Kovačević N.Begovac M.

Filipovska-Mušanović M. Husika M. Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj

V Kongres kardiologa i angiologa Bosne i Hercegovine iI Kongres medicinskih sestara i tehničara iz kardiovaskularne medicine

Bosne i Hercegovine 

Kardiovaskularna oboljenja predstavljaju značajan medicinski problem (veliki broj oboljelih)

Komunikacija, kao proces razmjene informacija i mišljenja među pojedincima, bilo verbalna ili neverbalna, je jako važna vještina i za ljekare i za medicinske sestre/tehničare (nije dovoljno imati genijalnu zamisao, potreban adekvatan način da se ideja/misao dostavi sagovorniku)

Neka je riječima tijesno, a mislima široko Dobra komunikacija, između zdravstvenih radnika i

pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, je ključ za uspostavljanje međusobnog razumijevanja iz kojeg izrasta povjerenje između dvije strane i ona jamči bolje terapijske efekte

Kardiovaskularni bolesnici su jedna posebna skupina pacijenata (kardiovaskularne bolesti su ”ubojica broj jedan” u svijetu, pacijenti su dosta zabrinuti za svoje zdravlje, mnoge situacije utječu na ova oboljenja itd.)

U literaturi se najčešće spominju tehničko-tehnološke, socio-kulturne, psihološke i organizacijske zapreke u interpersonalnom komuniciranju

Najčešći razlozi su:

- terminološki nerazumljiva poruka,

- isprepletenost više različitih ideja ili nefokusirano mišljenje,

- nedostatak bitnih informacija,

- nerazumijevanje ili pogrešno razumijevanje poruke,

- preopterećenost informacijama,

- nepoznavanje emitenta,

- buka ili neki ometajući šum, glas, zvuk i sl.,

- dekoncentrisanost i psihička odsutnost,

- zataškavanje nesporazuma itd. Komunikološki disbalans, u smislu slanja neadekvatne poruke ili

prijema poruke, nastaje isključivo zbog preferencije sopstvenog mišljenja koje u datom trenutku ne mora biti pogodno niti ispravno

Komplikacije kardiovaskularnih oboljenja su dodatno otežanje u komuniciranju sa ovim pacijentima

Metode: analiza sadržaja, komparativna metoda, metoda slučajnog uzorka, intervju i statistička metoda

Tehnike i instrumentarij: anketni upitnik, intervju i reminiscencija i softverski program Excel

Cilj: Osnovni cilj ovog rada je uočavanje neadekvatnih komunikoloških fragmenata u procesu komuniciranja sa pacijentima, kao i eliminisanje istih iz praktične djelatnosti zdravstvenih radnika

Hipoteza: Komunikacijski proces sa kardiovaskularnim bolesnicima je na zadovoljavajućem nivou prilikom njihove posjete zdravstvenim radnicima

Pedeset pacijenata u porodičnoj ambulanti JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj (svim pacijentima je pojašnjen razlog i cilj istraživanja)

Pitanja u anketnom upitniku formulisana logičkim redoslijedom (od lakših ka težim)

Pitanja raspoređena u 4 međusobno povezana dijela:

1. Pitanja antropološke i epistemiološke naravi

2. Pitanja vezana za favoriziranje zdravstvenih radnika i utjecaj titule na tok i ishod komuniciranja

3. U trećem je deskripcija kardiovaskularnih smetnji

4. U četvrtom su pitanja na osnovu kojih ispitanici daju svoje odgovore kao eksplikaciju (uz objašnjenje uočljivo je i markiranje problematičnih aktera komunikacijskog procesa) kao i eventualne preporuke za poboljšanje komunikacije zdravstvenih radnika sa kardiovaskularnim bolesnicima

Zastupljenost žena iznosi 54 % a muškaraca 46 %

Vrijeme nastanka kardiovaskularnih problema i obrazovna struktura

Kardiovaskularna oboljenja predstavljaju značajan medicinski problem sa kojim se medicinski radnici svakodnevno susreću u svom radu

Komunikacija, kao proces razmjene informacija i mišljenja među pojedincima, bilo verbalna ili neverbalna, je jako važna vještina i za ljekare i za medicinske sestre/tehničare

Ukoliko postoji neki demotivirajući faktor na internom nivou komuniciranja to se odražava na komunikaciju sa pacijentima

Zdravstveni radnici trebaju imati iste pristupe svim pacijentima bez obzira na njihovu vjeru, rasu, spol, sociokulturni, ekonomski ili društveni status, a posebna pažnja se treba obratiti kardiovaskularnim bolesnicima jer su ti pacijenti često zabrinuti zbog svog zdravstvenog stanja

Hipoteza u ovom radu nije afirmativno potvrđena, jer komunikacijski proces sa kardiovaskularnim bolesnicima nije stoprocentno na zadovoljavajućem nivou prilikom njihove posjete zdravstvenim radnicima (od ukupnog broja hospitaliziranih njih 33 % nezadovoljno komunikacijskim procesom u zdravstvenim ustanovama)

Od ukupnog broja ispitanika njih 96 % smatra da zdravstveni radnici trebaju imati poseban i poboljšan vid komuniciranja sa kardiovaskularnim bolesnicima

Vršiti stalnu edukaciju (internu i eksternu) i sprovoditi treninge sa zdravstvenim radnicima za stjecanje komunikacijskih vještina;

Eliminisati unutar organizacije demotivirajuće faktore; Sprovoditi nadzor i usmjeravanje interne komunikacije

na sva tri nivoa (vertikalni od menadžmenta ka zaposlenicima, vertikalni od zaposlenika ka menaždmentu i horizontalni između zaposlenika);

Istražiti postojeće stanje formalne i neformalne komunikacije unutar zdravstvenih ustanova;

Komunikacijski nadzor treba nadgledati i kontrolisati stručna i kompetentna osoba unutar zdravstvenih ustanova;

Omogućiti i pacijentima da iskažu svoja zapažanja i iskustva (stečena tokom posjeta zdravstvenim ustanovama) vezana za komuniciranje sa zdravstvenim radnicima