dobav -lja~a pirat skih CD–ova, kaseta i DVD–ova, opskrb -ljuju}i tako nelegalnim digitalnim sadràjima cijeluEuropu. Prva tri mjesta pripadaju Tajlandu, Maleziji iPakistanu. Zbog tih zabri njavaju}ih ~i njenica, EU jezatraìla od Kine da s ve}im naporima i trudompoti~e sma nje nje piratstva i krivotvore nja u svojojzem lji. Ukoliko ne do|e do è ljenih promjena, suo~iti}e se s o{trim trgovin skim sankcijama. Peter Man-delson, ~lan Sektora Europ ske unije za trgovinu,otkrio je da novu strategiju EU–a prema Kini ~ininovonastali dokument nazvan Bli skiji suradnici, ve}eodgovornosti — Politi~ki dokument o trgovini i inves-ticijama izme|u EU–a i Kine: Konkurentnost i part-nerstvo. Naziv ovoga va`nog dokumenta dokazujeè ljeni odnos EU–a i Kine u budu}nosti. Prihva}a njeve}e odgovornosti Kine za autor sko–pravnom za{tit-om ne}e rezultirati o{trim sankcijama EU–a i njezinom obra}a nju Svjet skoj trgovin skoj organizaciji(WTO). Provode}i borbu za prava nad intelektualnimvlasni{tvom, EU je ovaj put na prioritetno mjestostavila Kinu koja }e morati nadopuniti svoje obvezeprema WTO–u i obvezati se na pravi~nu da lj nju tr-govinu. Sve zem lje di ljem Europe i svijeta, pa tako iHrvat ska, morat }e u~iti na ovom primjeru i poduzetive}e napore u borbi protiv piratstva. (A.K.)

ZA

MP

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

Pri~a o rizni~aru koji je gotovomanijakalno za ljub ljen u svojeblago, svijetu malo poznato, pa

ga, uvjeren u njegovu veliku vrijednost,opsesivno poku{ava izloìti, u njegovoj ljepoti uìvati i dijeliti je s drugima, do-bra je metafora za razumijeva nje isho-di{nog impulsa i same misije Festivalahrvat ske glazbe u Be~u. U iznimnoteàk pothvat — sve ono naj bo lje iztisu}godi{ nje povijesti hrvat ske glazbe»izloìti« u jednoj od naj ve}ih svjet skihmetropola glazbe, austrij skoj prijestolni-ci Be~u — drugu godinu zaredom sprili~no opip ljivim uspjehom upustio sejo{ jednom Muzi~ki informativni centarKoncertne direkcije Zagreb i Udruè -nje za unaprije|e nje hrvat ske glazbe izBe~a. Tako je, u vi{e od mjesec i poldana, hrvat ska umjetnost predstav ljenana trinaest koncerata kroz cijeli spektarglazbenih vrsta, od klasi~ne preko jazzai izvorne tradicij ske glazbe. Na Festi-valu, koji se odràvao pod visokimpokrovite ljstvom predsjednika Repub-like Stjepana Mesi}a i dràvnog tajnikaza umjetnost i medije Republike Aus-trije Franza Moraka, a uz velikupodr{ku Ministarstva kulture i Min-istarstva va nj skih poslova i europ skihintegracija Republike Hrvat ske tesudjelova nje cijelog niza austrij skih in-stitucija, u elitnim koncertnim prostori-ma predstav ljen je niz vrsnih hrvat skihansambala i interpreta uz cijelu galerijuskladate lja. Duh prastarih glago lja{kihnapjeva s hrvat skoga juga i primorjautkanih u glazbeno tkivo Tondalove viz-ije u be~koj crkvi Am Hof prizivao jepari{ki ansambl Dialogos koji vodimedijevalistica svjet skog formata Kata-rina Liv ljani}; u ozra~ju dvorane Eroica,koja je bremenita velikim doga|a njima

iz glazbene povijesti, pri ra sko{nojPala~i Lobkowitz miris aristokrat -skih salona Salzburga i Dubrovnikaraspr{ili su mladi dirigentDomeniko Bri{ki, pijanist HrvojeJugovi} i Hrvat ski komorni or -kestar, a fine ~estice zraka ispodsvodova monumentalne be~keSchubertove crkve (Schuber tkir -che) u zvuku orgu lja virtuoznogAle na Kopunovi}a Legetina zati-trale su i kroz harmoni~nost skladbiHrvata F. Dugana i A. Vidakovi}a. U Pala~iEschenbach bri ljirao je ansambl festivalaStrings only!, formacije ~elista poznatije podimenom Cellomania, ina~e originalnog »izu-ma« lucidnog Valtera De{pa lja, izvedbamaskladbi R. Matza, I. Ku ljeri}a i H. Villa Lo-bosa, a par dana nakon njih i Hrvat skibarokni ansambl uz goste iz Austrije,blok–flautisticu Sabine Federspieler i teor-bista Hermanna Platzera. Skladbe ob -ljetni~ara B. Papandopula i I. Brkanovi}a teD. Peja~evi} i F. Schuberta bravurozno supredstavili An|elko Krpan i Nada Majnari},a uz pomo} lihten{tajn ske Zaklade Musikund Jugend (umjetni~ki ravnate lj zaklade jeDraèn Domjani}) u Be~u su se, u im-pozantnoj neogoti~koj dvorani Akadem skegimnazije, predstavili »hrvat ski wunderkin-di«. Jazz koncerte u kultnom be~kom jazzklubu Porgy & Bess ~ak su i komentatorednevnih novina Die Presse potakli na izjavu»da u Hrvat skoj postoji izvrstan jazz bigband«. S izvanrednim uspjehom tamo sunastupili HGM jazz orkestar Zagreb, ElvisStani} Group te Zagreb Jazz Portrait. Izvor-nu narodnu glazbu iz cijeloga svijeta na do-bar je, »gradi{}an ski na~in« u okvirima Fes-tivala, ponudio ansambl neobi~na imenaFar{ejstu, a Ivana Kladarin, Valentina Fi -ja~ko i Helena Luci} uz prat nju Maria ôpo-ra ra sko{nim pjeva~kim umije}em oìvjele

su divne hrvat ske popijevke K. Odaka, A.Markovi}a, J. Hatzea i D. Peja~evi}.

Jedan od vrhunaca Festivala bio je nedvo-jbeno i nastup Cantus Ansambla u Schön-berg Centru, be~kom Carnegie Hallu su-vremene glazbe. Uz Merlin EnsembleWien, s kojim Cantus povezuje sada ve}vi{egodi{ nja iznimno uspje{na surad nja,hrvat ski je ansambl nastupio uz vokalnesoliste Antonelu Malis Hodì}, IvanuKladarin i Berislava Pu{kari}a. Na koncertu,koji je odisao ozra~jem nepotpisana hom-magea velikim hrvat skim skladate ljima B.Papandopulu i M. Cipri, izvo|ena su,dakako, i majstor ska djela Arnolda Schön-berga. Na svojemu be~kom koncertu Can-tusovci su odu{evili preciznom izvedbomjedne od prvih Schönbergovih dodekafon -skih sklabi — Serenadom za basbariton i ko-morni ansambl op. 24. U toj skladbi, njenimton skim »lancima«, generiranima neumo -ljivom logikom 12–ton ske tehnike, osimzanat ske perfekcije, Cantus se kroz koncen-trirano glazbova nje, do zuba oboruàn zanat -skim umije}em svojih ~lanova, posvetio itraè nju na prvi pogled skrivenih glazbenihimpulsa, dopiru}i duboko u sr` skladbe i ra-zotkrivaju}i ljepotu njezine utrobe, a sve touz plamte}u strast istin skih muzikanata unaj bo ljem smislu rije~i.

Devetnaest mladih glazbenika,od desetogodi{ njaka do dvade-setogodi{ njaka, izveli su, u

duhu teme ljne namjere Festivala,skladbu iz standardnoga koncertnogrepertoara i jedno djelo hrvat skeglazbene literature. Tijekom ~etvero -satne koncertne ve~eri pruìli su svo-jevrstan presjek hrvat skoga glazbenogstvarala{tva od Ferde Livadi}a i DorePeja~evi} do suvremenih skladate ljaIve Josipovi}a i Sa nje Drakuli}. Koncertsu ljupkom izvedbom Canzonette DorePeja~evi} otvorili brat i sestra Domjani}iz Liechtensteina — devetogodi{ nja vi-olinistica Sara i jedanaestogodi{ nji pi-janist Andreas, koji se potvrdio i kaospretan solist u izvedbama zaigraneskladbe Ogledalce Sa nje Drakuli}. Publi-ci se predstavio jo{ jedan maleni vir-

tuoz, desetogodi{ nji Viktor Jugovi} iz Be~a,s uvjer ljivo odsviranom, za njegovu dob vrlozahtjevnom, 1. studijom za glasovir Borisa Pa-pandopula. Dubrova~ka violinistica \anaKahriman uz klavir sku prat nju Matee Lekopokazala je osobit senzibilitet u oblikova njuglazbenih zamisli lir skoga Dalmatin skogcapriccia suvremena dubrova~kog skladate ljaPere [i{e. Slijedio je nastup ~etrnaestogodi{ -njeg pijanista Petra Klasana koji se izvedba-ma Toccate, ~este repertoarne skladbe BruneBjelin skog potvrdio kao istin ska mlada nada.Isto se moè re}i i za dvije godine starijuflautisticu Laticu Cameron, glazbenicu ne-upitnih svira~kih sposobnosti koja se pod-jednako dobro snalazi u izvedbama stan-dardnog i suvremenog repertoara. Tako je uzklavir sku prat nju Maria [o{e uvjer ljivoizvela dinami~nu skladbu Igora Ku ljeri}aCanto e danza. U drugome dijelu ve~eri, u

izvedbi meditativnog ostvare nja@alobni pjev Ive Josipovi}a dopunog su izraàja do{li odm-jerenost i samozatajni umjet-ni~ki senzibilitet violinisticeAnamarije Mili}. Osobitu ugo -|aj nost Josipovi}eva skla da te lj -skog izri~aja u skladbi Diabolez-za izvrsno je interpretirala de-vetnaestogodi{ nja pijanisticaMia Mi ljkovi}, studentica ~et vr -te godine klavira na zagreba~kojMuzi~koj akademiji. Primjeruigranog komornog muzicira njapruìle su sestre Zita i NadiaVarga izvev{i kolo ri sti~ni Not-

turnino Boìdara Kunca. Energi~ni dvadese-togodi{ nji pijanist Bruno Vlahek s osobitimje poletom izveo vlastitu ritmi~nu Jazz–Toc-catu. Pos ljed nji dio koncertnog maratona uBe~u, otvorili su dojm ljivom surad njom ovo-godi{ nji pobjednici Tribine Darko Luki}, vio-lon~elistica Kajana Pa~ko i pijanist DinoKalebota u efektnoj Rapsodiji concertanteBorisa Papandopula, vrijednom ostvare njuhrvat skoga glazbenog stva rala{tva. Slijed us-pje{nih mladih glazbenika nastavili su svetraènija dvadeset~etverogodi{ nja sopranisti-ca Marija Kuhar i pijanist Mario [o{a emo-tivnom i vrlo uvjer ljivom izvedbom senti-mentalne pjesme Suzi Josipa Hatzea. Zab-listala su i dvojica pijanista — Zoran Veli} sNokturnom u fis–molu Ferde Livadi}a te Ja-vor Bra~i} u osobito dojm ljivom ostvare njuPreludij i Fuga — fantazija (Hommage àBach) Davorina Kempfa. Gostova njeizvrsnih mladih hrvat skih glaz benika u Be~uzak lju~io je improvizacijom na skladbuDuduki za sopran–saksofon solo GabrielaErkoreke istin ski virtuoz na saksofonu Gor-dan Tudor, prethodno odsvirav{i skladbuDomanda senza risposta za saksofon i klavirPetra Bergama uz klavir sku prat nju Maria[o{e.

Entuzijazam, mladena~ki àr i svjeìna pris-tupa izvedbi u kombinaciji s izraènim um-jetni~kim senzibilitetom i svira~kim sposob-nostima nepogre{iva su formula za uspjehkoju sudionici ovoga hvalevrijednog projek-ta nesum njivo posjeduju. Treba im samodati priliku jer je uistinu zasluùju.

Usklopu Festivala hrvat ske glazbe u Be~u u ìvopisnoj Beethovenovoj dvorani Akadem ske gimnazije, ~iji je u~enik svojedobno bio iFranz Schubert, 6. studenoga odràn je koncertni maraton mladih nadarenih hrvat skih glazbenika. Koncert u organizaciji Muzi~koginformativnog centra Koncertne direkcije Zagreb uprili~en je pod visokim pokrovite ljstvom predsjednika RH Stjepana Mesi}a i dràvno-

ga tajnika za umjetnost i medije Republike Austrije Franza Moraka, a uz potporu Zaklade Musik und Jugend iz Liechtensteina i njezina um-jetni~kog direktora Draèna Domjani}a.

Hrvat ski wunderkindi u Be~u

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

Dialogos u be~koj crkvi Am Hof

DAV

OR

HRV

OJ

HGM jazz orkestar Zagreb


10

Ob ljetnica Mu{kogvokalnog ansambla I. G. Kova~i}Upovodu 50. ob ljetnice djelova nja Mu{kog

vokalnog ansambla Ivan Goran Kova~i} 16. jestudenoga u zagreba~koj Crkvi sv. Blaà

odràn sve~ani koncert i promocija novog CD–a.Ansambl je 1956. kao ogranak Akadem skog zboraSKUD–a Ivan Goran Kova~i} osnovao Du{an Pra{e lj,naj prije kao oktet, a kasnije kao vokalno–instrumen-talni sastav. Od 1964. djeluje kao samostalna sekcijaDru{tva. Nakon Pra{e lja vodili su ga AdalbertMarkovi}, Vinko Glasnovi}, Zdravko Vitkovi}, Ivo An-droja, Dinko Fio, Vladimir Babu{, Marijan Krajna iBoìdar Galli, a danas ga vodi Josip Nalis. Na progra-mu koncerta bile su i skladbe Pra skozorje moga gra-da Adalberta Markovi}a, Psalam 119. iz ofertorija Is-povjem se Krste Odaka, Galiotova pesan Zlatka Kame -njarina, Koùlec Borisa Krnica, Magarac, otac i sinJakova Gotovca te niz obrada narodnih i klap skih pje-sama. (M.[.)

MUP–ov seminar uistar skom Valban-donu

Istar sko mjesto Valbandon po~etkom listopada biloje doma}in sastanka pet zema lja Europe koje je or-ganiziralo Ministarstvo unutar njih poslova. Od 3. do

6. listopada posjetili su ga gosti iz Engle ske, Sloveni-je, Srbije te Bosne i Hercegovine kako bi zajedno shrvat skim predstavnicima raspravili o za{titi pravavezanih uz industrij sko vlasni{tvo (patenti, ìgovi,industrij ski dizajn i sli~no) i autor skom pravu vezanomuz ra~unalne programe (audiovizualna i glazbenadjela). Seminar ski dio posve}en glazbenim djelimasastojao se od predava nja u organizaciji Hrvat ske di -skograf ske udruge, a gostuju}i predava~ Numit Ali izEngle ske naglasio je borbu protiv neovla{tene razm-jene glazbenih djela kroz p2p sustav. PredstavniciHDS ZAMP–a, Lordan Ljubenkov, Stribor Jur~i} iPavle Fellner, govorili su o temi pod naslovom Prak-ti~na autor sko–pravna pita nja vezana uz kori{te njedùboksa i medija za privatno kopira nje. OdvjetnikFellner dao je nekoliko bitnih napomena u vezi sud -skog procesuira nja predmeta vezanih uz dùbokse iprivatno kopira nje. Istaknuo je da raspolaè velikimbrojem sud skih presuda iz ovoga podru~ja te da muse pripadnici policije mogu obratiti èle li koristiti tepresude radi kvalitetnije autor sko–pravne za{tite ubudu}im postupcima. Pravnici Ljubenkov i Jur~i}obratili su pozornost na dùbokse. Upozorili su da seradi o kori{te nju glazbe kod kojega je potrebno pod-miriti dvije naknade: za reprodukciju na hard diskdùboksa i za javno priop}ava nje fiksiranoga djela.Rasprav ljalo se i o ulozi Udruge prire|iva~a zabavnihigara prilikom naplate naknada za reprodukciju i oprovo|e nju vezanoga sustava kroz izdava nje certifika-ta i hologram skih markica kao dokaza o podmire njunaknade. Izlaga~i su se osvrnuli i na granice privatno-ga kopira nja. Objasnili su ovu pojavu kroz analizuzakon skih okvira ustroja i povijesti sustava te brojneprakti~ne primjere razgrani~e nja privatnog i vlastitogod javnog i komercijalnog karaktera i skori{tava njaautor skih djela. Seminar je bio velik korak u postiza -nju ravnoteè za{tite autor skih i srodnih prava izme|uHrvat ske i ostalih zema lja Europe. (Ana Kra lj)

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

1 1 . P O @ E [ K E O R G U L J A [ K E V E ^ E R I

MLADI FESTIVAL S MLADIM GLAZBENICIMAPi{e: Helena Novak

Ovogodi{ nju su slavon sku manifestaci-ju sakralne i klasi~ne glazbe otvorilipoè{ki glazbenici predstaviv{i neke

od izvedbenih snaga grada: Zbor Crkve sv.Lovre, HKUD »Vijenac«, Brass quintet Pan-dur, niz solista (Lucija Zovko, flauta, BrunoGro{i}, rog, Vjekoslav Hude~ek, bas, so-pranistice Draènka Maji}, Marija Milin -kovi}, Ana Ticl i Tomislav Juri}, orgu lje) teAlena Kopunovi}a Legetina u ulozi dirigen-ta i orgu lja{a. Poè{koj se publici 8. listopadapredstavio Trio Vallis Aurea u sastavu DarioTe skera (truba), Va nja Lisjak (trombon) iAlen Kopunovi} Legetin (orgu lje), a idu}egadana, 9. listopada, orgu lja{ki solisti~ki kon-cert odrào je Ante Kne{aurek. Pretpos ljed -nje ve~eri manifestacije, 12. listopada, nas-tupili su Solisti sv. Marka pod umjetni~kimvodstvom Tomislava Fa~inija uz orgu lja{kuprat nju Alena Kopunovi}a Legetina. Festivalje kulminirao u predve~erje Blagdana sv.Terezije Avil ske 14. listopada, kada susve~ane vesperae — ve~er nje hvale — izveliKatedralni zbor i Alen Kopunovi} Legetin,ponovno kao dirigent i orgu lja{, dok jeliturgij sku molitvu (umjesto poè{koga bi -skupa msgr. dr. Antuna [kvor~evi}a) predvo-dio ùpnik @upe sv. Terezije Avil ske, MatijaJurakovi}.

Hrvat ski barok izvan Zagreba i Vara`dinaNa prvom koncertu vi{eslojnost programao~itovala se ravnoteòm svjetovnog isakralnog. Ovdje, svakako, va lja naglasitizastup ljenost hrvat skih skladate lja u nekimaod kapitalnih djela hrvat ske glazbenesakralne ba{tine, poput latin skog ofertorijaCum invocarem V. Lisin skog, moteta nastaroslaven skom jeziku Svr{i stopi moje K.Odaka, Divan Bog A. Klobu~ara te pu~ ko–ar -hai~nih slojeva u zbor skoj skladbi Zdrava De-vica M. Le{}ana.

Koncerti Trija Vallis Aurea i Ante Kne{aure-ka poè{koj su publici podarili djela europ -skoga koncertnog repertoara, ponaj vi{e onogbaroknog, zaobilaze}i slu{ate lj sku eksk lu ziv -nost, ali i hrvat sku glazbenu ba{tinu. Solistisv. Marka i njihov dirigent Tomislav Fa~inisvoj su koncert teme ljili na osobnom umjet-ni~kom oblikova nju misnog oblika koji slije-di obred svete mise, od uvodnog orgu lja{kogpraeludiuma do ra sko{nog venecijan skogzbor sko–orgu lja{kog conclusiuma uz okosnicuordinariuma Missae u koji su umetnuti di-jelovi misnog propriuma. Interpretacij -sko–slu {ate lj ska poticajnost glazbenoga pro-grama ostvarena je ordinariumom PalestrinineMissae Papae Marcelli u stile antico (bez Sanc-

tusa i Benedictusa), unutar kojega se is-prepli}u gregorijan ski koral, talijan ski ra-nobarokni splet G. Frescobaldija, G.Gabriellija i C. Monteverdija te — na-cionalnoj muzikologiji i izvedbenoj sceninaj zanim ljiviji — Laudate DominumTomasa Cecchinija kao introitus, Canite etpsalite Ivana Luka~i}a kao psalam te njegov Panis angelicus u svojstvu commu-nia. Zastup ljenost ponaj bo ljih glazbenihstranica hrvat skoga ranog baroka, osobitoonih iz Sacrae Cantiones, ~ija skladate lj -sko–tehni~ka kvaliteta nimalo ne zaosta-je za suvremenim venecijan skim ina~ica-ma stile moderno i stile misto, daje naslutitida hrvat ska rana glazba sve vi{e postajedijelom doma}ih izvo|a~kih programa iz-van specijalisti~kih krugova glavnoga gra-da i Vara`din skih baroknih ve~eri kao pri-marnog i medij ski naj eksponiranijeg fes-tivala (hrvat ske) barokne glazbe.

Pleter gregorijanike i doma}ih himanaSve~ane vesperae od pro{le su godine uk -lju~ene u program Ve~eri. Za razliku odprethodnoga koncerta kojemu nije bio ci ljpratiti liturgij ske misne tekstove odre|enogablagdana, ve~er nje hvale nisu bile opona{a njeliturgije, ve} glazbeno–molitveni realitet un-utar autenti~nog izvedbenog konteksta, ukojemu su se s obveznom gregorijan skomokosnicom izmje njivali napjevi ponaj vi{ehrvat skih skladate lja. Nakon Jeli}evog po~e -tnog odziva Domine ad adiuvandum uslijedilisu himni i antifone T. Fosi}, A. Kopunovi}aLegetina, M. Le{}ana, L. Reficea i M. Asi}a,prate}i propisani ~asoslov ve~er nje svet ko vi -ne {pa njol ske svetice i misti~arke sv. Terezi-je Avil ske, u ~ijem je sudjelova nju — prate}idodatne tekstove — i publika mogla (teoret -ski gledano) glazbeno participirati.

Unato~ financij skim pote{ko}ama ùpanije,umjetni~ki ravnate lj Poè{kih orgu lja{kihve~eri, katedralni zborovo|a i orgu lja{ AlenKopunovi} Legetin, za ovaj je festival an ga -ìrao ponaj bo lje doma}e izvo|a~e, prete`nopo ̀ e{ke soliste i ~lanove ve}ih zbor skih iz-vo|a~kih tijela. U~enici poè{ke Sred njeglazbene {kole, studenti glazbe, profesoriglazbe i amateri okup ljaju se oko njega kaoorgu lja{a i zborovo|e triju poè{kih zborova(Zbora Crkve sv. Lovre, Katedralnog zbora teHKUD–a »Vijenac«). Angaìrano{}u tolikogbroja izvo|a~a, Poèga se predstav lja kao re-gionalno glazbeno sredi{te, koje i izvan ovogfestivala ne dopu{ta kulturno potonu}e gra-da u sivilo nezainteresiranosti, za {to je za-sluàn upravo Kopunovi} Legetin. Ove je

godine nastupio na ~ak ~etiri koncerta,me|u njima i na onom sa Solistima sv.Marka, uspje{no zamijeniv{i naj av ljenogorgu lja{a Pavu Ma{i}a. Iako u sku~enimizvo|a~kim uvjetima, osobito u pogledukvalitete obje »kra ljice instrumenata« uKatedrali i Crkvi sv. Lovre, visoka izved-bena razina svih koncerata zasluìla jenaj toplije pohvale.

Eppur si muovePoè{ke orgu lja{ke ve~eri naj av ljujupobo lj{a nje izvo|a~kih okolnosti. U pro-cesu nastanka nalaze se budu}e orgu ljepoè{ke Katedrale, ~ijih bi 3 manuala i40 registara do idu}e jeseni i novihVe~eri trebala izgraditi tvrtka Eisen-barth–Passau. Rekli bismo, Eppur simuove, i to u pozitivnom smjeru, jer bitime Hrvat ska dobila jedne odreprezentativnijih orgu lja. Ovogodi{ njije festival bio medij ski nedovo ljnopopra}en i u samoj Poègi, a {iru propa-gandu ne treba ni spomi njati, jer je go-tovo nije ni bilo. Slabu posje}enost nek-ih glazbenih doga|a nja naj lak{e jeobja{ njavati neprosvije}eno{}u i ne-dostatkom lokalnih (ne)posjetite lja, tetime sebe li{iti odgovornosti. U svakomslu~aju, Poè{ke orgu lja{ke ve~eri A.D.2006 pokazale su da angaìrani duhmladih glazbenika moè prebroditimnogo toga, pa i na{ zajedni~ki nemar.

Lordan Ljubenkov: »Ve} godinama sura|ujemos MUP–om i na{a surad nja svakim danom dobi-va na kvaliteti i me|usobnom povjere nju. Semi-narom u Valbandonu naprav ljen je jo{ jedan ko-rak naprijed. Izme|u ostaloga, u skoro planiramozajedni~kim snagama krenuti u obilazak ugostite -lj skih i drugih objekata radi provjere zakon ski is-pravnog kori{te nja glazbe putem dùboksa.«

Pro{le je godine sve~ano obi ljeèna deseta ob ljetnica osnutka Poè{kih orgu lja{kih ve~eri. Jedanaeste Poè{ke orgu lja{ke ve~eri iprigodni program o blagdanu sv. Terezije Avil ske, za{titnice grada Poège i poè{ke Katedrale, odràne su — kao i prethodnih godina— uo~i njezina blagdana. Festival je bio i prigoda da se na sve~aniji na~in proslavi deseta ob ljetnica uspostave Poè{ke bi skupije i

re|e nja njezina prvog bi skupa. Ciklus od pet glazbenih ve~eri, pod pokrovite ljstvom Ministarstva kulture te u organizaciji Grada Poège iPoè{ke bi skupije, zapo~eo je 27. rujna 2006. na dan uspostave Poè{ke bi skupije, a zavr{io je sve~anim ve~er njim hvalama 14. listopada.Otvore nje Ve~eri te njihova zavr{nica odvijale su se u Katedrali sv. Terezije Avil ske, dok su preostala tri koncerta odràna u Crkvi sv. Lovre.

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

V

IJE

ST

I

Dobra posje}enost ovogodi{ njih POV

Plakat XI. Poè{kih orgu lja{kih ve~eri FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI


11

Ovogodi{ nji 16. Me|unarod-ni dani jazza, koji su uuobi ~aje no uzornoj organi-

zaciji Hrvat skoga dru{tva skladate -lja i Koncertne dvorane VatroslavaLi sin skog odràni od 24. do 27.listopada u Maloj dvorani, zami{ -ljeni su kao spoj vrhun ski etablira -nih umjetnika i glazbenika koji tekdolaze. Namjeravalo se tako|erstil ski pokriti raspon od solisti~ko-ga (kontrabas solo) koncerta do bigbanda, a naj vi{e }e ostati zabi lje ̀ e -ni po nastupu Ignacia Berroe, slav -noga ameri~kog bub njara i udara -ljka {a podrijetlom iz Havane. Me -|u tim, ma nje }e nam u sje}a nju os-tati nastup {to ga je odrào sa svo-jim kvartetom, a vi{e zavr{na fes -tival ska ve~er na kojoj je nastupiokao gost Big Banda HRT–a. Izved-bom je ravnao Antun Tomislav[aban, skladate lj, kojemu je Berro -in zagreba~ki boravak bio prilika zapredstav lja nje vlastitih skladate lj -skih postignu}a — priredio je novearan ̀ mane svojih poznatih skladbii jedne nove, prilagodiv{i ih gostu i njegovim latino sklonostima.

[aban je slavnomu bub njaru pre-pustio odabir ostaloga materijala,pa su Berroa i Big Band HRT–asvirali neke od naj poznatijih sklad-bi iz repertoara big banda CountaBasiea i jednu Michela Camila.Kako program ni u jednom tre nut -ku ne bi bio jednoli~an, [aban jeprogram uspje{nica iz ere swinga

domi{ ljato izmje njivao sa svojimstarim i novim materijalom. ûlismo po jednu posvetu Thadu Jo -ne su i Gilu Evansu, ali i samomIgna ciu Berroi, a potom je uslijediopregr{t swinger skih i latin–jazzsklad bi iz [a ba nova opusa: Blues forThad, Etude 125, En Passant, No

Name Feature, Viena–Miami Conexion iMaestral. Skla date lj je aran`manenapisao u latino formama, to~nije ma-hom u Miami latino jazz stilu, a upravose u Miamiju djelomice {kolovao, gdjeje upoznao neke od glazbenika kojisu prethodne ve~eri nastupili u Berro -inu sastavu.

[aban je visokoprofesionalno, zapravo,maestralno uigrav{i orkestar, skrbio odoslovce svakom deta lju aran`mana, au svakom je trenutku izvedbe uspije-vao posti}i dinamiku i kolorit Miamisounda za kakvim je naj vi{e teìo.Tako je, primjerice, u orkestar spora-di~no uvodio petu trubu (TomislavRuk lji}) i tubu (Vedran Ruk lji}) te,èle}i {to autenti~nije predstaviti opususmjeren na latino stil, vi{e udara -ljka{a, pa smo, izme|u ostaloga, uì va -li i u atraktivnim per ku sio nis ti~kimdionicama Berroe, Borne [ercara, Hr -vo ja Rup~i}a i Sa{e Wozdeckog.

Skladate ljev je entuzijazam motiviraosoliste koji su se i skazali, poput Davo-ra Kriì}a, Sa{e Nestorovi}a, ArsenaEre{a, gosta Matije Dedi}a i drugih.Program je uistinu odu{evio publikukoja je ovacijama izmamila dodatak,Prevlaku, jo{ jednu [abanovu atrak-tivnu skladbu.

Sviraju}i sa svojim kvartetom, Berroaje predstavio recentni CD Codes {to gaje objavila tvrtka Blue Note. No, gle -da ju}i u cijelosti, ~ini se da pijanistDavid Siegel i tenor–saksofonist Fe-lipe LaMoglia jo{ uvijek nisu solisti

Berroina »kalibra« ni posebne ekspre-sivnosti.

Izvedbama vlastitih skladbi sjajno sepredstavio i Zagreb Jazz Portrait u sas-tavu gitarist Mario Igrec, saksofonistSa{a Nestorovi}, kontrabasist NenadJura Vrande~i} i bub njar Borna [ercarte pridruèni ~lan, klavirist Matija De-

di}, koji se zad njih godina pokazaokompatibilnim suradnikom. Sviraju}iIgrecove i [ercarove skladbe koje }ese na}i na njihovu novom albumuDan, dva u izda nju Cantusa, obi ljeìlisu petnaestu ob ljetnicu uspje{nadjelova nja. Publiku je motivirani sas-tav odu{evio zrelim i nijansiranimizvedbama s efektnim i ekspresivnimsolima svih ~lanova, uk lju~uju}i iobrade narodnih skladbi, za {to sekvartet specijalizirao.

Ve} godinama Me|unarodni dani jaz-za sustavno predstav ljaju europ skujazz scenu, posebice mla|e ali afirmi-rane glazbenike i skupine {irokogastil skog raspona. Ove su godine gosto-vala dva sastava koji su u svojimdràvama progla{eni naj bo ljima: dan -ski free jazz sastav Ander skov Acci-dent, koji njeguje slobodne forme, i{ved ski Fabian Kallerdahl Galore, ko-ji je {irio poprili~no hladne vibracije,ali jo{ vi{e moldav ski etno–jazz Tri -gom Ensemble, sastav ljen od ~et vo ri -ce multiinstrumentalista, virtuoza kojispajaju tradicij sku glazbu svoje zem ljesa suvremenim jazzom.

Nezaboravan je bio i solo nastupslavnoga kontrabasista Miroslava Vi-tousa, jednoga od rijetkih svjet skihkontrabasista u jazzu koji moè odr ̀ a -ti vrhun ski solo koncert, i to komplek-sne glazbe. Sviraju}i jazz standarde(evergreene i skladbe Milesa Davisa),ali i vlastite brojeve uteme ljene naklasi~noj glazbi, uz diskretnu podr{ku

semplova orke stral ne i zbor ske glazbete zvukova pojedinih glazbala {to ih jediskretno i nenamet ljivo emitirao pre -ko prijenosnoga ra~unala, predstaviose kao sjajan melodi~ar i nadasve vir-tuoz njegovana i profi njena zvuka, ko-ji u cjelove~er njem programu publikumoè dràti prikovanu za sjedala.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

XXV. Manti njada pul Ro njgi —Tradicionalno natjeca nje mladihsopaca i kantura Istre i Hrvat -skoga primorja

Glasi na{ih starihod davne davninePi{e: Lovorka Ruck

Uokviru Matejne, dana op}ine Vi{kovo ublizini Rijeke, u Spomen–domu Ro njgi,rodnoj ku}i Ivana Mateti}a Ro njgova, 24. je

rujna odràna 35. Manti njada pul Ro njgi u orga-nizaciji Ustanove »Ivan Mateti} Ro njgov«.

Manti njada je tradicionalno natjeca nje mladih

sopaca i kantura Istre i Hrvat skoga primorja. Unatjeca nju sopaca do 16 godina starosti nastupi-lo je sedam parova svira~a sopila, odnosno po-jedinaca koji su »sopli va meh«. Prvu je nagraduosvojio David Juri~i} iz Kapelica kraj Labina, dru-ga je nagrada dodije ljena sopa~kom paru MateoKirin~i} — Marko @upan iz Dobri nja na Krku, atre}a Dinu Bla{kovi}u iz Presike kraj Labina tesopa~kom paru Maji i Matiji Radivoju iz Gabo -njina na Krku.

U natjeca nju kantura i kanturica do 18 godinastarosti nastupilo je devet parova i skupina. Za ra-zliku od prethodnih godina, kada su nagrade os-vajali i parovi kantura, ove su godine prizna njaosvojile isk lju~ivo kanturice. Prvu je nagradu os-vojio par Eva Per{i} — Klaudia Jeleni} iz Kr{ana,drugu par Andrea Mara~i} — Petra Gr{kovi} izVrbnika, a tre}u par Nina Wolf — Zrinka Kra lji} izOmi{ lja te skupina kanturica iz Malin ske, u kojoj»kantaju« Dorotea Grèti}, Katarina Spicijari},Klara Bogovi}, Anamaria @gombi} i Katarina

@uì}. Svi natjecate lji nastupili su, kao {to i nalaùpropozicije Manti njade, u narodnoj no{ nji svoje-ga kraja. Ocje njiva~ki sud sa~i njavali su Ivan Lesi-ca i Ivan Kra lji} s otoka Krka te Feru~o Kra lji} iz@mi nja. Nakon natjecate lj skog dijela, u programunazvanom Kanat i svirka generacija, nastupilo jeosam parova, pripadnika razli~itih nara{taja, naprimjer djed–unuk, majka–k}i, u~ite lj–u~enik itako da lje, {to odgovara prirodnom slijedupreno{e nja narodne glazbene tradicije. Na kon-cu svake Manti njade pozivaju se gosti, folklorniansambli ili poznati solisti, a ove su godine to bili~lanovi Folklornog ansambla Zora iz Opatije sumjetni~kim vodite ljem Gabrielom Funari}em iglazbenim vodite ljem Mirkom Klin~ovim koji suse u Ro njgima predstavili spletom hrvat skihplesova.

Vodite lji manifestacije bili su Ivan Pava~i}, kr~kiu~ite lj sop nje i idejni za~etnik Manti njade, teDu{an Pra{e lj, ravnate lj Ustanove »Ivan Mateti}Ro njgov«. Manti njada pul Ro njgi koja traje ve}

~etvrt sto lje}a, u ovom je jubilarnom izda njuokupila brojne mlade sopce i kanture, njihoveu~ite lje, rodite lje, »none i noni}e« koji prenose»glase na{ih starih od davne davnine«, kao ibrojnu publiku, ljubite lje autohtone sop nje ikanta.

U Maloj dvorani Vatroslava Lisin skog odràni 16. Me|unarodni dani jazza

Antun Tomislav [aban vlastiti opus»obojio« Miami latino zvukomPi{e: Ivica @upan

Skup Iz istar ske glazbene riznice posve}en NelluMilottiju u povodu 80. ro|endana

Proìv ljene interpretacijeMilottijevihskladbiPi{e: Lovorka Ruck

Uorganizaciji Katedre ~akav skoga sabora za glazbu — Novigrad iFilozof skog fakulteta u Puli, a pod pokrovite ljstvom Istar ske ùpani-je, Grada Pule i Grada Novigrada, 28. i 29. rujna ove godine odràn

je 5. Me|unarodni muzikolo{ki skup Iz istar ske glazbene riznice povodom80. ro|endana Nella Milottija.

Na otvore nju u dvorani Pu~kog otvorenog u~ili{ta Novigrad — Cittanovagovorili su podùpan Istar ske ùpanije Sergio Berni}, predsjednik âkav -skoga sabora Aleksa Ladavac, predsjednik Grad skoga vije}a GradaNovigrada Vladimir Torbica te organizatorica skupa, muzikologi nja IvanaGortan–Carlin. Nakon toga odràn je koncert Milottijevih djela u izvedbiglazbenih umjetnika radionice Arena International i Mje{ovitog pjeva~kogzbora Roènice iz Pazina. Flautist Cveto Kobal i pijanistica Tatiana [verkoFioranti svirali su Scherzo te Sje}a nje na Ohrid (Perle di Ocrida), gitarist@arko Ig njatovi} izveo je trostava~nu skladbu Istar ski krajolik, violinisticaNatalija âbruni} Pfeifer i pijanistica T. [verko Fioranti odsvirale su stavakAdagio ma non troppo iz djela Duo concertante, a klarinetist Borut Va-tovec, tako|er uz klavir sku prat nju T. [verko Fioranti, interpretirao je Fan-taziju za klarinet i klavir. Prvobitno napisana za orkestar trostava~naPrimor ska suita prvi put je zazvu~ala u klavir skoj verziji. Popijevka Cam-pana solitaria skoro je zbog bolesti sopranistice izostala s programa, aliraspoloèni maestro Milotti ju je predstavio uz pijanisticu [verko. U kon-cert Milottijevih komornih djela slu{ate ljstvo je uvela muzikologi nja Orietta[verko. Mje{oviti pjeva~ki zbor Roènice, koji je Milotti niz godina vodio,pod ravna njem Ines Kova~i} otpjevao je skladbe Mosaico, Zdravo Zvijez-do mora, Ni ga ~a je Pazin, Okon~aj galebe, In vino veritas, Allegria i prviMilottijev opus, Mar{ Istar ske brigade.

S ljede}ega dana u Dvorani Slavka Zlati}a na Filozof skom fakultetu u Puliodràn je znanstveni skup s temama: Harmonij ski izri~aj Nella Milottija uzbor skim skladbama (mr. sc. Mirjana Ve ljovi}), Odnos melodije i harmoni-je u ranim instrumentalnim djelima Nella Milottija (dr. sc. Ingrid Pustijanac,Italija), Dje~je pjesme Nella Milottija (dr. sc. Marija Riman), Pul ski orkestar— tradicija (ne)uspjelih poku{aja (1947.–1966.) (mr. Lada Durakovi}), Nel-lo Milotti u ogledalu rada/djelova nja/Ustanove Ivan Mateti} Ro njgov (prof.Lovorka Ruck), Nello Milotti i Na{ kanat je lip (prof. \eni Dekleva–Ra da -ko vi}), L'Ereditá Tartiniana (prof. Elio Musizza, Slovenija), Istar ske ina~icepu~ke popijevke, »U se vrime godi{}a« (mr. sc. Kristina Riman), Musicada camera di Nello Milotti (prof. Orietta [verko), Milottijeve zabavneskladbe na MIK–u (prof. Danijela Lovri}), Granelli di storia del maestro nel-lo Milotti su RTV Koper–Capodistria (prof. Flavio Forlani, Slovenija) te Is-je~ci iz diplom ske rad nje Kristine Baf (Njema~ka): @ivot i djelo Nella Milot-tija (mr. sc. Ivana Gortan–Carlin). Nakon izlaga nja pijanistica Elda Kraj-car–Percan nadahnuto je interpretirala skladbu Fantasia Istriana. Skup,koji je zavr{io otvorenim razgovorom sa skladate ljem, s ljede}e }e godinerezultirati zbornikom radova {to }e biti dar za njegov 80. ro|endan.

IZ G

LA

ZB

EN

E B

A[

TIN

E

IZ G

LA

ZB

EN

E B

A[

TIN

E

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

Manti njada ispred ku}e Ivana Mateti}a Ro njgova

DAV

OR

HRV

OJ

Nello Milotti i glazbenici

Antun Tomislav [aban, Ignacio Berrroa i Big Band HRT–a na 16. Me|unarodnim danima jazza

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI


12

Opro{tajni govori u po~ast i znak sje}a nja na akademika Staodràni na ko me mo raciji u organizaciji Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu i Hrvat skoga dru{tva skladate lja jutro uo~i skladate ljeva pogreba na Mirogoju, Petak, 3. st

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Frano Para}, dekan Muzi~keakademije u Zagrebu

Otvaram komemoraciju skla da -te lju, profesoru Muzi~ke aka -demije Sveu~ili{ta u Zagrebu,

akademiku Stanku Horvatu. Molimoda mu minutom {ut nje odamo po~ast.

(...) Na po~etku pozivam Pavicu Gvoz-di} koja }e nam odsvirati skladate ljevuklavir sku skladbu Pejza`.

(...) Na zajedni~koj komemoraciji Mu -zi~ ke aka de mije Sveu~ili{ta u Zagrebui Hrvat skoga dru{tva skladate lja gov-orit }e akademik Nik{a Gligo u imeHr vat ske akademije znanosti i umjet-nosti, izvanredni profesor HarisNonvei ller u ime Muzi~ke akademijeu Zagrebu te izvanredni profesorMladen Tarbuk u ime Hrvat skogadru{tva skla date lja.

Akademik dr. Nik{aGligoDame i gospodo,

Ima tako nekih dana za koje mis-limo da ne}e do}i, ali, eto, do|u.Takav je dan bio ponedje ljak kada

me u rano jutro nazvala gospo|a Hor-vat i rekla da je Stanko preminuo.Takav je dan i ovaj dana{ nji. Pro{lipetak, prije tjedan dana, nisam se ni usnu mogao nadati da }e me zapasti ovatu`na du`nost. Tko je Stanko Horvat?Prije svega, moram sasvim osobnore}i, moj veliki prijate lj, a onda isasvim objektivno, velik skladate lj ivelik ~ovjek. No, to nije odgovornopita nje {to sam ga postavio i bojim seda jednozna~ni odgovor na njega nijeni mogu}e dati, pogotovo u ovakvomtrenutku i u ovako kratkom vremenu.No, to }u ipak poku{ati, pri ~emu }use namjerno zadràti samo na StankuHorvatu — skladate lju. Kako je dobropoznato, moji kontakti s njim, profe-sionalni, pa moram re}i i prijate lj ski,bili su vrlo dugotrajni, tamo negdje odpo~etka '70–ih godina kada smo po~elisura|ivati na Muzi~kom biennalu Za-greb, pa do tog istog Biennala oko '79.godine kada se Stanko povukao iz svihfunkcija tog zna~ajnog me|unarodnogfestivala. No, onda smo, naravno,narednih godina njegovali jednu vrstu,rekao bih tako, profesionalnog iglazbenog prijate ljstva koje je nezabo-ravno i koje }u ja uvijek, na bilo kojina~in, nastojati odràti u svojoj us-pomeni, a i u uspomeni drugih. Pripoku{aju odgovora na pita nje 'Tko jeStanko Horvat?’ drznuo sam se upotri-jebiti njegove vlastite rije~i. Iz niza in-tervjua i medij skih nastupa odabraosam dva, po mojem mi{ lje nju dostazna~ajna, i skaza koja je Horvat dao upoprili~no {irokom vremen skom raz -dob lju. Ovaj prvi gotovo je kultni, rek-lo bi se. Nadam se da ga svi znate, alise korisno njega prisjetiti. Godine1972. Horvat je dao intervju EviSedak koji je objav ljen u zbornikutekstova Novi zvuk koji se iz dana{ njeperspektive sasvim sigurno moè sma-trati svojevrsnim manifestom Novehrvat ske glazbe u kojoj je Horvat igraotako zna~ajnu ulogu, da ne govorim otome da je zajedno s nekolicinomdrugih skladate lja svoje generacije tuistu Novu hrvat sku glazbu dobrim di-jelom i uteme ljio. Dakle, rije~ je oonom dijelu razgovora s gospo|om

Sedak u kojemu se Stanko ogra|uje odavangarde jer ona, po njegovim rije~ima,osvaja novi teren, ali ga zbog svojeg velikognestrp lje nja ne istraùje. Onda on nastav lja— drìm to jednom vrstom skladate ljeveispovijesti iz onog vremena: Ja sam dio onesolidne pje{adij ske jedinice koja ide izaavangarde, koja ispituje osvojeni teren, ko-ja boravi u njemu, ìvi na neki na~in u njemu, privikava se na njega, vrednuje gane samo kao materijal, ve} kao — isti~em— umjetni~ku, ljud sku, ako ho}ete, psiho-lo{ku ~i njenicu. Naravno, avangarda dopos ljed nje konzekvence dokida svaku nit,svaku sponu koja bi je mogla vezivati uzono {to je pro{lo. Eto, to je dokaz vi{e da janisam avangardni skladate lj, jer moje djelovrlo jasno pokazuje da sam uvijek, na bilokoji na~in, vrlo ~vrsto vezan uz ono {to semoè nazvati glazbenom tradicijom.Dvadesetak godina kasnije Stanko }e datiintervju akademiku Nedje ljku Fabriju, aon }e ulomak iz tog intervjua objaviti u svo-joj k njizi Maestro i njegov {egrt. Dozvolite mida iz tog intervjua pro~itam jedan odlomakkoji je, sasvim sigurno, korisno usporediti sovim {to je Stanko rekao '72. godine. Odu-vijek osje}am glazbu kao ~aroliju, kao~udesnu umjetnost, tako beskrajno suptil-nu, a opet, tako bli sku ~ovjekovoj nutrini.Svaka izgovorena ili zapisana rije~ o glazbitek je poku{aj da se i skaè ono {to je zapra-vo nei skaz ljivo, da se objasni ono {to je taj-na, da se doku~i i pojmi ono {to je magija, ljepota, drama, poezija, ono {to je glazba usebi i po sebi. Duboko vjerujem u i skon skistvarala~ki nagon, divim se stvarala~kojimaginaciji Bacha i Mozarta, Chopina iBrahmsa, Wagnera i Stravin skoga, Bartokai Debussyja. Nemam predrasuda prema bi-lo kojem stilu i bilo kojem glazbenomjeziku. U sta nju sam ostati potresen smr}uPuccinijeve Mimi, ba{ kao i smr}u BergovaWozzecka. Ostajem zadiv ljen pred pos ljed -njim Beethovenovim kvartetima, ba{ kao ipred Schubertovim popijevkama. Govorise o sumraku glazbe, o tehnologiji koja }eprevladati, koja }e prosvije}iti i izbanal-izirati do kraja svu ljepotu i ~ar glazbe. Nevjerujem u to. Zar se nije, ne tako davno,proricala propast opere, tog nezgrapnog hi-brida drame i glazbe, a danas je opera vital-nija nego ikada. Dok je ljudi, bit }e potrebeza glazbom koja nije puka zabava i zvu~nakulisa, bit }e potrebe da se u miru oslu{ku-ju zvuci glazbenog djela, misterij i ~arglazbe. Toliko Stanko u razgovoru s Nedje -ljkom Fabriom. Naravno, ova se dva citatamogu suprotstav ljati, ako èlite, a mogu sei uskla|ivati. No, ni jedan ni drugi — pogo-tovo ako ih poku{amo uskladiti — ne po-maù bitno odgovoriti na pita nje Tko jeStanko Horvat — skladate lj? Pred par sume dana nazvali iz uredni{tva jednogdnevnog lista i zamolili me da za njihovepotrebe izaberem po mojem mi{ lje njureprezentativne skladbe Stanka Horvata.Pogledao sam u popis njegovih djela i do-govorili smo se da zacrvenim one skladbekoje mi se ~ine naro~ito zna~ajnima. Is kre -no priznaj em da sam skoro sve morao zacr-veniti. Pravio sam onda redukciju, ali to jeopet bila redukcija koja je proizlazila iz mo-jeg privatnog odnosa prema nekim Stan -kovim skladbama. Kad gledate taj opus,ovako, s poku{ajem distance, vjerojatno os-tajete zbu njeni. Ja ga dosta dobro poznaj emi imam pravo tako ne{to ustvrditi. (Nemogu ga, niti }u ga ikada mo}i, gledati sdistance i vjerojatno }e mi se kao muziko-logu uvijek predbacivati to {to mi se i dosada prebacivalo, da pi{em uglavnom oìvu}im skladate ljima, {to je, kaè se,daleko lak{e nego o onima koji su mrtvi.Ne bih rekao, ali pustimo to po strani.) O~emu je rije~? Ako pogledate taj opus po

sasvim neobi~nom kriteriju, koli~ini ànro-va i vrsta koje se u njemu nalaze, gotovonema nijednog ànra, ako zanemarimoneke popularnije ànrove, o koje se Stankonije okrznuo. Ako po~nete sada iz ànrovaizdvajati reprezentativne skladbe... ako vasnetko pita {to mislite o onom segmentuHorvatova opusa koji se vezuje na pjes-ni~ke tekstove... Pogledajte samo {irinupjesni~kih tekstova — tu nema za jed ni~ -kog nazivnika. Od Ivana Gorana Kova~i}ado Du nje Robi}, preko Appolinairea i Mal-larméa... jedinstveno. Ako gledate njegovklavir ski opus, u izvedbi gospo|e Gvozdi}imali smo prilike ~uti jednu vrlo reprezen-tativnu Stankovu skladbu, to je opet opusza sebe — ~vrst i teme ljit. Kada sam 2000.godine pisao uvodni tekst za bro{uru kojaje pratila sve~ani koncert obi ljeàva njaStankova 70. ro|endana i njegovo prima njeu redovito ~lanstvo Hrvat ske akademijeznanosti i umjetnosti, dok sam se mu~iooko toga jer je u njemu isto trebalo navesti njegove reprezentativne skladbe, u~inilomi se u jednom trenutku da bih se trebaopo~eti deta ljnije baviti Horvatovim opusomi o njegovoj glazbi napisati k njigu, jer on toapsolutno zasluùje. Mo`da bi se tom k -njigom onda moglo odgovoriti na komplek-sno pita nje Tko je Stanko Horvat —skladate lj? To je, rekao bih, jedanneizmjer ljiv opus, po jo{ ne~emu, vrlo bit-nome. Ako uzmete bilo koju Stankovuskladbu, osobito jednu od onih krucijalnih,vratimo se ranije, recimo Rondo, u njoj }eteu latentnom sta nju na}i niz ~vorova,skladate lj sko–tehni~kih problema, koji tunisu rije{eni, ali }e on za njima posegnutidvadesetak godina kasnije, moè se to~nonavesti u kojim skladbama. U nebrojenimrazgovorima s njime, uvijek smo se vra}alina problem definicije samoga sklada nja, {toje za Stanka bilo vrlo bitno jer je to o~itoodre|ivalo i njegovu pedago{ku djelatnostkao profesora kompozicije na zagreba~kojMuzi~koj akademiji. Ja sam ga uvijekuvjeravao da sklada nje nije ni{ta drugonego rje{ava nje odre|enih skladate lj -sko–tehni~kih problema. On bi odmahnuorukom i rekao, Opet vi, muzikolozi, in-telektualizirate bez potrebe. Naravno,izazivao je, kako je to dobro poznato, a jasam se dao izazivati i onda smo oko togapolemizirali i tako do{li do konstatacije dasklada nje doista nije ni{ta drugo negorje{ava nje odre|enih skladate lj sko–teh ni~ -kih problema. Stankov vlastiti opus je bioidealan primjer za to. Kada bi se o StankuHorvatu kao skladate lju htjelo napisati k -njigu, onda bi se u nju zacijelo, kako bi seodgovorilo na pita nje Tko je Stanko Horvat— skladate lj? trebalo uvrstiti, pa skoro bezostatka, cijeli njegov skladate lj ski opus. Toje zadatak koji mi se ~ini izazovnim isvakako potrebnim s obzirom na izuzetnuulogu koju je taj skladate lj odigrao u hrvat -skoj glazbi druge polovice 20. sto lje}a. No,smatram da je nemjer ljivost te glazbe tolikovelika da bi se jo{ trebalo dosta teme ljitoodlu~ivati kako do sko~iti toj nemjer ljivosti.Ta nemjer ljivost ne vidi se samo u tomekako se odre|ene ranije skladbe po latent-nim skladate lj sko–tehni~kim problemimaproìmaju s kasnijim skladbama, {to je vrlozanim ljivo. Op}enito je vrlo zanim ljiv tajkompleks u kojemu Horvat bez problemaiz [ulekove klase proizlazi kao jedan oduteme ljite lja Nove hrvat ske glazbe. To jefenomen koji je u malim kulturama kao {toje na{a sasvim jedinstven. Takvih slu~ajevau svijetu, u onome {to se ina~e naziva svjet -ska glazba, ima jako malo. To je isto jedanod problema na koji bi takav jedan teme -ljiti spis o Horvatu trebao odgovoriti. Hor-vat je uìvao u sklada nju, to jako dobroznamo, ali se isto tako jako stvarala~ki mu -

~io. To mi je priznao niz puta kada nije biozadovo ljan postignutim rezultatom, a zapra-vo nijednim postignutim rezultatom nika-da nije ni bio zadovo ljan. Ispri~at }u ne{tokao neku vrstu privatne ispovijesti jer je tobilo me|u nama, a za to se ne zna u javnos-ti. Kad sam pisao komentar za njegov pos -ljed nji CD koji je izdao Cantus s reprezen-tativnim izborom njegova opusa za guda~e.Zad nja skladba na tom CD–u je jedna kru-cijalna skladba, po mnogo~emu krucijalnau Horvatovu opusu op}enito, to je Kafko-fonie za gitaru i guda~ki kvartet. U mojemkomentaru samo sam par rije~i napisao o tojskladbi, nakon ~ega sam dao skladate ljutekst na provjeru. Nije to bilo nikakvonavija nje za njega, nego smo malo prodi -skutirali oko nekih stvari. Pitao me za{tosam ostavio Kafkofonie bez ikakvog komen-tara. Vidite, to je klopka u koju upadate ka-da idete pisati o Horvatu. Otvoreno sammu rekao, premda to u ovom trenutkunaro~ito moè zvu~ati pateti~no, Zato {toglazba iz te skladbe govori dovo ljno samaza sebe. Ako se ma koji pisac, ma kojebudu}e monografije o Horvatu, zateknepred takvom dilemom, moè se isto takvadilema desiti pred bilo kojom Horvatovomskladbom. Horvat je uìvao skladati zato{to je uìvao u glazbi. On je, kako bi se rek-lo u na{em àrgonu, u pozitivnom smislubio pravi muzikant. Taj je element njegovog skladate lj skog habitusa izvirao izsvake note koju je napisao. Mislim da }emojo{ jako dugo trebati ~ekati da se pojavi tak-va zvijezda na na{em glazbenom nebu. Ne-ka mu je slava.

Izvanredni profesorHaris Nonveiller

Hrvat ska glazba u kratkom je vre-menu ostala bez dvije istaknutestvarala~ke li~nosti: nedavno, goto-

vo ju~er, izgubismo Igora Ku ljeri}a, a danas,opet vo ljom sudbine, ispra}amo i na{egkolegu, suradnika i prijate lja, skladate lja iprofesora, akademika Stanka Horvata.

Kao i njegov u~ite lj, Stjepan [ulek, iStanko Horvat je u svijetu glazbe kora~aodvjema usporednim stazama: prva, skla da -te lj ska, bila je poticaj neodo ljive potrebe dase izrazi jezikom i govorom glazbe; druga,pedago{ka, ali ne ma nje kreativna, is ho -di{te je nalazila u njegovoj vje~ito altru-isti~koj naravi. Takvom Stanku Horvatu,Muzi~ka akademija imala je sre}u i ~ast bitidrugim domom tijekom 38 godina, svje-do~e}i o njegovom stvarala~kom i peda-go{kom usponu, sjajnim rezultatima i la -skavim prizna njima.

Na Akademiju do{ao je 1961. godine kaove} afirmirani skladate lj s nastavni~kim i -skustvom iz glazbene {kole »VatroslavLisin ski«. Kao i drugi prije njega (a ta sepraksa zadràla do danas) bio je nastavnikvi{e predmeta iz lepeze nazvane »teorij skiglazbeni predmeti« — od solfeggia prekosvira nja partitura do harmonije.

Njegov se rad sa studentima od po~etkateme ljio na izrazitom pedago{kom instink-tu i velikom i sigurnom zna nju. Uz nefor-malan ali odmjeren odnos prema studenti-ma, brzo se afirmirao kao ugledan nas-tavnik, a me|u kolegama i kao omi ljen su -rad nik.

Na Muzi~koj akademiji ostat }e zapam}enStanko Horvat i po dragocjenom doprinosukoji je dao na po lju organizacije i uprav lja -nja Akademijom. Bio je pro~elnik Teoret -sko–pedago{kog odjela od 1965. do 1974,uz dekana dr. Kre{imira Kova~evi}a bio jeprodekan u dva mandata od 1973. do 1977.te dekan od 1977. do 1981. godine. Uvijek

je svakom pita nju i svakpao analiti~ki i promi{ ljemoilaze}i stavove i prijed

Njegovo dekanstvo bilo kih ku{ nji za Akademiju,sveu~ili{nih reformi, kau{la u sastav Sveu~ili{ta uje pripojena Pedago{ka akisani prvi studenti na novnjem studiju Glazbenog dina Akademija prvi put iu Gunduli}evoj ulici, useBerislavi}evoj 16 i Sav sko

No, Stanka Horvata naj duti kao dugogodi{ njeg proje, zaslu`nog za produè nda koji taj studij na Akdeset lje}ima. Svojim neszalaga njem poticao je i pmlade ljude na studij kom njegova djelova nja daosje}aju.

Prvi student kompozicije u razredu profesora StanFrano Para} 1975. godineje potpisao jo{ 9 kompozuvrstiv{i se na taj na~inplodnije profesore kom njegovi u~enici svojim vjednim doprinosima hrvastvarala{tvu potvr|uju ina{ih naj uspje{nijih peddru~ju.

Mi, iz sada{ njosti, o koprijate lju Stanku Horvatàlost, moèmo govoriti vremenu. Sve o njemu bina{e sje}a nje, u memorijpoznavali i s njime dijelbila sada{ njost. Nakon naìvih prije}i u neìvo i tamtati. No, Stanko Horvat {to }e ga u~initi svevremenim — ostavio je svoju g njegova istin ska i vje~na

Opra{taju}i se, moèmo HVALA.

Izvanredni prMladen Tarbu

Po{tovane dame i gvam uputiti par rijskog dru{tva skla

ne}u se ograni~iti sampredstav lja nja, nego bih ìme svih deset studenatastudirali. Dakako, iza jedplodonosne karijere ostamoèmo re}i gotovo prazde facto sa smr}u, s odla sproìvio taj ìvotni put, nsmisao. Me|utim, zbog tkratkim crtama mo`da spvlastitih uspomena, jer, umi ovdje skup ljeni, koji smvata dobro poznavali, s njjelili s njime neke trenutsigurno ima pravo na spomene, doìv ljaje i sdakako, nu`no ograni~en sam osobno doìvio, primmene odigrala doista veljem da }e se neka od njihdariti na neki na~in i s vaPrije svega, osim ve} re~da je profesor Horvat bio ~ovjek, ~ovjek kakvih, mgotovo vi{e nema. On je je mije njala svoja uvjerezbog kakvih interesa, pogsituacija. Bilo da su to uvsamu glazbu, bilo vezana

IN M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM


13B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

tanka Horvata3. studenoga 2006., Mala dvorana Hrvat skoga glazbenog zavoda u 10 sati

svakoj situaciji pristu-mi{ ljeno, nikada ne mi-prijedloge kolega.

bilo je u vrijeme veli -miju, u doba zama{nihi, kada je Akademijai{ta u Zagrebu, kada joj{ka akademija te su up-a novom ~etverogodi{ -

enog odgoja. Tih je go-put i skora~ila iz zgrade

ci, useliv{i u prostore uav skoj 77.

naj dub lje }emo pamti-g profesora kompozici-duè nje i ~uva nje ugle-na Akademiji ima ve}m nesebi~nim radom ije i privla~io nadareneij kompozicije. Plodovi

a danas se naj bo lje

zicije koji je diplomiraoStanka Horvata bio je

odine. Od tada, U~ite ljmpozitor skih diploma,na~in me|u na{e naj -kompozicije, dok ga

jim vi{egodi{ njim vri-hrvat skom glazbenom

uju i kao jednog odh pedagoga na tom po-

o kolegi, suradniku iorvatu, na na{u velikuvoriti samo u pro{lommu bit }e pohra njeno umorije onih koji su gadijelili pro{lost dok jeon nas, pam}e nje }e izo i tamo }e zauvijek os-orvat ostavio je i ne{tovremen skim i sveprisut-oju glazbu. Ona }e bitie~na slava.

èmo mu samo re}i —

profesorrbuk

me i gospodo, èlio bihpar rije~i u ime Hrvat -

skladate lja, me|utimsamo na taj na~in

bih èlio ne{to re}i i uenata koji su kod njegaa jedne tako duga~ke i

e ostaje niz ~i njenica,o praznih lju{tura, kojeodla skom onoga koji je

put, na neki na~in gubebog toga }u poku{ati u

`da spomenuti neke odjer, u kraj njoj liniji, svi

koji smo profesora Hor-i, s njime sura|ivali, di-renutke, svatko od nasna svoje vlastite us-

e i sje}a nja. Bit }u,ni~en na zapaà nja koja, primijetio i koja su zata veliku ulogu. Vjeru-d njih vjerojatno podu-i s va{im zapaà njima.

e} re~enoga, treba re}iat bio jedan doista velikih, moèmo re}i, danas

On je bio osoba koja ni-uvjere nja i stajali{ta nia, pogleda, trenuta~nihto uvjere nja vezana uzezana uz jedan Weltan-

schaung, ta su uvjere nja bila ~vrsta i on je ustvari iz tih uvjere nja crpio i svoju golemustvarala~ku energiju. Tu je energiju be-spo{tedno prelijevao na sve nas, danas kadpogledam unatrag upravo je nevjerojatnouop}e pomisliti na nju, kada je pored cijel-og tog opusa nastao i niz izda nja Ars Croat-icae, zatim sabrana djela Josipa [tolceraSlaven skog kojima je on tako|er bio ured-nik, samo poku{ajmo zamisliti te nebrojenesate i dane rada, prijegora. Kada se sjetimoda je u isto vrijeme nastao i niz njegovihzna~ajnih skladbi, moèmo si otprilike pre-do~iti o kakvom se ìvotnom zamahudoista radilo. K tome treba re}i da su nje -govo nesebi~no zalaga nje i rad s nama stu-dentima bili nenadoknadivi. Mnogima odnas je to sinulo mnogo kasnije. Ja sam tonekako doznao iz razgovora s dijelom kole-ga koji su se kasnije imali priliku {kolovatiu inozemstvu. Bilo je to i moje zapaà njenakon mojih be~kih dana. Tek nakon kas-nijeg i skustva mogli smo doista shvatiti svuveli~inu i zna~aj njegovih — ja to ne mogunazvati predava njima, jer to je lak{e nazvatidruè njima ili razgovorima u gr~kom ob-liku te zamisli. U ~emu se sastojala tajnaprofesora Horvata kao pedagoga? Prije sve-ga u jednoj potpunoj otvorenosti. Kada todanas zamislim, gotovo da ne mogu na}iparalele, niti mi moè pasti netko na pamettko je u sta nju toliko nesebi~no sebehipostazirati, sebe kao umjetnika gotovozatajiti u radu s mladim studentom. Da -kako da je iza toga morala stajati prije sve-ga jedna velika vjera i povjere nje poklo -njeno mladom ~ovjeku, {to je tako|er, kao{to znamo, vrlo velika rijetkost. Po~elo jeobi~no od ne~ega {to je naizgled bilo beza-zleno, to su bile male vje`be iz kompozici-je u kojima je profesor Horvat na nekina~in istraìvao i ispipavao svojeg novogstudenta, poku{ao vidjeti koji su njegovi in-teresi i smjernice, kakav uop}e ne samoglazbeni, nego i duhovni svijet njegaokupira. Zanim ljivo je da smo svi mi do{lidoista iz vrlo razli~itih strana, ja sam osob-no bio u~enik matemati~ke gimnazije,kolega Para} je do{ao iz jedne sasvim dru-ga~ije tehni~ke {kole, neki su do{li smuzi~kih {kola. Mi smo do{li iz vrlo raz -li~itih sfera i u{li u sklada nje {to je, mislim,~inilo i njemu veliko zadovo ljstvo. Njemuje bilo doista zanim ljivo imati toliko mnogorazli~itih sugovornika koji na razli~it na~inpoku{avaju prodrijeti u tajnu ne samoglazbe, nego i sklada nja. Je li sklada njesamo svladava nje odre|enih problema kojise u odre|enom trenutku postav ljaju predskladate lja, to je tek jedan mogu}i odgovor,ali mislim da tako|er jedna mogu}nostodgovora prije svega leì u samom procesusklada nja. U stvari je predivno kada se onprelije preko dvije osobe u isto vrijeme, ato je upravo mogu}e u odnosu studenta iprofesora. Svi smo mi ne samo morali pisatiodre|ene skladbe koje su nam bile zadanepo nekom nastavnom planu i programu,nego su vrlo ~esto na{e skladbe nastajale ispontano, dakle, osim svladava nja odre |e -nih zahtjeva, u tom je studiju bilo itekakova`no da studenti sami osjete potrebu zagovorom glazbom. Profesor Horvat je utome imao doista sokratov sku ulogu, kao{to i Sokrat kaè, on je bio na neki na~inna{a prima lja, prima lja na{ih ideja, razvojatih ideja. Ono {to je mladom ~ovjeku vrlo~esto nejasno, to je kako do}i od odre|eneideje do njezine konzistentne realizacije uglazbenom materijalu — u tom je vrlote{kom i mukotrpnom putu profesor Hor-vat imao bezgrani~no strp lje nje. Jo{ }u re}ipar mojih osobnih uspomena koji me veùna neki zacrtani, gotovo sudbin ski, na~in zataj izbor, za koji sam mislio da je samo iz-bor, a ispalo je da je nekakav sudbin ski put.

Moj prvi susret s glazbom profesora Horva-ta desio se godine 1969., kada sam imaosvega sedam godina i kada sam prisustvo-vao izvedbi njegove Jame. Bio je to audi-torij Hrvat skog narodnog kazali{ta u Zagre-bu koji je na mene, koji sam godinu danaprije toga do{ao iz Sarajeva, ostavio jedansilni utisak velike zlatne dvorane, pomalozastra{uju}e. Sje}am se da je ta Jama, {tove}ina vas ve} zasigurno zna jer je jo{ nosiu sje}a nju, po~ela s jednim stra{nim krk lja -njem koje je izvodio Tomislav Nerali} narije~ krv. Sje}am se da mi se na taj rrrrr ko-ji je potrajao zaledila krv u ìlama. Gotovoda nisam ~uo vi{e ostatak kompozicije jerme sam taj po~etak gotovo obeznanio. Tajprvi susret bio je te{ki i jaki dojam ne~ega{to je tada za mene, dje~aka od samosedam godina, bilo gotovo na rubu glazbe.Nakon toga pro{ao je, naravno, dugi periodtraè nja, a makar sam ja ovu epizodu pot-puno zaboravio, moj je susret s profesoromHorvatom bio neka vrsta ponovnog vi|e -nja, tako sam ga barem ja doìvio. I tijekstudija imao je tu crtu, ne bih rekaootkriva nja, nego ponovnog prepoznava njane~ega {to je ve} vi|eno, dakle, tu je tajodnos bio, moèmo re}i, platoni~ki. Skrom-nosti profesora Horvata nije doista bilo kra-ja i, tim prije, njegovoj veli~ini. Kada sam2000. godine dirigirao njegov ob ljetni~kikoncert za njegovih 70 godina ìvota, naprogramu su se nalazile dvije suprotnekompozicije, dva suprotna pola njegovastvarala{tva. S jedne strane to je bio Zvuk ibijes, skladba profesora Horvata kojega svipoznaj emo kao gr~evitog borca za vlastitauvjere nja, ~ovjeka katkada proètog i ljut -njom i bijesom zbog svega onoga {to nasokruùje, a na {to nemamo mogu}nosti ut-jecati. S druge strane na programu je bioLjetni diptih, skladba posve}ena JadrankiGa{parovi} i napisana upravo za tu prigodukoja odaje lir skog skladate lja proètog ljetnom atmosferom, rekao bih skladba go-tovo mladi}a, a nastala sa 70 godina njegovaìvota, {to pokazuje tu duhovnu premo}koju je on crpio iz snage svoje skromnosti.Nakon koncerta na kojemu se ina~e na ras-poredu nalazila jo{ i Petru{ka Igora Stravin -skoga, profesor Horvat mi je pri{ao, nasmi-je{io mi se svojim poznatim smije{kom irekao mi: »Bilo mi je lijepo nalaziti se udru{tvu Petru{ke Igora Stravin skog na pro-gramu«. Za mene se krug zatvorio pro{lesezone kada smo s radij skim orkestromsnimili jednu od njegovih prvih kompozici-ja, Concertino za guda~e. Nazvao sam ga,htio sam mu dostaviti snimku, a on jerekao: »Concertino?! Pa to je nastalo doistaprije pola sto lje}a! U stvari, ne bih to èlio~uti«. To je jedan, ovako, malo razbacaniniz mojih uspomena na profesora Horvata,razbacan zbog toga {to je vrlo te{ko govoritio nekome s kime si gotovo jo{ ju~er razgo-varao. Smrt ima u sebi ne{to impersonalno{to je nama ìvima doista te{ko razumjeti.Mo`da je toj prispodobi naj bliè bio Hen-rik Ibsen kada je svojem Peer Gyntuprispodobio neprispodobivo, usporedio jesmrt s ljeva~em dugmadi koji sakup ljastaru odba~enu dugmad, zatim je rasta ljujei radi novu smjesu, te na kraju iz te smjeselije novu dugmad. Na neki je na~in utje{nokod skladate lja kao {to je profesor Horvatda se to dugme ne moè nikada razliti,nikada ne moè izgubiti svoju osobnost,ona je ostala ne samo u na{im uspomena-ma, nego i u njegovom djelu. Sada nam nepreostaje ni{ta drugo nego bitka za to da njegovo djelo i da lje ìvi me|u nama.Hvala vam lijepa.

IN M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

I

N M

EM

OR

IAM

DAM

IL K

ALO

GJE

RA


14

P R E P O R U K A Z A ^ I T A N J E

JOSIP I NJEGOVA DRU@ICAPi{e: Sa nja Raca

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

[to se po pita nju glazbene pub-licistike doga|a u susjednimzem ljama i to s temama koje

su bliè ili da lje vezane uz hrvat skuglazbu i njezine autore, jedva je poz-nato. Vjerojatno jako malo, jer su slo-va lagana i brzo putuju {to dokazujeprimjer hitrosti kojom je u Hrvat skustigla k njiga Josip Milane Slaven ski,supruge skladate lja Josipa [tolceraSlaven skog. Njezin put nije vezan uzklasi~ni oblik k nji`ne distribucije, nego jestigla iz ruke u ruku preko ~akove~kogMemorijala. Objavili su je 2006. beograd -ska Muzi~ka {kola Josip Slaven ski i SOKOJ— MIC, a njezini prire|iva~i bili su trojenas ljednika iz autori~ine obite lji. Urednicaizda nja je Ana Kotev ska, a predgovor k njizi

i bi lje{ke napisala je Mirjana @ivkovi}, profesor-ica Fakulteta muzi~ke umetnosti u Beogradukoja je svojedobno sudjelovala u dijeluistraìva nja vezanih uz dva sve ska k njige Josip[tolcer Slaven ski — Skladate lj prijelaza dr. sc. EveSedak (biblioteka »Prilozi za povijest hrvat skeglazbe«, naklada Muzi~ki informativni centarKoncertne direkcije Zagreb i Muzikolo{ki za-vod Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu,1984., urednik Sre}ko Lipov~an). Uz E. Sedak,autorica je temat skog popisa djela Slaven skog,tada pionir skog rada kojim je sveukupno stvar-ala{tvo jednog hrvat skog skladate lja dobilo svo-ju prvu »identifikacij sku« osobnu kartu.

Tko }e se u bilo kojem obliku da lje pozabavitiopusom naj slavnijeg me|imur skog skladate lja,uz spomenuto kapitalno izda nje dr. sc. EveSedak, kao obaveznu literaturu trebao bi koris-titi i ove biograf ske zapise. Uostalom, jednimdijelom ve} su bili citirani u prvom sve skuspomenuta zagreba~kog izda nja. Oni ne teèstru~noj kvalifikaciji jednoga opusa jer autorica

nije glazbenik. Ci-jelo njezino i -skustvo po~iva na~i njenicama da jebila skladate ljevaìvotna suputnica,da su proveli za-jedno 28 godina ida su kao par bilineobi~no dubokovezani. K tome jeza supruga preuzi-mala va`ne ob-veze koje su je sgodinama ipaku~inile nekomvrstom intimnog»stru~ njaka« za[tolcera. Zvala gaje Pepo (uz ostaleiz bli ske obite lj -

ske okoline), po njegovu ~akove~kom nadimkuiz djeti njstva.

Rukopisi biograf skih zapisa suprugâ slavnihumjetnika u svjet skoj beletristici uobi~ajena suuredni~ka praksa i koji put znaj u izazvati velikupozornost, ~esto i zato jer se radi o literarnoprivla~nim djelima ~ije su se autorice, pi{u}i o

»svojim« slavnim mu{karcima pokazale ravno-pravnim partnericama muèva umjetnika. Dos-ta davno objav ljiva nje rukopisa Katje Mann,supruge Thomasa Manna i majke, tako|er k -njièvnika, Klausa Manna, a ~ija su sje}a njadotakla i tre}ega k njièvnika me|u njima,Thomasova brata Heinricha, i danas je literatu-ra spomena vrijedna. Jo{ jedna autorica svoje-dobno je na{la utjehu u rije~ima, a to jeAmerikanka Dorothy Be njamin Caruso, supru-ga talijan skog tenora Enrica Carusa (k njiga HisLife and Death).

Milana Ili} Slaven ski (1899. — 1980.), pripadni-ca gra|an ske klase, iza prvog svjet skog rata{kolovana na njujor{kom Columbia Universitygdje je diplomirala engle ski jezik i k njièvnost,a studij kasnije nastavila u Cambridgeu, ve}ovim podacima ukazuje na osobu visokogaduha. Kao prevodite ljica, uglavnomanglo–ameri~ke k njièvnosti i profesoricaengle skog jezika, ona u k njizi otkriva snaànspisate lj ski talent koji izda nje ~ini i stil ski vri-jednim. Po intonaciji njezinih biograf skih zapisao~ito je da smr}u Josipa [tolcera Slaven skog(âkovec, 1896. — Beograd, 1955.) na neki un-utra{ nji, àlobno usam ljeni na~in nastav lja ìv-jeti njihov zajedni~ki ìvot, a iz te osame izraslasu sje}a nja koja vjerno slijede suprugov ìvotnii profesionalni put. Ve} sam naziv k njige Josippokazuje razinu njezine intimnosti, a nekima odnejasno}a zbog dvostrukosti ìvota Slaven skogizme|u ove i one druge sredine, senzibilna os-oba poput ove ène, nije dopustila da se razvi-ju. Ljubav prema zavi~aju koju je skladate lj bu-jno rasipao kroz vlastito djelo, svakodnevnijezik kojim je govorio i pisao, osobito u mladosti(»Sem se puno u~il Formenlehre i Instrumen-tationslehre, tako da imam vremena, onda uvek~itam u akademi~ki biblioteki ove glazbene k -njige. Ja sad jo{ ve~jo volo imam k glazbi«),pobo`nost prema kruhu, ìvotnom simboluobite lji [tolcer i samoga pekar skog kalfe Josipa,nesre}i uz oca alkoholi~ara, strasnog amateraglazbenika na citri, {kolova nju, njegovoj stvar-ala~koj energiji i ìvotu u provinciji kakav je bioBeograd, u koji je stigao 1924. dok ga na europ -skoj glazbenoj sceni doista slave kao skladate lj -sko otkri}e, Milana Slaven ski iznosi bez cezure.

Josip je zaista biografija, ujedno i vodi~ kroz sveìvotne postaje od âkovca, Zlatara gdje je u

o~evoj zagor skoj »domovini« provodio dje~a~ka ljeta, Ptuja, Vara`dina, Budimpe{te, Praga, Za-greba, Beograda, Pariza i da lj njih kra}ih europ -skih putova nja do onog pos ljed njega zavi~ajnog,godinu prije smrti. Kratki boravak u zimu 1954.u âkovcu kao da se nije smio dogoditi. Ono uz{to je bio tako usrdno vezan, nestalo je ranijekroz likove stvarnih osoba (majka, ~etiri sestre,otac) i svih drugih simbola iz vremena odrasta -nja, a grad i neka druga grad ska generacija natrenutak su, za skladate lja iznimno va`na, njegovu è ljenom (kratkotrajnom) povratku dalineo~ekivani smisao opro{taja sa zavi~ajem.

Biografija donosi vrlo vrijedne kronolo{ke po-datke o stvarala~kom opusu od naj ranijih sklad-bi do onih u naj plodnijim godinama, a osobitosu zanim ljiva opaà nja uz [tolcerova istraìva njanovih zvu~nih prostora (Muzika 1936), as-troakustici i elektroakusti~kom eksperimentira -nju. Iz njegova dugoga prou~ava nja ton skogsustava po kojemu se oktava dijeli na 53 ravno-pravna intervala nastale su 1937. dvije skladbeobjedi njene pod nazivom Muzika za prirodniton ski sistem (Muzika u prirodnoton skom sistemu).Prva je pisana za Bosnaquetov akusti~ki har-monij, danas muzej sku napravu, a druga za~etiri trautonija (onaj koji je bio u skladate ljevuposjedu, danas se nalazi u Muzeju Me|imurja uâkovcu) i timpane. Govore}i o mnogobrojnimpojedinostima iz skladate ljeva ìvota poput ove,pa i o godinama za vrijeme II. svjet skog rata, au-torica ve} tada supruga naziva »okovani stvar-alac«, slute}i zbog prilika i sredine u kojima jeìvio koliko }e toga ostati neostvareno i svede-no na skice bez torza. »Ono {to je meni preosta-lo da u~inim i {to ovdje sada i ~inim, to je da iz-nesem ~i njenice i zabi ljeìm ono {to znam... dakao trideset godina prisutni svjedokposvjedo~im o ljud skoj sudbini genijalnog kojije... ìvio i stvarao u sredini u skogrudnoj i ravn-odu{noj, ki njen i ra njavan, ko~en i sputavan dasvoje djelo dovede do kraja...«

Ta otvorenost kojom se obra}a, bez obzira o ko-jemu razdob lju ili temi pi{e, k njizi daje doku-mentarnost i ìvotnost, osobito u dijelovima ko-ji da lje mogu sluìti kao izvor istraìva njavezana uz ime Josipa [tolcera Slaven skog iuop}e spoznaj u o stvarala~koj i ìvotnoj sudbiniovoga hrvat skog umjetnika.

Takozvani Legat Josipa Slaven skog(skladate ljeva ostav{tina) pod up-ravom tada{ njeg Saveza kompozitora

Jugoslavije, Beograd (SOKOJ), od prosin-ca 1983. bio je privremeno pohra njen nabeograd skom Fakultetu muzi~kih umetnos-ti (FMU). Njegova osobna korespondencijatada se nalazila u posjedu skladate ljevihnas ljednika.

U vrijeme kada se po~elo raditi naistraìva nju ostav{tine 1979. godine, i to uokviru projekta Fundamentalna istraìva njahrvat ske glazbe 20. sto lje}a Muzikolo{kogzavoda Muzi~ke akademije u Zagrebu,gra|a se nalazila u njegovu beograd skomdomu. Supruga Milana Slaven ski u to jevrijeme jo{ bila ìva.

Kako na FMU nije bilo pravih arhiv skihuvjeta za pohranu, tako je devedestih os-tav{tina prenesena u SOKOJ i od tada jena brizi njihova Muzi~kog informativnogcentra.

Njezinu materijalnom dijelu pripada glazbe-na gra|a koju ~ine rukopisi, skice,notni svesci, ti skane i druk~ije um-noène muzikalije, pisana doku-mentacija (osobne bi lje{ke, kore-spondencija, kritike i sli~no) testru~na i ostala literatura popra}enaskladate ljevim primjedbama i komen-tarima.

Koncert in memoriam Igoru Ku ljeri}u2 . s t u d e n o g a 2 0 0 6 . , K o n c e r t n a d v o r a n a V a t r o s l a v a L i s i n s k o g , H r v a t s k i g l a g o l j a { k i r e k v i j e m u i z v e d b i Z b o r a iS i m f o n i j s k o g o r k e s t r a H R T – a , d i r i g e n t T o n ~ i B i l i } , M a j s t o r s k i c i k l u s H R T – a

Pi{e: Zrinka Mati}

Poezija i drama drevnoga obreda miseza mrtve u kr{}an skoj tradiciji ìveod vremena koja se danas jedva

pamte, a ljepota teksta, koji u sebi obliku-je sve {to smrtnik osje}a u strahu od smrtii nadi u Bo`ju milost, kroz sto lje}a dodanas privla~i glazbu i umjetnost koje seupli}u u taj drevni obred. U dramu mise zamrtve proniknuli su mnogi skladate lji utrenutku kada su dosegnuli zenit svojeskladate lj ske i ljud ske zrelosti, obuhva }a -ju}i sva svoja glazbena i skustva u te` nji daizraze mo}nu duhovnost rekvijema koji izliturgije izlazi na glazbenu pozornicu.

Veli~anstveni Hrvat ski glago lja{ki rekvijem,krun sko djelo Igora Ku ljeri}a, dokaz jepro ̀ iv ljena puta skladate lj ske i ljud skezrelosti autora, koji je od ranoga djeti njstvabio u doticaju s izvorima drevnosti, sa ~u -vanima u ìvoj tradiciji pu~kog liturgij skogpjeva nja u hrvat skom Primorju.

Pjeva~i Zbora HRT–a, koji su nebrojenoputa pjevali Ku ljeri}evu glazbu, sura|uju}isa skladate ljem, poznaj u posebnost Ku -ljeri}eva glazbenog jezika u kojemu senanovo stvara slika pro{arana drevno{}u.Glazba je to stvorena od, na prvi pogled,

~udnih malih motiva i re~enica, koje nigdjene moèmo to~no smjestiti, a iz kojih izras-ta skladna, glazbeno cjelovita vizija u kojojna koncu moèmo sasvim jasno prepoznatiokus i skustva posebnog arhai~nog zvukapreoblikovana u skladate lj skom umije}uIgora Ku ljeri}a.

Proìv ljena pos ljed nja izvedba izvorneverzije Hrvat skog glago lja{kog rekvijema zasoliste, zbor i orkestar opet je pokazala svukompleksnost i ljepotu toga rukopisa. Ku -ljeri} iz staroga hrvat skog teksta mise zamrtve, sa~uvanoga u Crkvi sv. Mihovila uZadru, izvla~i u prvi plan dimenziju drame,prikaza nja, posebno u sekvenciji Dan g -njiva postiù}i dramu pjevanom glumom.Pritom je posegnuo za na~inom na koji jezastra{eni puk pun vjere tu dramu mogaozaista izgovarati i pjevati, zazivaju}i milostu molitvama i predo~uju}i si muke pakla— sikta njem, mra~nim glissandima, {apta -njem, vika njem — prenesenim u glazbu ukojoj se glasovima pridruùju zvuciorkestra, sitna jezovita glissanda guda~a,tremola na udara ljkama i sordiniranipuha~i. U virtuoznoj izvedbi Zbora iSimfonij skog orkestra HRT–a, sa solistima

Valentinom Fija~ko, Janezom Lotri~em,Martinom Goj~eta i Lucijanom Batini}em,~uli smo i odjeke finih eteri~nih molitvi ukojima razgranati slog modalnih tonovapriziva zami{ ljeni ugo|aj napjeva prvogakr{}anstva. Sjaj Rekvijema kulminira ustavku Osanna, u pravoj opernoj maniri ve-likih majstora dram skog rekvijema, s bri -ljantnim ~vrstim meandrima protkanimakroz sve dionice, koje se okup ljaju umo}nim akordima osvijet ljenima limenimpuha~ima.

U ovoj smo izvedbi mogli osjetiti sva raspo-loè nja koja je Ku ljeri} unio u svoj Rekvi-jem — od an|eo skog mira u zazivu so-pranistice Valentine Fija~ko O Isuse ti pom-ni{e, b lje{tavo sna`nog Gospodi pomiluj uraspjevanoj dionici tenora Janeza Lotri~a,pouzda nja u vjerni~kom zanosu stavkaZnamenonosac sveti Mihovil do straha odpaklenih muka, odigranih u Danu g njiva.Tu pravu glazbenu dramu u podjednakorazra|enoj i muzikalnoj izvedbi svih su-dionika ~vrsto i nadahnuto vodio je diri-gent Ton~i Bili}.

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

IN M

EM

OR

IAM

P

UB

LIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

DAM

IL K

ALO

GJE

RA


15B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

U p o v o d u 4 0 . g o d i { n j i c e s m r t i

TINO PATTIERAJedini hrvat ski tenor svjet skog ugleda i formata(ro|en 1890., umro 1966. u Cavtatu)

J e d n a o d n a j v e } i h p j e v a ~ k i h z v i j e z d a i z m e | u d v a s v j e t s k a r a t a

Pi{e: Marija Barbieri

Danas rijetko tko u Hrvat skoj zna zaTina Pattieru, a on je bio jedinihrvat ski tenor svjet skoga ugleda i

formata! O njemu se u inozemstvu i danaspi{e, a nakon triju LP–a objav ljen mu jedvostruki CD u ediciji Lebendige Vergangen-heit (Pro{lost koja ìvi). Ovo izda nje donosiizbor arija {to ih je u doba naj ve}ih uspje-ha snimio za vode}e gramofon ske tvrtkeOdeon, HMV, Parlophon, Grammophon,Vox, Electrola i BASF, naj ~e{}e uz orkestarBerlin ske opere i pod ravna njem velikihdirigenata. Izme|u dva svjet ska rata bio jejedna od naj ve}ih europ skih pjeva~kih zvi-jezda. O njemu je poznati njema~kiglazbeni pisac Ernst Krause u ~lankuSchöne Stimmen von damals (Lijepi glasoviod nekada) u ~asopisu Opernwelt napisao:Tome mladom, vatrenom, smionom tamnoko-som Dalmatincu tako je uspjelo osvojiti Dres-den dvadesetih godina kako je to jedino uspjeloAlfredu Piccaveru u Be~u u njegovo sjajno vri-jeme.

Baritonalni tenor Carusovih odlika sudbina jedne neprospavane no}i

Podaci o Pattierinim po~ecima razlikuju seu k njizi koju je o njemu objavila Dru`baBra}a hrvat skoga zmaja u Dubrovniku2004., njema~kom izda nju Stimmen die umdie Welt gingen (Glasovi koji su i{li po svije-tu) — Tino Pattiera, objav ljenom 1990. i uneobjav ljenoj autobiografiji Moj ìvotni putvelikoga hrvat skog baritona Marka Vu{ -kovi}a. Kad je Vu{kovi} prvi put ~uo tog li-jepog i simpati~nog mladi}a, koji mu je rekaokako u Osijeku pjeva male »partije« kaobariton i da bi èlio u~iti pjeva nje, odmahse uvjerio da se u njegovom grlu krije fenome-nalan, neobi~no opseàn baritonalno obojentenor nadasve ugodnog toplog zvuka. One isteodlike koje je Caruso imao u svom glasu. Tre-balo bi vjerovati i samome Pattieri koji je1934. u Zagrebu izjavio da je Vu{kovi} bio njegov prvi u~ite lj pjeva nja koji ga je otkriokao tenora.

Martino Tino Pattiera rodio se u Cavtatu27. lip nja 1890. kao naj stariji sin Marka iLuce ro|ene Bran|olica. Otac ga je nakonzavr{ene gimnazije u Dubrovniku poslao

na studij medicine, u Prag ili u Zagreb, nijeposve jasno, ali je razvidno da je pao na prvomispitu iz anatomije i da je bio zaokup ljen glaz -bom. Iz Vu{kovi}evih sje}a nja pouzdaniji bi biopodatak da ga je jednom prigodom ~uo Sr|anTuci}, tada{ nji intendant kazali{ta u Osijeku ipozvao u operetni ansambl, nego da ga je prvibariton pra{kog Národnog divadla nagovorio naaudiciju u zagreba~koj Operi. Razvidno je da jeaudiciju poloìo i dobio nov~anu potporu zau~e nje kod Vu{kovi}a, a u Zagrebu je posvevjerojatno pjevao po dru{tvima, {to se nijesvi|alo ravnatelju Tres~ec-Branjskom koji muje u pismu 3. velja~e 1911. priprijetio gubitkomcijele {tipendije, ako se ne popravi i sa vi{e oz-biljnosti ne prione svojim naucima. O~ito to ni-je u~inio i jama~no zbog toga nije nikada nastu-pio u HNK u Zagrebu! Zatim je oti{ao u Be~ inastavio dvije godine u~iti kod viteza von Hor-boucky–Ranierija s Konzervatorija u Milanu.Njema~ki izvori bi ljeè da je na{ao bogatupokrovite ljicu, stariju groficu, koja mu je u~vrstoj vjeri da }e iz njega postati dobar pjeva~pla}ala satove pjeva nja i skrbila za usavr{ava nje njema~kog jezika. Tko ga je preporu~io grofuSeebachu, intendantu dvor skoga kazali{ta uDresdenu koji je traìo mlade talente (Vu{kovi}pi{e da je to bio on) nije posve jasno, ali mo ̀ e -mo vjerovati Vu{kovi}u kad pi{e njegova audici-ja bila je velika senzacija za sva kazali{ta i za sveimpresarije i agente u Njema~koj te su njema~kenovine donijele njegovu sliku i o njemu pisale podnaslovom Otkriven novi Caruso, Hrvat, TinoPattiera. Bio je odmah angaìran na sedam godina.

Privla~ni Mediteranac i idol njema~ke publike za karta{kim stolom s RichardomStraussomPattiera se dresden skoj publici predstavio 10.ve lja~e 1916. kao Manrico u Trubaduru. Tajprovjereni podatak posve demantira nekada{ -nju tvrd nju o njegovu debiju Prvog oru`nika uârobnoj fruli. Uspjeh je bio senzacionalan, kri-tike u superlativima. Isticala se nesvakida{ nja ljepota i svjeìna njegova blistava glasa kojizvoni poput ne~eg plemenitog i ~istog i lako nalaziput do srca te primjereni mu lik, drà nje i gluma.U Dresdenu je nizao ulogu za ulogom i ve}1916. napravio prve snimke. Elementarnaprivla~nost njegova mediteran skoga glasa i po-jave bila je tolika da je u skoro postao ljubimac

publike, idol. Bio je utjelov lje -nje tenora, punokrvni scen skiumjetnik, uvjer ljiv tuma~ liko-va mladih za ljub ljenih opernihjunaka. Oboàvala ga je i kra -ljev ska obite lj. Prije nego {tose 1918. raspala Kra ljevina Sa -ska kra lj Friedrich August III.imenovao ga je komornim pje-va~em. Te{ke ratne godine,bijeda i njema~ki poraz nisuuma njile njegovu popularnost.Dapa~e, kad je on pjevao,opera je bila puna.

U sezoni 1921./1922. krenuo jeu Chicago u osvaja nje Ame ri -ke. I ameri~ke su kritike pisalekako novi pjeva~ ima glas koji gastav lja u prvi red lir skih tenora,a scen ski nastup toliko zanosida slu{ate lj doìv ljava uzbu|e -nje uìtka kad se na|e pjeva~ ilipjeva~ica koji imaju fizi~ki {arm{to im omogu}uje da ih vizual-iziramo u herojevu liku. Zaradioje mnogo novca, ali kako muon nikad nije bio od presudneva`nosti, a nije èlio prihvatitiameri~ke profesionalne stan-darde, vratio se u Dresden.Bio je oè njen ne}aki njomsvo je be~ke dobrotvorke, gro -

fi com Hedwigom Schaffgo -t sch, i postao vlasnik dvorcana padinama uz Labu. Okosebe je stvorio aureolu pra -ve zvijezde. Nastavao je ne -koliko soba u otmjenomdresden skom hotelu Weber isvakodnevno u foajeu pri-mao poklonstva brojnihobo ̀ avate ljica. Igrao je nje -ma~ ku nacionalnu karta{kuigru skat s Richardom Stra -ussom, prijate ljevao sa zna-menitim slikarima, knji ̀ ev -ni cima, sa svima od poloàjai imena. Postao je omi ljenipjeva~ glasovitoga dirigentaFritza Buscha, koji je tomemladom boànstvu u liku iglasu, kako ga opisuje Kra -use, u skoro po~eo povjera-vati teè uloge — AndréaChe niera, Hermana u Piko -voj dami, ~ak i Tannhäusera.

Giordanov omi ljeniChénier i protagonistVerdijeve renesanse uNjema~kojKrause je Pattieru ovakoopisao: Posve je sigurno daTino Pattiera nije bio pianopjeva~, nego je potpuno iz-garao u svakoj ulozi. Gole-mom se energijom uspi njao u visinu koju bi tada pot-puno razvio samo njemu svojstvenim tembrom. Pob-jedni~ki izraz Manrica, àr za pustolovinom FraDiavola, o ~emu svjedo~i i film, dionizij ski karakterBaka u Arijadni na Naxosu bili su njegovo pravopodru~je. Na nevjerojatan je na~in ìvio s ulogom.Ne smije se ni zanemariti erot ski fluid toga pjeva~a.On je dio njegove prirode, njegova pjeva~kog bi}a.Ali, Pattiera nije bio samo elementarni interpretheroj skih likova, nego i profi njen pjeva~ i skon -ske muzikalnosti, finog frazira nja i uro|enog os-je}aja za stil. Giordano je bio odu{ev ljen kako jeinterpretirao njegovog Chéniera, a tisak je 1925.zabi ljeìo svoga poeti~nog heroja portretirao je ide-alno vladaju}i stilom s otmjenim i toplim osje}ajemi savr{eno nijansiranim pjeva njem.

U opernu povijest Tino Pattiera }e u}i i kao pje-va~ na kojemu je Fritz Busch teme ljio Verdije-vu renesansu u Njema~koj. Po~ela je 1926. soperom Mo} sudbine. Franz Werfel je za tu prigo-du preveo talijan ski tekst i prilagodio djelo,Busch je ravnao, a Pattiera pjevao Don Alvara.

Pattiera je po~eo gostovati u Be~koj dràvnojoperi 28. trav nja 1920. u Tosci uz slavnu MarijuJeritzu i taj je njegov nastup ozna~en kao sen-zacija. Najav ljivan kao zvijezda, potpisao jeugovor za stalna gostova nja. Do 1926. tamo jepjevao Manrica, Don Joséa, Riccarda, Canija,Alfreda u Traviati, Rodolfa u La Bohème, Otella,Turiddua, Chéniera i Fra Diavola, za koju suprigodu bile posebne cijene ulaznica.

Vladar razli~itih glazbeno–scen skih vrsta usukobu s Hitlerovim reìmomOd 1924. do 1929. Tino Pattiera bio je istodob-no angaìran u Dresdenu i u Berlinu. êsto jesvojim brzim automobilom jurio no}u iz jedno-ga grada u drugi. Bio je zdrav i pjeva nje ga jeveselilo. Pjevao je 26 uloga i sve su bile glavne,od Vojvode od Mantove do Tannhäusera, odFausta do Hermana, od Massenetovog i Puc-cinijevog Des Grieuxa do Don Carlosa, od Lo-hengrina do Otella. Pjevao je i u Millöckerovojopereti \ak prosjak i igrao u dvama zvu~nim fil-movima Fra Diavolo i No} u Veneciji. Jo{ je u svo-jim be~kim student skim danima pokazivaosklonost za operetu pa je leèrno{}u i spon-tano{}u te odgovaraju}im stilom potvrdio pri ro -

|e ni osje}aj za razli~itost glazbeno–scen -skih vrsta. Bili su mu jednako bli ski {irokafraza Verdijeva romanti~no dugog legato lu-ka, strastvena puccinijev ska veristi~ka fra -za, {armantna leèrnost operete i talijan skasalon ska popijevka s kraja devetnaestog ipo~etka dvadesetoga sto lje}a.

Kad je 1933. Fritz Busch morao pobje}ipred Hitlerovim progonom, a Karl Böhm1934. godine preuzeo vodstvo SemperOpere u Dresdenu, Pattiera je jo{ uvijekbio njezin prvak, ali vi{e nije bio zvijezda.Böhm mu je povjerio ne ba{ uspjelu pre-mijeru Fausta. Njegova kreativna snaga bi-la je jo{ tolika da ga je Richard Strauss1941. godine èlio za tuma~a svojega Hero-da u Salomi, ali taj se projekt nije ostvario.

Zbog sukoba s Hitlerovim reìmom Pat-tiera je napustio Dresden u kojemu jeproveo dvadeset i pet godina i 1941. jeoti{ao u Prag. Te{ko je podnio ratne stra-hote i razara nje grada uz koji su bili vezani njegovi sjajni uspjesi. Poslije rata pozvali suga u Be~ i 1950. ponudili mu mjesto profe-sora na Akademiji. U povodu 70. ro|en-dana Vlada Savezne Republike Njema~kedodijelila mu je mirovinu i odlikovala gakrièm za zasluge prve klase. Te{kobolestan, umro je 24. trav nja 1966. u rod-nome Cavtatu. Kod njega su u~ili i savjetetraìli, da spomenemo samo naj slavnije,Hilde Güden, Maria Reining, Max Lorenz,Paul Schöffler, Rudolf Schock.

Krause je napisao: înilo se da je provaliotenor ski vulkan kada je Tino u svojim naj bo -ljim danima pod ravna njem Fritza Buschapjevao Otella. Bila je to pjeva~ka strastvenostposve elementarnog izraza koja je u svojemuekspanzivnom frazira nju i preferira nju dra -mat skog crescenda nadilazila tradicionalnibelkanto, a Marko Vu{kovi}: Bio je svojomfigurom pravi Apolon, naj ljep{i, mislim, tenorkoji je ikad i igdje u kazali{tu zapjevao.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


16

PRAVNA ZA[TITA U SLUÂJEVIMA POVREDE AR a z g o v o r s T o m i s l a v o m R a d o ~ a j e m , d i r e k t o r o m H D S Z A M P – a

Razgovarala: Sa nja Raca

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

[to sve hrvat ski pravni sustav predvi|a kaooblik za{tite nosite lja autor skog i srodnih pra-va i koliko je on u praksi efikasan?

Mislim da je na samom po~etku, prije nego{to odgovorim na Va{e prvo pita nje, nu`nore}i da se HDS ZAMP koristi pravnimsredstvima borbe tek nakon {to je iscrpiomogu}nosti mirnog ure|e nja odnosa s ko-risnicima. Do pokreta nja pravnih postupa-ka sigurno ne dolazi iz è lje za »trenira -njem strogo}e«. Za njima se poseè ondakada nema drugog izbora. Jer, ne treba zab-oraviti, autori koje {titi HDS ZAMP — kaoi naj ve}i dio autora iz drugih podru~ja —izloèni su brojnim povredama svojih pra-va na koja ne mogu reagirati tako dauskrate svoju uslugu kao drugi subjekti natrì{tu. U slu~aju glazbe, ona se uzima bezfizi~ke zapreke.

Sam hrvat ski pravni sustav poznaj e neko-liko oblika za{tite u slu~aju povrede autor -skog i srodnih prava. Na prvom mjestu jeklasi~na za{tita — gra|an sko–pravna,putem tu`bi trgova~kom sudu nadle`nomza sporove iz podru~ja intelektualnog vlas-ni{tva. Potom dolaze prekr{ajni sudovi ko-ji sude zbog prekr{aja, a povreda autor -skoga prava moè biti i kazneno djelo. Ra-zlika izme|u prekr{aja i kaznenog djelapostoji upravo u intenzitetu povrede, jer suzakon ski opisi u oba slu~aja gotovo podu-darni. Prekr{aj se moè po~initi i nepla}a -njem odgovaraju}e naknade, {to kod kaz-nenog djela nije slu~aj.

U Hrvat skoj sude ~etiri trgova~ka suda(Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) koji imajujedan zajedni~ki vi{i sud, a to je Visoki tr-gova~ki sud Republike Hrvat ske. Tek ka-da bi vrijednost spora bila ve}a od 500.000kuna, mogu}a je revizija protiv odluke àl-benog suda, pa se u postupak, kao tre}a in-stanca, uk lju~uje Vrhovni sud RepublikeHrvat ske. No, mi nemamo parnica te vri-jednosti.

Prekr{ajnih sudova ima preko stotinu i njima je zajedni~ki jedan vi{i sud, Visokiprekr{ajni sud Republike Hrvat ske. Zakaznena djela povrede autor skog i srodnihprava nadle`ni su op}in ski sudovi. Njihtako|er ima stoti njak, a o àlbama protiv njihovih odluka odlu~uju ùpanij ski su-dovi, ~ime i zavr{ava postupak. @upanij -skih sudova ima dvadesetjedan.

Za{to Vam spomi njem te brojke? @elim

ukazati koje su mogu}e slabosti i prednosti ko-je iz toga proizlaze. Kod sporova na trgova~kimsudovima stvar je relativno jednostavna, jer torade samo ~etiri suda, njihovi se suci godinamabave ovom tematikom i specijalizirani su, aprednost je u postoja nju samo jednog suda vi{einstance {to u relativno brzom roku omogu}ujepostiza nje visokog stup nja ujedna~enosti sud -ske prakse.

Koji su nedostaci prekr{ajnih sudova obzirom na njihovu brojnost?

Kod prekr{ajnih sudova prednost je u postoja -nju jednog àlbenog suda, a nedostatak je velikbroj prekr{ajnih sudova i velik broj postupakauop}e. Suci tih sudova bave se doista ogromn-im brojem prekr{ajnih djela iz razli~itihpodru~ja i optere}eni su opsegom posla, potre-bom poznava nja mnogih propisa, ali iprepoznava njem naj raznolikijih pravnih i ìvot-nih situacija. Kod kaznenih sudova odre|enihendikep ~ini postoja nje dvadesetjednog àl-benog suda. U svojoj praksi susreli smo se s vr-lo razli~itim odlukama, ali nema mogu}nostiujedna~ava nja prakse koju bi proveo Vrhovnisud u postupku po pravnim lijekovima koji,nakon odluke àlbenog (ùpanij skog) suda, nisuvi{e mogu}i. Mogu}e je praksu ujedna~avatijedino zauzima njem stajali{ta sjednica kaz-nenog odjela Vrhovnog suda ili putem iz-vanrednog pravnog lijeka — zahtjeva za za{tituzakonitosti koji moè podnijeti jedino dràvniodvjetnik.

Kako u praksi izgledaju pravni na~ini borbe?

Ve} sam ne{to od toga rekao. Mogu}i su dakletu`ba, prekr{ajni zahtjev i kaznena prijava, a ko-jiput se koriste svi navedeni oblici. Jedino pre-suda za kazneno djelo isk lju~uje odgovornost zaprekr{aj, jer kaznena odgovornost konzumiraprekr{ajnu. Koje su povrede? Mi se u svojojpraksi, kao HDS ZAMP, bavimo prakti~ki samojednom vrstom povreda, a to je neovla{teno ko-ri{te nje autor skih djela gdje pred sudovima nas-tupamo u vlastito ime. Prava koja se ostvarujukolektivno ostvarujemo kao udruga u vlastitoime, a za ra~un na{ih ~lanova, ~lanova inozem-nih sestrin skih dru{tava i svih ostalih autora ko-ji ne moraju nominalno biti ~lanovi HDSZAMP–a, ali ako se nisu toga odrekli, zakon nasobvezuje zastupati ih. Na{a izravna aktivnostkao dru{tva za kolektivnu za{titu nije mogu}akod za{tite takozvanih velikih prava i povredemoralnih prava autora. Me|utim, HDS ZAMPi u takvim slu~ajevima pruà surad nju kada jeautor traì, uk lju~uju}i i pomo} na{eg odvjet-

ni~kog ureda. Zna~i, izravno ostvarujemoza{titu u slu~aju povrede imovin skih prava, pri-je svega neovla{tena kori{te nja autor skog djelai njegove javne izvedbe bez odobre nja. Onaj tko se takvim vlasni{tvom ilegalno koristi ~iniprekr{aj, u teìm slu~ajevima ~ak i kaznene dje-lo, a u svakom je slu~aju odgovoran za pla}a njeautor ske naknade.

U kojim prigodama ste pruàli stru~nu pomo} isurad nju bez izravna uk lju~iva nja u spor?

To se doga|a kada autor individualno ostvarujeprava Ako autor èli, HDS ZAMP }e mu osig-urati pravnu pomo}, no ako je rije~ o sporuizme|u dva autora, morat }e se izuzeti od toga.Relativno nam je svje` u sje}a nju slu~aj pred-stave Kamov smrtopis u postavi redate lja BrankaBrezovca i produkciji Zagreba~kog kazali{tamladih (ZKM) koji je prije par godina dobiodosta publiciteta. Redate lj i njegovi suradnicismatrali su svojom autor skom slobodomnapraviti ne{to novo iz postoje}ih glazbenihdjela koji pripadaju konkretnim skladate ljima.Glazba u predstavi na neki je na~in persifliranai obra|ena, a da o tome pravi autori nisu bili niobavije{teni. Moja ranija profesionalna i skustvanau~ila su me da, makar to i ne bilo opravdano,ne treba izazivati ~u|e nje kada osobe koje samenisu autori posegnu u prava autora smatraju}ikako imaju na to pravo. Primjer je zloporaba fo-tografija za koje mnogi smatraju nepotrebnimtraìti odobre nje autora ili istraìti tko je on, jerse to »i ne zna«, jer »to pripada nekom arhivu«i sli~no.

Me|utim, u konkretnom slu~aju Kamova smr-topisa bilo je iznena|uju}e {to autor (a u ovomslu~aju i redate lj) iz jednoga podru~ja umjet-ni~kog stvarala{tva posegnuo za autor skimdjelom iz nekog drugog podru~ja, smatraju}i gatek sirovom gra|om koju mijesi kako ho}e. Ikod film skih autora doga|a se da posegnu zaglazbom ne pitaju}i skladate lja za odobre nje. Uslu~aju ZKM–a, mi smo kao HDS ZAMPpruìli pravnu logistiku o{te}enoj autor skoj skupini. Prvo je do{lo do privremene sud skemjere zabrane izvedbe predstave, a kasnije jeizme|u autora i ZKM–a postignut sporazum,koji je i objav ljen. Najma nje je bio vezan uz ma-terijalnu nadoknadu, jer je ona doista bila sim-boli~na. Svi koji su bili uk lju~eni u produkcijudali su izjavu kojom su izrazili à lje nje zbogposeza nja za djelom drugih autora bez odobre -nja i obvezali se kako to ne}e ~initi ubudu}e,ne samo prema njima, nego i prema bilo komedrugome. To je svakako imalo pedago{ku vri-jednost i u~inak op}e dru{tvene prevencije,

jako potrebne u odnosima autora raznih granaumjetnosti, jer je upravo me|u njima potrebnopo{tova nje i me|usobno uvaàva nje opusa.

îja se prava naj ~e{}e {tite prekr{ajnim i kaznenimpravom? Jesu li to autori glazbenih djela, autorira~unalnih programa i umjetnici izvo|a~i?

Uz autore glazbenih djela svakako se povezujenaj ve}i broj zahtjeva i to su zahtjevi {to ihpokre}e upravo HDS ZAMP. Zahtjevi autorara~unalnih programa, ako i po broju postupakazaostaju, mogu biti financij ski zna~ajni. Kada jerije~ o na{im tu`bama, njima su u »pa ke tu«obuhva}eni i zahtjevi za naknadu umjetnicimaizvo|a~ima i proizvo|a~ima fonograma ~ija pra-va ina~e ostvarujemo.

S obzirom da se naj ve}i broj procesuiranih prekr{ajaodnosi na povrede prava autora, kako to izgleda ubrojkama?

Dosada, zak lju~no s listopadom, u 2006. godinipokrenuli smo 4.843 prekr{ajna postupka, u2005. bilo ih je 16.563, godinu ranije 7.816, a u2003. ukupno 8.298. Kako vidite iz ovogodi{ njihpodataka, politika HDS ZAMP–a mije nja setako da sma njujemo broj prekr{ajnih zahtjeva iteìmo rije{iti {to vi{e otvorenih odnosa spo-razumom, a ako ne, onda tu`bom trgova~komsudu.

Kako izgleda statistika kod tu`bi u proteklim godi-nama?

Broj tu`bi raste. U 2003. pokrenuli smo 318tu`bi, godinu dana kasnije 1.069, u 2005. 3.298,a zak lju~no s listopadom ove godine 2.767 tu`bi.

Koji su naj ~e{}i primjeri zloporabe intelektualnogvlasni{tva?

Ono o ~emu smo govorili ide pod jedan naziv— »neodobreno kori{te nje autor skih djela«.Naravno da postoje i slu~ajevi velikih i sofistici-ranih na~ina povrede prava, kao u slu~aju uvozapirat skih nosa~a zvuka na {to reagiramo i mi iudruga proizvo|a~a fonograma. Na{ su prob-lem naj ~e{}e lokali, no i poneki ve}i korisnicikoji glazbu koriste u ve}em opsegu i kojima jejavna izvedba glazbenih djela izravni ili ne -izravni izvor prihoda i razlog posje}enosti. Tunema velike mudrosti. Rije~ je o kori{te njuglaz be bez odobre nja ili protivno izri~itoj za -brani u slu~ajevima kada nije namirena autor skanaknada. Takvi korisnici jo{ uvijek znaj u stav -ljati prigovore poput »ja pla}am radio pret-platu«, »djela su slobodna« ili »ja slu{am samovijesti«, a ima i profi njenijih prigovora — »kodnas se izvodi samo glazba autora koji su odavnoumrli«. Tome je prili~no te{ko vjerovati kad senalazite u ìvahnom prostoru urbane jezgre. Jabih osobno jako rado oti{ao tamo gdje mogu~uti samo Mozarta i Vivaldija, a cijenio bih iti{inu koju rijetko moète prona}i, kao i »mrtvedu{e« skladate lja.

[to je, zapravo, prekr{ajno, a {to kazneno djelo?

Kao {to sam rekao, oba su zakonom opisanaprakti~ki jednako — inkriminirano je neodo -bre no i skori{tava nje autor skog djela na bilo ko-ji na~in, a razliku izme|u prekr{aja i kaznenogdjela ~ini intenzitet povrede autor skog pravakao za{ti}ena dobra. Sigurno je da je ozbi ljnija iteà povreda po~i njena ako se glazba ne ovla {te -no koristi u di sko–klubu, na koncertu i na radiopostaji, dakle tamo gdje je upotreba glazbe jed-nostavno neophodna za obav lja nje i opstanakdjelatnosti, nego kada se to isto neovla{teno ~iniu kafi}u.

Opis prekr{aja i kaznenog djela je takozvaniblanketni opis gdje sama kaznena norma, bez ob -zi ra odnosi li se na kazneno djelo ili na prekr{aj,upu}uje na predmet mate rijal no–prav ne naravi,a ti se pojmovi nalaze u drugoj normi. Kaznenizakon, odnosno prekr{ajna norma u Zakonu oautor skom pravu i srodnim pravima, ne}e po -nov no definirati kada je po treb no odobre nje zakori{te nje intelektualnog vlasni{tva, jer to pi{ena drugom mjestu u ve} spomi njanom Zakonuo autor skom pravu i srodnim pravima. Ima samomali broj slu~ajeva kada odobre nje nije potreb-no, kao {to je kori{te nje glazbe u nastavi ilipriredbama vezanima uz nastavu.

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I


17

Koliko su uskla|eni brzina postupa nja sudova iizre~ene kazne? Zbog sporosti sudova predmetiodlaze u zastaru, a za ozbi ljne i vi{ekratne pri-jestupe izri~u se tek opomene.

Ne bih to mogao potvrditi, osobito ne kodprekr{ajnih sudova, kao ni da je kaznenapolitika generalno preblaga. Ona je relativnoblaga, ali gledano u cjelini, ipak nije prebla-ga. î njenica je da velik dio na{ih postupa-ka postiè zna~ajnu svrhu samim ~inom pod-no{e nja zahtjeva. Od 2003. dosad odustalismo od ukupno 8.630 podnesenih zahtjeva,{to ~ini gotovo ~etvrtinu takvih zahtjeva. Tozna~i da sve vi{e korisnika ozbi ljno shva}apokreta nje postupaka.

Moram ponoviti da odluku o pokreta nju bi-lo kojeg sud skog postupka donosimo nakonmnogo, mnogo iscrp ljenih faza razgovora ipregovora. Ne samo zato jer je cijeli postu-pak sam po sebi opseàn posao i tro{ak, negoi zato {to doista èlimo svoje zahtjeve ostvar-iti vlastitim trudom i disciplinom korisnika,bez posredova nja nekoga sa strane. Tu`be surezultat nu`de i one su uvijek pos ljed njamjera za kojom poseète. Smatramo da smonaj vi{e postigli u trenutku kada samprekr{ajni zahtjev rezultira promjenompona{a nja korisnika. Isto se doga|a i s tu`ba-ma. Na{e korisnike obavje{tavamo ~ak i utrenutku kad smo ih tuìli, jer i tada imajumogu}nost podmiriti vlastita dugova nja iosloboditi se tereta parnice i tro{kova. Usvakoj fazi postupka èlimo nagodbu, uvijekuvaàvaju}i sve okolnosti na strani korisnika,~emu se prilago|uje rok isplate i broj otplat-nih obroka.

Koliko postupci prosje~no traju te kakve sunov~ane i druge kazne?

@ive}i u Hrvat skoj, moramo prihvatitiodre|ene realnosti. Tako se o traja nju postu-paka treba govoriti uspore|uju}i ih s traja -njem postupaka po zahtjevima drugih osobai uzimaju}i u obzir sloènost predmeta. Akoto uzmemo u obzir, op}enito smo zadovo ljnis traja njem postupaka i kvalitetom odluka tr-gova~kih sudova, a u ve}oj mjeri i sa situaci-jom u prekr{ajnim postupcima.

Kazne se u pravilu izri~u ispod zakon skemjere {to je u skladu s kaznenom politikomtakvom kakva jest. Ono {to doista znasmetati jest olako izrica nje opomena uprekr{ajnim postupcima, osobito u slu~ajevi-ma kada osobe vi{ekratno dolaze na sud pona{im zahtjevima. Kako HDS ZAMP bri` -ljivo vodi vlastitu dokumentaciju, ve} uprekr{ajnim zahtjevima sudu navodimo dase radi, primjerice, »o osmom po reduprekr{ajnom zahtjevu protiv istog okriv -ljenika i zbog istoga djela, od ~ega je pet pu-ta progla{en krivim«. Mi nemamo evidenci-ju o pravomo}nosti odluka, jer sud ne obav-je{}uje o eventualnim àlbama okriv ljenika.No, je li odluka pravomo}na s na{egastanovi{ta i nije odlu~uju}e. Va`no je ~i -njeni~no sta nje: osoba nije prvi put na sudu,ne moè se pona{ati neupu}eno kao da seprvi put s time susre}e i ne moè se pozivatina vlastitu neobavije{tenost. Usprkos tome,pojedini sudovi ~esto izri~u opomene i kodponov ljenih prekr{aja, a opomena, znamove} iz pedagogije, ima efekt nakon prvogagrijeha, eventualno drugoga, ali ne i nakonosmoga.

Koliko kaznenih prijava HDS ZAMP podnosina godinu?

U 2006. bilo ih je 43, godinu prije toga 139,u 2004. 138, a 2003. ne{to vi{e — 178.Moram re}i da ovi postupci naj duè traju.Podnosimo kaznene prijave dràvnom odv-jetniku koji prvo traì kriminalisti~ku obradupolicije, a zatim odlu~uje o optu`nom prijed-logu kojim zapo~i nje kazneni postupak. Uodre|enim slu~ajevima, dràvni odvjetnicito progla{avaju gra|an skopravnim odnosom,{to samo po sebi nije pogre{no, ali postajepogre{nim ako se time èli isk lju~iti postoja -nje kaznenog djela. Ne traìti odobre nje za

kori{te nje autor skog djela samo po sebidoista ne mora uvijek ~initi kazneno djelo,nego prekr{aj, me|utim neodobreno kori{te -nje tu|eg vlasni{tva znak je da se osoba, a osvemu je bila prethodno obavije{tena, nalaziu ilegalnoj zoni. U nekim slu~ajevimauistinu bi se moralo poduzimati go nje nje, ami kaznene prijave podnosimo samo uslu~ajevima profesionalne i ponov ljene zlo-porabe autor skih djela bez odobre nja.

Imate li grube podatke o broju zastara?

U prekr{ajnim postupcima broj zastara je biovrlo visok, dok je zastarni rok iznosio ukup-no dvije godine od po~i njenog prekr{aja. Ujednom od svojih istraìva nja teme ljenih nausporedbi s drugim slu~ajevima prekr{ajnihdjela, profesor Ivo Josipovi} ustanovio je daje postotak zastara u na{im slu~ajevima po-dudaran s postotkom zastara u ostalimprekr{ajnim predmetima. Zna~i, nismo bilidiskriminirani ni pozitivno niti negativno,ako se gleda ukupni broj. Naravno da upraksi nailazite na sudove koji su vrlo eks-peditivni i one koji to nisu pa njihovi pred-meti zavr{avaju na koncu zastarom. Je li uvi-jek u pita nju spomenuta preoptere}enost ilikoji put postoji pretjerana su}ut premaokriv ljenim korisnicima, ne mogu datiodgovor.

Sada{ nji Zakon o autor skom pravu i srodnimpravima taj zastarni rok produùje na {estgodina, tako da za prekr{aje po~i njenenakon 30. listopada 2003., kada je Zakonstupio na snagu, nije mogao prote}i.Nadamo se da du ljina toga roka prije~i da seto dogodi.

Koji su naj ve}i problemi vezani uz dokaze usporovima za za{titu prava, odnosno u postupci-ma kaznenopravne i prekr{ajne za{tite?

Pa, ti su dokazi relativno jednostavni, iako seHDS ZAMP uvijek trudi proizvesti i dokazvi{e kako bi olak{ao situaciju sudu i dodatnooja~ao svoju poziciju. Za upu}ena laikavjerojatno bi dovo ljan dokaz bila sama ~i -njenica da u javnom prostoru postoji aparatza reprodukciju tona. No, na{i teren skisuradnici uvijek sa~ine zapisnik u kojemuregistriraju i da je glazba bila kori{tena, pomogu}nosti i izvor glazbe.

Postoji i jedna druga vrsta dokaza kojuuop}e ne moramo osiguravati, no rije~ je opostupcima koji su rje|i u praksi. Radi senedostav lja nju program skih izvje{taja {to jeposebna vrsta prekr{aja, ali ne i kazneno dje-lo. Da bi se autorima i drugim nosite ljimaautor skih prava mogle raspodijeliti naknadeod radio postaja ili organizatora javnih prired-bi, potrebno je dobiti potpuni program iz ko-jeg je vid ljivo koja su djela izvedena. Ti-jekom prekr{ajnog postupka zbog prekr{ajaove vrste mi, naravno, ne dokazujemo nega-tivnu ~i njenicu da konkretan program nijedostav ljen, jer se dokaz ne moè ponuditikada ne{to ne postoji. U tom slu~aju okriv -ljenik bi trebao dokazati da je programdostavio i ako bi to dokazao, mi bismoodustali od postupka.

Zloporaba autor skog prava u odre|enim slu~aje-vima pretpostav lja znatnu ili veliku ekonom sku{tetu. Koliko je realno da se nekoj zem lji koja neizvr{ava ili zanemaruje za{titu intelektualnogvlasni{tva odrede me|unarodne trgovin skesankcije kojima bi se dovela u pita nje njezina va -nj ska trgovina?

Europa je postala naj ve}e svjet sko glazbenotrì{te. Podru~je intelektualnog vlasni{tva~ini dio europ ske ekonomije koji se naj brè{iri. Prema slu`benim podacima, 3 do 5 %bruto nacionalnog dohotka zema lja Europ -ske ekonom ske zajednice potje~e od stvara -nja i distribucije robe za{ti}ene pravom in-telektualnog vlasni{tva. Mnogo zema lja, iHrvat ska uostalom, obveznice su zna~ajnihme|unarodnih sporazuma. Spomenut }usamo Bern sku konvenciju za za{titu k -njièvnih i umjetni~kih djela, kao osnovnime|unarodno–pravni dokument u podru~ju

autor skog prava. Hrvat ska je tako|er potpis-nica Sporazuma o stabilizaciji i pridruìva -nju s EU, zak lju~ena 2001. godine, premakojima smo preuzeli obveze da u roku od trigodine dosegnemo ne samo zakonodavnurazinu EU (koja je kod nas u redu), nego irazinu prakti~ne za{tite ravnu stup nju za{titeu zem ljama EU. Utvr|iva nje zna~ajnijihpovreda autor skog prava u Hrvat skoj, na{impartnerima iz EU nesum njivo bi omogu}ilonameta nje ovoga ili onoga oblika sankcija.Ipak moram re}i, Hrvat ska, za koju se udo-ma}io ne ba{ sretan naziv «zapadni Balkan,”ali i {ire od toga, ima naj bo lju za{titu autor -skih prava u onom dijelu koji kontroliraHDS, uk lju~uju}i i dru{tva za koja radimo.Mi smo tu apsolutno lokalni tigar.

S obzirom da sadràji sporova, uz pravni dio,uk lju~uju moralni i ekonom ski aspekt, koliko sedosad postiglo na edukaciji svih partnera uk -lju~enih u lanac za{tite prava vlasnika od povre-da?

Generalno, imamo dosta mogu}nosti zarazmjenu i skustva, osobito sa stru~ njacima— sucima trgova~kih sudova, pa i sprekr{ajnih sudova koje to zanima. Ne{toma nji odaziv i ma nji kontakt postoji sdràvnim odvjetnicima i sucima kaznenihsudova. Vjerujemo da }e se i ta razina pobo -lj{ati. Na godi{ nja savjetova nja koja uztehni~ku podr{ku HDS ZAMP–a organiziraHrvat sko dru{tvo za autor sko pravo dolazisve vi{e odvjetnika kao i predstavnikaMUP–a s kojima imamo vrlo dobre odnose.Ve} dvije godine zaredom MUP nas pozivau Valbandon na svoja savjetova nja ogospodar skom kriminalu. To je vrlo educirantim ljudi s kojima je zadovo ljstvo sura|ivati.

Na {to se odnosi udio surad nje s policijom?

Policija prikup lja sve materijale iz kojihdràvni odvjetnik gradi svoju optu`nicu,nakon ~ega nadle`ni dràvni odvjetnik op-tuùje, a sud donosi presudu.

Ho}e li naj noviji sporazum s Hrvat skomgospodar skom komorom sma njiti ili pove}ati brojtu`bi?

Sporazum ima debelu historij sku »bradu”,jer su jo{ 2001. po~eli prvi razgovori i spo-razumi, a po~etak prakti~nih razrje{e nja za-jedni~kih nedoumica krenuo je prije vi{e oddvije godine, nakon dono{e nja novoga Za-kona o autor skom pravu i srodnim pravima.To je bio dugotrajan proces u kojemu je tre-balo pribliàvati i miriti suprotna stajali{ta —onoga koji traì novac i onoga koji trebaplatiti. Postigli smo Sporazum o zajedni~kimkriterijima za obra~un naknade i to je uistinubio velik zajedni~ki rad i trud. Nakon toga,dogovorili smo odre|ene pogodnosti kojepripadaju ~lanovima Komore, i tako smodosegnuli k lju~nu to~ku koja je dovela dozajedni~ke odgovornosti. Vi{e ne postoje dvapristupa izvr{e nju obveza, to je sada zajed-ni~ki, partner ski posao.

Ho}e li se onda u svjetlu takva zajedni{tva sma -njiti ili pove}ati tu`be?

Mogu}e je da }e u prvo vrijeme do}i dopove}a nja, ali ne zbog Sporazuma, nego kaopos ljedica promjene pristupa o kojemu samve} govorio (sma njiva nje prekr{ajnih i ion-ako malog broja kaznenih postupaka tenadomje{ta nje ovih tu`bama). Sada rastebroj tu`bi kojih }e biti mo`da i do 4.000 go-di{ nje, jer ne èlimo imati nijednu realnopostoje}u tra`binu koja nije utuèna. To je,kona~no, i na{a obveza prema urednim ko-risnicima — da njihovim nesavjesnimkolegama ne dajemo konkurent sku pred-nost. Zbog toga }e se jo{ neko vrijeme brojpove}avati {to drìm procesom ~i{}e nja, a onbi trebao imati za pos ljedicu sma nje njesporova svih vrsta, jer nam je to obostrani ci -lj. Ukratko, kratkoro~no moè do}i do poras-ta temperature, ali to je samo put do ozdrav -lje nja.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

E AUTOR SKOG I SRODNIH PRAVA HDS ZAMP i Hrvat ska obrtni~ka komora:

Potpisan Op}i ugovoro uvjetima za javnokori{te nje glazbe

Hrvat ska obrtni~ka komora (HOK) i Hrvat skodru{tvo skladate lja Za{tita autor skih muzi~kihprava (HDS ZAMP) potpisali su trogodi{ nji

Op}i ugovor o uvjetima za javno kori{te nje glazbe.Ugovorom su utvr|ene naknade za autor sko i srod-na prava na glazbenim djelima u slu~aju javnog ko-ri{te nja u ugostite lj skim, trgova~kim, obrtnim i drugimposlovnim prostorima, te je dogovorena je nova tarifaizra|ena teme ljem stru~nih prijedloga i savjetaHOK–a. ^lanovima Komore, a urednim korisnicimaHDS ZAMP–a koji potpi{u pojedina~ni ugovoromogu}ene su mnoge pogodnosti i popusti:

– otpis dugova nja nastalih do kraja 2002. godine,

– za jednokratno pla}a nje dugova nja do 2004. po-pust od 20%,

– otpis tro{kova u prekr{ajnim i kaznenim postupcima,

– mogu}nost otplate dugova nja u ratama (do 20 rata),

– razli~iti popusti (5%, 15%) kojima se dodatno nagra|uje urednost pla}a nja,

– popust od 10% za akontacij sko pla}a nje,

– posebni popusti od 20% za podru~ja od posebnedràvne skrbi,

– posebnim popustima stimulira se prire|iva njeve}eg broja glazbenih priredbi i uredna dostava po-dataka o kori{tenim djelima

S druge strane, nosite ljima prava zajam~eni sugodi{ nje uskla|iva nje naknada ovisno o porastu ìv-otnih tro{kova i kreta njima prosje~nih bruto pla}a teza{titna minimalna naknada. Tako se pogodnostima ipopustima koji se daju korisnicima stimulira urednopla}a nje, kao i uredno dostav lja nje podataka okori{tenim djelima {to bi se sve trebalo pozitivnoodraziti na ukupno prikup ljenu i raspodije ljenu masusredstava.

HOK prihva}a trajnu surad nju s HDS ZAMP–om upromica nju odnosa uspostav ljenih op}im ugovorom:

– objav ljiva njem sadràja ugovora u zna~ajnimti skanim i elektroni~kim medijima, u vlastitim pub-likacijama te kroz druge oblike informira nja ~lanstva

– dava njem pomo}i i podr{ke u organizaciji iodràva nju okruglih stolova u svim ùpanij skim sre-di{tima gdje bi HDS ZAMP predstavio cjenik

– utjecajem na ~lanstvo, zajedni~kom edukacijom opozitivnom utjecaju glazbe na poslova nje korisnikakako bi se podigla razina svijesti korisnika o vrijed-nosti i gospodar skom zna~e nju intelektualnog vlas-ni{tva

– informira njem budu}ih obrtnika o obvezamaspram HDS ZAMP–a, tako da se te informacije dis-tribuiraju putem vlastite mreè, a gdje je to mogu}e, iputem dràvnih tijela nadle`nih za odobre nje rada iregistraciju

– uspostavom zajedni~kog posredni~kog tijela kojebi rje{avalo pojedina~ne primjedbe korisnika kad tokorisnik zatraì, a da prije toga nije uspio rije{iti svojproblem izravno s HDS ZAMP–om. Svaka od stranaimenuje po dva ~lana u navedeno posredni~ko tijelo.

Tomislav Rado~aj, direktor HDS ZAMP–a: »Nakonvi{e od dvije i pol godine upornog zajedni~kog radas HOK–om postignut je Op}i ugovor o uvjetima zakori{te nje glazbe. Podloga tom Ugovoru jest cjenikza kori{te nje glazbe na priredbama (isk lju~uju}i kon-certe) te u ugostite lj skim, trgova~kim i drugim objekti-ma. Cjenik se u nekoliko odredbi razlikuje od dosa-da{ nje tarife, jer su objekti sada druga~ije klasificiraniprema geograf skom poloàju, vrsti lokala i radnomvremenu. U tome smo slu{ali glas na{eg partnerakao predstavnika struke. Na naknade iz cjenika danisu odre|eni popusti i pogodnosti ~lanovima Komore.Sve bi ovo svakako trebalo rezultirati ve}om financij -skom disciplinom na{ih korisnika i s vremenom po-rastom prihoda, jer je, naime, ugovorena klizna skalakoja osigurava godi{ nje pove}a nje naknada premapostotku pove}a nja pla}a i tro{kova ìvota. Ono~emu smo teìli, to smo i postigli, a to je partnerstvos HOK–om. Vjerujemo da smo time eliminirali dosa-da{ nje nepotrebne prigovore iz redova obrtnika i njihovih udruè nja.«

Marina Feri}

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP


18

An|elko Klobu~ar: Concerto grosso, praizvedbaPi{e: Ana Vidi}

Ovogodi{ nje obi ljeàva nje 75. ro|endana aka -demika An|elka Klobu~ara dobar je povod zapodsje}a nje na izniman doprinos koji je taj

skladate lj i istaknuti orgu lja{ dao hrvat skoj glazbi. Osimpedago{kim djelova njem kao redovni profesor na za-greba~koj Muzi~koj akademiji i na Institutu za crkvenuglazbu »Albe Vidakovi}« Katoli~kog bogoslovnog fakul-teta te vo|e njem seminara suvremene glazbe za orgu -lje, umjetnik je ostavio zna~ajan trag u domovini i in-

ozemstvu kao orgu lja{ i skladate lj. Osim orgu lja, sredi{ta stvarala~kog rada te njegova nja i promica -nja crkvene glazbe, zbog ~ega ga smatramo i nastav lja~em tekovina hrvat skog cecilijan skog pokre-ta, va`no mjesto zauzima i njegovo zanima nje za ostala glazbena podru~ja, pa tako pi{e vokalna ivokalno–instrumentalna djela, orkestralne, koncertantne i komorne skladbe te glazbu za igrane, ani-mirane i dokumentarne filmove. Kako od po~etka svojega skladate lj skog djelova nja stvara gotovo isk -lju~ivo na poticaj kolega glazbenika, imaju}i razumijeva nja za njihove prijedloge i potrebe, spremnose odazvao pozivu umjetni~kih vodite lja Vara`din skog komornog orkestra, violinista Joè Haluze i vi-olista Milana ûnka, da napi{e novo djelo za otvara nje ovogodi{ nje koncertne sezone orkestra te is-tovremeno i obi ljeàva nje svojega ro|endana. Po{tuju}i è lju naru~ite lja da se u skladbi istaknusolisti~ke dionice njihovih instrumenata, Klobu~ar je novo djelo oblikovao po uzoru na baroknu formuod tri po ugo|aju kontrastna stavka u kojima se izmje njuju solisti i ansambl. Raspore|uju}i gra|u nama nji sastav od tri glazbala — concertino i na ve}i — cijeli orkestar, naziv djela Concerto grosso ~inise logi~nim izborom. No, forma i ritam koji u pos ljed njemu stavku podsje}a na gigue ujedno su jedi-na veza s tradicijom ovoga glazbenog oblika. Unato~ o~itoj pa` nji posve}enoj melodiji i skladu,Klobu~arova glazba sadrì i neo~ekivane te pomalo opore elemente uteme ljene na disonantnosti in-tervala. Tri stavka Klobu~arova Concerta grossa — Allegro moderato, Andante i Vivace, u kojima suse kao solisti i skazali Joè Haluza na violini, Milan ûnko na violi i Kre{imir Lazar na violon~elu, unadmeta nju s orkestrom su, upravo zahva ljuju}i osla nja nju na tradiciju, zazvu~ala prepoznat ljivo, nos druge strane, zahva ljuju}i skladate ljevim osebujnim intervencijama, inovativno i svjeè. Tomutako|er pridonosi ozbi ljno i odgovorno tuma~e nje ~lanova Vara`din skog komornog orkestra podravna njem cije njenoga sloven skog dirigenta Uro{a Lajovica, koje je publici u vara`din skoj Katedralinovoskladano djelo An|elka Klobu~ara prikazalo u prikladno slav ljeni~kom ozra~ju kvalitetne izvedbe.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

Uz 25. ob ljetnicu djelova nja ~akove~kog Centra za kulturu

Jedan od naj ja~ih promicate lja hrvat skeglazbe i hrvat skih glazbenika u regijiPi{e: Sa nja Raca

Obi ljeàva nje ~etvrt sto lje}a djelova -nja sredi{ nje kulturne ustanoveneke grad ske sredine uglavnom je

pita nje zavi~ajnog ponosa. Me|utim, fokusse mije nja kada djelova nje takve ustanoveprelazi okvire mati~ne sredine i postaje dionacionalnog kulturnog prostora. âkove~kiCentar za kulturu obi ljeìo je 2. studenogasvoju 25. ob ljetnicu, a sve~ani koncert nakojemu su, uz Zagreba~ke soliste, sudjelo-vali stipendisti Zaklade Musik und Jugendiz Liechtensteina, me|u kojima je zna -~ajan broj vrlo mladih hrvat skih glazbeni-ka, vi{e je nego simboli~no obi ljeìo godi{ -njicu. Na koncertu su nastupili Zita Varga,Sara i Andreas Domjani} ~iji je otac,~akove~ki pijanist Draèn Domjani}, um-jetni~ki direktor Zaklade (te ve~eri tako|eri solist), \ana Kahriman, Latica Cameron,Casandra Wyss, Sara Vujadinovi} i Dè -nana [ehanovi}. Najmla|a i naj starija glaz -benica imale su 9, odnosno 17 godina.

Dva potpuno nesrodna, a vremen ski podu-darna glazbena doga|aja, jedan u Zagrebu,a drugi u âkovcu, diskretno je povezalaosoba Igora Ku ljeri}a (1938.— 2006.) koje-mu su u znak sje}a nja iste ve~eri koncertodràli Zbor i Simfonij ski orkestar Hrvat -ske radiotelevizije u dvorani V. Lisin skog.Naime, trostruki dobitnik nagrade Josip[tolcer Slaven ski (pos ljed nju je dobio upra-vo za Hrvat ski glago lja{ki rekvijem koji je biona programu zagreba~koga koncerta) s is-tim ovim ansamblima bio je prvi glazbenikuop}e koji je nastupio na otvore nju~akove~kog Centra u studenom 1981. go-dine.

Od tada do danas u dvorani i drugim pros-torima Centra odràno je nekoliko tisu}akulturnih programa ~iji je tempo »proi z -vod nje« vi{e od 700 programa godi{ nje.âkovec i sredi{ nju kulturnu ustanovu ci-jeloga Me|imurja {iroka javnost prije sve-ga prepoznaj e po Maj skom muzi~kommemorijalu Josip [tolcer Slaven ski, stjeci{tunaj bo ljih godi{ njih ostvare nja suvremenoghrvat skog skladate ljstva. Ugledna Vjes-nikova nagrada dodje ljuje se u [tolcerovurodnom gradu ve} deset lje}ima upravo uokviru Festivala, a njezini laureati, od 1970.naovamo bili su Boris Papandopulo, Stan -ko Horvat (triput), Branimir Saka~, NatkoDev~i}, Milko Kelemen (dvaput), Milo

Cipra, Marko Ru`djak, Ruben Radica (dvaput),Frano Para} (dvaput), Slavko Zlati}, Stjepan[ulek, @e ljko Brkanovi}, Ivan Brkanovi}, An -|el ko Klobu~ar, Davorin Kempf, Bruno Bjelin -ski, Igor Ku ljeri} (triput), Kre{imir Fribec, IvoMa~ek (dvaput), Zoran Jurani} (dvaput), PetarBergamo, Berislav [ipu{, Tomislav Uhlik, Mla -den Tarbuk, Miroslav Mileti}, Dubravko De to -ni, Frano \urovi} i O lja Jela ska.

Gotovo da ne postoje hrvat ski orkestralni i ko-morni ansambli ili solisti koji nisu bili gosti Cen-tra, a neki i po petnaestak puta, poput pijanistaVladimira Krpana i Zagreba~kih solista. Stu -den ti Muzi~ke akademije, primjerice, konti nu -irano nastupaju od 1982. godine.

Kako je scen ski prostor vrlo velik, uobi~ajeni sugosti veliki ansambli s premijernim kazali{nimpredstavama, ali i baletne produkcije nacional-nih kazali{ta te inozemna gostova nja. Zahva -ljuju}i kvalitetno oprem ljenoj film skoj dvorani,âkovec je postao peti grad u Hrvat skoj po bro-ju film skih posjetite lja, a razlog su film ski cik-lusi, film ska Tribina petkom i Dje~ja matineja,sve uvjer ljivi poticaji iz kojih je 1975. izrasla ide-ja o osniva nju [kole animiranoga filma. Njezinniz radionica donio je vrlo zanim ljive kreativnerezultate s uspjehom prikazane na brojnimsvjet skim film skim festivalima dje~jeg stvar-ala{tva. Jednaki intenzitet doga|a nja vezan jeuz Likovni galerij ski prostor, a Centar jetako|er nosite lj âkove~kog ljeta, festivala JazzFair âkovec uz koji je stasao grad ski Big Band,nedje ljne kazali{ne Dje~je tribine (30 godina),Ljetne tribine Petkom u 22 (20 godina) i kul-turne tribine âkovec ~etvrtkom koja traje 37 go-dina i jedna je od naj starijih te vrste u Hrvat -skoj.

Pred gotovo dva deset lje}a u Centru je osno-vana kazali{na skupina Pinklec, danas me|unaj atraktivnijim hrvat skim amater skimkazali{nim grupama koja je ~ak ~lan strukovnihudruga profesionalnih kazali{ta, a iz zajedni~kihnas to ja nja i interesa da lje se razvio Assitej, fes-tival kazali{ta za djecu i mlade. Uz glazbene,likovne, film ske i scen ske programe profesion-alnih i amater skih kazali{nih skupina, brojneseminare za vodite lje amater skih glazbenihansambala, smotre me|imur skog folklora,~akove~ki Centar za kulturu pojav ljuje se nesamo kao organizator, gotovo bez premca pobroju ostvarenih programa (jedan od primjera jeMe|unarodno violon~elisti~ko natjeca nje Anto-

nio Janigro), nego i kao producent te nakladnik.

Poput modernog i osvije{tenog rodo ljuba, ovaustanova na ~ijem je ~elu ve} 14 godina ravnate -lj Ladislav Varga sa suradnicima, zaokruìla jepojedina~nim ob ljetnicama ciklus me|imur skihglazbenih velikana — Vinka @ganeca, etno-muzikologa i melografa, a u okviru âkove~kihdana hrvat ske glazbe (!) predstavili su stva ra la{ -tvo Fortunata Pintari}a (uz potporu njegovojmo nografiji), Mirka Kolari}a, skladate lja i peda-goga, Miroslava Magdaleni}a, skladate lja, glaz -benoga teoreti~ara i pedagoga te Josipa Vrhov -skog, skladate lja, dirigenta i pedagoga (objavilimonografiju). Pa ipak, Maj skim muzi~kimmemorijalom u traja nju od 33 godine dali sunaj ve}i obol slavi imena Slaven skog. Uz njegovopus i druge srodne teme vezane uz hrvat skaskladate lj ska imena, dosad je odràno desetakokruglih stolova, ti skane su razli~ite publikacijete svesci sabranih [tolcerovih djela, a opsegFestivala svojedobno je bio izvrsno prikazan ve-likom izlo`bom dokumentarne gra|e, gotovoisk lju~ivo vezane uz nacionalnu glazbenu pro-dukciju i stvarala{tvo. Popis izvedenih djela, uzspomenute dobitnike nagrade, uk lju~uje skla -da te lj ske opuse B. Berse, I. Zajca, F. Livadi}a,I. L. Kalin skog, I. Lang, V. Ru`djaka, V. Ber do -vi}a, Z. Grgo{evi}a, K. Odaka, A. Dobroni}a, O.Depola, K. Baranovi}a, J. Gotovca, F. Dugana,A. Kabi lja, M. Kinela, M. Belamari}a i drugih.

Cijela ova pripovijest o sa dràjima jedne us-tanove ko ji im po niraju brojem, kvalitetom, de -mo krat skom raznoliko{}u, a osobito kulturnim idru{tvenim pos ljedicama djelova nja te svijesti ovrijednostima nacionalne umjetnosti, izgledalabi ma nje zanim ljivom da se ne radi o gradu ko-ji broji svega dvadesetak tisu}a stanovnikaitekako vezanih uz svojih 558 sjedala koliko ihnudi Centar i ovisnih o, tako|er svojih, sedamstotina priredbi godi{ nje. S obzirom da znatnove}a sredi{ta kroz godinu uspiju organizirati teknekoliko koncerata i pritom uop}e nemaju kinodvoranu, pa onda ni film sku prikaziva~ku pro-dukciju, na primjer, razum ljivo je zadovo ljstvogradona~elnika Branka [alamona i ùpana Josi-pa Posavca koji su birano progovorili o 25. ob -ljetnici i dosegu kulturne politike jednepametne sredine i cijele regije.

Sve~ana akademija u povodu 100. godi{ njice ro|e nja Miroslava Magdaleni}a i 60 godinaglazbene naobrazbe u âkovcuU Centru za kulturu âkovec 22. studenoga odràna je sve~ana akademija u povodu stote godi{ -njice ro|e nja skladate lja, glazbenog teoreti~ara i pedagoga Miroslava Magdaleni}a (1906. — 1969.)i {ezdeset godina glazbene naobrazbe u âkovcu.

Postav ljena je izlo`ba i izveden koncert s djelima Miroslava Magdaleni}a za glasovir, glas, zbor, gu-da~ki kvartet i orkestar. Nastupili su u~enici i profesori Muzi~ke {kole, mezzosopranistica BlankaTkal~i} i Kvartet Sebastian, a izvedena je i plesna to~ka uz snimku II. simfonij skog plesaZagreba~ke filharmonije.

Ravnate lj [kole Boìdar Bogdan je, izme|u ostaloga, rekao: »Ako su hrvat ska glazba, a s njom icjelokupna hrvat ska kultura, te preko nje i hrvat ski narod i dràva ove godine odavali po~ast us-pomeni na trojicu vr{ njaka ro|enih 1906. — Ivana Brkanovi}a, Mila Cipru i Borisa Papandopula —neka se nama âkov~anima i Me|imurcima ne zamjeri {to podsje}amo na{u javnost na jo{ jedno-ga, naàlost, mo`da nehotice zaborav ljenoga, mo`da neopravdano pre{u}enoga ili namjerno zao-bi|enoga, ali u, svakom slu~aju, nespomenutoga ~etvrtog ~lana toga ~etverolista. [est deset lje}aglazbenoga {kolstva, koje je upravo Miroslav Magdaleni} darovao svojemu rodnom gradu, veliki surazlozi za ponos koji osje}amo i izraàvamo ovom sve~ano{}u. U isto vrijeme Magdaleni} je igra|anin vi{estrukoga sredi{ta Hrvat ske. U Zagrebu je zavr{io studije, odradio ve}i dio svojegaradnog vijeka, stvorio kantatu Romar ska po me|imur skom, Simfoniju u f–molu, II. guda~ki kvartet,operu Krapin ski sudec i mnoge druge skladbe. Tamo je napisao Osnove ton skoga sloga ipriru~nike za solfeggio, a tamo mu je i posmrtno po~ivali{te. âst mi je objaviti da [kola uzima imesvojega osniva~a te se od danas zove Umjetni~ka {kola 'Miroslav Magdaleni}’ âkovec.« (JHL)

Tomislav Uhlik: Ro|endan, praizvedbaPi{e: Daria Hodnik Marinkovi}

Svaki novi ro|endan donosi uvijek isto pita nje: »[to èli{ na dar?« Kad biste isto pita njepostavili skladate lju Tomislavu Uhliku, sigurno bi odgovorio da je naj ljep{i dar dobio to~nona svoj ro|endan, na koncertu mla|ih i iznimno talentiranih glazbenica — flautistice

Tamare Cohe Mandi} i harfistice Diane Grubi{i} ]ikovi}. Naime, na tom su koncertu u Hrvat -skom glazbenom zavodu umjetnice kao zavr{nu to~ku izvele Ro|endan, skladbu koju je autortako simboli~no nazvao te na neki na~in prigodno i skoristio i posvetio njima, ali i sebi kaoro|endan ski dar. Unutar djela jasno se mogla prepoznati tema pjesmice Happy Birthday To You(djelo ~ak nosi i podnaslov Fantazija na temu Happy Birthday To You), koju su napisale dvije ses-tre i u~ite ljice Patty i Mildred Hill daleke 1893. godine te postale autorice naj izvo|enije ameri~kepjesmice prevedene na gotovo sve svjet ske jezike. Uvukla se tako i u rukopis Tomislava Uhlikakoji je kao temu provla~i naj vi{e kroz dionicu flaute donose}i je u izvornom obliku, a u dijelovi-ma inverzno uz arppeggio prat nju harfe. Varijacije teme smje{tene su u tonalitet C–dura, ~imese pomalo aludira na njezinu jednostavnost i prostodu{nost koja temat ski prati ideju ro|endan -skog slav lja neoptere}ena velikim skladate lj skim zahtjevima ili nepotrebnim autor skim dokaziva -njem. Tonalitetno i efektno djelo uz pomalo sjetan prizvuk navedene melodije isti~e virtuoznostoba instrumenta i pred interprete stav lja teàk zadatak, jer se iza melodioznosti i prikrivene jed-nostavnosti krije tehni~ka razigranost koja pridonosi teìni izvo|e nja skladbe. Nagli zavr{eci temei cjeline unutar pojedinih dijelova samo su neke od osobina koje djelo povezuju s formom nek-

ih starijih skladate lj skih vremenapoput zavr{etka skladbe koji pod-sje}a na takozvanu instrumentalnukadencu, u ovom slu ~a ju dodije -ljenu flauti. Efektan kraj, ostvarenkroz unisoni cres cen do, i pojavaglavne teme podsjetili su i posluìlikao svojevrsna reminiscencija nagodine koje su iza nas, ali i onekoje s nestrp lje njem o~e ku jemo.Nestrp lje nje je k lju~na rije~ kadase radi o ovako dobro osmi{ ljenimi atraktivnim skladate lj skimostvare njima koje o~ekujemo i nabudu}im ro|en dan skim pro sla -vama.

IZ S

KLA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

I

Z S

KLA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE


Druga isplata takozvanihmehani~kih prava autorima u2006. godini

Isplatom honorara hrvatskim i stranim autorima zavr{io je drugiobra~un takozvanih mehani~kih prava u 2006. Obra~un je obuh-vatio sve uplate HDS ZAMP–u od pos ljed njeg obra~una u trav -

nju sve do 30. rujna ove godine. Naprav ljen je na teme lju prikup -ljenih podataka i naknada od di skograf skih ku}a i ostvaren u Odjeluza za{titu mehani~kih prava HDS ZAMP–a. ZAMP i ZAPRAF —Udruga za za{titu, prikup lja nje i raspodjelu naknada fonogram skihprava (biv{i HDU) sura|uju sa è ljom za {to kvalitetnijom za{titomprava autora. Tako|er, naknade za mehani~ku reprodukciju autor -skih djela pla}aju i distributeri pozivnih melodija za mobitele tedostav ljaju podatke o njihovoj prodaji. Prava mehani~ke reproduk-cije hrvat skih autora HDS ZAMP ostvaruje na teme lju pojedina~nihpunomo}i autora, a sukladno prijav ljenim podacima o koli~ini pro-daje i prodajnoj cijeni di skograf skih izda nja, odnosno pozivnihmelodija za mobilne telefone. Odre|eni postotak od maloprodajnecijene nosa~a zvuka raspodje ljuje se autorima zastup ljenima naodre|enom nosa~u zvuka, razmjerno traja nju njihovih djela. U ovomobra~unu isplate autor skih honorara primilo je 1.226 hrvat skih i1.015 stranih autora. Njima je sveukupno HDS ZAMP isplatio2.199.833,27 kuna. Od ukupno ispla}ena iznosa 18% je ispla}enoza pozivne melodije za mobitele, a ostalo za klasi~na di skograf skaizda nja te promotivna i premium di skograf ska izda nja. (M. F.)

Stribor Jur~i}, vodite lj Odjelamehani~kih pravaKakva je surad nja HDS ZAMP–a s korisnicima koji su du`ni pla}atinaknade za takozvana mehani~ka prava?

Surad nja s tom skupinom korisnika dobra je i prolazi bez ikakvihsukoba s di skografima i distibuterima pozivnih melodija za mobilnetelefone. Sva otvorena pita nja, na obostrano zadovo ljstvo, uvijekrje{avamo dogovorno i na na~in koji je primjeren konkretnoj situaci-ji na trì{tu. Tako se nama i na{im poslovnim partnerima omo gu -}ava nesmetan rad, a autorima pravovremeno osiguravaju sredstvaza polugodi{ nje isplate.

Postoje li i u tom dijelu problemi?

Premda je na{a surad nja dobra, ponekad pojedini di skografi kasnes ugovorenim uplatama. Dogodi se da dobijemo i nedostatne po-datke o kori{tenim skladbama, a vrlo ~esto se podaci dostav ljaju uneodgovaraju}im formatima. Sve to nije nerje{ivo, ali za nas po-drazumijevaju vi{e posla. No, budu}i da s ovim korisnicima imamodobru surad nju, toga smo svjesni i zajedni~kim naporima to èlimounaprijediti.

Kakav je obra~un za prvu polovicu 2006. godine u odnosu na pro{lo-godi{ nju naplatu?

Prikup ljena i ispla}ena sredstva u o~itom su porastu i to nas poseb-no veseli, jer ulaèmo velike na-pore da, u vrijeme kada uklasi~noj di skografiji stalno opadaprodajna naklada, ostvarimorezultate koji u kona~nici dovodedo porasta prihoda autora.

Imate li procjene za narednorazdob lje?

Podru~je rada Odjela mehani~kihprava se {iri, kako zbog udovo -ljava nja novijim zakon skim odred-bama (primjerice uvo|e nje nak -na de za privatno kopira nje), takoi zbog udovo ljava nja stvarnim po -tre bama korisnika (na primjer pre -snimava nje glazbe na hard disk).Iz tih razloga o~ekuje se rast dje-latnosti i prihoda Odjela. Sve su

~e{}i i zahtjevi za rje{ava njem ta ko zvanih sinkronizacij skih prava(pravo kori{te nja glazbe za reklame, filmove i sli~no), naro~ito u dje-lima inozemnih autora, {to je katkad poprili~no zahtjevno, ali vrlo~esto i velik poslovni izazov i prilika za uspostav lja nje jo{ bo ljihodnosa sa stranim autor skim dru{tvima.

Marina Feri}

19B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

U B . P . C l u b u o d r ` a n 9 . H r v a t s k i j a z z s a b o r

Hrvat ski jazzisti ume|unarodnim postavamaPi{e: Davor Hrvoj

Uzagreba~kom je B. P.Clubu od 30. rujna do 14.listopada odràn 9. Hrvat -

ski jazz sabor. Priredbu su obi -ljeìle stil ska raznolikost, nastupiglazbenika svih nara{taja te hrvat -skih jazzista u me|unarodnimpostavama. U dodatnom programusvirao je i jedan sastav bez hrvat -skih glaz be nika, Karlheinz Miklin& Quineteto Argentina.

Na otvore nju je nastupio trioBo{ka Petrovi}a u kojemu svirajugitarist Primo` Gra{i~ i bas gitaristMario Mavrin. Osim standarda,izvodili su i Petrovi}eve skladbe:Oberkreiner Lullaby i With Pain I WasBorn te Mavrinovu Samba da Pipipristupom komornog jazza koji seodlikuje profi njenim i uigranimsvira njem. U dijelu programa pri -dru ̀ io im se legendarni usni har-monika{ Branko Kra lj, majstor bal-ada i bluesa, koji je i ovom pri -godom odu{evio publiku osje}ajn-im izvedbama.

Rije~ki gitarist Darko Jurkovi}Charlie po prvi se put zagreba~kojpublici predstavio s trijom u koje-mu sviraju ~e{ki kontrabasist Fran-ti{ek Uhlir i bub njar Jaromir He -le{ic. Bio je to lijep koncert main-stream jazza. Jednako kao i na njihovom novom CD–u, koji do -

nosi snimku nastupa u Predsjedni~kojpala~i u Pragu odrànog na poziv ~e{ko-ga predsjednika Vaclava Klausa, i na o -vom su nastupu uz standarde i Uhli ro -ve skladbe izvodili Jurkovi}eva djelaBa nana Split i Fly Time. Klavirist DavidGazarov je uz basista Marija Mavrina ibub njara Ratka Divjaka izvodio sta -ndar de. Svirali su uvjer ljivo, razigrano idinami~no s lijepim solima svih ~lano-va.

Bo{ko Petrovi} svake godine na Saborupredstavi i jednog glazbenika koji do -lazi sa zabavne scene, a ponekad koke-tira s jazzom. Ove se godine u toj ulozina{ao pjeva~ i gitarist Tedi Spalato. Uzprat nju jazz sastava izvodio je vlastite,ali i skladbe autora dalmatin skogazabavnog kruga. Osebujnim pristupomprilago|enim jazz priredbi udahnuo imje novi karakter, a u leèrnim je izved-bama dovo ljno prostora za sola ostav ljaoglazbenicima kompetentnima za ovajglazbeni ànr, posebice klaviristu Mati-ji Dedi}u i gitaristu Anti Geli. ElvisStani} Group opravdao je o~e kiva nja or-ganizatora, a publika je od li~ no reagiralana izvedbe dobro poznatih Stani}evihskladbi iz razli~itih razdob lja njegovekarijere. Dalmatin ski sastav Black Cof-fee razvija svoje vi|e nje jazza u spoju stradicij skom glazbom Dalmacije. Izvo-dio je standarde, skladbe ~lanova trija tejazzisti~ke obrade dal matin skih tradicij -skih pjesama, ali i djela Zdenka Ru -

nji}a. I kvartet bub njara Ko lje Gjonijaje, osim standarda, izvodio narodnepjes me u jazzisti~kim obradama gita -rista sastava Zorana [~eki}a. Svirali sukomunikativno i sr~ano, a punimzvukom i ma{tovitim solima isticao sesaksofonist Sa{a Nestorovi}.

Gitarist Renato Roì} svirao je obradeBachovih djela na elektri~noj jazz gitarispajaju}i klasiku s elementima jazza iimprovizacijama. Novi pomak napravioje ostvariv{i surad nju s indij skim svi-ra~em table Raulom Sen Guptom, pri~emu taj spoj oboga}uje i elementimaindij ske tradicij ske glazbe. Publika jeodu{ev ljeno reagirala na njihove neuo-bi~ajene i profi njene izvedbe visoke es-tetike, a nastup je bio posebno atrakti-van u trenucima kad im se kao go{}apridruìla indij ska plesa~ica Hina Soro-jini.

Jasna Bilu{i} je, uz standarde iz svojegastalnog repertoara, za ovu prigodu pri -pre mila i neka nova djela. I na ovom jekon certu bila uvjer ljiva u izvedbamajazz standarda, bossa nove, {ansona ikan cona.

Jedan od ci ljeva Sabora jest i predstav -lja nje mladih, nadarenih jazz glazbeni-ka. Tako su i ove godine nastupili nekiod polaznika Ljetnih jazz {kola u Gro` -njanu i Kra nju te ostali glazbenici kojisu se tijekom godine nametnuli svojimradom i kvalitetom. Uz prat nju bub -njara Janka Novoseli}a i basista GoranaRukavine, te po potrebi klavirista Da-vora Dedi}a, predstavili su se: klaviristi-ca Davorka Cindri}, klavirist i pjeva~Sandi âkalo i pjeva~ Matej Ocvirk tesloven ski klavirist Grega Fti~ar i tri-naestogodi{ nji vibrafonist Vid Jamnikkoji brzo napreduje. Nastupio je i Orig-inal Jazz Satelite Mix sa sloven skimsaksofonistom Jurom Puklom izvode}iskladbe ~la nova sastava, posebice JankaNo vo seli}a i gitarista Elvisa Penave.

Priredbu je svojim nastupom zak lju~ioglasoviti britan ski pjeva~ i klavijaturistGeorgie Fame uz Trio Bo{ka Petrovi}a.Bio je to naj bo lji mogu}i svr{etak ovedvotjedne priredbe koja je ispunila za-datak promica nja hrvat skoga jazza, ali jedonijela raznovrstan i kvalitetan pro-gram uz solidnu posjetu ljubite lja jazza.

Top 5 naj traènijih izda nja hrvat skih autora:1. Gibonni — Unca fibre — Dallas Records2. Tony Cetin ski — Budi uz mene — Hit Records3. Razni autori — 9. Hrvat ski radij ski festival (24 naj bo lja) — HitRecords4. Miroslav [koro — Sveti nja — Croatia Records5. Oliver — Vridilo je — Aquarius Records

Top 5 naj traènijih hrvat skih melodija za mobilne aparate:1. Severina — Moja {tikla2. Miroslav [koro — Sveti nja3. Shorty feat. Miroslav [tivi} — Do|i u Vinkovce4. To{e Proe ski — Srce nije kamen5. Natali Dizdar — Svaki put

Top 5 naj traènijih stranih melodija za mobilne aparate:1. Madonna — Hung up2. Steve Harley and Cockney Rebel — Make me Smile3. Shakira — Hips Don’t Lie4. 50 Cent — Candy Shop5. Black Eyed Peas — Pump it

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

Stribor Jur~i},vodite lj Odjela mehani~kih prava

Hina Sorojini, Renato Roì} i Raul Sen Gupta

Georgie Fame i Trio Bo{ka Petrovi}a

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI


Po~etak 40. Tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki}Pi{e. Bojana Ple}a{

êtrdeseta tribina mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} po~ela je 2. listopada ove godine u Maloj dvorani V. Lisin -skog u organizaciji Hrvat skoga dru{tva glazbenih umjetnika u surad nji s KD Lisin ski. Na deset natjecate lj skih koncer-ata i u ovoj }e se sezoni predstaviti deset mladih glazbenika koji ve} imaju odre|eno koncertno i skustvo. Stru~nu

komisiju ~ine Branka Beretovac, Vi{ nja Po`gaj, Jelena Cari}, Goran Bakra~, Josip Tonèti}, Prerad Deti~ek, Marko Ru`djaki Emin Armano. Ci lj Tribine jest omogu}iti mladim glazbenicima da se svojim recitalima umjetni~ki afirmiraju u {iroj javnosti.

Ovogodi{ nju je Tribinu, ujedno i ciklus Mladi u Lisin skom, otvorio rije~ki pijanist David Baumgarten koji je izveo opseànprogram, te odabrao rijetko izvo|enu skladbu Mati} po ljana hrvat skoga skladate lja Josipa Kaplana, autora bogatog i razno-likog opusa. Rije~ je o jednoj od njegovih malobrojnih klavir skih skladbi, uteme ljenoj na narodnom glazbenom izri~aju inadahnutoj tradicij skom, istar sko–primor skom glazbom. Zahva ljuju}i bli skosti s tim podneb ljem, Baumgarten je Kaplano-vo ostvare nje predstavio kao promi{ ljenu i karakternu cjelinu.

S ljede}i je koncert 30. listopada odràla gitaristica Tamara Perc, dvadeset~etverogodi{ njaki nja iz Koprivnice koja se {kolo-vala u Krièvcima, Zagrebu i Lovranu Na po~etku koncertne ve~eri izvela je Sonatu Luke Sorko~evi}a, dubrova~kogaskladate lja 18. sto lje}a koji je intenzivno skladao samo u mladosti. Ta {armantna skladba, koju je za gitaru obradio XhevdetSahatxija, u njezinoj je izvedbi zazvu~ala pomalo gr~evito i nesigurno, {to moèmo pripisati nedovo ljnoj opu{tenosti mladeglazbenice na samom po~etku koncerta. Nakon motori~noga prvog stavka Allegro moderato, Tamara Perc po~ela se pre-pu{tati suptilnom muzicira nju u drugome stavku Andante sostenuto te je napos ljetku zavr{ni Allegro izvela usredoto~enije iuz jasniju artikulaciju.

20 B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

31. Samobor ska glazbena jesen —mladi glazbenici u sklopu natjeca nja»Ferdo Livadi}« i Samobor skoga ciklusaPi{e: Ana Vidi}

Veliki uspjeh 31. Samobor ske glazbene jeseni

Dobro osmi{ ljenprogram i entuzijasti~novodstvoPi{e: Bojana Ple}a{

Od 23. rujna do 7. listopada 2006. odràna je 31. Samobor skaglazbena jesen koja je pos ljed njih godina sve bo lje posje}ena,ponaj vi{e zahva ljuju}i atraktivnom i dobro osmi{ ljenom progra-

mu te entuzijasti~nom vodstvu saksofonista Gorana Mer~epa i organi-zatora festivala, samobor skog Pu~kog otvorenog u~ili{ta.

Festival je podije ljen u tri ciklusa: Me|unarodno natjeca njeFerdo Livadi}, Samobor ski ciklus s mladim samobor skimglazbenim nadama i Maestro, koji ugo{}uje ugledne doma}e i

inozemne glazbenike. Dodatna je poslastica za ljubite lje jazza bioProgram+. Izvrsnim je koncertom Jesen otvorilo dvoje karizmati~nihviolon~elista — Monika Le skovar i Giovanni Sollima uz Vara`din skikomorni orkestar i skladbe Johanna Sebastiana Bacha, MarinaMaraisa, Gioacchina Rossinija, Dmitrija [ostakovi~a i samoga Sol-lime. U ciklusu Maestro predstavio se mladi nadareni leton ski sakso-fonist O skars Petrau skis uz klavir sku prat nju Raimondsa Petrau -skisa. Osobit glazbeni doìv ljaj priredio je Zagreba~ki kvartet sakso-fona u surad nji s jednim od naj poznatijih komornih glazbenikadana{ njice, pijanistom Itamarom Golanom, u izvedbama skladbiWolfganga Amadeusa Mozarta i Johannesa Brahmsa u efektnimobradama Sa{e Nestorovi}a i Dragana Sremca. Talijan ska flautisticaLuisa Sello prije svojega koncerta odràla je majstor ski seminar usurad nji s Hrvat skim dru{tvom flautista. Udara ljka{ki ansamblMuzi~ke akademije biNg bang i njegov umjetni~ki vodite lj IgorLe{nik odsvirali su pozitivnim vibracijama nabijen koncert biNg bangplays le{nik, a pos ljed njega dana festivala u Fra njeva~koj je crkviatraktivan koncert odràla Komorna filharmonija iz Salzburga skorej skim dirigentom Yoon Kuk Leeom i solistima — fagotistom@arkom Peri{i}em i petnaestogodi{ njom korej skom violinisticomYun Hee Kim. Uz djela Mozarta, Pabla de Sarasatea i CamilleaSaint–Saënsa izveli su i suitu za guda~e Pintarichiana Borisa Papan-dopula, djelo inspirirano stvarala{tvom Fortunata Pintari}a.

Nova skladba Vjekoslava Njeì}aVe~er pobjednika u Fra njeva~koj crkvi, koja se pokazala idealnim pros-torom za komorno muzicira nje, po~ela je dodjelom nagrada, a nas-tavila se koncertom pro{logodi{ njega pobjednika, gitarista PetritaÇekua, uz uigrani Cantus Ansambl pod vodstvom Berislava [ipu{a.Na programu su se na{le dvije skladbe hrvat skih autora: trostava~nai kontrastna Glazba za Ansambl Cantus An|elka Klobu~ara, nastala napoticaj Berislava [ipu{a, te osvjeè nje manifestacije — praizvedbadjela Koha për kangë za gitaru i komorni ansambl Vjekoslava Njeì}a,nastala na narud`bu festivala i posve}ena pro{logodi{ njem pobjed-niku Çekuu. Budu}i da je Njeì} skladaju}i djelo puno vremenaprovodio s mladim gitaristom, è lja mu je bila zajedno s njim prona}ii odgovaraju}i naslov. Njegov je prijedlog bio da naziv sadrì pojamvremena, a Petrit je uo~io zvu~nost rije~i vrijeme i pjesma na svojemumateri njem jeziku te su tako u kona~nici do{li do naslova Koha përkangë, koji u prijevodu s alban skoga jezika zna~i Vrijeme za pjesmu.Me|usobno razumijeva nje skladate lja i glazbenika do{lo je dopunog izraàja prilikom izvedbe toga smislenog djela meditativnogugo|aja i o~aravaju}e proto~nosti. Poigravaju}i se vi{eslojno{}u di-namike bez inzistira nja na {irokom melodij skom razvoju, Njeì} jepokazao znala~ko umije}e uobli~ava nja i stapa nja zvukovnih bojagitare i ansambla. Petrit Çeku, pra}en eteri~nim zvukom CantusAnsambla, svojim je sugestivnim i analiti~kim pristupom izvedbi jo{jednom odu{evio samobor sku publiku, potvrdiv{i se kao glazbeniku ~ijoj }emo kreativnosti i muzikalnosti jo{ dugo uìvati.

Petrit Çeku i Cantus Ansambl

TOM

ISLA

V M

ARVA

R

Usklopu festivala Samobor skaglazbena jesen, koji ve} 31godinu pruà gostoprimstvo

brojnim vrsnim glazbenicima iz Hrvat -ske i inozemstva, ove je godineizme|u 26. rujna i 4. listopada odrànotre}e natjeca nje mladih umjetnikanazvano po naj istaknutijem glaz be -niku koji je djelovao u Samoboru —Ferdi Livadi}u. Prema odredbama, ume|unarodnom natjeca nju pravosudjelova nja imaju izvo|a~i do 26 god-ina, a predstav ljaju se publici iProsudbe noj komisiji cjelove~er njimkoncertom do 45 minuta, s programompo vlastitom izboru, uz obaveznuizvedbu jednog djela hrvat skog autora.Za naj bo lje su predvi|ene NagradaFerdo Livadi} za cjelokupni nastup uiznosu od 15.000 kuna te Nagrada Gra-da Samobora za naj bo lju izvedbu djelahrvat skoga autora u iznosu od 10.000kuna. Tijekom pet ve~eri u GalerijiPrica nastupilo je devet natjecate lja:Marta [omo|i, flauta, Rude Mimica,klarinet, Irena Kav~i~, flauta, AttilaMesari}, glasovir, Ursula A{~i}, harfa,Kajana Pa~ko, violon~elo, sopranisticaMarija Kuhar, Petarûli}, gitara te ZrinkaIvan~i}, glasovir.

Predstav lja nje talen-tiranih Samoboraca

Organizatori Festivala,Pu~ko otvoreno u~ili{ -te Samobor, predvid-jeli su jo{ jedan dioprograma za predstav -lja nje mladih i neafir-miranih talenata, i toonih koji su obrazova -nje, izme|u ostaloga,stekli u samobor skojGlazbenoj {koli FerdoLivadi}. Stoga su dvijeve~eri odràne podnazivom Samobor skicik lus u okviru kojih sunastupili klarinetistPetar Paar, pijanisti An-tonija Jelin~i}, A ljo{aJurini} i Lucija Stanec te saksofonistLovro Mer~ep. Za razliku odnatjecate lj skog programa, sudioniciovoga ciklusa nisu kao obavezu imaliizvedbu djela hrvat skih autora, nospomenute dvije glazbenice uk lju~ilesu i njih u svoje nastupe.

Me|u hrvat skim skladate ljima koje sunatjecate lji odabrali isti~u se oni ro|enipo~etkom 20. sto lje}a ~iji se opusidanas nesum njivo smatraju va`nim di-jelom hrvat ske glazbene povijesti, paih u skladu s tim glazbenici ~esto

uvr{tavaju na programe svojih koncer-ata. To su bile skladbe Brune Bjelin -skog, Boìdara Kunca, Mila Cipre,Natka Dev~i}a i Borisa Papandopula.Uz njih, izvedena su i djela mla|ih au-tora: Vjekoslava Njeì}a, TomislavaUhlika, Nella Milottija te Igora Ku -ljeri}a. Slu{aju}i izvedbe ovih djelaizdvojeno iz preostala dijela programafestivala, koji je repertoarno bio teme -ljen na opusima europ skih skladate lja,festival ski doprinos hrvat skoj glazbimoè se ocijeniti zna~ajnim. To se os-obito odnosi na potica nje mladih um-jetnika na istraìva nje nacionalnihglazbenih vrijednosti i na edukacijumlade publike.

@e lja za istraìva njem hrvat skeglazbePristupaju}i odabranom programu suzbu|e njem i anga`manom, svaki odnatjecate lja na svoj je na~in predstavioodabrani repertoar te pristup inter-pretaciji. Za Kunca su se odlu~ilipuha~i — klarinetist R. Mimica,izvev{i kratku, ali melodij ski zahtjevnuPastoralnu fantaziju, te flautistica I.

Kav~i~, koja je nadahnuto odsviralaosebujan Soliloquy. I Papandopulo jeimao dva tuma~a: ~elistica K. Pa~ko jesvirala temperamentnu Rapsodiu con-certante uz prat nju Dina Kalebote naklaviru, a sudionica Samobor skog ciklusapijanistica A. Jelin~i} odlu~ila se zafolklorom nadahnutu suitu Selo koja seisti~e programnim karakterom stavakaJutro, Gajda{i i Vodenica. Klavir skim di-jelom opusa predstav ljeni su jo{ iBjelin ski, ~iji je pijevni Intermezzo uokviru ciklusa izvela L. Stanec, te

Cipra s Tri invencije u kojima jenatjecate lj A. Mesari} prikladno is-taknuo pastoralni ugo|aj kombiniran svirtuozno{}u sloga. Razigranu i rit-mi~ki osobitu Ku ljeri}evu skladbu Nana~in {iben skog tanca odabrala je mladanatjecateljica Z. Ivan~i}. Odabrav{iNjeì}evu Monodie za flautu solo,Dev~i}eve Structures volantes za harfute Milottijevu Suitu za gitaru, M.[omo|i, U. A{~i} i K. ûli} su pokaza-li è lju za istraìva njem raznih pravacahrvat ske glazbe.

Najbo lje izvedene Uhlikove Tri kan-tice o muoruProsudbena komisija (@e ljko Brka -novi}, predsjednik Hrvat skoga dru{tvaskladate lja, Dragan Sremec, prodekanMuzi~ke akademije u Zagrebu, skla -date lji Kre{imir Seletkovi} i Berislav[ipu{, tako|er profesori Muzi~ke aka -demije, glazbeni kriti~ar Branimir Po-fuk te Goran Mer~ep, umjetni~ki rav -nate lj Samobor ske glazbene jeseni)na pos ljetku je naj bo lje izvedenomskladbom hrvat skoga autora ocijenilavo kal no os tvare nje Tomislava Uhlika

— Tri kantice omuoru. Djelo seteme lji na tek-stu pisa nomuna dija lektu uznaslo ve Muore,îgovo je tomuore i Up ljahlome je muore kojeka ra kterizirasli ko vito tka njekla vir ske prat -nje pomalo natragu impresi o -nis ti~kih pro -gre sija te sklad-na ispreplete -nost glasa i pra -t nje. Sopranisti-ca Marija Ku -har, koja jeskla d bu izve lauz klavir skuprat nju Marija

[o{e, pretpos ljed nje je ve~eri Festivalaprimila Nagradu Grada Samobora.Tom je prigodom pijanistici ZrinkiIvan~i} uru~ena je Nagrada Ferdo Li-vadi} za umjetni~ki naj potpuniji i naj -uvjer ljiviji nastup. Dogodine je o~eku-je i ~ast predstav lja nja novoga djelahrvat skoga skladate lja prema narud`biFestivala, {to je jo{ jedan vrijedanpotez organizatora u unapre|e nju na-cionalne glazbene produkcije.

Dobitnice nagrada Ferdo Livadi}: Zrinka Ivan~i} i Marija Kuhar

TOM

ISLA

V M

ARVA

R

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I


21

C i k l u s C a n t u s A n s a m b l a u L i s i n s k o m

Koncertna ve~er u znaku vokalnostiPi{e: Mirta [po ljari}

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

CANTUSANSAMBLPROGRAM 1. KONCERTNE SEZONE,2006/2007.(bez prva dva koncerta)

3.19. 2. 2007., MD KDVL, 20.00hAlban Berg:

Kammerkonzert zaglasovir, violinu i 13puha~a

Arnold Schönberg: Die Eiserne Brigadeza glasovir ski kvintet

Anton Webern: Pet komada zaorkestar op.10Konzert op. 24Simfonija op. 21

Solisti: Srebrenka Po ljak,glasovirIvan Novinc, violina

Dirigent: Berislav [ipu{

4.5. 3. 2007., MD KDVL,20.00hBéla Bartók:

Sonata za 2 glasovirai udara ljke

György Ligeti: Kammerkonzert za13 instrumentalista

György Kurtag: 14 fragmenata izRückblick — Altesund Neues. Hom-mage a Stockhausen, za 4 instrumentalista

György Ligeti: Aventures i NouvelleAventures za 3 pje-va~a i 7 instrumental-ista

Solisti: Louise Sibourd,glasovirSrebrenka Po ljak,glasovirMarko Mihajlovi},udara ljkeVojislav î~i}, udara -ljkeLidija Horvat Du njko,sopranHelena Luci}, mez-zosopranDali Mor, bas

Dirigent: Berislav [ipu{

5. 19. 4. 2007., MD KDVL,

20.00hKoncert u okviru

Muzi~kog biennala Zagreb2007.

Sanda Majurec Zana-ta: êtiri pjesmeniza{to, praizvedba

Ruben Radica: Litaniae Sanctorumpro Papa JoannesPaulus, 72 zaziva ko-mornog instrumen-talnog ansambla

Marko Ru`djak:praizvedba

Krzysztof Penderecki:Sekstet

Solisti:Davorka Horvat, sopranNina Kobler, gitara

Dirigent:Alun Francis

6.14. 5. 2007., MD KDVL, 20.00hKoncert u surad nji s

festivalom Samobor -ska glaz bena jesen

Silvestre Revueltas:Ocho por radio zakomorni ansambl

Vjekoslav Njeì}: Koha për kangë (Vri-jeme za pjesmu) zagitaru i komorniansambl, prva izvedba u Zagrebu

Ivo Josipovi}:praizvedba

Berislav [ipu{: San za mezzosoprani komorni ansambl,praizvedba

Igor Stravin ski:Ebony

Concerto za bigband

Solisti: Renata Pokupi}, mezzosopranPetrit Çeku, gitara

Dirigent: Michel Tabachnik

Ostinati u spomen na Stanka HorvataPrije po~etka predvi|enoga programa Berislav[ipu{ odlu~io je odati po~ast nedavno preminu-lome kolegi, prijate lju i u~ite lju Stanku Horvatute odvojiti trenutak u kojemu bi se svi prisutnipridruìli sje}a nju na jednu od naj istaknutijihli~nosti na{e suvremene glazbene povijesti. Tajje trenutak sje}a nja ispunio drugi stavak iz Hor-vatove antologij ske skladbe Ostinati u inter-pretaciji Cantusove pijanistice Srebrenke Po -ljak.

Glas kao instrumentKoncertni je program zapo~eo dvjema skladba-ma ovogodi{ njih ob ljetni~ara Mila Cipre i BorisaPapandopula, strukturno vrlo razli~itih, druk~ijeosmi{ ljenih te vremen ski vrlo uda ljenih. Cipri-na Musica sine nomine za mezzosopran i komorniansambl skladana je 1963. godine u kasnijemperiodu skladate ljeva stvarala{tva u kojemu jeCipra dub lje zagazio unutar slobodnogaatonaliteta. No, u skladu s karakteristi~nim Ci -pri nim glazbenim mi{ lje njem, formalna zao -kruènost sedam sta va ka i logi~nost glaz benogaprotoka osnov ni su problemi koje su ~lanoviCantus An sambla trebali svladati. Vokalnu jedionicu ponijela Antonela Ma lis Hodì}, vrlosamo uvjereno interpretiraju}i zvukovne sklo -pove bez tekstualnoga zna~e nja, ali ponekad bi-vaju}i istaknutija negoli je potrebno. Imajmo naumu da Cipra glas tretira kao instrumentalnudionicu, stoga bi njegov izri~aj morao biti vi{euklop ljen u zvukovni protok djela. Kvalitetniju

je interpretaciju postigla Ivana Kladarin u izved-bi Papandopulova peterostava~nog Concerto dacamera, op. 11 za sopran i komorni ansambl skla -danoga 1929. godine u autorovu ranom stvar-ala~kom razdob lju. Papandopulo je vokalnudionicu potpuno uklopio u instrumentalnuzvukovnu strukturu, tretiraju}i je ravnopravno sostalim dionicama. Majstor instrumentacije,Boris Papandopulo umije istraìti i zahtijevatiglazbeni~ke individualnosti na koje su ~lanoviCantus Ansambla uglavnom uspje{no uspjeliodgovoriti, dok }emo im male povremene ne-sigurnosti oprostiti.

Ve~er je nastav ljena djelom Sedam èn skih pleso-va, op. 10, za sopran i komorni ansambl KurtaWeilla koje se sastoji od uglazb ljenih stihovasedam sred njovjekovnih dvor skih pjesama iz12. i 13. sto lje}a, a u solidnoj interpretaciji Ma-je Vukoja, s istaknutim smislom za scen ski po -kret koji bi mo`da bio prikladniji nekim drugimglaz benim formama. Drugi dio koncerta bio jeu znaku Serenade, op. 24, za bariton i komornian sambl Arnolda Schönberga. Okosnicu djela~ini sredi{ nji ~etvrti stavak, uglazb ljeni sonetFrancesca Petrarce, vrlo melodiozne vokalnedionice u odnosu na strukturu skladanu dva -naes tton skom tehnikom u interpretaciji basba -ritona Berislava Pu{kari}a.

Karijatide za alt–triplex, komorni ansambl ielektroniku @e ljka Brkanovi}a zak lju~ile sukoncertnu ve~er Cantus Ansambla i Berislava[ipu{a. U navedenome djelu skladate lj kom-binira tri alt dionice od kojih su dvije snim ljene,pri ~emu se tre}a u ìvoj izvedbi mladeglazbenice Marte Babi} isprepli}e s elektron-ikom, snimkama dviju dionica i komornimansamblom. Uporaba vi{e paralelno odvijaju}ihlinija zahtijeva veliku preciznost interpretacije.Iako je Marta Babi} pokazala zamjetnu pozi-tivnu perspektivu da postane kvalitetan inter-pret suvremenih glazbenih ostvare nja, jo{ jojnedostaje izvo|a~ke sigurnosti i samouvjerenos-ti, {to je rezultiralo povremenim neraspoznava -njem pjevane od elektroni~kim putem repro-ducirane vokalne dionice.

Dodjela nagrade Vatroslav Lisin skiDrugi nastup Cantusovaca u Lisin skom okru -njen je i dodjelom Nagrade Hrvat skoga dru{tvaskladate lja koju je dirigentu i umjetni~komvodite lju Ansambla Berislavu [ipu{u uru~iotajnik Hrvat skoga dru{tva skladate lja AntunTomislav [aban. Rije~ je o Nagradi VatroslavLisin ski za izuzetan doprinos suvremenoj hrvat -skoj glazbi, koju je Cantus Ansambl primio zakoncert odràn 22. studenoga 2005. u okviruprojekta Gradovi glazbe Europ ske radij ske unije

na kojemu su izveli djela pet hrvat skihskladate lja, me|u kojima je bila jednapraizvedba.

Cantus Ansambl pod umjetni~kim ravna -njem Berislava [ipu{a priredio je druginastup u svojoj prvoj koncertnoj sezoni

13. kolovoza u Maloj dvorani KD VatroslavaLisin skog. Program ska koncepcija ve~eriteme ljila se na uporabi vokalnosti u njezinimnaj razli~itijim oblikovnim pojavnostima krozpresjek nekih antologij skih djela hrvat skih istranih autora zna~ajnih po bav lje nju rije~ju izvukom te njihovim mnogobrojnim mogu}nos-tima.

Ivana Kladarin uFrancu skoj

Neposredno prije nastupa s CantusAnsamblom, sopranistica IvanaKladarin vratila se s vrlo uspje{ne

turneje po Francu skoj, gdje je programMozart u Italiji izvodila uz prat nju francu skoginstrumentalnog ansambla Parlement demusique. S istaknutim francu skim guda~imaspecijaliziranima za barok i klasiku, pred-vo|enima orgu lja{em Martinom Gesterom,nastupila je u gradovima francu skih pokraji-na Alsace i Provence: Marseille, Montargis,Strasbourg, Kaysersberg i Dax. Dnevni listL’Alsace u osvrtu na koncert u Kaysersber-gu naziva je »otkri}em ve~eri« i »zvijezdom uusponu«, dok list Alza{ke naj novije vijesti ukritici koncerta u Strasbourgu opisuje njezinzvonki sopran kao »zamamni glas, vrlo do-bro postav ljen i obojen, s izrazitimosje}ajem za stil koji je obi ljeìo cijeli kon-cert«. (J.H.L.)

Ivana Kladarin i Cantus Ansambl

Nizozem ska filharmonija u cikusuLisin ski subotomP r e d v i | e n i C h a o s [ t o l c e r a S l a v e n s k o gn e o ~ e k i v a n o z a m i j e n j e n n j e g o v i m k o m o r n i md j e l o m S o n a t a r e l i g i o s a

Pi{e: Bojana Ple}a{

Prate}i svjet ske glazbene trendove, ciklus Lisin ski subotom je u novojsezoni svojim tre}im, vrlo posje}enim koncertom nastavio tradicijugostova nja vrhun skih orkestara, uglednih dirigenata i trenuta~no naj -

traènijih solista. Tako je iznimno u ~etvrtak, 26. listopada, u Velikoj dvoraniVatroslava Lisin skog koncert s djelima Josipa [tolcera Slaven skog, FelixaMendelssohna–Bartholdyja i Dmitrija [ostakovi~a odràla Nizozem ska fil-harmonija pod ravna njem {efa–dirigenta Yakova Kreizberga, podjednakoaktivnoga i na podru~ju opere.

Orkestar je gostova nje u Zagrebu trebao otvoriti surad njom s »ku}nim«orgu lja{em dvorane Lisin ski Mariom Penzarom u izvedbi skladbe Chaos zaveliki orkestar i orgu lje Josipa [tolcera Slaven skog. Da maestro Kreizbergnije napos ljetku odustao od toga pothvata, bio bi to nesum njivo hvalevri-jedan poku{aj repertoarna pro{ire nja hrvat skoga orkestralnog stvarala{tva.Glazba Josipa [tolcera Slaven skog ipak se na{la na programu koncerta, noumjesto naj av ljivanog Chaosa, koncertna majstorica Nizozem ske filharmoni-je Olga Martinova i orgu lja{ Mario Penzar izveli su njegovu upe~at ljivuSonatu religiosu za violinu i orgu lje, op. 7. Tu jednostava~nu skladbu naz-na~ene trodijelnosti Slaven ski je skladao tijekom {est godina, a dovr{io ju je1925., samo godinu dana nakon velikoga uspjeha njegova 1. guda~kogkvarteta na Danima komorne glazbe u Donaueschingenu. Orgu lja{ MarioPenzar ve} ju je vi{e puta izvodio, pa i zabi ljeìo na nosa~u zvuka s violinis-tom Tonkom Nini}em, tako da je bilo za o~ekivati da }e se ru ska violinisticaOlga Martinova ve}im dijelom osloniti na njegovo i skustvo i pouzdanost, asvoj doprinos pruìti u vidu bistrih i jasno artikuliranih cjelina. Vje{to obliku-ju}i kontrastne zvukovne plohe i i sku{avaju}i gusto}u zvuka u prostoru, Mar-tinova i Penzar ostvarili su kvalitetnu surad nju koja je posluìla kao preludijzvuku simfonij skog orkestra.

U nastavku koncerta Nizozem ska je filharmonija pod palicom svojega {efadirigenta Jakova Kreizberga izvela Koncert za violinu i orkestar u e–molu Fe-lixa Mendelssohna–Bartholdya i 11. simfoniju u g–molu op. 103 Dmitrija[ostakovi~a, zak lju~iv{i tako svoju desetodnevnu turneju po europ skimgradovima vrlo uspje{nim nastupom u Zagrebu.

DAV

OR

HRV

OJ

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA

CIK

LU

S C

AN

TU

S A

NS

AM

BLA


22

Pi{e: Mirta [po ljari}

Europa i Amerika: dva kontinenta,jedan svijet

TAMARA JURKI]SVIBEN, klavirCroatia Records

Pijanistica i klavir ska pedagogi njamla|e generacije Tamara Jurki}Sviben 24. je listopada u Pala~i Mat-

ice hrvat ske predstavila svoj prvi kompak-tni disk. Rije~ je o snimci koncertaodrànoga 4. lip nja 2002. u Hrvat skomglazbenom zavodu, prvoga Tamarinogkon certnog projekta s Vladimirom Kr-panom, njezinim mentorom na magisterijuna zagreba~koj Muzi~koj akademiji.

Neobi~ni odabir ~ine ~etverostava~naklavir ska skladba U magli Leo{a Janá~eka,êtiri kompozicije, op. 50 Ivane Lang, jedinepredstavnice hrvat ske glazbe na CD–u,potom djela triju ameri~kih skladate lja 20.sto lje}a, ~etverostava~na Suita NormanaDello Joia, Nocturne Samuela Barbera, ko-jemu u podnaslovu stoji Homage to JohnField te Sonata u tri stavka Aarona Coplan-da. »Unutar pola sto lje}a u kojemu su nas-tajali njihovi opusi, u vremenu u kojemuse u glazbi zbivaju veliki prijelomi, svaki jeod autora nastojao postaviti se u odnos pre-ma suvremenosti, ali i tradicijama koje suga vremen ski i prostorno okruìvale«,navodi muzikologi nja Nata{a Leveri} [po -ljari} u popratnome tekstu CD–a, ~iji jeznakovit naslov s razlogom preuzet kaonaslov ovoga prikaza.

Nakon predstav lja nja Nata{e Leveri} [po -ljari} i Zlatka Madàra, sredi{ nji je dio pro-mocije preuzela Tamara Jurki} Svibenizvev{i dio snim ljenoga programa. Izrasla upijanisti~koj {koli Jurice Muraja te potomna magisterij skom usavr{ava nju kodVladimira Krpana, obaju istaknutih hrvat -skih pijanista ~iste i precizne klavir sketehnike, kao i usredoto~enosti interpretaci-jama hrvat skoga repertoara, Tamara Jurki}Sviben preuzela je od svojih u~ite lja oveva`ne pozitivne karakteristike, dodav{i imi zna~ajan okret prema izvedbama djela 20.sto lje}a s nagla skom na rijetko izvo|enimdjelima, ali i rijetko izvo|enim skladate -ljima, koji ne ~ine standardni dio pi-janisti~kog repertoara. Takav je slu~aj i sdjelima i autorima snim ljenima na ovomekompaktnom di sku. Niti jednoga od auto-ra zapravo ne susre}emo na repertoarimahrvat skih pijanista. Janá~eka prepoznaj -emo po druk~ijem stvarala{tvu, a ne glazbiza glasovir, Ivanu Lang u glazbeni je ìvotdovela upravo Tamara svojim magisterij -skim projektom, Barber i Copland teme -ljna su imena ameri~ke glazbe 20. sto lje}a,no jo{ uvijek rijetko izvo|eni, a posebicerijetko snimani autori, dok je Norman Del-lo Joio potpuno nepoznato ime, iako jediniìvu}i me|u spomenutim skladate ljima(ro|en je 1913.).

Od êtiri kompozicije, op. 50 hrvat skeskladate ljice Ivane Lang, Dje~ja igra i Val-cer nastali su 1959., a Tajanstvenim koracimai Toccata 1961. Glavni dio svojega skladate -lj skog opusa ova je autorica posvetila upra-vo istraìva nju klavir ske minijature, formeustanov ljene u 19. sto lje}u koja traì odonoga koji se njome koristi poseban osje}ajza glazbene vremen sko–prostorne okvire, a

to zapravo zna~i ovladati emocionalnim i zna~e -nj skim nabojem u kratkoj i zaokruènojglazbenoj formi. Ivana Lang ~ini to s prili~no ve-likim uspjehom, oblikuju}i glazbeni materijalna osnovama romanti~ar ske melodije i harmoni-je. Svaki od stavaka donekle je i program skivezan uz vlastite naslove. U Dje~joj igri IvanaLang poseè za kratkim i ~esto staccato obliko-vanim motivima koji svojom glaz benom razigra-no{}u do~aravaju dje~ju razigranost. Valcer je,pak, svojevrsna parafraza jer se svojomzvukovno{}u znatno pribliàva chopinov skojklavir skoj zvukovnosti. Glazbeno okruè nje Ta-janstvenih koraka smjelije je konstruirano diso-nantnim melodij skim pomacima i harmonij -skim strukturama koje se pojav ljuju u razlom -ljenim oblicima i sa stankama koje do~aravajuzna~e nj sku sugestiju naslova. Pos ljed nja Toccatakompozicija je brzoga tempa i brzoga glaz -benoga protoka, a dos ljedno proveden principmotori~nosti vezuje ovu minijaturu uz njezindaleki barokni uzor.

Pijanisti~ka tehni~ka spremnost i uvje`banost,osobita senzibilnost za oblikova nje struktura su-vremenih kompozicija te istan~ani osje}aj zanijansira nje posebnosti razli~itih skladate lj skihpoetika osnovne su karakteristike pijanizmaTamare Jurki} Sviben, koja nije samo interpret.Ona je interpret–istraìva~. S velikim obzirompristupa svakoj pojedinoj interpretaciji istra -ùju}i zna~e nj sku strukturu svake skladbe, nas-toje}i taj puls prenijeti u zvuk, uvijek kroz priz-mu dubokoga razumijeva nja glazbe koju izvodi.Navedeno se odnosi na ~itav snim ljeni reper-toar, ali i na raspon ~etiriju minijatura IvaneLang. Svaka minijatura o~ituje druk~iji karak-ter, koji Tamara Jurki} Sviben umije prepoznatite primijeniti individualan pristup u inter-pretaciji. Vlastite doìv ljaje glazbe ona uvijekoprezno dozira po{tuju}i prvenstveno glazbenimaterijal i njegove nutar nje odnose. Stoga ni-jedna njezina pijanisti~ka reakcija nije pretjer-ana. Primjerice, u Valceru nikada ne poseè zadramati~nim zastojima niti brzinu odvija nja Toc-cate zamje njuje zamag ljenim figurama. Pro duk -cij ski gledano, snimka je odli~no obra|ena, {totreba prvenstveno zahvaliti kvalitetnoj Tamari-noj interpretaciji, jer je, ne zaboravimo, rije~ osnimci koncerta uìvo.

Najavimo ovom prilikom i njezin s ljede}i velikiprojekt. Bit }e to koncertni nastup s reper-toarom djela hrvat skih skladate lja 15. oùjkaidu}e godine u Barceloni, u sklopu projektaMinistarstva va nj skih poslova Republike Hrvat -ske, kojim }e hrvat ska kultura biti predstav ljena{pa njol skoj kulturnoj i {iroj javnosti.

Pi{e: Vi{ nja Po`gaj

KVARTET RUCNER

Kad je kraj — po~etakCroatia Records

[esti CD Guda~kog kvarteta Rucner naz-van je po istoimenoj skladbi Sa njeDrakuli} posve}enoj ovomu sastavu. Taj

se CD, naime, pojavio u prijelomnom trenutkukada su Kvartetu pristupile dvije nove ~lanice.Tako je zavr{etkom jednog razdob lja KvartetaRucner u sustavu: Joè Haluza i Josip Novosel,violine, Dragan Rucner, viola i S njeàna Rucn-er, violon~elo, zapo~elo novo razdob lje s violin-isticama Sidonijom Lebar i Ivom Kra lj. Stoga jena ovom CD–u simboli~no uvr{teno i jedno dje-lo u izvedbi staroga sastava (Njiri}ev Kvartet).Tako se mogu na jednom izda nju usporeditiizvedbeni dosezi oba sastava i uo~iti stanovitnapredak u kvaliteti koji su donijele promjene,iako na tom putu prema savr{enstvu ima jo{posla.

CD Kad je kraj — po~etak sadrì ~etiri skladbehrvat skih autora Stjepana [uleka, Nik{e Njiri}a,Emila Cossetta i Sa nje Drakuli}. To su plodovisustavnoga nastoja nja ansambla na promica njuhrvat ske glazbe, posebice suvremene. Naime, njegova nje hrvat skoga stvarala{tva Kvartetprovodi kao svoju plemenitu misiju od samogaosnutka 1998., a nagla{ena je osebujnim ciklu-som êtiri godi{ nja doba s naslovima Pro lje}e, Lje-to, Jesen i Zima. Svaki od ovih koncerata donosipo jednu praizvedbu djela nastaloga u bli skojsurad nji s autorima, a naj ~e{}e i gostuju}im um-jetnicima. Ovaj nosa~ zvuka, me|utim, sadrìdjela pisana isk lju~ivo za guda~ke instrumenteizabrana s odre|enim povodom.

Tre}i guda~ki kvartet Stjepana [uleka nastao je unizu od pet guda~kih kvarteta u ciklusu Mojedjeti njstvo (1984.–’85.) kao »rezultat zrele stvar-ala~ke prakse i potrebe da se objektivnomopusu nadoda intimna subjektivisti~ka nota«.Izveden je i snim ljen u povodu 20. godi{ njiceautorove smrti (1914.–1986.). Guda~ki kvartetNik{e Njiri}a (smatram propustom {to nijenavedeno koji, a radi se o Tre}em kvartetu iz1974., i za razliku od ostalih djela na CD–u nijepopra}en niti jednom re~enicom teksta!). Ovoje djelo uvr{teno na nosa~ zvuka u povodu 80.godi{ njice autorova ro|e nja. Trio za violinu, vio-lu i violon~elo Emila Cossetta (1918.–2006.)praizveden je 2004. na pro ljetnom koncertu cik-lusa êtiri godi{ nja doba. Dva stavka (Popevka iârda{ iz Me|imurja) inspirirana su autorudragom folklornom tematikom i posve}enaobite lji Rucner.

Skladba Kad je kraj— po~etak Sa nje Drakuli}(1963.) napisana je za Kvartet i praizvedena2004. na jesen skom koncertu ciklusa êtirigodi{ nja doba. Djelo »asocira na stari trubadur skistih o vje~nom abraksasu, zmiji koja grize vlasti-ti rep, o ra|a nju iz pepela i cikli~kom impulsuìvota. U ovom slu~aju to je glazbena pri~a omu~nom trenutku sta nja neizvjesnosti prijelazakraja u po~etak«. Iako je skladba nastala neovis-no o promjenama u sastavu Kvarteta Rucner,dogodila se ba{ u isto vrijeme i zgodno jeposluìla kao naslov CD–a i njegov zak lju~ak.

Izda nje je objavila, uz potporu Ministarstva kul-ture, izdava~ka ku}a Croatia Records na teme -lju kvalitetnih studij skih snimaka Hrvat skogaradija koje je masterirao Davor Rocco. Tekst jenapisala \ur|a Otràn, ujedno promotoricaCD–a na jesen skom koncertu ciklusa êtiri go-di{ nja doba 2006. odrànom 11. listopada u dvo-rani Hrvat skoga glazbenog zavoda. Skladnolikovno oblikova nje potpisuje Nenad Migi}, aurednik izda nja je \or|e Keki}.

Pi{e: Ivan — Ivica Percl

BRUNO KRAJCAR

BlagoslovCro — sacro (Croatia Records/HKR)

Poslije mnogih festival skih nastupa i snim -ljenih skladbi Bruno Krajcar podario namje osebujan CD ~iji je urednik i izvr{ni

producent Slavko Nedi}. Blagoslov, naj bo lje {toje u zad nje vrijeme nastalo na hrvat skojduhovnoj sceni, donosi sedam produhov ljenihskladbi izvrsne interpretacije i profesionalniharan`mana. Za skladbe An|ele i Sveti Nikolaaran`mane je napisao Krajcar, a za ostale njegovisuradnici: Aleksandar Valen~i} (Lucija) i O ljaDe{i} (Uskrs, Blagoslov, Cvijet, Gospa od mora,Ljubav ne moè izgubiti, Svetome Leopoldu, Josipupresvetom zaru~niku i Put, istina i ìvot). Krajcar jesvirao klavijature i obavio programira nje, a nasurad nju je pozvao aranèra, klavijaturista i pro-gramera Ivana Pope ski}a (Marijana). Tijekom

tromjese~nog boravka u SAD–u An|ele jesnimio u njujor{kom studiju Tinman Music sasnimate ljem Tonyjem Di Lullom, koproducen-tom Jayom Sweeneyem i Dennisom Tur~in-ovi}em, koji mu je pruìo logisti~ku podr{ku.Lucia, koju izvode meksi~ka djevoj~ica Alejan-dra te poznati meksi~ki pjeva~ i glumac ArturaAlvarez snimana je u studiju ALV u MexicoCityju. Krajcar je album obogatio s tri bonusskladbe: Chi sei (B. Krajcar — R. Bubola, feat.Kristina Jurman), A San Leopoldo (B. Krajcar —D. Na~inovi} ) te Lucia (B. Krajcar, feat. ArturoAlvarez), ali i tri video spota (Marijana u reìjiZorana Mikleti}a, Sveti Nikola i Uskrs u reìjiMatije Debe ljuha).

Krajcar je sura|ivao s pjesnikom DanielomNa~inovi}em, na ~ije je stihove skladao Gospuod Mora, Svetom Leopoldu i Josipu presvetomzaru~niku, te s pjeva~ima Nenom Belanom iAlenom Vitasovi}em (Uskrs). U Marijani pjevaPierre Andre Baptist, Princeov suradnik, VivienGalletta pjeva u Blagoslovu, a pomagali suvokalno–instrumentalna grupa Katoli~keudruge mladih iz Istre Kumi te istar ska skupinaPoklon. U goste je pozvao i dje~ji zbor Zaro izPule s vodite ljicom Lindom Milani (Sveti Niko-la), dok u Blagoslovu uz Krajcara recitira i pjevavl~. Darko Zgrabli}. U Svetom Nikoli harmonikui gitaru svira Elvis Stani}.

Pi{e: Ivica @upan

KRE[IMIR HERCEG & DAMIR DIÎ]

Suita CroaticaOctava, d. o. o.

Zagreba~ka nakladni~ka ku}a Oktava d. o.o. objavila je CD Suita Croatica skladate -lja Kre{imira Hercega koji donosi atrak-

tivno i od razli~itih kompozicija sloènoorkestralno djelo. Ovo je izda nje sjajno aranìraoi u jedinstvenu, logi~nu i stil ski zaokruènucjelinu uobli~io prerano preminuli jazz gitarist,vo|a sastava i aranèr Damir Di~i}, a skladbeizvode Digital Soldiers Orchestra (ra~unalo) &Friends. Bertl Mayer svira usnu harmoniku, Pe-ter Antonio Soave bandoneon, Bo{ko Petrovi}vibrafon, Ladislav Fidri krilnicu, Sa{aNestorovi} tenor saksofon, Julije Njiko{ glaso-vir, a va`no je i sudjelova nje Guda~kog kvarte-ta Rucner u projektu. U trenutku kad Di~i}avi{e nije bilo, maestro Stjepan Miha ljinecaranìrao je bonus skladbu Promotion Party.

Herceg i Di~i} pro{le su godine objavili jednakozanim ljiv i stil ski sli~an CD Moonglow Serenadekoji je dobio presti`nu godi{ nju nagradu Hrvat -skoga dru{tva skladate lja. U cjelinama {to ~ineHercegovu suitu utjelov ljen je baladni, nadasvemelankoli~an ugo|aj, nalik tradiciji takozvanogajazza tre}e struje, gdje se spajaju jazz i klasi~naglazba. Svojedobno je ovaj glazbeni pravac, dokse smatrao globalnim trendom, i u Hrvat skojpustio korije nje, {to je Di~i}, majstor izvrsno os-mi{ ljenih orkestracija, postigao jedinstvenimspaja njem elektroni~kih mogu}nosti glazbenogaprogramira nja sa »ìvim« izvedbama akusti~nihglazbala, na ~ijemu je tragu uspje{an nastavakzvuka u stilu »digital soldiers orchestra« uMoonglow Serenade. Zapa njuju}e je kako Di~i},èle}i stvoriti jedinstven ugo|aj, zna spojiti ra-zli~ita glazbala, primjerice usnu harmoniku ikrilnicu u The Little Things. Va lja re}i i da je ton -ski majstor Juraj Grosinger sjajno uklopioDi~i}eve digitalne dionice u studij ski snim ljeneizvedbe vrhun skih, pomno odabranih solista iguda~koga kvarteta, ~ime je stvorena jedinstve-na dinamika te slojevita i osebujna zvu~na slika.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G


23

Pi{e: Bojan Mu{}et

GORAN BARESrceCroatia Records

Kako se danas ~ini, mo`da je pjesma Put kasre}i, hit s nastupnoga solo–albuma GoranaBarea bila medvje|a usluga njegovoj karijeri.

Nakon razlaza Majki, upravo je ta skladba bila novaosobna i skaznica prepo ro|enoga Barea i prate}ihmu Pla}enika. Me|utim, na drugom albumu, koji jeu svim kategorijama bio bo lji od prvijenca, nije bilohita i to je bio prvi korak prema ponovnom prekidusurad nje Barea i benda, jer album nije imao odjekpoput svojega prethodnika. Bez takve prat nje izasebe, Goran Bare o~ito nema teme lje za stvara njekvalitetna materijala. Tre}i je album, katastrofalnoproduciran, kao da je posrijedi kolekcija de -mo–snimki za izdava~ku ku}u koja objav ljuje samokasete (u tom stilu su Boèsa~uvaj! napravili i ovi-tak). Bareov klavijaturist Marko Kriàn o~ito nema i -skustva u studiju i rezultat je porazan. Autor ski jesituacija tek neznatno bo lja. Kolekcija novih Bare-ovih pjesama doima se kao zapis s ton ske probekad se uvje`bavaju nove pjesme. Me|u njima jeponajbolji Waltz za pokojne koji nije zahtijevao ve}eproducent ske zahvate, a isti~e se i pjesma koju pot-pisuje Lidija Bajuk I dok ple{e sama s ki{om. Da ne-ma tih pjesama, naj bo lje {to je Bare snimio u zad -njih nekoliko godina bio bi duet s Gibonnijem uskladbi An|eo u tebi. Mo`da se Gibonni trebaooduìti Bareu posu|uju}i mu infrastrukturu, jer Srcejednostavno predstav lja naj slabiji album u komplet-noj Bareovoj karijeri. No, nije svako zlo za zlo —mo`da to bude zama{ njak za ponovno ujedi nje njeMajki.

BOA

Dnevnik putova nja, skiceostankaDancing Bear

Kad se po~etkom devedesetih Boa ponovnopojavila na sceni s albumom Prvi val, bio je tojedan od rijetkih uspje{nih povrataka. Hitovi

Stup od soli i Svi tvoji po ljupci te vrlo dobro naprav -ljen album (naàlost, nikad reizdan na CD–u)ubrzali su karijeru benda do sredine devedesetih iobjave jo{ jednog albuma nazvanoga Kraj djeti -njstva. Dvanaest godina nakon objave tog albuma,Boa se drugi put vra}a na scenu, izda njem Dnevnikputova nja, skice ostanka. Na njemu se nalazi novaverzija uvodne skladbe Kraj djeti njstva — Zauvijekmlad, u kojoj bend predstav lja dodatnu vokalisticuDianu Male{, ina~e vrlo dobru sparing–partnericuMladenu Pu ljizu u skladbama u koje bi se izvrsnouklopio vokal Josipe Lisac koja je s grupom snimiladojm ljivu pjesmu Kao mir). O~ito je bend èlio snim-iti kompaktniju verziju inicijalno razvu~ene i pretjera-no producirane pjesme, a rezultat je ponaj bo ljaskladba na albumu. Izda nje je podsjetnik na svefaze karijere benda s promjen ljivim uspjehom. Dokponegdje Boa blista kao u naj bo ljim danima (nanastupnom albumu, na nekim mjestima stihovi Slav-ka Remenari}a ulaze u nepotrebne banalnosti, aglaz ba u slijepu ulicu. Stoga drugi povratak Boe sig-urno ne}e biti spektakularan poput prvoga. AlbumDnevnik putova nja, skice ostanka (zasigurno naj bo ljiovogodi{ nji naziv albuma, a tandem Bach a -rach/Kri{tofi} potrudili su se napraviti izvrstan ovitak)doima se kao ponovno okup lja nje skupine Japanpod imenom Rain Crow Tree. Album nije do vo lj nouvjer ljiv da bi privukao nove generacije starim

radovima benda, ali je kvaliteta njegove izradedovo ljna da pokaè kako im dvanaest godina pa -uze nije na{kodilo.

ARSEN DEDI]

Dueti — dueliCroatia Records

Nakon Matka Jelavi}a i Olivera Dragojevi}a, Ar-sen Dedi} tako|er je odlu~io svojoj di -skografiji prik lju~iti kolekciju dueta s raznim iz-

vo|a~ima. U dosada{ njem opusu ovaj umjetnik imatoliko dueta da bi se mogao napraviti i box–set, ane samo dvostruki CD. Budu}i da nastav lja tragomsli~nih djela, dueti s Tinom Vukov, Hrvojem Ho-dakom, Mladenom Burna}em ili Petrom Gra{ompokazuju da se Arsen moè bez problema uhvatitiuko{tac i s onima koji imaju dovo ljno hrabrosti dase na|u s njim za istim mikrofonom. âk osam di -skograf skih ku}a s podru~ja biv{e Jugoslavije us-tupilo je snimke razli~ite tehni~ke kvalitete, ali i ra-zli~itih kreativnih dosega. Tako su na kolekcijuuvr{teni dueti s Crvenom jabukom u pjesmi Znam,{to se ba{ i nije pokazalo sretnom kombinacijom, anema nijedne pjesme s izvrsnoga albuma Svjedoci— pri~e sa Zoranom Predinom. Vrhunci albuma suuvodna pjesma îstim svoj ìvot s izda nja Ministarst-vo straha, u kojoj gostuju Gabi Novak i DragoMlinarec, izvrsna surad nja s grupom Pun kufer upjesmi Na balkonu te zanim ljiva izvedba s DarkomRundekom i Radom [erbedìjom u pjesmi Na ne{tome sje}a taj grad, objav ljenoj na drugom albumupoznatoga glumca. Iznena|e nja predstav ljaju sjajneizvedbe pjesme Vra}am se u kojoj se Arsenupridruìla Tina Vukov, naj zanim ljivija nova pjeva~icana hrvat skoj sceni, te skladba Mjesto ~iji je autorbiv{i pjeva~ Belfast Fooda, Hrvoje Hodak, a koju je

Arsen osjetno obogatio.

DENIS & DENIS

The Best ofCroatia Records

Idvadeset godina nakon aktivnoga djelova nja, skupina Denis & Denis kao dio bo lje glaz benepro{losti intrigira zbog na~ina na koji se uklopila u

svjet ske elektro–pop trendove s po~etka i iz sre-dine osamdesetih godina pro{loga sto lje}a. Pritomu kolektivnoj memoriji ostaje Marina Perazi} kao prviautohtoni seks–simbol ovih krajeva. Bend je izdaosamo jedan long play i jedan mini LP u originalnojpostavi (Marina Perazi}/Davor To lja) proizi{loj iz To -ljine jednokratno okup ljene funk selekcije, koja jepokazala da se i na ovim prostorima moè biti uvjer -ljiv poput Talking Headsa. Materijali s oba LP–ja ioba singla objedi njeni su na CD kompilaciji Programtvog kompjutora iz 1995. (cjelovitu zapisu nedostajupjesme Mala no}na zadovo ljstva, s kasetne verzijemini LP–ja Ja sam la` ljiva, i pos ljed nja njihova pjes-ma Bra}a Grimm i Andersen, koju su izveli na jed-nom izlu~nom natjeca nju za Pjesmu Eurovizije).Ovih je dana objav ljena pro{irena verzija toga ma-terijala. Naime, Denis & Denis je nastavio s radomu drugoj postavi kad se Davoru To lji pridruìo EdiKra lji} koji je s Marinom Perazi} nastupao dok je To -lja bio u vojsci. Mu{ka postava dueta predstavila jealbum Budi tu, a kompilacija sadrì pet pjesama sistoga izda nja, uk lju~uju}i hit Bio sam dijete. Albumje dokument o prvobitnoj karijeri ovoga sastava, aliuz dodatnih pet snimaka daje potpunu sliku o njihovu cjelokupnom djelova nju.

MIROSLAV EVAÎ]

Blues reke DraveScardona

Miroslav Eva~i} je jedan od naj cje njenijihhrvat skih glaz benika u inozemstvu, a njegovim su se podrav skim bluesom

odu{evili mnogi ljubite lji etno glaz be. Kompetentangitarist, Eva~i} je spojio podrav ske tradicionalnemotive s bluzisti~kim manirizmima i kreirao auto-htoni stil, koji, dodu{e, pliva samo jednim rukavcem,tako da i nije ~udno {to na ovim prostorima Eva~i}i da lje ostaje razmjerno nepoznat. Blues reke Dravemo`da popravi takvu situaciju. Eva~i}eve suskladbe na ovom albumu razra|enije, privla~nije iprpo{nije. Rije~ je, zapravo, o pone{to druk~ijemvi|e nju istih glaz benih motiva koje moè polu~iti iodre|en komercijalni efekt. Stoga se na uvodnojskladbi Volin ja u ulozi glavnog vokalista pojav ljujeLivio Morosin, neprikosnoveni etno majstor, a ovasurad nja svakako bi mogla imati »dalekose`ne pos -ljedice«. No, to su nove naslage na osebujnoj glaz -benoj podlozi Miroslava Eva~i}a. Ono {to ostaje jestsuperiorno vlada nje akusti~nom gitarom i umje{nos ljub ljiva nje tradicija bluesa i podrav ske glaz beneba{tine. A sve to izvrsno predo~uje ambijent kojimnas njegovi (uglavnom) instrumentali vode. RijekaDrava (kao sredi{ nji dio materijala po kojemu je al-bum i dobio ime) sasvim sigurno nikad nije imalatako zanosan opis kakav se moè ~uti na ovomizda nju.

OLIVER

A l’OlympiaAquarius Records

Peti Oliverov live album predstav lja vrhunac njegove karijere. Nastup u presti`noj pari{kojdvorani osiguran je samo velikanima (kod nas

je jedino Tereza Kesovija uspjela ondje nastupati.Oliverov repertoar izveden na nastupu 24. trav njaove godine bila je mje{avina poznatih Ru nji}evihevergreena kao {to su Skalinada, Malinkonija,Oprosti mi, pape, Galeb i ja i drugih te vi{e ili ma njeuvjer ljivih pjesama ostalih autora s albuma nastalihu postru nji}ev skoj fazi njegove karijere. Dvijepjesme otpjevane su na francu skom jeziku — Nes-tajem sa zad njega albuma (u prepjevu Sans Toi) i EtMaintenat Gilberta Becauda. Olivera je pratioorkestar pod ravna njem Alana Bjelin skog, a nastupje, sasvim o~ekivano, ostvaren besprijekorno. Iakose na zapisu uìvo ne isti~e ugo|aj s koncerta, os-im kurtoaznog p lje ska i povremenih b lje skova, kao{to je uvod u Skalinadu ili Mor ski vuk/[to u~inila si ti,posrijedi je ipak reprezentativan uradak. Pritom ovajalbum naj vi{e podsje}a na izda nje Oliver u Lisin -skom, na kojemu se u atmosferi koncertne dvoraneosje}a potpuna Oliverova vladavina pozornicom.Ne{to druk~iji je album Oliver u HNK jer na njemusve skladbe potpisao Zdenko Ru nji}. Oliver al’Olympia sretno pobo lj{ava ovogodi{ nji di skograf -ski utisak Olivera Dragojevi}a, umnogome opleme -njuju}i blijedi dojam njegova zad njeg studij skog al-buma Vridilo je. U svakom slu~aju, Oliver ima dovo -ljno kvalitetnog materijala da jo{ jedanput pohodiOlympiju i ondje ponovno snimi album s potpunodruk~ijim materijalom.

PRLJAVO KAZALI[TE

Crno bijeli svijet/REHeroj ulice/RESuzy/Hit Records

Reizda nje drugog i tre}eg albuma Pr ljavogkazali{ta, odnosno polovica esencijalnogopusa snim ljena za Suzy, koji donosi

vode}e vokale Davorina Bogovi}a i JasenkaHoure (nedostaju punker ski prvijenac Pr ljavokazali{te i ~etvrti album Korak od sna uz prizvukpop glaz be), zorno pokazuje u kojoj se mjerirazvijao skladate lj ski opus Jasenka Houre. Crnobijeli svijet, objeloda njen na razme|u sedamde-setih i osamdesetih godina, pokazao je kako je»div lji de~ko« Houra na~inio savr{eni pop albumkojemu je pridodana producent ska energija PikeStan~i}a, {to je u ono doba rezultiralo naj bo ljeproduciranim albumom u Jugoslaviji. Crno bijelisvijet danas ne odlikuju samo ska evergreeni Miple{emo ili naslovna skladba, nego se njegovakakvo}a o~ituje u sjajnim pozadin skim pjesma-ma s ubrizganim urbanom ~emerom — Sam,Nedje ljom ujutro, Neki moji prijate lji i sjajne Novecipele. Album Heroj ulice doveo je Houru predmikrofon i zapravo je prete~a stila kakvoga jeKazali{te po~elo realizirati s Mladenom Bodal-cem kao glavnim vokalom. Stil ski nadahnutSpringsteenovim albumom The River teuspje{nicom Phila Collinsa In The Air Tonight, al-bum percipira me|usobni odnos Zagreba iDubrave, ìvota u gradu i na periferiji, ponaj vi{ekroz pjesme [iroke ulice, No}as sam iza{ao naki{u i Heroj ulice. Na albumu je nekako ostalazaklo njena izvrsna latino–skladba Amerika, kojaje mo`da, upravo zahva ljuju}i ovom reizda nju,dobila svoju doli~nu revalorizaciju.

RASPASHOW

Dignimo sidroCroatia Records

Croatia Records je u svojoj pretvorbi defini-tivno postala di skograf ska ku}a usmjere-na na pop i zabavnu glaz bu te na efektno

crp lje nje kataloga starih izda nja, tako da aktivnirockeri ondje imaju status ma njine. U tom kon-tekstu dava nje prilike mla|im nara{tajima zna~ida tvrtka o~ekuje i odre|eni komercijalni poten-cijal nadolaze}ih nada. Komercijalni potencijalRaspashowa leì ponaj prije u tome {to je pjeva~banda Kristijan Rahimov ski Akijev sin i {to sepovremeno moè prepoznati vokalna sli~nost.Laid back rock koji njeguje Raspashow sasvimsigurno moè postati poè ljan na komercijalnimradij skim postajama, ali band jednostavno nemapotencijal koji bi ga izdigao iznadzabavno–glaz bene druìne koja tek malo è{}ekoristi elektri~nu gitaru. Povremeno se osje}ajuo~in ski savjeti, pa pjesma Pozovi me na bal kaoda dolazi iz kajdanke Parnoga va ljka, a upravo utakvim trenucima Raspashow pokazuje ono naj -bo lje. Da je band i{ao tim putem, rezultati binedvojbeno bili dopad ljiviji od onoga {to senalazi na prvijencu. Producent albuma, Miro Bu -ljan, svoj je posao obavio uobi~ajeno dobro, auz ~lanove sastava potrudio se i da aran`manibudu solidno napisani. Naàlost, autorstvo pre-puno stereotipa Raspashowu ne priskrb ljuje titu-lu nade. Mogu}e rje{e nje za ovakav problem je~vr{}a svirka i ulazak u hard rock vode. Jer uovim vodama njihovi prvi ma~i}i nisu daleko ot-plivali.

B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G


24 B R O J 1 4 1 / 1 4 2 , P R O S I N A C 2 0 0 6 .

I Z C A N T U S O V E R A D I O N I C ENova izda nja

CA

NT

US

IZ

LO

G


komemoracija stanku horvatu - hds

Documents