komunikacija mirjana stamenovic
DESCRIPTION
KomunikacijaTRANSCRIPT
-
Prof. dr Mirjana Stamenovi
-
Kroz proces predavanja uesnici e biti u prilici da: shvate vanost dobrih komunikativnih vetina u izgradnji odnosa izmedju obolelih i zdravstvenih radnika
prepoznaju svoje jake strane i slabosti u komunikaciji sa populacijom obolelih
prepoznaju vanost razvijanja vetina za ostvarivanje brinog odnosa sa obolelima
shvate znaaj verbalne i neverbalne komunikacije
-
Ishodi:1. Da se shvati vanost dobrih komunikativnih vetina u izgradnji odnosa zdravstveni radnik korisnik2.Da zdravstveni radnik istakne jake strane u komunikaciji i da prepozna svoje slabosti3. Da zdravstveni radnik prepozna model zbliavanja sa korisnikom- samopouzdanje- prihvatanje samoga sebe- otvorenost u komunikaciji4.Da zdravstveni radnik shvati znaaj verbalne i neverbalne komunikacije5.Da zdravstveni radnik prepozna vetine i kvalitet za korisnika koji e mu pomoi u komunikativnom procesu i da ih uveba - sluanje- postavljanje pitanja- ohrabrivanje
-
Pojam: latinska re comunicare uraditi neto zajedniki ukljuiti nekog drugog povezati se sa individualni razgovori sloeni procesi u grupama
Komunikacija odnos, kontakt, veza izmedju osoba
uzajamnost
-
vitalna veza izmedju zdravstvenih radnika i korisnikaprecizna
Definicije:Komunikacija je slanje i primanje poruke
Komunikacija je proces prenoenja informacija oseanja, ideja, saznanja itd. korienjem simbola, rei, brojeva, crtea i dr.
-
Komunikacija ukljuuje sveobuhvatnu ljudsku linost
Komunikacija reflektuje ono to se deava unutar nas samih kao i van nas
Kako i ta komuniciramo zavisi od:
telesnih senzacija ideja misli percepcije oseanja sudova emocija prethodnih seanja iskustava
-
Sposobnost verbalnog i neverbalnog izraavanja (kultura i situacija)
Izraavaju se miljenja elje savet, pomo potrebe oekivanja strahovi
Komunikacija u izgradnji meuljudskih odnosa empatije kvalitet kontrole emocija ivota ponaanja
-
Usklaeno verbalno i neverbalno izraavanje jepotovanje duhovnih, moralnih vrednosti, potenjai istine otvoreno iskreno
Iskreno i autentino izraavanje negativnih i neprijatnih oseanja konstruktivna reenja
-
ELEMENTI KOMUNIKACIJE
Poiljac Poruka Metod Primalac Povratna informacija Pismeni Usmeni Vizuelni Gestikulacioni Mehaniki
Pod uticajem
Kulture Znanja Potreba Ciljeva Prethodnog iskustva Vrednosti Uloga Sposobnosti
-
Komunikacija zavisi od:Komunikacija interakcija obrazovanja kultureKomunikacija ima pet emocijaaspekata: opaanja poiljalac porukaKomunikacija je od metoda slanja porukesutinskog znaaja za primalaczdravstvene radnike povratna sprega
-
smetnje
izbor formulisanje prenos primanje razumevanje informacija poruke poruke poruke poruke
poiljalac primalac
povratna sprega
Model procesa komunikacije
-
Neposredne i posredneso cicijalne interakcije Podrazumeva emocionalnu razmenu Uspeva ako postoji isti ili zajedniki KOD (rei, jezik)
Osnovni nain optenja meusobom ljudi ostvaruju govorom verbalnom komunikacijom
Govor osnovni oblik verbalne komunikacije esto je potpomognut: > naglaavanjem pojedinih glasova ili rei
> pauzama u toku govora
> menjanjem ritma u toku govora
Kao sredstvo komunikacije moe da slui sve u nama i oko nas
-
Izraena u obliku: menjanja mimike izraz lica i pokreti telesni dodir pogled rastojanje do sagovornika
ovek komunicira: izrazom lica, dranjem tela, pokretima, nainom odevanja, tonom i bojom glasa, potvrdnim klimanjem glave, blago podignutim obrvama, kontekstom i vremenom u kome alje poruku.
-
konstruktivna
nekonstruktivna
Konstruktivna komunikacija: skladna, jezgrovita, pozitivna,jasna, realna, ozirna, prijemiva, otvorena, iskrena, potena,taktina.
U konstruktivnoj komunikaciji naroitoje vano neverbalno ispoljavanje
Nekonstruktivna komunikacija: nametanje svog stava,prigovaranje, bockanje, duhovitost na tu raun.
Dobra struna i profesionalna komunikacija na nivouINTERVJUA vie je umetnost nego nauka vetina koja se uenjem i praksom usavrava ciljana, a ne proizvoljna
-
Opti faktori komunikacije
Jezik: kultura, stepen razvijenosti, psiho-socijalna i intelektualna razvijenost
Pol: razlika izmeu mukaraca i ena
Vrednosti i percepcije
Lina irina
Uloge i meuljudski odnosi
Okolina
Podudarnost: verbalna i neverbalna
-
Faktori vani za komunikaciju
Osoba ne moe da ne komunicira
Poruka se alje i prima
Poslata poruka nije obavezno i primljena poruka
Poruka ima otvoreno i zatvoreno znaenje
Komunikacija postaje disfunkcionalna kada osoba ne prihvata odgovornost za svoju komunikaciju
-
Faktori za verbalnu komunikaciju
Tempo / brzina
Jednostavnost
Jasnoa i saetost
Vreme i vanost
Prilagodljivost
Verodostojnost
Humor
-
Faktori za neverbalnu komunikaciju
Lina pojava
Stav i dranje
Izrazi lica
Gestovi
-
Davanje informacija nije komunikacija
Poiljalac je odgovoran za jasnou
Koristite jednostavan i egzaktan jezik
Povratna informacija treba da bude ohrabrena
Poiljalac treba da ima kredibilitet
Pohvaljivanje drugih je esencijalno
Direktni kanali komunikacije su najbolji
-
STILOVI KOMUNIKACIJE- R. NORTON - Dramatian stil komunikacije
Oputeni stil komunikacije
Prijateljski stil komunikacije
Otvoren stil komunikacije
Svadljiv stil komunikacije
Empatian stil komunikacije
Fleksibilan stil komunikacije
Rigidan stil komunikacije
Agresivni stil komunikacije
Asertivan stil komunikacije
Pasivan stil komunikacije
-
Psiholoko-socijalni aspekti komunikacije
stil: pasivan, agresivan, asertivan gestikulacija
shvatanje vremena shvatanje prostora
kulturne vrednosti politika korektnost
Komunikacijska sestra korisnik
Okruenje formalno neformalno
Socijalna komunikacija patronaa (osoba-osoba ne sestra-pacijent)
Interakcije uvodna faza radna faza zavrna faza
-
Neverbalni aspekti komunikacije sposobnost promatranja komunikacije udaljenost i lini prostor dodir poloaj i dranje tela u odnosu na sagovornika privatnost kontakt oima paralingvistina komunikacija
Verbalni aspekti komunikacije zatvorena pitanja otvorena pitanja sugestivna i viestruka pitanja proveravajua pitanja umee postavljanja pitanja razumevanje pitanja i pretpostavke
-
Osobine dobrog verbalnog nastupa osmiljenost svrsishodnost pravinost govorna norma ivahnost govora
Loe osobine komunikatora strogost hladnoa neravnopravnost nezainteresovanost
-
Neverbalna komunikacija
Spontane reakcije
Misli i procena vizije (budua deavanja) samoprocena bolest procena drugog ivotna situacija razmiljanja o deci, reavanje problema branom drugu Oseanja i raspoloenja nesigurnost oajanje nemir depresija san strah panika bes strah
Telesne reakcije bol umor napetost muka i gaenje oputenost svrab
-
Cilj komunikacije je dvosmeran:
1. pribliavanje korisniku otvoren i individualan proces 2. izgradnja odnosa poverenjateko se kontrolie usmerena komunikacija Komunikacija: > verbalna usmeno, pismeno> neverbalna znaci, signali
Dobra komunikacija: kvalitetna praksa Razvoj sposobnosti za komunikaciju: poboljanje kontakta sa korisnikom
Komunikaciji se ne pridaje dovoljan znaaj kao preduslov za kvalitetan rad zdravstvenih radnuika
-
emitovanje primanjeznakova
Komunikacija se ui u cilju: da se shvati vanost dobrih komunikativnih vetina u izgradnji odnosa zdravstveni radnik korisnik da zdravstveni radnik istakne svoje jake strane u komunikaciji da zdravstveni radnik prepozna svoje slabosti u komunikaciji da zdravstveni radnik prepozna model zbliavanja sa korisnikom kroz otvorenost u komunikaciji (samopouzdanje, prihvatanje sebe) da zdravstveni radnik shvati znaaj verbalne i neverbalne komunikacije da zdravstveni radnik prepozna vetine i kvalitet za korisnika koji e mu pomoi u komunikativnom procesu i da ih veba
sluanje postavljanje pitanja ohrabrenje
-
Komunikacija je ciljana
Planiranje ciljeva
1. ta je cilj13. utanje (davanje inicijative)
2. Problemi u planiranju ciljeva14. Dodir
3. Kako uspeti? 15. Saoptavanje loih vesti
4. Analiza ciljeva (prioritet)16. Procenjivanje stilova
5. Nain da se cilj postigne suoavanja i planiranje
6. Sklapanje ugovora (dogovor) podrke
7. Modeliranje demonstriranje 17. Poricanje
8. Davanje domaih zadataka18. Ljutnja
9. Voenje vebi19. Pretvaranje
10. Igranje uloga20. Depresija
11. Suprostavljanje21. Prihvatanje
12. Podrka
-
- pruanje emotivne podrke korisniku -Ciljevi:pomoi korisniku da spozna vlastite potrebepomoi korisniku da iskusi oseanje biti prihvaenpoveati samodomet korisnikaobezbediti podrku vezanu za promeneutvrditi komunikacijukoristiti minimalno verbalne aktivnostiosmisliti komunikaciju individualnoprihvatiti korisnika a ne presudjivatidavati otvorene izjave i postavljati otvorena pitanjaslagati se sa korisnikombraniti korisnika (njegov advokat)ne ignorisati korisnikove zahteveuskladiti ciljeve
-
Neverbalna komunikacija Svesna ili nesvesna poruka bez rei
Aspekti neverbalne komunikacije: direktan kontakt sa drugima osnova za poverenje ili nepoverenje prenos vie poruka istovremeno pojaava ili slabi neverbalnu komunikaciju spontanost, unutranje reakcije svesno, polusvesno, nesvesno izraavanje (simpatija, antipatija, elja, oekivanja, oseanja, raspoloenja) nesvesno govori o odnosu nain kako se neto kae (govor tela) odnos izmeu dve strane
Neverbalno, najdublja osnova kontakta izmeu dve osobe
Neverbalni izrazi su kulturno i individualno obeleeni
-
Neverbalna komunikacijaAgresivnostAsertivnostNeasertivnostIzraz licaNapetost ljuti izraz licaOputenost, prijatan izraz , primeren kontakt oima na nivou druge osobeNervozan izgled, oboren pogledStav, dranje telaRuke na bokovima, ulaz u lini prostor sagovornika. Stoji kada drugi sede. Pokuaj dominacije.Oputenost, pravilno dranje. uva se vlastiti lini prostorZgurena neudobna pozicija. Oslanjanje zbog podrke, spremnost da se ustukneTonGlasan, zahtevajui, pretei i nadmoanvrst,samouveren i topao, pokazuje potovanje za drugeTih, odaje kolebljivost i nesigurnost, lako ga je potcenitiGestikulacijaOtre, nagle, stisnute akeNaglaavaju ono to je vanoOdaju nervozu i strepnjuVerbalna komponenta govoraOtkrivanje, napadanje, poniavanje, elja za pobedom po svaku cenuIskreno izraavanje oseanja, jasne porukeNemogunost da se kae ono to se eli, izvinjavanje, poputanje drugoj osobi
-
zahteva:Prisutnost (prihvatanje i zainteresovanost)Sluanje (osetljivost, razumevanje i uzdravanje od formiranja suda o staroj i oboleloj osobi)Potovanje sagovornikove percepcije, situacije ili dogadjajaBrinost (strpljivost, iskrenost, ohrabrenje)Otvorenost (otkrivanje, pokazivanje sebe) - terapiski odnos -Prihvatanje (pratanje) sadraj komunikacijeSaoseanje (empatija, razumevanje)
-
ZDRAVSTVENI RADNIK KORISNIK
Realizacija procena udobnosti korisnika
kontinuirano staranje od strane zdravstvenog tima
postizanje ciljeva dnevnik, iskaz
kreiranje prilika za korisnikovo izraavanje
podrka za korisnikova pitanja i diskusiju
pruanje novih informacija korisniku
pruanje informacija i objanjenja porodici
-
Remeujui faktori u komunikaciji
Miljenje: tekoe u koncentraciji, seanju, pamenju tekoe u donoenju odluka zbunjenost previe misli odjednom vraanje na period suoavanja sa problemom iskrivljen doivljaj vremena gubitak interesa
Telesni znakovi: umor, nemir, razdraljivost vrtoglavica, drhtanje, oteano disanje, stezanje, guenje, pritisak prehlada poremeaj apetita miina napetost poremeaj menstrualnog ciklusa
-
Remeujui faktori u komunikaciji
Miljenje: 1. Stanje zaleenosti (bez oseanja) dogaaj kao san 2. Stres, uas, briga ugroena sigurnost 3. Oseaj nemoi, beznadenosti, bespomonosti ugroavajue opasno stanje 4. Tuga gubitak 5. Stid prevladavanje stresa 6. Krivica usmerena prema sebi i drugima 7. Ljutnja / agresivnost besmislenost, nepravednost, ranjivost, postienost, nerazumevanje, gubitak ponosa i samopotovanja > zato ba meni < ; > zato ba ja < 8. Ohrabrenost, enja enja za prolou, obeshrabrenost zbog gubitkagubitak kontrole nad vlastitim ivotom > oboleli
-
Remeujui faktori u komunikaciji
Ponaanje:
snane reakcije na promene
rizino ponaanje
smanjenje obima posla
povlaenje od ljudi ili preterana zavisnost
Disfunkcionalna komunikacija
Nema pozitivne interakcije
-
Komunikacija u zdravstvu ZN Specifinosti-emocionalni-psiholoki-socioloki faktori-etioloki
Zdravstveni radnik uspean u komunikacijiObolela osoba ranjiva, emotivno potroenaEfikasna komunikacija dobar odnos zdravstveni radnik korisnik kvalitet zdravstvene usluge
-
Sadanjost
EmpatijaEtikaEmocije StrunostProlostBudunostUsmerenostRacionalnost
-
Sluanje i opaanje - najvrednije vetine komunikatora - prikupljanje subjektivnih i objektivnih podataka za kvalitetnu procenu - sestrinske dijagnoze i intervencije procena (precizna) preduslov razumevanja
Komunikativan proces aktivno sluanje preduslov za opisivanje ponaanja sagovornika Zdravstveni radnik energija i koncentracija
-
Pre nego to zaponekomunikaciju sa obolelomosobom treba:1.proceniti funkcionalnu sposobnost osobe sa kojom elimo da komuniciramo
2.prilagoditi komunikaciju emocionalnom stanju sagovornika
3.dizajnirati komunikaciju prema senzornim funkcijama
4.zadovoljiti psihosocijalne potrebe obolele osobe na osnovu njegovog iskaza
5.zadovoljiti i uvaavati miljenje lanova porodice
-
KOMUNIKACIJA SA KORISNIKOM
Razmena informacija Razumevanje cele osobe razumevanje njenog psihosomatskog stanja, uticaja posla, porodice, kue > pitanja ne treba fokusirati samo na simptome sluanje korisnikove perspektive > korisnik ima ideje o svom stanju, buduim dogaajima i zabrinut je razmena informacija > zdravstveni radnici esto ne daju dovoljno informacija korisniku uee korisnika u donoenju odluka > promena ponaanja ohrabrivanje korisnikaKorienje komunikacijskih vetina
-
ZDRAVSTVENI RADNIK
- gleda sagovornika u oi, - naginje se prema sagovorniku - uspostavlja sa sagovornikom kontakt oima - prua sagovorniku potpunu panju - dobro slua i precizno opaa.
Potvrda da se sagovornik slua nalazi se u odgovorima da, ta jo, nastavite, recite neto vie .....
-
ASERTIVNI STIL KOMUNIKACIJE
Podrazumeva:aktivnu ulogupozitivan, brian nekritini stavodravanje vlastitih prava, bez odricanja prava drugih sposobnost da se prenose elje na jasan direktan nain bez pretnji ili napada
Omoguava da:budete tretirani spotovanjemimate razlono radno optereenjejednak poloaj u timumogunost da odredite vlastite prioritetepitate ono to eliteodbijete bez oseaja krivice i izvinjavanja
-
METODE KOMUNICIRANJAVerbalnaNeverbalna itanje kontakt oima pisanje ton glasa sluanje izrazi lica govorenje gestikulacija dodir hod dranje poloaj tela fiziki izgledVano je da postoji kongruentnost porukaInkongruencija ne postoji saglasnost
-
DOBRI MEULJUDSKI ODNOSI- dobra komunikacija -
Nesporazumi u interaktivnoj komunikaciji posledica su moguih
individualnih razlika u intelektualnim sposobnostima
unutranjih smetnji: umor, bolest, napetost
uticaja nesvesnih ili svesnih mehanizama na formulaciju ili tumaenje poruka
poslata poruka nije uvek i primljena poruka
-
PRUANJE EMOTIVNE PODRKEtroi zdravstene profesionalce
Zdravstveni radnici su u prilici da pomau i estose susreu sa tuim oseanjima
Zdravstveni radnici pokazuju veu osetljivost zadruge ljude i njihove potrebe
Preosetljivost oseanjima kod zdravstvenihradnika dovodi do emocionalne iscrpljenosti izgaranje
-
Kako zdravstveni radnik treba da reaguje na:
Tugu, bes, strah, nemo, patnju, kao iemocije koje poseduju ogroman energetski naboj, pune i prazne oveka, izraavaju potrebu da budu prihvaene
razgovor lekovit sagovornik zadovoljan i ohrabren
kroz umee sluanja davanja dozvole za emocije i potreberazvijanje i negovanje osetljivosti za prepoznavanje oseanja i potreba i njihovo razumevanje i prihvatanje pruanje emotivne podrke ohrabrivanjezadovoljiti svoje potrebe i spreiti emocionalno troenje
-
Sestra u komunikativnom procesu
Kreator konstruktivne komunikacije Pravilno govori jezik Ostvaruje kontakt sa korisnikom kao vanom linou Oslovljava korisnika imenom i prezimenom Ne govori sa korisnikom sa visine niti ga potcenjuje Ima u vidu da korisnik zna vie o sebi nego drugi Slua korisnika kad govori o sebi Profesionalna je u komunikaciji Nesme da se socijalizuje sa korisnikom Komunicira na terapeutski nain
Bez jasne komunikacije sestra ne moe da procenjujeBelei, evaluira akcije u odreenoj vetini
- Bez komunikacije nema sestrinstva -
-
TERAPEUTSKI KOMUNIKATIVNI PROCES
Odvija se kroz: dijalog sa odredjenim ciljem poverenje i doziranu bliskost umee pomaganja jasno definisanih reakcija sagovornika
Ovako ostvarena terapeutska komunikacija sa obolelima i starima dae najmanje dve koristi: zadovoljnog zdravstvenog radnika srenu obolelu/staru osobu koja ima mogunost da ivi kvalitetnije uz podrku terapeuta
-
TERAPEUTSKI KOMUNIKATIVNI PROCES
Najlake se ostvaruje ako je komunikator:
jasan u komunikaciji srdaan i iskren u komunikaciji opominje, a ne kanjava hvali i ohrabruje sagovornik poverljiv razume miljenje sagovornika koristi pohvale u komunikaciji (dozirano) brani interes sagovornika komunicira na primeran i prepoznatljiv nain
-
STANJE KORISNIKAProuzrokuje razliit emotivni odnos korisnika i njegove porodice
Odnos je individualan i podrazumeva: ravnodunost oseaj krivice anksioznost oseaj bespomonosti ljutnju oseaj porodinog odbacivanja depresiju oseaj porodinog prezatienja nemogunost koncentracije
Korisnici imaju potrebu da oseaju samopotovanje, podrku i razumevanje od strane zdravstvenog tima i lanova porodice
Zdrvstveni tim: efikasna edukacija emocionalna podrka zdravstveni radnik
-
KOMUNIKACIJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Ciljevi:
identifikacija korisnikovih potreba
jasnost ciljeva interakcije
smisao komunikacije za korisnika
emotivno stanje korisnika
izraavanje oseanja i misli, ako su realni
-
TERAPEUTSKI KOMUNIKATIVNI PROCES
Pitanja koja zdravstveni radnici najee postavljajupacijentima imaju nekoliko ciljeva:
da zapone interakciju da se pokupe precizne informacije od korisnika da se dijagnostikuju specifine potekoe koje imaju korisnici da se fokusira panja na posebna podruja da podstaknu diskusiju da podstaknu otvorenost i iskrenost da bi se demonstrirala zainteresovanost za korisnika da bi se kontrolisala interakcija, komunikacija
korienje profesionalnog argona korienje humora kao naina za maskiranje problema
-
PITANJA U KOMUNIKACIJI
Vrsta pitanjaPrednostiNedostaci
OtvorenaKorisna jer dozvoljavaju slobodno izraavanje linosti. Osoba moe govoriti svojim reima o onome to smatra vanim.Skrretanje sa predmeta razgovora, tekoe u dobijanju konkretnih podataka od priljivih ljudi.ZatvorenaPogodna za brzo prikupljanje konkretnih podataka.Pitanja odraavaju gledite onoga ko ih postavlja. Izgledaju kao ispitivanje.SugestivnaPodstiu sagovornika da odgovara na postavljena pitanja zadravajui ga na temu.Ograniavaju slobodno izraavanje sagovornika o svojim pogledima. Mogu izazvati ljutitu reakciju, ako se doive kao pretea.
ProveravajuaIspitivanje tema koje se smatraju vanim. Odgovori mogu pruiti konkretne informacije. Mogu zatei pacijenta.Mogu doiveti kao pretea i izazvati ljutitu reakciju.ViestrukaPokazuje se zainteresovanost i entuzijazam.Mogu biti veoma zbunjujua, jer pacijent nezna na koje bi pitanje prvo odgovorio
-
KOMUNIKACIJA I TERAPEUTSKI ODNOSI
Terapeutski odnosi ukljuuju:
Brinost Osposobljavanje Poverenje Empatija / saoseanje
Zajednitvo
Poverljivost
-
Dobri medjuljudski odnosi - dobra komunikacija -
U komunikativnom procesu obolela osoba je u zavisnoj poziciji Zdravstveni radnik treba da bude dobar komunikator, a on to jeste ako: potuje linost obolele osobe je ljubazan je taktian je srdaan je strpljiv ume da slua je struan ume da kontrolie svoje negativne emocije: ljubomore, ljutnje, zavist, pakost
-
U komunikativnom procesu profesionalac:
Pokazuje zainteresovanost za problemePrepoznaje psiholoke reakcijeProcenjuje psihiku i fiziku sposobnostKoristi verbalnu i neverbalnu komunikacijuPrimenjuje komunikativne vetine za podrkuPostavlja konstruktivna pitanjaSadraj komunikacije tretira kao profesionalnu tajnuPotuje tuu linost
-
Komunikativni proces sa obolelima zahteva
1.razumevanje cele osobe (psihosomatsko stanje) 2.sluanje perspektive obolele osobe obolela 3.razmenu informacija osoba u 4.uee obolele osobe u donoenju centar odluka 5.ohrabrivanje obolele osobe
-
SOFTEN TEHNIKA
SOsmeh (Smile)Osmeh pokazuje da prihvatate osobe kao i da elite da ih sasluateOOtvoreno druenje(Open posture)Otvoreno dranje pokazuje da ste oputeni i spremni da sluate koliko god je to potrebnoFNagnutost napred(Forward lean)Nagnutost napred pokazuje da ste zaintersovani i da ih sluateTDodir(Touch)Dodir znai dodirivati samo kad je prikladno, mogu je jednostavan stisak ruke u znak pozdravaEGledanje u oi(Eye contact)Gledanje u oi je bitno. Pokazuje vau prfisutnost, obraanje panje na to to vam osobe priaju. Imaju vau punu panju.NKlimanje glavom(Nod)Klimanje glavom moe biti znak da razumete ta vam osoba pria, bez potrebe da je prekidate da bi ste joj to rekli.
-
BATHE TEHNIKA
BOsmeh (kontekst)(Background)Jednostavno pitanje: ta se deava u Vaem ivotu?, ukazae na kontekst pacijentove posete.AOseaj (stanje oseanja)(Affect posture)Pitanja kao ta oseate u vezi s tim?, mogu pomoi pacijentu da ukae i iznese svoja oseanjaTTegobe(Trouble)Pitanje: ta vam stvara najvee tegobe u ovoj situaciji?, pomae lekaru/sestri i pacijentu da se fokusiraju na znaenje sitacijeHPostupak(Handling)Odgovor na pitanje Kako postupate u vezi s tim?, daje procenu funkcionisanja i naina borbe pacijenta.EEmpatija - saoseanje(Empathy)Upotrebite empatiki izraz da bi zavrili misao, Mora da vam je vrlo teko, uvaava pacijentovo iskustvo, ini ga kompetentnim i bliim s praktiarem
-
Zdravstveni radnik- osobine -
Ostvarivanje terapeutske komunikacije obolelih/starih je sloen proces i zahteva struan i obuen kadar zdravstvenih radnikaInteraktivni odnos terapeutska komunikacija
Osobine zdravstvenog radnikaIzgradjena: empatija iskrenost odredjenost brinost potovanje
-
Model dobrog komuniciranjaSOLER tehnika
S Squarely biti okrenut bolesnikuO adopt an Open posture imati otvoren stavL Lean toward the other povremeno se naginjati at times ka bolesniku E good Eye contact dobar kontakt oimaR Relax ostati relaksiran u ponaanju
-
Poslovna komunikacija
1.Kultura (obrazovanje, prosveenost,vladanje, potenuje) 2.Organizacijska kultura (tradicija, obiaji,navike, vrednosti, stavovi, standardi,norme ponaanja, jezik) 3.Kultura zaposlenih (primedbe, sugestije, zapaanja,iskustva, oekivanja usluga )
Slubena komunikacija utiva odmerena jasna razumljiva
-
Definicija SZO:Sposobnost verbalnog i neverbalnogIzraavanja na prikladan nain kulturi i situaciji
Sposobnost izraavanja miljenja, elja, potreba, stavova
Sposobnost da se pita za savet i pomo kada je potrebno
-
Vetina komunikacije vetina meuljudskihodnosasposobnostempatijakontrola emocijaponaanjeusklaenost verbalne i neverbalne komunikacije
-
Uenje vetine komunikacije grupni rad pod kontrolom mentora
Proces uenja vetine podrazumeva:
1. Intelektualno razjanjavanje (diskusija, materijal, knjige)
2. Rad sa primerima (dobro, loe)
3. Praktine vebe (podela uloga) 4. Povratna sprega feedback (uspeno, neuspeno)
5. Nove vebe za one koje su bile tee
Implementiranje savladanih vetina u praksi podkontrolom
-
SLUANJE- Aktivno sluanje proces u kojem osoba pokazuje inters, volju zarazumevanjem verbalnih i neverbalnih signala koje alje druga osoba -
Nivoi sluanja:
Analitiki sluanje specifinih tipova informacija i njihovo ureivanje u kategorije Usmereni sluanje u cilju odgovaranja na specifina pitanja Paljivi sluanje optih informacija u cilju sticanja sveukupne slike Istraivaki sluanje jer se razmatra lina zainteresovanost za linost Procenjivaki sluanje zbog estetskog zadovoljstva, kao to je sluanje muzike Kurtoazni sluanje zbog oseanja obaveze da se slua Pasivni - sluanje bez pravog sluanja, bez posveivanja panje temi o kojoj se raspravlja
-
SLUANJE dobra komunikacija
Sluanje relevantno uspostavljanje veza Neuspeno sluanje plasiranje negativnih poruka Neadekvatne reakcije u komunikaciji produkt loeg sluanja
Neuspeno sluanje zdravtveni radnik korisnik
Primeri: sluam te, sa u stvari... da, da samo nastavi jednostrano sluanje nepraenje raspoloenja oseaj razumevanja sagovornika(jeednostrano, neadekvatno) selektivno sluanje selektivno odbacivanje (izbor informacija) (prema sebi) odbrambeno sluanje sluanje iz busije (ta ja tu mogu)(procene , sugestije) otimanje rei (upadanje u razgovor)Blokada komunikacije
-
PREPREKE KOD SLUANJA
Iskljuivanje prilikom sluanja
Sluanje otvorenih ustiju zatvorenog uma
Sluanje staklenih oiju
Sluanje na nain suvie duboko za mene
Sluanje sa neodobravanjem
Koncentrisati se na predmet razgovora umesto na onog koji govori
Sluanje injenica
-
Savladavanje odreenihkomunikacijskih situacija Sposobnosti sestre:
Sluati drugoga Uspostaviti dobre relacije meusobnog potovanja Usmeriti razgovor Preneti informaciju i razliite mogunosti ponaati se otvoreno kod tekih emocija i egzistencionalnihpitanja Stimulisati pacijentove sopstvene snage i mogunosti Saraivati da se postignu dobra reenja v e t i n e ue se u grupama
-
Uverenje u vezi porodice rezultat linog iskustvaZdravstveni radnik bez predrasuda
PROCENA ZDRAVSTVENOG STANJAZDRAVARANJIVA mnogo drutvenih odnosa
dobija energiju od spolja
jaka struktura
pristup resursima
prihvata promene
dobra komunikacija
lanovi porodice se potuju malo drutvenih odnosa
dobija malo energije od spolja
slaba struktura
ogranieni resursi
odbija promene
loa komunikacija
lanovi porodice se nedovoljno potuju
-
KOMUNIKACIJA SA PORODICOM
Ciljevi sasluati porodicu
prepoznati uticaj porodice na korisnika
prepoznati budunost korisnika po vienju porodice
prepoznati planiranje porodice
-
KOMUNIKACIJA SA PORODICOM
Komunikacija sa porodicom korisnika treba da bude: direktna saoseajna jasna bez skrivenih poruka i diskvalifikacija koncizna struna da ne nakodi korisniku i optimalno srdana angauje porodicu u interesu korisnika
Procena porodinih kapaciteta radi pomoi korisniku kakvi su odnosi u porodici koliko mogu da se osloni jedne na druge
Strpljivo davanje iscrpnih informacija vezanih za korisnika
Pomo u procesu adaptacije na novonastalu situaciju kvalitetna komunikacija pomo u organizaciji porodinog sistema
-
Uspostavljanje dobre komunikacije
Stvaranje prijatnog ambijenta za korisnika Prikladno pozdravljanje Kako ste danas (poznat sagovornik) Motivisanje korisnika (sagovornika) pokazivanje interesa za korisnika Proveravanje podataka ta mogu uiniti za vas Zavriti postepeno komunikaciju davanjemznakova koji nagovetavaju kraj Javite se,Pozovite, Vidimo se
-
LINI RAZVOJ I KOMUNIKACIJA
Dobra komunikacija razumevanje sagovornika minimiziranje emocionalne sticanje poverenja napetosti redukcija greaka redukcija stresa pruanje kvalitetnih zdravstvenih usluga
Dobra komunikacija usmerena je prema korisniku zdravstvenom profesionalcu
-
TA JE PROFESIONALNA KOMUNIKACIJA
Cilj: stvoriti kontakt sa korisnikom
Profesionalnost u komunikaciji zahteva: znanje i sposobnost empatiju etike principe jasan cilj
-
SMERNICE ZA DOBRU KOMUNIKACIJU
Vebajte aktivno sluanje Prenesite iskren interes i brigu Dajte adekvatne informacije kolegama Upotrebljavajte ideje lanova tima u planu akcija Uinite maksimalnim oseaj samopotovanja Fokusirajte se na sposobnost lanova tima da sami sebi pomognu Ne smanjujte vrednost vremena odreenog za uenje Nagradite kompletan rezultat Jasno navedite oekivanja i identifikujte kljune take Budite voljni da pogledate alternative, ako ostali oseaju da su vane Pokaite potovanje za vrednosti i dostojanstvo svih lanova tima Ne uzimajte lino potencijalno konfliktne situacije
-
Unapredite svoju komunikaciju
Komunikacija se potvruje kroz povratne informacije
Pruajte strunu pomo
-
Komunikacija ponaanje
Ponaanje stil ivota
ivotciljevi
-
Na komunikaciju utiu obrazovanje, starosna dob, kulturna pripadnost, emocije, percepcija i situacije Neverbalne poruke su obino preciznije u saoptavanju oseanja osobe Za postizanje jasne komunikacije potrebno je da verbalne i neverbalne poruke budu kongruentne Ljudi imaju etiri zone bliskosti: intimnu, linu, drutvenu i javnu Terapeutska komunikacija ima svoju svrhu i cilj Gotova svaka interakcija sestra / pacijent treba da ukljui i terapeutsku komunikaciju Na komunikaciju sestra / pacijent utiu i sestra i pacijent Psihosocijalni aspekti komunikacije mogu pomoi ili omesti komunikaciju Za porodicu pacijenta koji se nalazi u terminalnom stadijumu bolesti, sestra esto predstavlja model za ponaanje Za postizanje kontinuiteta nege potrebno je da se izmeu lanova zdravstvenog tima odvija precizna komunikacija