KOMUNIKACIJE I KOMUNIKACIJSKE VJETINE

KOMUNIKACIJE I KOMUNIKACIJSKE VJETINE1. to je komunikacija? Prenoenje i razumijevanje znaenja poruka, razmjena iskustava. Komunicirati znai sporazumjeti se. Rije komunikacija znai uiniti neto . komunikacija ukljuuje zapoinjanje, uspostavu i odravanje doticaja meu ljudima-

2. Zato komuniciramo ? Da prenesemo informaciju, da poduimo/nauimo, da obavimo zadatak, da uvjerimo i nagovorimo, da iskaemo osjeaje, da ostavimo dojam.

3. to su simboli? Simboli su sredstva pomou kojih komuniciramo. To su rijei, geste, slike, zvukovi ili pokreti, uporabljivi zato to se ljudi vie ili manje slau u pogledu objekata, zbivanja i osjeaja koje ti simboli odnose.

4. Nabrojite i objasnite 6 osnovnih znaajki ljudske komunikacije?

1. ljudi komuniciraju iz mnotva razliitih razloga. Svaki oblik komuniciranja i stupanja u komunikaciji za sobom vuku neki razlog. Razlog tako postaje pokretaem svake komunikacije. O vrstama razloga ovisi i vrsta komunikacije.2. komuniciranje rezultira namjeravnim ili nenamjeravanim uincima.. nikada ne moemo apsolutno predvidjeti kakvo e biti nae komuniciranje, odnosno kakve emo uinke imati, jer bez obzira kako nekada neto rekli i to pod tim mislili ono ne mora uvijek biti tako shvaeno.3. komunikacija je obino obostrana.. Svaka komunikacija licem u lice je obostrana komunikacija. Pa i onda kada ispred sebe imate osobu koja nimalo nije zainteresirala za verbalnu komunikaciju, te svojim neverbalnim znakovima to jasno daje do znanja, ali ona i tada KOMUNICIRA.4. komuniciranje ukljuuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu utjeu u najednakoj mjeri . ljudi komuniciraju jedni s drugima a ne jedni drugima. Kada govorimo o interpersonalnoj komunikaciji onda uglavnom mislimo na komunikaciju izmeu najmanje dvije osobe. Danas se komunik.smatra aktivnou ( najmanje 2 osobe) u kojoj ni jedan in i ni jedna izjava nemaju znaenje mimo interpretacije ukljuenih osoba.5. komunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspjena. Ovu znaajku najjednostavnije objanjava primjer iz svakodnevnog ivota dobili, izgubili ili igrali nerijeeno na Svj. Nogometnom prvenstvu s Englezima, nitko nam nee moi osporiti da smo ipak IGRALI. 6. komuniciranje ukljuuje uporabu simbola. Sve nae misli, geste i osjeaji sadre simbole. Komunikaciju olakavaju to su znaenja tih simbola ujednaenija. Ako u komuniciranju sa svojim prijateljem koristite pojam lud u pozitivnom smislu, odnosno kao sinonim za otkaen, veseo i ako on to tako razumije nee doi do nikakvog krivog razumijevanja. No, ako je suprotno, mogao bi se jako uvrijediti na tu klasifikaciju. 5. Kako se dijeli komunikacija ? usmena komunikacija, pisana, neverbalna, verbalna, paraverbalna, neverbalna.6. koje su karakteristike paraverbalne i neverbalne komunikacije ? paraverbalne : brzina, ritam, jaina glasa, boja glasa, artikulacija, melodija, jasnoa, smijanje, glasovi bez verbalnog sadraja. Neverbalne: stav tijela, mimika, kontakt oima, gestikulacije, dodirivanje, odijevanje, prostorno ponaanje, vremensko ponaanje, vanjski kontekst.7. kakva treba biti uspjena komunikacija ? a) uinkovita ostvaruje ciljeve osoba koje komuniciraju. Komunikatori su sposobni razumijeti, objasniti i predvidjeti dogaaje u komunikacijskoj situaciji, ponaati se sukladno svom razumijevanju i namjerama. B) prikladna ne kri pravila, oekivanja ili norme konteksta. Komunikatori se usmjeravaju na druge osobe s kojima komuniciraju, pokazuju zanimanje za vrijednost i standarde drugih, uvaavaju u odreenoj mjeru interese drugih.8. koje su komunikacijske vjetine? A) kognitivne vjetine empatija - sposobnost razumijevanja osjeaja druge osobe i pritom zadravanja vlastitog stajalita, zauzimanje drutvenih perspektiva, kognitivna kompleksnost, osjetljivost za standarde odnosa, oznavanje situacije, samopraenje. B ) bihevioralne vjetine ukljuenost u interakciju, upravljanje interakcijom, fleksibilnost ponaanja, sluanje, drutveni rad.9. to sve spada u vjetine verbalne komunikacije ? upotrebljavaj jezik na konvencionalan nain

pojasni nedosljednost u upotrebi rijei

Neka tvoja poruka bude jednostavna i izravna

Vjebaj opisivanje

Pojasni svoje ideje definicijama, primjerima, usporedbama i kontrastima

Upotrebljavaj ponavljanja i parafraziranje=ponavljanje poruke drugim rijeima

Posloi svoje ideje i poruke

Upotrebljavaj organizacijska pomagala u razgovoru

Upotrebljavaj ispravan jezik10. to sve spada u vjetine neverbalne komunikacije ? upotrebljavaj neverbalne znakove, koji su prilagoeni drugoj osobi, drugoj situaciji i okolini, te koji su prilagoeni tebi, budi dosljedan u upotrebi neverbalnih znakova, odabiri razliite znakove kako bi komunicirao razliita znaenja, izbjegavaj upotrebu suprotstavljenih verbalnih i neverbalnih znakova, upotrebljavaj pokrete tijela izraze kako bi poveao razumljivost svoje poruke, prikladno upotrebljavaj geste, 11. to spada pod aktivno sluanje ? mislimo da sluamo i kad ne sluamo jer imamo ui i primamo zvukove. To je jednako kao da mislimo da znamo itati jer vidimo. Zato sluati ? - izbjegavamo nesporazume i svae, pokazujemo da nam je stalo, potiemo zatvorene i srameljive, pomaemo da osoba jasnije sagleda problem, izgraujemo odnos povjerenja.12. to se dogaa kad sluamo ? obraamo panju i ujemo, pamtimo, ocjenjivamo i procjenjujemo, reagiramo ili odgovaramo,13. Koje su vrste sluanja? Pasivno ( pokazujemo da sluamo ali.., selektivno samo ono to nas zanima, defanzivno osjeamo se ugroenima, aktivno znanje i vjetine.14. to se feedback? Svaka poruka U reakcija I koju slua alje govorniku za vrijeme i nakon razgovora. Moe biti svjesna i nesvjesna, verbalna i neverbalna.15. Koja je svrha feedbacka, kakav moe biti? Svrha pokazuje govorniku da sluamo, prenosi ocjenu, evaluaciju onoga to sluamo otvoreno ili prikriveno. Moe biti verbalan i neverbalan. Pitanja kao feedback mogu biti zatvorena i otvorena.16. Koje su zapreke kod sluanja ? Sve ono to ometa tono primanje poruke, odnosno razumijevanje. Mogu biti vanjske ( okolina, govornik ) i unutarnje17. Koja je bit empatijskog sluanja ? bit nije u tome da se s osobom slae ve da je razumije (emocionalno i intelektualno. Kod empatijskog sluanja ne prosuivati, ne ocjenjivati, ne dijeliti savjete.18. Kako se razvija strategija djelotvornog sluanja? komunikacija prenoenje i razumijevanje znaenja poruka

komuniciramo izmeu ostalog da prenesemo informacije, da poduimo/nauimo, te da obavimo zadatak

uspjena komunikacija u akademskim i strunim situacijama podrazumijeva vei kognitivnu kompleksnost ( kognitivna vjetina komuniciranja usvaja se uenjem

vjetine verbalne komunikacije - posloenost ideja i poruka, ideje koje se komuniciraju trebaju biti pojanjene definicijama, primjerima i usporedbama, upotreba organizacijskih pomagala u razgovoru19. Koje su osnovne vrste uenja?

a) uenje uvjetovanjem klasino uvjetovanje i operantno uvjetovanjeb) socijalno ili opservacijsko uenje uenje po modelu, vikarijsko uenjec) spoznajno odreeno uenje20. to znate o spoznajnom modelu procesa?

senzorni registar: prvo spremite podataka koje nastane podraivanjem osjetila, vrlo kratko zadrava podatke u izvornom obliku, postoji ehoiki (sluni ) i ikoniki (vidni) registar radno pamenje: spremite selekcioniranih i kodiranih podataka, bez ponavljanja zadrava podatke 10 20 sekunda dugorono pamenje: spremite obraenih podataka, integrirani u strukture znanja, ako su dobro integrirani u strukturu znanja, podaci u dugoronom pamenju zadravaju se doivotni, a kapacitet je neogranien. 21. Koji su osnovni oblici zaboravljanja ? gubljenje traga pamenja

namjerno zaboravljanje

retroaktivna interferencija =uenje novih podataka potire rezultate prethodnog uenja ako oni nisu potpuno integrirani u strukturu znanja

gubljenje znakova za dosjeanje tj. putova kojim su novi podaci integrirani u postojeu strukturu znanja22. Koji imbenici odreuju uenje i zaboravljanje? panja

ponavljanje

efekt razmaka

vrsta ponavljanja

razina obrade podataka

efekt stavljanja u odnos prema sebi

razlikovnost nauenih podataka

organiziranje23. Koje su strategije djelotvornog uenja ? mnemotehnike

kognitivne strategije uenja

pretpostavke uinkovitosti strategija uenja24. Koje vrste pitanja postoje ? esencjalna, sredinja pitanja u ivotu

hipotetska, usmjerena na istraivanje budunosti i provjeru odnosa

otvorena, omoguuju vei broj odgovora

zatvorena, ograniavaju broj odgovora

sugestivna, sugeriraju kako treba odgovoriti

injenina, usmjerena na prikupljanje informacija

pojanjavajua usmjerena na pojanjavanje reenog

proirujua usmjerena na proirenje reenog25. to znate o sposobnosti kritikog miljenja ?

Kritiko miljenje, dobro razmiljanje, suprotno od neloginog i iracionalnog razmiljanja, racionalna odluka u to vjerovati, u to ne vjerovati,

26. to znate o komunikaciji u timu ? Razlike izmeu grupa i timova.

Znaajke grupa : slaba komunikacija, nedostatak podrke, nedostatak vizije, cjelina je manje od zbroja dijelova, inzistiranje na poslunosti, voditelji odreuju ciljeve.

Znaajke timova : velike mogunosti za raspravu, davanje meusobne podrke, lako povezivanje taktikih i radnih grupa, cjelina je vie od zbroja dijelova. Tim je mala skupina ljudi koji imaju zajednike ciljeve i koji usklaeno djeluju da bi ih ostvarili.

27. to znate o pisanom komuniciranju ? injenje, slijed i argumentiranje, komplicirane stvari, provjere i reference, pravo vrijeme, planiranje i kontroliranje, vie vremena, feedback, neverbalna komunikacija, zahtjeva injenje, je li proitano. Odrednice uspjenog pisanja: kvalitetna organizacija, prikladan uvod, pregledavanje i prepravljanje, dobar zakljuak. 28. to znate o odreivanju tona rada. U uvodu se ne predstavljaju samo argumenti ve i sam autor, pretpostavlja se da se ne elite prikazati kao dogmatini, nestrpljivi ili neprijateljski prema temi ili prema drugim piscima o vaoj temi. Ton uvoda vaan je kao strategija persuazije.

identificira i suava teme

orijentira itatelja specifinom kontekstu

prezentira sredinju ideju

zadrava panju itatelja

29. Kako se vri pregledavanje i prepravljanje? Pregledavanje : revizija je sastavni dio procesa pisanja, mnogi su dijelovi teksta nezadovoljavajui, ne zato to su loe koncipirani, ve zato to njihovi potencijali nisu do kraja realizirani. Prepravljanje: koherentnost prilikom prepravljanja teksta posebnu panju treba obratiti na koherentnost teksta. Koherentnost predstavlja kvalitetu logike integracije, konzistencije i dosljednosti. Koherencija se najee postie rijeima ili reenicama mostovima, kako bi se itatelju priredio put za gladak prelazak do slijedee toke. Jedinstvenost osnovna dimenzija svakog pisanja no posebice je odlika dva stila kratkih pria i znanstvenih izvjetaja30. Koje su prepreke kod uspjenog pisanja =

Stav prema pisanju: pisanje nije dar, potrebno je rijeiti se miljenja da je uinkovito pisanje umjetniki dar, uinkovito je pisanje vjetina ili zanat koji se mogu nauiti, jednom kada su naueni mogu se poboljati kroz vjebu. Ponos autorstva: budite otvoreni na kritiku, to je takoer jedan stav kojeg se treba rijeiti, nitko ne zna koliko ste krvi, znoja i suza prolili tijekom pisanja teksta,

31. Za to je bitan indeks jasnoe? Predstavlja mjeru itljivosti teksta.Rananje indeksa jasnoe : izbrojite reenice, izbrojite rijei, podijelite broj rijei broje reenica, izbrojite rijei koje imaju etiri ili vie slogova, podijelite broj dugakih rijei ukupnim brojem rijei.

32. O ega se sastoji govorna komunikacija? Osjeaji, osobnije i individualnije, interakcija i feedback, vei utjecajtee je razmiljati dok pria, reeno se ne moe izbrisati, reene svari se lake zaboravljaju33. koje su vjetine govorne komunikacije ? kvalitetna upotreba jezika i bogat vokabular, razumijevanje prirode i izvora anksioznosti u govoru, uenje vokalnih principa uinkovitog govora, uenje neverbalnih principa unikovitog govora, koritenje vizualnih pomonih sredstava kako bi se razjasnila verbalna poruka.34. to je kritiko miljenje ? dobro razmiljanje suprotno od neloginog i iracionalnog razmiljanja. Racionalna odluka u to vjerovati. Vano od najranije dobi : ukljueni u uenje itanja i pisanja, gvorenja i sluanja35. Koje su vjetine pri kritikom miljenju? Samoregulcija, interpretacija, analiza, objanjavanje, evaluacija, inferencija.36. to je to kritiki duh? Kritiki du (afektivna dispozicija) profesionalna radoznalost, otrina i pozornost uma, profesionalna strast za logikim razmiljanjem, elja za pouzdanim informacijama.37. Kako izgleda odsutnost kritikog miljenja? Slijepo reproduciramo tetne reakcije koje smo nauili. Slijepo prihvaamo sva obiljeja koja nam daju organizacije i politike voe. Slijepo vjerujemo TV reklamama, slijepo prihvaamo i kaemo da e neto ispravno samo ako udbenik kae da je. Slijepo prihvaamo i kaemo ako organizacija neto ini da je to onda ispravno. 38. Koje su glavne komponente kritikog miljenja percepcija

pretpostavke

emocije

jezik

obmane

argument

logika

rjeavanje problema39. Koje su razine uvjeravanja u prezentiranju verbalna, jezina razina ( uporaba rijei, vokabular, stil )

govorna razina ( glas, dikcija, tempo, intonacija )

neverbalna razina ( govor tijela, mimika, geste )

tehnika razina ( baratanje tehnikim pomagalima, laptop,projektor)

dijalektika razina ( interakcija s publikom )

40. Kako postiemo logiku u govoru? pridravanjem retorike sheme ( uvod, argumentacija, zakljuak )

jasnoom pojmova ( defnicija )

preglednou

logikim izvodima ( deduktivno i induktivno zakljuivanje )

dokazima