Kompetencijski okvir vjeroučitelja/voditelja županijskih stručnih vijeća

Modul I.

osvješćivanje i osnaživanje osobnih kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu

Interaktivno predavanje -------- radionice

Profil vjeroučitelja/voditelja ŽSV-a

„Čovjek pronalazi sebe samo kroz druge“. (Buber)

Uloge vjeroučitelja u odgojno-obrazovnom procesu

Poučavatelj Razrednik Mentor/savjetnik Voditelj izvannastavnih aktivnosti Voditelj županijskog stručnog vijeća _____________________ U kojoj ulozi se osjećam sigurno, zaštićeno,

dobrovoljno, kreativno, stručno? Kako se osjećam u ulozi voditelja?

Vjeroučitelj/voditelj ŽSV-a - radni uvjeti

Izmijenjen društveni kontekst,

školski kontekst,

komunikacijski kontekst,

kompetencije nastavnika,

stilovi i metode učenja,

zahtjevi učitelja/kolega

Kompetencije nastavnika prema istraživanjima provedenima u europskim državama

1. Osposobljavanje za nove načine rada u razredu; (planiranje, izvođenje i praćenje nastavnih procesa)

2. Osposobljavanje za razvijanje novih kompetencija i novih znanja kod učenika („poučiti ih kako treba učiti“)

3. Osposobljavanje za nove radne zadatke izvan razreda u školi i izvan nje

4. Razvijanje vlastite profesionalnosti; raznovrsni izvori za cjeloživotno učenje

5. Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije (preuzeto iz školskog priručnika 2007/08, str.

181)

Voditelj – zadaci i ciljevi

Koja očekivanja imam od Agencije za odgoj i obrazovanje?

Zadaci i ciljevi Agencije za odgoj i obrazovanje (MZOŠ- pokrovitelj)

Odgovor na društvene izazove i izmijenjene zahtjeve odgojno-obrazovnog procesa

~ organiziranje stručnog usavršavanja (katalog obveznog stručnog usavršavanja od 1999. godine, kaskadni model)

~ izrada strateških dokumenata

~ praćenje međunarodnih iskustava

~ osiguravanje uvjeta za cjeloživotno učenje

Razvojni dokument Strategija razvoja stručnog usavršavanja(AOO, svibanj, 2009).

u skladu s prijedlogom i izradom Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji donosi vrijednosti i opće ciljeve odgoja i obrazovanja

ciljevi strategije odnose se u vremenu od 2009.-2013. godine kako bi se promjene postupno uvodile ovisno o različitim uvjetima: „materijalnim, kadrovskim, financijskim“ (prema Strategiji, str. 5) i istovremeno se odvijao proces vrjednovanja.

Zadaća Agencije

organizirati edukaciju voditelja stručnih vijeća „ u suradnji s nastavničkim fakultetima, školama i drugim stručnim i znanstvenim institucijama“. (prema KG (2002)2, str. 130).

teme: opće značenje za sve djelatnike u odgojno-obrazovnom procesu s naglascima na aktualnu problematiku s kojima se susreću nastavnici u sadašnjem radu.

Uloga i odgovornosti voditelja ŽSV-a

Voditelji žsv-a su „sustručnjaci koji uz stručnu i organizacijsku potporu i vodstvo savjetnika Agencije prosljeđuju važne informacije i spoznaje svim ostalim radnicima za koje su zaduženi ili organiziraju za njih stručne skupove (kaskadni model stručnog usavršavanja).“ (prema razvojnom strateškom dokumentu AOO)

Vjeroučitelji/voditelji ŽSV-a

Izvori za upoznavanje svrhe, ustroja i rada županijskih vijeća vjeroučitelja nalaze se u

Katehetskim glasnicima

(2001)2 – uloga stručnih kolegija/vijeća vjeroučitelja,

(2002)2- o stručnim vijećima vjeroučitelja.

Rad stručnih vijeća

osmišljavanje modela stručnog usavršavanja u suradnji sa višim savjetnikom iz AOO

obrada dinamičnih i prioritetnih zadaća i tema (predmetne i interdisciplinarne) proizašli kao ishodi potreba učitelja, npr. „važnost znanja, suodnos propisanih dokumenata i školske prakse, razvijanje kompetencija unutar osam polja kompetencija, provođenje Državne mature u srednjim školama, ozračje u odgojno-obrazovnim ustanovama ili aktivne metode učenja i poučavanja.“ (str. 12)

razrada konkretnih potreba elemenata katehetske struke

Korisnici –učenici (cjeloviti rast i razvoj)

prema Uniji nastavniče kompetencije omogućuju razvoj učeničkih kompetencija, cjelovito obrazovanje i cjeloživotno učenje

razvijanje navedenih potreba odgovara zahtjevima društva: sporazumijevanje na materinskom jeziku, sporazumijevanje na stranim jezicima, matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji, digitalne kompetencije, učiti kako učiti (stilovi učenja koje razvijaju znanja, stavove, vještine i sposobnosti), socijalne i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izražavanje)

cjelovi pristup podrazumijeva razvijanje i osnaživanje vlastitih religioznih kompetencija radi zadovoljenja duhovnih, religioznih potreba i cjeloviti pristup stvarnosti

Religiozne kompetencije

U časopisu Nova prisutnost 7 (2009) 2, 245-264, str. 261 u članku Ana Thea Filipović, Vjeronauk u školi pred zahtjevima vrednovanja, spominje kompetencije koje bi učenici mogli postići pozivajući se na Dietrich BENNER, Bildungsstandards und Qualitatssicherung im Religionsuntericht, Religionspadagogische Beitrage, 53 (2004) 13.

Religiozne kompetencije (I. dio)

1. Razumijevanje čovjeka kao religioznoga bića i usvojenost stava otvorenosti za religiozno tumačenje čovjeka i svijeta

2. Osviještenost o vlastitoj religioznosti i sposobnost njezina izražavanja na osobnoj i zajedničkoj razini

3. Sposobnost zauzimanja stava prema stvarnosti vjere i religije koji je utemeljen na njihovu poznavanju

4. Poznavanje kršćanstva, osobito katoličke vjere koja je obilježila povijest i kulturu hrvatskoga naroda i drugih naroda na ovim prostorima, a koja i danas živi u Crkvi koja je nezaobilazan čimbenik suvremenoga društvenoga života

5. Prepoznavanje kršćanske vjere kao autentičnoga odgovora na pitanje životnog smisla

Religiozne kompetencije (II. dio)

6. Poznavanje sadržaja i temeljnih dokumenata kršćanske vjere kao moguće orijentacije u vlastitu tumačenju svijeta i života te spremnost na sučeljavanje s njima

7. Prihvaćanje poticaja vjere kao moguće pomoći u osobnom sazrijevanju u individualnoj i socijalnoj dimenziji

8. Usvojenost religioznog rječnika i sposobnost vjerske komunikacije

9. Poznavanje drugih religija, vjerovanja i svjetonazora te usvojenost stava tolerancije i spremnosti na dijalog i suradnju s drugima i drugačijima

10. Sposobnost kritičkog propitivanja i prosudbe različitih oblika religioznog mišljenja i ponašanja

Voditeljeva samoprocjena

Koliko sam iz uloge nastavnika/vjeroučitelja osvijestio/la navedene zahtjeve i na koji način odgovaram na njih?

Koliko iz uloge voditelja vodim računa da sadržaji aktiva odgovaraju zahtjevima nastavnika/vjeroučitelja?

Korištena literatura

Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013., Vlada Republike Hrvatske

Školski priručnik, Znamen 2007/2008, 2008/2009, 2009/2010

Katehetski glasnik (2001)2, (2002)2, str. 130. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski

odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (2008.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Nova prisutnost, časopis za intelektualna i duhovna pitanja, god.7 (2009), br.2

Radni sadržaji modula

I. modul - Upoznavanje sa dokumentima o ustroju vijeća, vođenju i zadaćama vijeća i voditelja te osvješćivanje osobnih kompetencija za vođenje i rad u grupi i s grupom.

Upoznavanje, samoizricanje, razvijanje povjerenja, aktivno slušanje

II. modul -Osvješćivanje socijalnih, društvenih kompetencija.

Rad s drugima, preuzimanje uloga, vrjednovanje rada III. modul – Unaprjeđenje profesionalnosti u susretu s

različitim subjektima odgojno-obrazovnog procesa, unaprjeđivanje religioznih kompetencija, stilovi i osobine vođenja, usklađenost verbalne i neverbalne komunikacije, organizacijske kompetencije

Modularni pristup: RADI ČEGA?

trajnije mjesto za učenje, reflektiranje profesionalnih iskustava, razumijevanje zahtjeva, otkrivanje resursa za djelovanje, pružanje i dobivanje podrške, cjeloviti uvid u vlastiti rad. Između dvaju modula predviđen prostor zaosvješćivanje sadržaja, povezivanje teorije spraksom, primjenu i vrjednovanje

Cilj modula:

Prepoznavanje i razvijanje kompetencija (osobnih, socijalnih, profesionalnih, religioznih), osvješćivanje vlastite uloge u odgojno-obrazovnom procesu, objašnjenje, trokut

Prepoznavanje novih zahtjeva s kojima se vjeroučitelji susreću u radu

Osvješćivanje ponuđenih sadržaja i procesa koji se odvijaju u vijeću vjeroučitelja

Učenje iz vlastitih iskustava kroz razvoj vještina samorefleksije:

Stjecanje vještina samorefleksije

Kolbova shema iskustvenog učenja (iskustvo, refleksija, konceptualizacija, primjena) ► mogućnost razvijanja vlastitog profesionalnog stava, vrjednovanje vlastite kompetentnosti na kognitivnoj, emocionalnoj i iskustvenoj razini,

- Sokratska metoda učenja, dijaloškom formom postiže se samo uvid koji dolazi iznutra putem otvorenih pitanja i odgovora