komoraČ kao potencijalni izvor bioaktivnih molekula … · identificirana su 42 fenolna spoja u...
TRANSCRIPT
-
KOMORAČ KAO POTENCIJALNI IZVOR BIOAKTIVNIH MOLEKULA ZA RAZVOJ
FUNKCIONALNIH PROIZVODA
mag.ing. Valentina Kruk ([email protected])
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Izolacija i enkapsulacija bioaktivnih molekula samonikle i
kultivirane koprive i komorača i učinci na fiziologiju organizma
PlantBioPower, 2018.-2022.
-
Sadržaj
Sekundarni biljni metaboliti
Biljni ekstrakti kao sastojci funkcionalne hrane
Komorač (Foeniculum vulgare L.)
Tradicionalna upotreba komorača
Kemijski sastav komorača
Biološki aktivne komponente komorača
Biološko djelovanje bioaktivnih molekula komorača
-
Biljni ekstrakti kao sastojci funkcionalne
hrane Pojam „funkcionalna hrana” uveden je
1980. godine u Japanu
Skupina proizvoda koji uz nutritivnu
vrijednost imaju povoljno djelovanje na
zdravlje ljudi zbog prisustva bioaktivnih
molekula koje su ili prirodno prisutne ili
određenim postupkom dodane uproizvod
Biljni ekstrakti kao nosioci biološke
aktivnosti postali su značajni uproizvodnji funkcionalne hrane
-
Komorač – Foeniculum vulgare L.
samonikla, ljekovita, aromatična,
višegodišnja zeljasta biljka
iz porodice štitarki (Apiaceae)
narodna imena: koromač, morač
rasprostranjen u svim dijelovima
svijeta gdje prevladavaju topliji
klimatski uvjeti
koristi se u kulinarstvu, kozmetičkoj i
farmaceutskoj industriji te kao aroma duhanskih
proizvoda
-
Komorač –Foeniculum vulgare L.
-
Tradicionalna uporaba komorača u narodnoj medicini
probavne smetnje
endokrini poremećaji
reproduktivni poremećaji
respiratorni poremećaji
Za normalizaciju probave
Za poboljšanje laktacije, normalizacijuhormonskog i menstrualnog ciklusa nakonporoda
Kod upalnih bolesti gornjih dišnih puteva
Kod gastrointestinalnih poremećaja
Za prevenciju i liječenje bubrežnog kamenca
Kod gastritisa
Za jačanje imuniteta
Za poboljšanje potencije
Za gubitak težine
Za detoksikaciju organizma
-
Energetska vrijednost i
hranjive tvari Jed.mjere
Maseni udio (g/100g)
Korijen Sjemenke
Energetska vrijednost Kcal 31 345
Voda g 90.21 8.81
Proteini g 1.24 15.8
Masti g 0.2 14.87
Ugljikohidrati g 7.3 52.29
Vlakna g 3.1 39.8
Pepeo g 1.05 8.22
Razlike u kemijskom sastavu korijena i sjemenke komorača (Foeniculum vulgare L.) (USDA)
-
Minerali Jed.mjere
Maseni udio (mg/100g)
Korijen Sjemenke
Kalcij, Ca mg 49 1196
Željezo, Fe mg 0.73 18.54
Magnezij, Mg mg 17 385
Fosfor, P mg 50 48.7
Kalij, K mg 414 1694
Natrij, Na mg 52 88
Cink, Zn mg 0.2 3.7
Bakar, Cu mg 0.065 1.067
Mangan, Mn mg 0.191 6.533
Razlike u udjelima minerala u korijenu i sjemenkama komorača (Foeniculum vulgare L.) (USDA)
-
Masne kiseline %
Palmitinska kiselina 5.34
Stearinska kiselina 1.17
Petroselinska kiselina 74.8
Oleinska kiselina 4.74
C18:1nc 0.46
Linolna kiselina 12.74
Arahidonska kiselina 0.34
Linolenska kiselina 0.37
SFA (zasićene masne kiseline) 6.85
MUFA (nezasićene masne kiseline) 80.00
PUFA (višestrukonezasićene masne kiseline) 13.11
PUFA/SFA 1.91
Masne kiseline identificirane u ulju sjemenki komorača (Foeniculum vulgare L.) (Sayed-Ahmad i sur., 2017)
-
U ekstraktu sjemenki komorača određene su značajne količine fitosterola i to kampesterola, stigmasterola, β-sitosterola i Δ5avensterola (Islam i sur., 2017)
-
Sastav eteričnog ulja komorača (Foeniculum fulgare L.) (Sayed-Ahmad i sur., 2017)
• Sjemenke komorača sadrže 2-6%aromatičnog eteričnog ulja, doklistovi i stabljike sadrže znatnomanji udio eteričnog ulja (1-1.5%)
• Sadržaj eteričnog ulja sesmanjuje povećanjem zrelostibiljke
• Na udio eteričnog ulja i njegovihsastavnica značajno utječusortiment, uvjeti uzgoja i
kemotip biljke
-
Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da eterična uljaposjeduju brojne farmakološke učinke kao što su antibakterijski, antivirusni, antifugalni i mnogi drugi
Salehi i suradnici (2015) proveli su istraživanje u kojem su potvrdili da eterično ulje sjemenki komorača u udjelu od 0.05 % može zamijeniti dodatak sintetskih konzervansa, a da se pritom ne mijenjaju tekstura, boja i senzorska svojstva kruha
-
Identificirana su 42 fenolna spoja u komoraču, a flavonoli i derivati ističu se kaoglavna fenolna skupina u svim dijelovima biljke (Ferioli i sur., 2017; Parejo i
sur., 2004).
Dua i suradnici (2013) dokazali su da su sjemenke komorača odličan izvorfenolnih spojeva, posebice flavonola kvercetina te fenolnih kiselina poput galne
i kafeinske kiseline dok Soliman i suradnici (2002) potvrđuju prisutnostderivata kamferola, kvercetina i rutina u listovima i plodovima biljke
Cvijet komorača sadrži veći udio aromatkih spojeva u odnosu na listove Udio fenolnih spojeva razlikuje se u ovisnosti o dijelu biljke (list, korijen,
stabljika, cvijet, plod) i agroekološkim uvjetima u kojima biljka uspijeva
Fenolni spojevi komorača (Foeniculum vulgare L.)
-
Biološko djelovanje Dio biljke Fitokemikalije
1 estrogeno eterično ulje sjemenki dianetol, fotoanetol
2 hepatoprotektivno eterično ulje sjemenki β-miricen, limonen
3 antitrombocitno eterično ulje sjemenki trans-anetol
4 antioksidativno cijela biljka 3-kafeoilkvinična kiselina, kvercitin-3-O-galaktozid, kamferol-3-O-glukozid, kamferol-3-O-rutinozid,
ružmarinska kiselina, 3´,8´,binaringenin
5 antitumorsko eterično ulje sjemenki anetol
6 antibakterijsko stabljika dilapiol, psoralen, bergapten, skopoletin, imperatorin,
dilapional 9
7 fungicidno stabljika, list 2,4-undekadienal, linoleinska kiselina, oleinska kiselina,
1,3-benzendiol, undekanal
Biološke aktivnosti pojedinih bioaktivnih spojeva u različitim dijelovima komorača (Foeniculum vulgare L.)
(Badgujar i sur.,2014)
-
HVALA NA PAŽNJI!
-
Literatura
• Badgujar, S. B., Patel, V. V., & Bandivdekar, A. H. (2014): Foeniculum vulgare Mill: a review of its botany, phytochemistry, pharmacology, contemporary
application, and toxicology. BioMed Research International
• Beyazen, A., Dessalegn, E., & Mamo, W. (2017): Phytochemical screening and biological activities of leaf of Foeniculum vulgare (Ensilal). International
Journal of Chemical Studies, 5(1), 18-25.
• Ferioli, F., Giambanelli, E., & D'Antuono, L. F. (2017): Fennel (Foeniculum vulgare Mill. subsp. piperitum) florets, a traditional culinary spice in Italy:
evaluation of phenolics and volatiles in local populations, and comparison with the composition of other plant parts. Journal of the Science of Food and
Agriculture, 97(15), 5369-5380
• Guerriero, G., Berni, R., Muñoz-Sanchez, J., Apone, F., Abdel-Salam, E., Qahtan, A., & Siddiqui, K. (2018): Production of plant secondary metabolites:
Examples, tips and suggestions for biotechnologists. Genes, 9(6), 309.
• Islam, M. A., Jeong, B. G., Jung, J., Shin, E. C., Choi, S. G., & Chun, J. (2017): Phytosterol determination and method validation for selected nuts and seeds.
Food Analytical Methods, 10(10), 3225-3234.
• Otoni, C. G., Pontes, S. F., Medeiros, E. A., & Soares, N. D. F. (2014): Edible films from methylcellulose and nanoemulsions of clove bud (Syzygium
aromaticum) and oregano (Origanum vulgare) essential oils as shelf life extenders for sliced bread. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 62(22), 5214-
5219.
• Parejo, I., Jauregui, O., Sánchez-Rabaneda, F., Viladomat, F., Bastida, J., & Codina, C. (2004): Separation and characterization of phenolic compounds in
fennel (Foeniculum vulgare) using liquid chromatography− negative electrospray ionization tandem mass spectrometry. Journal of Agricultural and Food
Chemistry, 52(12), 3679-3687
• Sayed-Ahmad, B., Talou, T., Saad, Z., Hijazi, A., & Merah, O. (2017): The Apiaceae: ethnomedicinal family as source for industrial uses. Industrial Crops and
Products, 109, 661-671.
• Salehi, E.A., M. Fasihifar, and Z. Sheikholeslami (2015): Investigation on the effect of fennel essence on sensorial, textural and microbial properties of
baguette bread. Journal of Applied Environmental and Biological Sciences, 4, 83–87.
• Shaaban, H. A., El-Ghorab, A. H., & Shibamoto, T. (2012): Bioactivity of essential oils and their volatile aroma components. Journal of Essential Oil
Research, 24(2), 203-212.
• Soliman, F., Shehata, A., Khaleel, A., & Ezzat, S. (2002): An acylated kaempferol glycoside from flowers of Foeniculum vulgare and F. dulce. Molecules, 7(2),
245-251.
• Šilješ, I., Grozdanić, Đ., Grgesina, I. (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb