komunistička partija jugoslavije - poČetna
TRANSCRIPT
Komunistička partija Jugoslavije 1952.
godine promijenila naziv u Savez
komunista Jugoslavije (SKJ).
Ustav iz 1963. - samoupravljanje
označeno kao temelj društvenog ustroja.
Ustavom iz 1963. godine promijenjen i naziv države iz
FNRJ u Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija (SFRJ).
Nazive mijenjaju i republike.
Narodna Republika Hrvatska Socijalistička
Republika Hrvatska (SRH).
Grb FNRJ
Grb SFRJ je nakon godine 1963.
sadržavao 6 baklji, umjesto dotadašnjih 5
na grbu FNRJ.
Svaka baklja označavala je jedan od
priznatih jugoslavenskih naroda (Hrvate,
Srbe, Slovence, Crnogorce i Makedonce),
a šesta baklja dodana je nakon što su
muslimani priznati kao poseban narod
(Muslimani s velikim M).
Nakon rata, u Jugoslaviji se
sustavno stvarao kult Titove
ličnosti, a osobito među
mladima.
Titov je rođendan (25. svibnja
– „Dan mladosti“) proglašen
državnim praznikom i
obilježavan svake godine
velikom proslavom.
Isticana Titova uloga u Drugome svjetskom ratu,
njegov otpor Staljinu, zasluge u Pokretu nesvrstanih i
u borbi za mir u svijetu.
Svaka kritički izgovorena riječ ili kritički napisan
tekst o njegovoj osobnosti bili su strogo kažnjavani.
U Jugoslaviji je naglašavano „bratstvo i jedinstvo”
naroda.
Službeno - svi narodi ravnopravni.
U stvarnosti Srbi bili u povlaštenom položaju.
Nametanje unitarizma - stvaranje umjetne
„jugoslavenske” nacije i jezika.
Nametan hrvatsko-srpski jezik.
1967. godine donesena Deklaracija o nazivu i
položaju hrvatskog književnog jezika
Potpisnici Deklaracije tražili da se hrvatski jezik prizna
kao jedan od četiri službena jezika u Jugoslaviji.
Progon autora i potpisnika Deklaracije.
reformu federacije
decentralizaciju
„čiste račune” u raspodjeli sredstava u Jugoslaviji
veće političke slobode
hrvatsku suverenost
zaštitu prava na iskazivanje vlastitog nacionalnog identiteta
Matica hrvatska, hrvatski
sveučilištarci i dio hrvatskog
partijskog vrha zahtijevali:
Hrvatsko proljeće – masovni pokret
hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću
na vrhuncu 1971.
Sjednica Predsjedništva SKJ u prosincu 1971. u
Karađorđevu - početak represija protiv Hrvatske.
Hrvatsko partijsko vodstvo optuženo da je dopustilo jačanje
nacionalističkih i šovinističkih ideja.
posljedice:
- smjena Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala
- uhićenja hrvatskih intelektualaca
- zabranjen rad Matice hrvatske
- otkazi sudionicima otpora
- iseljavanje Hrvata
- zavladala „hrvatska šutnja”
Komunistički vrh na čelu s Titom uvidio nužnost
preuređenja države.
Godine 1974. donesen treći jugoslavenski Ustav.
Ustav 1974. - republike i autonomne pokrajine dobile
veći stupanj samostalnosti.
Potvrđeno pravo jugoslavenskih naroda na
samoodređenje do odcjepljenja od federacije to
će pravo početkom 90-ih iskoristiti Hrvatska i Slovenija
Predznaci sloma
U svibnju 1980. umire
Josip Broz Tito.
Dio političkog vrha Srbije protivio se ustavnim promjenama iz
1974.
Cilj:
ukidanje autonomije Kosova i Vojvodine
nametanje srpske prevlasti i centralizma
Hrvatsko iseljeništvo i politička
emigracija
Nastavak odlaska Hrvata u iseljeništvo i na privremeni rad u
europske zemlje (gastarbajteri).
Razlozi – teško gospodarsko stanje, nezaposlenost.
Hrvatska politička emigracija – prikazivana kao
ekstremno neprijateljska, ustaška, teroristička i nasilna.
U razdoblju od 1946. do
1989. jugoslavenska tajna
policija likvidirala 77
hrvatskih političkih iseljenika
i izvršila 24 atentata koje su
žrtve preživjele.
Jugoslavenski je režim 1978. u Parizu organizirao
likvidaciju istaknutog hrvatskog intelektualca
Brune Bušića (1939. – 1978.).
Smatra se jednim od najistaknutijih branitelja
suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta.
PLAN PLOČE
Socijalistička Federativna Narodna Republika Jugoslavija
Godine 1963. donesen novi ustav – promijenjen naziv države iz FNRJ u
SFRJ.
Hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću 1965.-1971.
Traži se reforma federacije, ukidanje centralizacije, pravilna raspodjela
sredstava, veća politićka sloboda, hrvatska suverenost.
Godine 1967. donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog
književnog jezika.
Godine 1974. donesen novi ustav – veći stupanj samostalnosti republika i
pokrajina.
Godine 1980. umire Josip Broz Tito – država ostavljena u potpuno
nesređenim odnosima.
Jugoslavenske vlasti se okrutno obračunavale s hrvatskom emigracijom