KONCENTRACIJA

I UČENJE

Koncentracija je...

postizanje visokog stupnja pribranosti, tj.

sposobnosti da se nešto pažljivo prati ili se o

nečem duboko razmišlja.

Razlikujemo USMJERAVANJE I

ZADRŽAVANJE pažnje

Usmjeravanje – na

ono što je bitno (a ne na

nebitne istovremene

podražaje).

Zadržavanje – koliko

se dugo možemo

koncentrirati na neki

podražaj.

Skretanje pažnje –

kada misli odlutaju, odsutni smo (čitamo, a ne

znamo što smo pročitali).

Istraživanja pokazuju da gotovo pola učenika

u osnovnim školama ne prati u potpunosti

nastavnika.

NEDOSTATAK PAŽNJE

oko 10% djece školske populacije ima poremećaj

nedostatka pažnje

dječaci oko 3 puta češće nego djevojčice

djetetovu pažnju privlače podjednako svi

podražaji, ali ništa posebno ni dovoljno dugo

ne mogu se koncentrirati dovoljno dugo da

nauče što je potrebno iako su dobrih sposbnosti

Koliko se dugo mogu djeca

koncentrirati?

većina djece može se koncentrirati na: broj minuta=broju godina + 2

dijete od 11 godina može se koncentrirati na 13 minuta (ne odnosi se na gledanje TV-a)

SKRETANJE PAŽNJE

Loša koncentracija, buka i pokreti oko djece lako skreću njihovu pažnju pa lako propuste važne informacije koje im daje učitelj jer su zaokupljeni nečim drugim.

Nedovoljna sposobnost slušanja otežava slijeđenje uputa – javlja se problem nedovršavanja započetih aktivnosti.

Koncentracija

Faktori utjecaja: - zainteresiranost, žeđ, glad,

prevelika količina hrane, stres, umor, okolina

Koncentracija je bolja kad smo

naspavani.

ODMOR – čak i odrasli trebaju odmor (ne duži

od 5 minuta, popiti vode, rastegnuti se, ustati...).

Neka djeca na šećer reagiraju smanjenom

koncentracijom.

Što nam je činiti?

Odrastanjem se povećava

samoregulacija pažnje.

Pažnju je moguće trenirati.

Puzzle, križaljke .....

Najjednostavniji način vježbanja mozga je

igranje igrica kao što su puzzle, sudoku, razne

video igrice ili rješavanje križaljki. Uspješno je i

igranje s memorijskim kartama gdje morate

skupljati identične parove.

Važno je...

da zadatak bude što jednostavniji,

da ga dijete s lakoćom riješi,

da se mora usmjeriti na zadatak,

da igra ne traje predugo,

da se provodi što češće.

Poboljšanje pamćenja

Korištenje mnemotehnika (vještina koja

omogućuje da se povezivanjem slika ili riječi,

informacija nešto lakše zapamti)

Razvijanje pozitivnog stava

Slušanje klasične glazbe

Uzimanje lagane hrane

Redovito vježbanje

Odmaranje

Mnemotehnike (Mentalne strategije za bolje

pamćenje)

Skraćivanje

Pamćenje uz pomoć slika ili ključnih pojmova

Abecedni sustav pamćenja

Brojčani dijagrami

Bizarno predočavanje

Povezivanje nizova riječi u priču

Vrste mnemotehnika:

VERBALNE:

1.Skraćivanje

POPP

Prijem, Obrada, Pohrana, Prijenos

Mg CHOPINKS CaFe

Kemijski elementi u tijelu

Vrste mnemotehnika:

2. Elaborirano kodiranje

Planeti Sunčevog sustava

Moja Vrlo Znatiželjna Majka Je Uvijek Svima

Nabrajala Planete

Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Uran,

Saturn, Neptun, Pluton

Redoslijed boja u Sunčevom spektru

LJepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli

Ljubičasta, Modra, Zelena, Žuta, Narančasta,

Crvena

E=mc²

Einstein miriše cvijeta dva

W=UIt

Walter je uredan i točan

Vrste mnemotehnika:

3. Rečenični mnemonici:

Nepovezane riječi složiti u logičnu rečenicu ili

priču

Pas, lula, prozor

Pas je pušio lulu i gledao kroz prozor

NAVIKA UČENJA

Ponavlja li se iz dana u dan učenje na istom mjestu i u približno isto vrijeme stvara se navika.

Potrebno je objašnjavati djetetu zašto je važno učiti i pisati zadaću. Vaš stav je izuzetno važan!

KAKO STEĆI NAVIKE

UČENJA ?

Mjesto za učenje:

1. Važno je učiti uvijek na istom mjestu.

2. Prostorija treba biti mirna i dovoljno osvijetljena. Obavezno isključiti TV.

3. Uči se sjedeći za stolom na stolici od tvrđeg materijala Krevet ili fotelja su mjesta za odmor. Na stolici mišići tijela su aktivniji, mozak se budi i spreman je za rad.

4. Na stolu se drže samo knjige, bilježnice i pribor.

Vrijeme za učenje:

1. Planirati kad će se i što učiti. Organizirati dan tako da se zna kad je vrijeme za učenje, a kad za igru i odmaranje.

2. Najbolje je učiti svaki dan u isto vrijeme, jer se tako navikava mozak da u određeno vrijeme bude brzo spreman za učenje.

3. Najpovoljnije vrijeme za učenje je ujutro od 9 do 11 sati, a popodne od 16 do 18 sati.

4. Neka prođe najmanje 1 sat između objeda i učenja.

Način učenja:

1. Najprije cijelu lekciju pročitati naglas.

2. Zatim je podijeliti u manje dijelove /odjeljke/

3. Prvi dio pročitati, može se nešto i podcrtati i na kraju naglas prepričati. Dok se prepričava može se pomoći s podcrtanim.

4. Zatim se čita slijedeći dio lekcije, pa se ponovi i tako do kraja.

5. Dobro bi bilo još jednom pročitati svu lekciju i prepričati je cijelu. Ponavljanje i prepričavanje lekcije najvažniji dio učenja.

6. Na kraju odgovoriti na pitanja iz udžbenika. Gradivo se može ponavljati šećući po sobi. Mogu zamisliti da odgovaraju pred nastavnikom. Dok se stoji ili hoda tijelo i mozak su aktivniji pa se bolje pamti.

Što još pomaže u učenju:

1. Najprije se uči najteži predmet. Tada se prijeđe na lakši. Između se napravi mala pauzu od 5 minuta «protegnuti noge».

2. Između sličnih predmeta uči se nešto sasvim različito ili se napravi veća pauza.

3. Ne učiti sve u zadnji tren pred ispit, jer će se sve pomiješati. Preporučljivo je prespavati između učenja i testa.

4. Nakon učenja ne gledati TV ili igrati kompjutor bar 1 sat. Novi sadržaji će izbrisati dio tek naučenog gradiva.

5. Nakon učenja izaći vani i igrati neku aktivnu igru, npr. vožnja bicikla, rolanje, igre s loptom. Na taj način će se tijelo razgibati, a mozak odmoriti.

Domaće zadaće

Pisanje domaćih zadaća često zadaje podosta

muke učenicima, ali i roditeljima. Mnogim

roditeljima su poznate situacije:

navečer prije spavanja prepirete se s djetetom

zašto nije napisalo zadaću

dan prije nego što dijete mora predati napisanu

lektiru ili referat dijete vas pita za literaturu

dijete veoma dugo piše zadaću.

Pomoć u pisanju domaćih zadaća

Nemojte umjesto svoga djeteta pisati zadaće. Na taj

način dajete mu do znanja kako ne vjerujete u

njegove sposobnosti, a istovremeno ga navikavate

kako će njegov posao obaviti netko drugi.

Ukoliko dijete naiđe na poteškoću, poželjna je

prihvatljiva roditeljska pomoć:

objasniti djetetu što mu nije jasno,

pomoći mu uočiti greške,

neka dijete samo ispravi pogreške.

Podsjetnik za uspješno pisanje

domaćih zadaća:

osigurajte prikladno stalno mjesto za učenje,

dogovorite određeno dnevno vrijeme za pisanje

zadaća,

potičite samostalno pisanje zadaća,

pohvaljujte djetetov trud,

budite dosljedni u poštivanju pravila koje ste

dogovorili u svezi pisanja domaćih zadaća

po potrebi se obratite za pomoć djetetovom

nastavniku.

To je sve!

Hvala na pažnji.