kontrola poslodavaca širom srbije, 30 odsto zaposlenih...
TRANSCRIPT
29. mart 2017. godine
Kontrola poslodavaca širom Srbije, 30 odsto
zaposlenih radi "na crno"
U trodnevnim nadzorima koje je Inspektorat za rad sproveo kod poslodavaca koji se bave građevinarstvom,
trgovinom, ugostiteljstvom, uslugama, proizvodnjom hleba, peciva i kolača, održavanjem i popravkom
motornih vozila otkriveno je da oko 30 odsto zatečenih radnika radi "na crno".
Kontrolisano je 760 poslodavaca širom Srbije,
posebno u Beogradu i Sremskom upravnom okrugu, a
od 2.202 zatečena radnika 675 nije bilo prijavljeno na
obavezno socijalno osiguranje i nije imalo ugovor o
radu.
Radnici "na crno" otkriveni su kod skoro polovine
kontrolisanih poslodavaca (kod njih 347), a
najdrastičniji primeri utvrđeni su u Šapcu, gde je kod
jednog poslodavca od 17 angažovanih radnika, čak 16
bilo neprijavljeno, i u Čoki gde je na jednom mestu
od 15 zatečenih, 14 radilo "na crno".
Jedan poslodavac u Novom Pazaru nije prijavio 13 od 15 radnika, kod poslodavca u Beogradu od 10
angažovanih devet je bilo neprijavljeno, kod jednog u Somboru od 17 radnika takođe devet "na crno",
navodi se u saopštenju Ministarstva za rad.
Kod poslodavca u Sjenici šest od sedam zatečenih radnika je bilo neprijavljeno, a u Inđiji 19 od 36. Kod dva
poslodavca u Kragujevcu svi radnici (po pet) su radili "na crno", a kod drugog u Sjenici pet od 10 zatečenih.
Zbog utvrđenih prekršaja inspektori su podneli 125 prekršajnih prijava, izdali 11 prekršajnih naloga i doneli
su 167 rešenja.
Inspekcijskim nadzorima su otkrivena i 24 neregistrovana subjekta, koji su se bavili trgovinom,
građevinarstvom, ugostiteljstvom, frizerskim uslugama, održavanjem i popravkom motornih vozila,
otkupom sekundarnih sirovina, taksi prevozom, proizvodnjom građevinskog materijala i poljoprivredom.
Inspektori su doneli 24 rešenja kojima su neregistrovanim subjektima naložili da odmah pokrenu propisani
postupak za upis u odgovarajući registar i zabranili im dalje obavljanje delatnosti do ispunjenja za to
propisanih uslova.
Predstvnici MMF zadovoljni Nacrtom zakona o
finansijskoj podršci porodici
Predstavnici MMF su, u razgovoru sa državnim sekretarom u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja, izrazili zadovoljstvo predloženim Nacrtom zakona o finansijskoj podršci porodici sa
decom.
Kako je saopšteno iz tog resora, Nacrtom zakona je
predviđeno da zaposlene žene kod poslodavca i dalje
ostvaruju pravo na naknadu zarade za vreme
porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege
deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta u
zakonom utvrđenom trajanju, ali se, prema rečima
državnog sekretara, njime i proširuje krug lica koja će
ostvarivati pravo na naknadu.
Ovo pravo će po prvi put moći da ostvare i žene koje su vlasnice poljoprivrednog gazdinstva, žene
angažovane po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovoru o delu, autorskim
ugovorima, žene koje su nezaposlene u momentu rođenja deteta, a nisu ostvarile novčanu naknadu po
osnovu nezaposlenosti, kao i žene koje su poljoprivredni osiguranici.
Đukić Dejanović: I poslodavci da pomognu
roditeljima
Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović najavila je
da će u narednih mesec dana biti raspisan konkurs za pilot-projekte kroz koje će se sufinansirati mere
populacione politike na lokalnom nivou.
U konkursu će, kako je rekla, moći da učestvuju sve
opštine u Srbiji koje iz budžeta već izdvajaju sredstva
za pronatalitetnu politiku ili podršku porodici i imaju
demografski savet ili osobu koja se bavi populacionom
politikom.
Đukić Dejanović je naglasila da se u saradnji sa
Republičkim zavodom za statistiku sprovodi
istraživanje kojim je obuhvaćeno više od 5.000
zaposlenih i njihovih poslodavaca u javnom i privatnom
sektoru u svih 169 opština u Srbiji, prenosi današnja "Politika".
Prema njenim rečima, cilj je da se od anketiranih dobiju odgovori na pitanja kako usklađuju rad i
roditeljstvo, da li nailaze na razumevanje poslodavaca, šta smatraju preduslovima za proširenje porodice....
Kako je najavila, rezultati tog istraživanja biće sistematizovani za dva meseca, a iz odgovora poslodavaca
videće se koliko su spemni da izađu u susret zaposlenim roditeljima, odnosno ponude im "klizno radno
vreme" ili obavljanje dela posla kod kuće.
"Veliki broj majki u gradskim sredinama koje rade u javnom sektoru bunio se zbog novog radnog vremena.
Jer, ako njihovo radno vreme počinje od pola osam, one moraju da angažuju baku ili bebisiterku da dete
odvedu ili dovedu iz škole. Zato razmišljamo o uvođenju minibusa koji bi decu vozili do škole", kaže
ministarka.
Ukazujući na raznolikost problema "od regiona do regiona", Đukić Dejanović je kao primere navela
jugoistok Srbije gde, kako kaže, preovladava patrijarhalni obrazac po kome je briga o deci zadatak majki ili
Raški okrug gde postoji problem selektivnih abortusa ženske dece i činjenica da veliki broj porodica ima
više od četvoro dece.
"Tu se moramo orjentisati na obrazovanje žena", smatra ona.
Na pitanje da li je moguće da se očevi u Srbiji zakonski obavežu da uzmu odstustvo radi nekog deteta barem
tri meseca, kao što je praksa u skandinavskim zemljama, Djukić Dejanović ocenjuje da u "društvu mora da
sazri atmosfera" da bi takav zakon bio primenljiv jer, kako kaže, još ima krajeva Srbije gde se smatra da je
"sramota" da otac prepovije dete.
"Ali ja mogu da zamislim da naš premijer ili neki od ministara uzme odsustvo radi nege deteta i tako ličnim
primerom motiviše mnoge očeve, kao što su to uradili švedski premijer i ministar finansija", zaključila je
Đukić Dejanović.
RFZO omogućio elektronsku proveru
proizvedenih kartica
Republički fond za zdravstveno osiguranje je aktivirao elektronski servis za proveru statusa proizvodnje
zdravstvenih kartica.
Iz tog fonda je saopšteno da ovaj servis pruža mogućnost osiguranim licima da provere da li je njihova
zdravstvena kartica proizvedena.
Servis je dostupan na sajtu Republičkog fonda, pod naslovom “Proverite da li je vaša zdravstvena kartica
proizvedena”.
„Da bi osigurano lice dobilo povratnu informaciju o statusu proizvodnje zdravstvene kartice, potrebno je da
unese svoj LBO broj i da klikne na dugme “Proveri”.
Primenom ovog servisa, sva osigurana lica će moći da se informišu o statusu proizvodnje njihove
zdravstvene kartice bez potrebe odlaska na šalter Republičkog fonda“, rekla je dr Verica Lazić v.d. direktora
Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Ideja korišćenja servisa je ta da osigurana lica ne moraju da odlaze na šalter Republičkog fonda kako bi
proverili da li je njihova zdravstvena kartica proizvedena, već to mogu učiniti putem sajta Republičkog
fonda.
Ukoliko servis na sajtu pruži informaciju da je zdravstvena kartica proizvedena, osigurano lice treba da se
javi matičnoj filijali, odnosno ispostavi, u cilju preuzimanja zdravstvene kartice.
Republički fond će nastojati da i u narednom periodu razvojem elektronskih servisa unapredi kvalitet usluga
prema osiguranim licima.
Hrvatske TV produkcije sele se u jeftiniju Srbiju
Sve više hrvatskih televizijskih produkcija seli se u Srbiju, piše danas zagrebački Jutarnji list u tekstu pod
naslovom "Selidba na istok: Kako je jeftina srpska radna snaga ispraznila TV studije u Hrvatskoj".
Televizijska kuća RTL je samo od početka ove godine preselila produkciju čak tri svoja velika zabavna šou
programa u Beograd, od kojih je jedan regionalnog karaktera i emitovaće se u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i
Hercegovini i Crnoj Gori, ali su druga dva rađena isključivo za hrvatsko tržište, navodi se u tekstu.
"Evidentno se, dakle, sve više domaće
televizijske produkcije, posebno kad je reč o
skupim zabavnim projektima, sele preko
granice. A razlog je - u novcu", piše list.
Jutarnji dodaje da dobro upućeni producenti i
dobri poznavaoci televizijskih prilika
procenjuju da je bar za 20-30 odsto jeftinije
snimiti šou u Beogradu nego u Zagrebu.
Neki kao razlog seobe navode to da Hrvatskoj hronično nedostaju studijski kapaciteti, jer "Jadran film" iz
godine u godinu sve više propada, dok su druge lokacije, poput hala na Zagrebačkom velesajmu koje koristi
Nova TV, improvizovani televizijski studiji, u kojima uslovi i nisu baš najidealniji, navodi se dalje.
Promovišući potrebu izgradnje filmskih studija u Hrvatskoj, u koju, kako se ukazuje, "dolazi sve više velikih
stranih filmskih produkcija koje obožavaju naše eksterijere, ali interijere moraju odraditi u Češkoj,
Mađarskoj ili sve više Rumuniji, Bugarskoj i Srbiji, gde je unazad deset godina nikao Pinkov filmski grad,
jedan od najmodernijih studijskih kompleksa u Evropi"
Ali, ne treba zaboraviti ni na cenu rada, najam prostora i tehnike, primećuje se u tekstu.
"Jedna epizoda nekog jačeg zabavnog šou programa komercijalne televizije košta između 80 i 100 hiljada
evra. Kada preselite snimanje emisije u Srbiju, imate sigurnu uštedu od bar jedne epizode, a ako nastavite
emisiju kroz sezone, recimo tri, ušteda se kreće od 240 do 300 hiljada evra, što nikako nije zanemarljivo",
kaže neimenovani sagovornik Jutarnjeg.
Jedna od važnih ušteda je sigurno i cena rada, konstatuje se u tekstu i kao primer navodi to da u Hrvatskoj
jedan statista za aplaudiranje u publici za celodnevno snimanje zaradi oko 125 kuna (oko 2.100 dinara), a u
Srbiji taj honorar iznosi 900 dinara, što je oko 54 kune.
U Srbiji je jeftiniji i najam televizijske tehnike. Filmska profesionalna kamera na kraći period košta od osam
do 10 hiljada kuna po danu (oko 167 hiljada dinara), dok je u Srbiji cena oko 6.000 kuna (100 hiljada
dinara).
Dobar deo teksta, Jutarnji je posvetio i opisu kapaciteta i mogućnostima studijskog prostora srpske
kompanije Pink Internešenel Grup u Šimanovcima.
PETI POKUŠAJ ZAKUPA PIVARE: Makedonac
daje 76.000 evra za BIP
Janevski je posle privatizacije bio suvlasnik „Skopske pivare“, koju je 2010. kupio „Hajneken“, a BIP
pokušava da zakupi više od dve godine
Svetozar Janevski, vlasnik vinarije „Tikveš“, dao je najbolju ponudu
za zakup „Beogradske industrije piva“ (BIP). Da li će iz šestog
pokušaja uspeti da preuzme BIP, odlučiće Odbor poverilaca, jer je
firma u stečaju.
Janevski je posle privatizacije bio suvlasnik „Skopske pivare“, koju
je 2010. kupio „Hajneken“, a BIP pokušava da zakupi više od dve
godine. Prvo je direktno sa BIP potpisao ugovor, koji nije sproveden,
a onda su redom propala četiri pokušaja zakupa.
- Na jučerašnjoj, petoj aukciji Janevski je ponudio 76.000 evra
mesečno, što je dosad najveća ponuda. Druga je bila ponuda „Inse“ iz Zemuna od 60.150, a treća „Uno
dropa“ od 39.000. Izuzetak je što niko od prisutnih nije imao prigovor - kaže sagovornik Kurira.
Inače, iz poslednjeg javnog poziva izbačen je uslov da ponuđač u prethodne dve godine nije imao gubitak, a
ubačeno da na dan objavljivanja oglasa nije dugovao državi u kojoj je registrovan i da je tokom 2016. bio
likvidan. Takođe, izbačen je i zahtev da ponuđač bude registrovan za proizvodnju piva, a dodato da tu
obavezu može da ispuni i njegov osnivač i povezano lice.
Finansijski direktori očekuju pad nezaposlenosti u
Srbiji
Večina finansijskih direktora iz Srbije je optimistična, ukupno njih 62 odsto, kada je reč o finansijskoj
perspektivi preduzeća u kojima rade, a njih 30 odsto smatra da će situacija ostati nepromenjena, pokazuje
najnovije Istraživanje stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi koje je sprovela revizorsko-
konsultantska kuća Dilojt.
Kao ključne zadatke u narednom periodu ističu
rast prihoda na postojećim i novim tršištima, kao i
smanjenje direktnih troškova. Kontrola troškova je
najvažniji prioritet za 72 odsto anketiranih
finansijskih direktora.
Od anketiranih preduzeća u Srbiji, 62 odsto
ocenjuje opšti stepen eksterne finansijske i
ekonomske neizvesnosti s kojom se njihovo
preduzeće suočava kao normalan ili niži, ali 66
odsto anketiranih finansijskih direktora iz Srbije
takođe smatra da ovo nije dobar trenutak za preuzimanje većih rizika po bilanse preduzeća.
Za razliku od prošle godine kada je većina ispitanika smatrala da će nezaposlenost rasti u 2016. godini,
prognoza za 2017. je optimističnija i u skladu je sa pozitivnim privrednim prognozama za 2017, tako da
samo 23 odsto ispitanika veruje da će se stopa nezaposlenosti povećati u narednom periodu.
Uprkos pozitivnim privrednim izgledima, ispitanici ističu da su insolventnost, nedostatak kvalifikovane
radne snage, smanjenje tražnje, i nedostatak kapitala i dalje glavni faktori koji predstavljaju značajan rizik za
poslovanje preduzeća u narednih 12 meseci.
Većina anketiranih finansijskih direktora veruje da će nivo zaduženosti njihovih kompanija ostati isti u
narednom periodu, dok devet odsto ispitanika planira da smanji svoje stanje zaduženosti. S druge strane, 45
odsto ispitanika planira da poveća nivo zaduženosti kako bi mogli da prošire svoje poslovanje na druga
tržišta i uvedu nove proizvode i usluge.
Optimizam se vidi i kod 43 odsto ispitanika koji smatraju da će se sposobnost preduzeća da servisiraju svoj
dug poboljšati u naredne tri godine, 40 odsto smatra da se ništa neće promeniti u tom smislu u narednom
periodu, a 17 odsto veruje da će ta sposobnost opasti.
Istovremeno, zaduživanje kod banaka kao izvor finansiranja je atraktivno za 36 procenata anketiranih
preduzeća što odražava verovanje 57 odsto anketiranih finansijskih direktora da će se troškovi finansiranja
smanjiti ili ostati nepromenjeni.
Saznajemo: EU traži manje nameta za privrednike
Predstavnici Evropske komisije danas su stigli u Beograd gde će sa predstavnicima Ministarstva privrede i
srpskih vlasti definisati uslove za zatvaranje poglavlja 20 o preduzetništvu i industrijskoj politici, saznaje
“Blic”.
Ono što će biti njihova sugestija,
pošto u ovom poglavlju nema
formalnih zahteva, odnosi se na
izradu industrijske strategije, u
kojoj umesto sadašnjeg
sveoubuhvatnog pristupa mora
da se primeni sektorski. Drugim
rečima, prilikom kreiranje
politike i podrške razvoju
privrede, Vlada će morati mere
da definiše odvojeno za četiri
sektora i to za prehrambenu
industriju, industriju gume i plastike, metala i mašinstva i drvoprerađivačku industriju. Neizvesno je, kako
objašnjava izvor “Blica” iz Nemanjine 11, da li će i IT sektor biti izdvojen kao poseban sektor ili će biti
integrisan kroz ova četiri.
- U 2016. godini Ministarstvo privrede je otpočelo pripreme kako bi se u ovoj oblasti uskladili sa
standardima EU koji podrazumevaju definisanje potencijala kroz sektore, a ne na nivou cele privrede. Na
osnovu definisane metodologije određena su četiri sektora za koje će u 2017. godini biti urađene sektorske
strategije. To znači da će postojeća strategija razvoja industrije Srbije od 2011. do 2020. morati da se
promeni kako bi se uspostavili pravilni sektorski prioriteti i mere za njihovu podršku. Pored toga, EK će
tražiti i da se smanji broj nameta za privredu, a ima ih 385, kako bi se troškovi sa sadašnjih 20 miliona evra,
do 2020. godine sveli na 18 - kaže naš sagovornik.
Iz Vlade nisu želeli da komentariše saznanja “Blica”.
Vozači i serviseri tvrde da se automobili u Srbiji
sve češće kvare. Otkrili smo UZROK
Zbog lošeg kvaliteta tečnog naftnog gasa (TNG) u Srbiji sve češći su kvarovi na automobilima, tvrdi
nekoliko servisera iz raznih krajeva zemlje koji su se javili "Blicu" nezavisno jedni od drugih.
Kako su nam rekli, uređaji za ovaj energent
sve češće se ne mogu popraviti, pa vozači
ugrađuju nove.
Oni, kao i mnogi vozači koji se u poslednje
vreme učestalo žale, smatraju da kvalitet
TNG ne odgovara propisanim standardima i
traže od države da objasni da li postojeći
sistem markiranja i kontrola koje sprovodi
konzorcijum tri privatne kompanije
garantuje da se na srpskim pumpama
prodaje ovaj energent iz legalnih tokova. Po
njihovom mišljenju, postoji razlog za
sumnju da nije tako, jer je simptomatično da
se i novi uređaji na automobilima moraju zameniti već nakon 1.000 ili 2.000 pređenih kilometara. Na njima
se naime nalepi prljavština slična katranu koja se ne može očistiti.
Jovan Milanović, jedan od servisera, kaže da su razmere ovih kvarova na TNG uređajima takve da nadležni
organi moraju da reaguju.
- Svakodnevno imam bar dva do tri slučaja da ljudi sa atestiranim uređajima imaju problema, odnosno
dolaze zbog kvarova koji uglavnom ne mogu da se otklone. Reč je prljavštini koja se taloži na uređaju, a
koja podseća na katran, koja ne može da se očisti i zbog koje strada sistem, pa mora da se ugradi nov.
Vozači su zbog toga krivili nas servisere da nismo dobro obavili posao, ali pošto je ovo postala izuzetno
česta pojava, nas nekoliko je angažovalo stručnjake koji su utvrdili da je reč o lošem kvalitetu energenta.
Kako kaže Milinović, očigledno je da se pored legalnog gasa na srpskom tržištu nalazi i onaj iz sive zone,
jer ne postoji tehnički adekvatan sistem markiranja.
Posao markiranja od 2015. godine poveren je konzorcijumu tri privatne firme: “SGS Beograd", “Autentiks"
i “Nanoinspekt".
- Njihov sistem markiranja TNG primenjuje se samo u Srbiji, mnogo veće zemlje odbile su ga jer nije
pouzdan. Postoji tehnički problemi kod markiranja, pa se kao TNG koji je dobio atest proglašava onaj koji
ima 80 odsto koncentracije markera, a ona mora da bude mnogo veća. Postoji mogućnost da se od stovarišta
do pumpe umeša nelegalna količina sumnjivog kvaliteta - objašnjava Milanović.
Vozač automobila na TNG Beograđanin Goran Jović kaže da je jedan od onih koji su imali sličan problem.
- Morao san da promenim uređaj jer nije mogao da se popravi zbog crnih naslaga prljavštine koja nije mogla
da se ukloni. Od servisera sam saznao da puno vozača ima slične probleme - ogorčen je Jović.
Javnu sumnju na kvalitet TNG u Srbiji nedavno je ispoljila i kompanija “Reno Nisan" kao predstavnik
brenda “dačija", zbog velikih reklamacija kupaca “dačije sandero" sa motorom 0,9 i pogonom na TNG.
- Vozila koja su reklamirana su tehnički ispravna i svi prijavljeni nedostaci u Srbiji uzrokovani su isključivo
niskim kvalitetom TNG. “Reno Nisan Srbija", kao predstavnik “Dačije", već je pokrenuo postupak
nezavisne analize kvaliteta TNG-a. Primarni uzrok problema je prisutnost nepoznate supstance u TNG-u
koja se dodaje na lokalnom tržištu, stvara anomalije i onemogućava rad TNG dizni - kažu u “Reno Nisanu".
BLIC/TANJUG/RTS
PLATA, POSAO, KURS DINARA Srpska
ekonomija u 5 slika
U Srbiji su u 2016. godini rasli državna i privatna potrošnja, BDP, stopa zaposlenosti, investicije i izvoz, a
dobar trend se nastavlja i u ovoj godini, optimiste su ekonomisti i analitičari.
Sada je pitanje kako i kada će ova realna poboljšanja osetiti i ekonomski najranjiviji slojevi stanovništva,
mada je Svetska banka već ocenila da „jači rast počinje da utiče i na povećanje zaposlenosti i smanjenje
siromaštva u regionu”, kao i da je Srbija, “kao najveća ekonomija u regionu, dala najveći doprinos takvom
trendu”.
1) (NE)ZAPOSLENOST I INVESTICIJE
U ovoj oblasti nijedno poboljšanje nikad nije dovoljno veliko i
dovoljno brzo. Ipak, Lazar Šestović, glavni ekonomista
Svetske banke u Beogradu, ocenio je na predstavljanju
redovnog ekonomskog izveštaja Svetske banke za jugoistočnu
Evropu da 2017. može da bude uspešna godina.
Šestović je izjavio da je nezaposlenost u Srbiji u drugom
kvartalu prošle godine smanjena na najniži nivo od 2009.
godine i da su plate i u javnom i u privatnom sektoru porasle.
- Kao bitan faktor rasta koji se pojavio posle četiri ili pet
godina je oporavak domaće potrošnje, kako od strane domaćinstava, tako i od države i javnog sektora.
Potrošnja domaćinstava se posle više godina konstantnog pada povećala zato što je došlo do konstantnog
rasta plata, nešto manjeg rasta u javnom sektoru i znatnog većeg rasta u privatnom sektoru – rekao je
Šestović.
U Svetskoj banci su ocenili da je nastavak napretka u reformama od ključnog značaja, što će se odraziti i na
otvaranje novih radnih mesta.
- Najveći izazov za Srbiju je kako stvoriti radna mesta i pospešiti rast. Zato Vlada treba da podrži osnivanje i
razvoj malih i srednjih preduzeća koja mogu da se uključe u međunarodnu trgovinu i doprinesu rastu -
zaključio je Toni Verhejen, šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji.
Premijer Vučić je istakao da je u Srbiju lane ušlo 2 milijarde
direktnih stranih investicija i da je nezaposlenost smanjena sa
25,9 na gotovo 13 odsto, a da je cilj da se spusti ispod
evropskog proseka, te da je otvoreno novih 130.000 radnih
mesta. Prema istraživanju revizorsko-konsultantske kompanije
“Ernst i Jang”, Srbija je jedna od pet najatraktivnijih država za
strane direktne investicije (SDI) u evropskoj industriji i druga
je po stopi rasta broja novih radnih mesta stvorenih iz SDI.
2) BDP
Bruto domaći proizvod je sa -3,8 odsto u 2012. godini lane stigao do +2,8 odsto. Prognoze stručnjaka za
privredni rast Srbije u 2017. variraju, ali su pozitivne: od 2,8 odsto (Svetska banka), preko 3 odsto (Erste
grupa) i 3,5 odsto (Evropska komisija), do 3,8 odsto (Evropska banka za obnovu i razvoj). Za 2018. godinu,
ako se očuvaju ovi parametri političke i ekonomske stabilnosti, stručnjaci prognoziraju i rast veći od 4 odsto,
što bi, uz rezultate ostvarene ove godine i lane, značilo osetno poboljšanje za prosečan srpski novčanik.
- Imamo vrlo dobru poruku za Srbiju. Zemlja se nalazi na dobrom putu privrednog rasta. Ono što je vrlo
važno jeste da je ovaj rast sveobuhvatan, zasnovan na oživljavanju investicija, privatne i javne potrošnje, a
raste i izvoz. Za nas, ove vesti su vrlo dobre - izjavila je Galina Vinselete, menadžerka Odeljenja za
makroekonomsku i fiskalnu politiku Svetske banke, na predstavljanju izveštaja za jugoistočnu Evropu.
U međuvremenu, Džejms Ruf, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda, najavio je da će MMF pružiti
ekspertsku podršku Savetu Vlade Srbije za rast BDP. U razgovoru sa premijerom Vučićem je ocenjeno da bi
cilj Srbije trebalo da bude godišnji rast između 4 i 5 odsto.
3) DEFICIT
Svetska banka ocenjuje da su privatne investicije izuzetno doprinele rastu u Srbiji, s tim što su, zahvaljujući
sprovedenim reformama, značajno smanjeni fiskalni deficit i javni dug. U 2016. je deficit bio više no upola
manji od predviđenog, dok premijer Vučić za ovu godinu optimistički najavljuje rekord.
- Za 2017. godinu planiramo najniži predviđeni deficit u istoriji države Srbije, u iznosu od 1,7 odsto BDP-
a.To će verovatno biti prva godina od 1945. da imamo takvu projekciju, bez obzira na to što ćemo i Rusima
da isplatimo 100 miliona evra i što smo za penzije dali 100 miliona evra jednokratne pomoći. Spustiti udeo
javnog duga u BDP nije lako i za to će biti potrebne godine – rekao je Vučić prilikom usvajanja Predloga
zakona o budžetu.
4) NAPLATA POREZA
Niko se ne obraduje poreznicima i poreskim obavezama, ali je za državu definitivno dobra vest da je
Poreska uprava lane naplatila 87,6 milijardi dinara više javnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu.
Stručnjaci Svetske banke naveli su lane da je budžet Srbije bio "gotovo izbalansiran", što se vidi kao
posledica pre svega veće naplate PDV-a i akciza, dok se javni dug značajno smanjio.
Fiskalni savet je ocenio da je prognozirano povećanje poreskih prihoda preko plana za - trajno fiskalno
poboljšanje.
5) KURS DINARA
Ekonomski analitičari ove godine ne očekuju veće poremećaje na deviznom tržištu u Srbiji i prognoziraju da
će kurs dinara ostati stabilan na sadašnjem nivou, dok bi u 2018. godini trebalo da blago skoči za jedan
dinar. Glavne rizike za eventualne potrese ne vide u Srbiji, već u potencijalnom izbijanju nervoze na
svetskim tržištima usled aktuelnih geopolitičkih događaja.
- Kada je reč o kursu, NBS će i u narednom periodu, kao i do sada, nastojati da očuva relativnu stabilnost na
domaćem deviznom tržištu uz najmanje moguće troškove – izjavila je nedavno “Večernjim novostima”
Jorgovanka Tabaković, guverner NBS.
Stabilan kurs je uticao i na to da su se stambeni krediti u dinarima po kamati približili s onima u evrima.
- Problem je bio u bankarskoj računici, jer je dinar imao istoriju nestabilnosti. Međutim, kada pogledamo
trenutnu situaciju došlo je do poboljšanja, te je logičan nastavak da su se pojavili i dinarski stambeni krediti
– izjavio je Dušan Uzelac sa portala “Kamatica”.
Propast Goše - radnici krive vlasnika,
menadžment državu
Kako je propala Goša? Sindikati i radnici krive vlasnika, uvereni da ih je iskoristio, izvukao novac i
pobegao. Menadžment Goše, međutim, tvrdi da je kriva i država - da je fabriku koja je već bila u
problemima gurnula u još veću agoniju. Šta se zaista dešavalo u Goši - time se bavi i policija, potvrdila je
ministarka saobraćaja Zorana Mihajlović.
Nekada primer uspešne privatizacije - 2007. ova fabrika bila je najbolji izvoznik u Srbiji.
Ali je svetska ekonomska kriza za njih je značila manje posla. I plate su počele da kasne.
"Ova agonija je počela 2012. Tada je prvi put organizovan štrajk jer je prvi put posle 2003. račun bio u
blokadi", objašnjava finansijski direktor Saša Lazić.
Da gasi požar u Goši, dolazi tadašnji ministar privrede Mlađan Dinkić.
"Mi ćemo obezbediti posao za radnike Goše za svih 450 radnika tako što će raditi vagone za srpske
železnice, imamo i jedan ugovor za železnice Republike Srpske. Plan je od ponedeljak svih 450 radnika da
krene da radi", rekao je Dinkić 12. avgusta 2012. godine.
I radili su - Železnicama Republike Srpske do kraja 2013. isporučili su 22 vagona.
"Na žalost, zbog problema u trezoru izostala je naplata tih 22 vagona. Država nam je platila samo sedam i to
je stvorilo paniku kod banaka i mi smo uleteli u blokadu", navodi Lazić.
Iz te blokade do danas nisu izašli. A ni u poslu sa Železnicama Srbije, tvrde, nisu bolje prošli. Kao što im
Mlađan Dinkić obećao, Goša dobija posao remonta vagona za Železnice Srbije.
Novac za taj posao dobijaju u vidu kredita preko Fonda za razvoj - 16 vagona su isporučili, ali za 13 fakture
u Železnicama Srbije nisu overene. Zato ih sada Fond za razvoj duži za 147 miliona dinara kao da ugovoreni
posao nisu obavili.
"Nismo tražili nijedan dinar, samo smo tražili da se skinu potraživanja Fonda za razvoj za urađen posao jer ti
vagoni su pet godina u saobraćaju. Bukvalno, šta god hoćemo da uradimo, i mi i Slovaci, je blokirano.
Nerazumno je da uđeš u proces deblokade i plaćaš za nešto sto si uradio korektno i kvalitetno", kaže Lazić.
Ima li šta nerazumo u postupcima države prema Goši - na to pitanje iz Ministarstva privrede danima čekamo
odgovor. Jedina informacija koja iz tog ministarstva stiže jeste da su nadzor nad Gošom posle privatizacije
završili 2009. i da od tada nemaju nikakve nadležnosti.
O Goši je govorila ministarka saobraćaja - mada je i ona za ceo slučaj saznala od novinara.
"Da li je to dug ili nije, da li su Železnice poptpisale taj ugovor ili nisu, ja to ne znam jer prvi pit čujem za
to, ali čujem da je policija zainteresovana. Pa kad policija pregleda šta je i kaže mi ćemo postupiti po svemu
što kažu institucije", tvrdi Zorana Mihajlović.
U međuvremenu, iz Ministarstva rada stiže informacija da je inspekcija dva puta bila u Goši, da su zbog
kašnjenja plata podneli dve prekršajne prijave protiv vlasnika, ali je sud u prvom slučaju odlučio da ne može
da ga kazni jer je u teškoj materijalnoj situaciji, a u drugom ga je opomenuo.
Počeo generalni štrajk u Goši
Radnici Fabrike šinskih vozila Goša iz Smederevske Palanke od danas su u generalnom štrajku jer
poslodavac ne ispunjava obaveze prema njima.
Ta fabrika u vlasništvu slovačke firme ŽOS je više godina u teškom
stanju, a i zapošljava oko 360 radnika koji potražuju oko 30 plata a
tri godine nemaju overene zdravstvene knjižice.
Predsednik štrajkačkog odbora Milan Vujčić rekao je Beti da
rukovodstvo preti otkazima radnicima ako ne istupe iz štrajka.
On je naveo da mu poslodavac duguje oko 650.000 dinara, a da mu
plata ne prelazi 25.000 dinara.
"Radnici su ozlojeđeni zbog nemarnog i komotnog rukovodstva", rekao je Vujičić.
Vučić o Agrokoru u Srbiji: Nema problema
Premijer Aleksandar Vučić kaže da radnici Agrokora u firmama u Srbiji nemaju razloga za brigu zbog
finansijskih problema te hrvatske kompanije
Vučić je kazao i da Vlada Srbije radi na tom pitanju.
Vučić je za Radio televiziju Srbije rekao i da "za sada nema problema po tom pitanju".
"Radimo na tome, nema problema ni za Dijamant, ni za Frikom ni za maloprodaju...radimo na tome i za
sada nema problema po tom pitanju", rekao je Vučić.
U sastavu hrvatske kompanije Agrokor koja je u finansijskim problemima zbog dugova, u Srbiji posluje šest
firmi - Dijamant, Frikom, kikindski mlin, MG mivela, Merkator i Super kartica.
Milovanović: Očekujemo da država zaštiti svoj
interes i kapital u Energoprojektu
Generalni direktor beogradskog Energoprojekta Vladimir Milovanović izjavio je danas da očekuje da država
kao pojedinačno najveći akcionar zaštiti svoj interes i kapital u tom preduzeću jer ako to ne učini on će biti
obezvređen.
"Naše sumnje da se sprema 'neprijateljsko'
preuzimanje Energoprojekta proverava Komisija za
hartije od vrednosti, a o tome su upoznata nadležna
ministarstva privrede i finansija. Ukoliko država ne
zaštiti svoj kapital u tom preduzeću on će biti
obezvređen i po upravljačkom uticaju i po vrednosti, a
stradaće i ostali manjinski akcionari", rekao je
Milovanović agenciji Beta.
On smatra da kupoprodaja akcija Energoprojekta na
Beogradskoj berzi izaziva sumnju da se priprema "neprijateljsko" preuzimanje tog preduzeća, odnosno da su
povezana lica već kupila udeo veći od 25 odsto kapitala a da nije data ponuda za kupovinu preostalih akcija,
kako je zakonom propisano.
Takav scenario, po rečima Milovanovića, "desio se mnogo puta tokom tranzicije koja predugo traje i ostavio
mnogo ljudi bez posla i zatro razne srpske firme, posebno u sektoru građevinarstva i industrije".
"Mi smo u zakonskom roku podneli prijavu Komisiji za HOV i znamo da ona radi na složenoj proveri
dokumenata koje smo dostavili i imamo puno poverenje u njen rad. U interesu je svih aktera na finansijskom
tržištu da se unapredi institucionalno okruženje tržišta kapitala i na to tržište privuku ozbiljni i profesionalni
investitori u većem broju. Beogradska berza treba da postane najznačajnija berza u regionu Balkana, kao što
je i Srbija regionalno najznačajnija ekonomija", rekao je Milovanović.
Naveo je da je prioritetni zadatak rukovodstva Energoprojekta da obezbedi posao, da realizuje projekte u
rokovima i visokom kvalitetu, da kompanija bude konkurentna, a uz sve to da plaća zarade zaposlenima,
poreze i doprinose državi, dividende akcionarima i zapošljava mlade kadrove.
On je podsetio da vlast u Hrvatskoj nastoji da zaštiti poslovnu poziciju Agrokora koji je u finansijskim
problemima i ocenio da je Energoprojekt za Srbiju važna karika u oporavku građevinskog sektora i da ima
posebnu ulogu da doprinese ekonomskom razvoju zemlje i razvoju malih i srednjih firmi u sektoru
građevinarstva, energetike i elektro i mašinogradnje.
"Energoprojekt je potreban Srbiji", rekao je Milovanović.
Na pitanje da li se osećaju smetnje u poslovanju Energoprojekta usled prodaje akcija preduzeća na tržištu
hartija od vrednosti on je rekao da postoje izvesni problemi ali su se smanjili nakon što je preduzeće uradilo
otkup sopstvenih akcija čime je sprečen pad vrednosti akcija koji je pokrenut prodajom vlasničkog udela dva
značajna akcionara, Dobrovoljog penzionog fonda Dunav i švajacarskog investicionog fonda Ist kapital
(East Capital).
"Dobra okolnost je i da su se menadžment i zaposleni uključili u trgovanje akcijama, a loša je da je
povećana ponuda za prodaju akcija u vlasnišvu fizičkih lica", rekao je Milovanović.
Istakao je da, imajući u vidu potencijal rasta poslovnih aktivnosti Energoprojekta i vrednost akcija ima taj
isti potencijal.
"Energoprojekt je finansijski i poslovno stabilna firma sa odličnom perspektivom ugovaranja novih poslova,
posebno na tržištu u zemlji", rekao je Milovanović.
On je kazao da Energoprojekt ne može da utiče na bilo šta što se ne odvija u zakonskom okviru, ali da prati i
može da identifikujemo nedozvoljene manipulacije u kupoprodaji akcija kompanije, pa i neke aktivnosti
koje imaju elemente krivične odgovornosti, kao i da se razmatraju razne odbrambene strategije ukoliko dođe
do ponude za "neprijateljsko" preuzimanje.
"Neprijateljsko preuzimanje može da bude početak kraja Energoprojekta, jedine firme koja je uspešno
prebrodila sva iskušenja i krize u prošlosti, ali smo uvereni da se možemo odupreti ovim ambicijama
pojedinih akcionara, prvenstveno jer smo uvereni da, ukoliko i dođe do ponude za preuzimanje, ni država
Srbija niti drugi akcionari neće svoje akcije prodavati akcionaru koji ima ovakvu reputaciju", rekao je
Milovanović.
Država Srbija u Energoprojektu ima vlasnički udeo od 33,58 odsto, a drugi najveći akcionar je beogradska
firma Napred razvoj sa udelom od oko 22,49 odsto.
Penzioneri protestovali u Beogradu zbog
smanjenja penzija
Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) i Udruženje sindikata penzionisanih vojnih lica (SPVLS)
organizovali su protest u Beogradu zbog umanjenja penzija, najavljene privatizacije banja i podržavljenja
penzionog fonda.
Na skupu na Trgu Nikole Pašića, na kome se po
proceni organizatora okupilo nekoliko hiljada
penzionera, istaknuto je da se "nikada u istoriji
Srbije nije desilo da bilo kojoj vlasti padne na
pamet da beskrupulozno nasrne na imovinu
penzionera".
Član USPS Miroslav Vislavski podsetio je da je
premijer Srbije Aleksandar Vučić 2014. godine
izjavljivao da će "penzioneri biti poslednji u čija će
se prava zadirati jer nema šta da im se uzme".
"Mnogi su naseli na retoriku Vučića", rekao je Vislavski.
Predsednik USPS Milorad Vujasinović istakao je da će "penzioneri nastaviti da se bore za pravo na penziju
koju im je umanjila ova vlast".
"Vučić je prvi predstavnik vlasti koji je penzionerima uzeo deo penzije koje iznose preko 25.000 dinara ali
je i one koje su niže smanjio tako što se ne usklađuju sa rastom cena", rekao je Vujasinović.
Član Izvršnog odbora USPS Zoran Ivošević istakao je da sindikati treba da se bave socijalnim položajem te
populacije ali da se Partija ujedinjenih sindikata Srbije (PUPS ) "bavi najstarijim zanatom i da menja
partnere radi zadovoljenja ličnih interesa pa je tako učestvovala u donošenju zakona kojim su smanjene
penzije".
"I Ustavni sud je odbacio zahtev za ocenu ustavnosti zakona kojim su smanjene penzije jer nije imao snage
da se odupre političkim pritiscima pa je zakon koji je donet kao privremeni postao trajan", rekao je Ivošević
i podsetio da je sada odnos prosečne plate i penzije 100 prema 51,2 odsto.
Ivošević je rekao da je vlast promenila sastav Upravnog odbora Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
gde su većinu članova činili osiguranici i delegirala svoje članove, što je "pretnja novom pustošenju imovine
penzionera".
Predsednik USPVLS Jovan Tamburić rekao je da je "nemoralno uzimati od penzionera kada se novac iz
budžeta razbacuje na sve strane, a još manje je moralno govoriti da penzije nikad nisu bile veće".
U budžet stiže 15,5 milijardi
Od državnih i javnih preduzeća državnu kasu očekuje značajan priliv na ime dela dobiti iz 2016. Sa
"plusom" prošlu godinu završili EPS, "Telekom", Aerodorom, "Pošta Srbije", "Srbijagas"...
DRŽAVNA i javna preduzeća nastaviće da pune budžet Srbije.
Naravno, reč je o onima koji godinu završavaju sa profitom.
Prema prvim podacima, dela svoje dobiti iz prošle godine
odreći će se "Elektroprivreda Srbije", "Telekom", Aerodrom
"Nikola Tesla", "Pošta Srbije", "Elektromreža", "Transnafta" i
"Dipos". Budžet od dobiti državnih firmi očekuje da će mu
ukupno "kapnuti" - 15,5 milijardi dinara.
Zakonom o budžetu javna preduzeća su u obavezi da uplate
najmanje polovinu profita.
Prema prvim procenama, EPS je lane uspeo da zaradi oko 17 milijardi dinara, što znači da će u državnu kasu
vratiti najmanje 8,5 milijardi, a niko im ne brani ni da budu velikodušniji. Prošle godine su "donirali" 5,5
milijardi dinara.
"Pošta Srbije" je lane ostvarila profit od 3,47 milijardi dinara, što je oko 300 miliona dinara više nego u
2015. godini. Tada su, međutim, u budžet uplatili 70 odsto, odnosno 2,18 milijardi dinara.
"Elektromreža Srbije" je prošlu godinu završila sa profitom upola manjim od onog iz 2015. godine - sa 1,4
milijarde dinara dobiti. Ova firma je bila među rekorderima po procentu dobiti vraćene osnivaču. Odvojili su
čak 75 odsto, odnosno oko 1,7 milijardi dinara.
Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" još nije obelodanio podatke o godišnjoj dobiti, ali je poznato da je u
prvih devet meseci 2016. godine ova kompanija postigla rast profita od 13 odsto u odnosu na isti period
2015. Od januara do kraja sepetembra Aerodom je ostvario neto dobit od tačno 2.354.214.050,38 dinara.
Ova kompanija donela je odluku o isplati takozvane međudividende (dividende iz tekućeg poslovanja) u
iznosu od 1.415.807.261,50 dinara, odnosno 41,29 dinara bruto po akciji.
S obzirom na to da je država vlasnik 83 odsto akcija Aerodroma, njoj će pripasti toliki procenat od 1,4
milijarde dinara, odnosno oko 1,18 milijardi dinara.
Međudividenda će akcionarima biti isplaćena do kraja juna ove godine. Aerodrom je u 2016. godini u budžet
uplatio 1,7 milijardi dinara dobiti na ime dividende iz 2015. godine.
"Telekom Srbija" je lane u srpski budžet uplatio rekordan iznos od 8,9 milijardi dinara. Naime, "Telekom" je
u 2015. godini ostvario profit od 16,3 milijarde dinara (oko 132,4 miliona evra), pa je državi, kao vlasniku
58,1 odsto akcija uplaćen srazmeran iznos. Ostatak do 12,26 milijardi dinara (3,3 milijarde dinara), koliko je
opredeljeno za isplatu dividendi, dobili su mali akcionari. Gledano po jednoj akciji, dividenda za 2015.
godinu bila je 15,32 dinara bruto. Od "Telekoma Srbija" očekuje se da ove godine uplati oko 7,5 milijardi
dinara. Za toliko su veća planirana primanja u budžetu za 2017. godinu.
"SRBIJAGAS" VRAĆA DUGOVE
MEĐU prošlogodišnjim profiterima je i "Srbijagas". On je 2016. završio sa dobitkom od 2,17 milijardi
dinara. Po odluci Vlade, međutim, oni deo dobiti ne moraju da vraćaju osnivaču. Dozvoljeno im je da je
iskoriste za pokriće dugova.
"DIPOS" ZARADIO 125 MILIONA
PANČEVAČKA "Transnafta" je lane više nego udvostručila svoju dobit. Godinu su završili sa "plusom" od
oko 300 miliona dinara, a 2015. - sa 125 miliona dinara.
Preduzeće zaduženo za izdavanje državnih nekretnina "Dipos" lane je ostvarilo dobit od 125 miliona dinara.
Lane su u budžet uplatili 75 odsto.
У Војводини број радних места порастао на
511.313
Прошле године у Србији је било 2.009.785 запослених, показују подаци Републичког завода за
статистику. Запослених код правних лица и предузетника, у радном односу и ван њега, као и лица
која обављају самосталну делатност или су оснивачи привредних друштава или предузетничких
радњи било је 1.920.679, што је у односу на 2015. годину 1,3 одсто више. Регистрованих
индивидуалних пољопривредника било је 89.106,
што је у односу на претходну годину смањење од
4,5 одсто.
У 2016. у односу на годину раније највећи пораст
броја запослених забележен је у прерађивачкој
индустрији, и то 13.570, трговини на велико и
мало и поправци моторних возила – 9.600 и
административним и помоћним услужним
делатностима – 8.434. Највеће смањење броја
запослених лане је забележено у здравственој и
социјалној заштити – 6.912, снабдевању и
управљању отпадним водама – 4.137, саобраћају
и складиштењу – 3.923 и пољопривреди, шумарству и рибарству – 3.395.
По подацима Републичког завода за статистику, прошле године у Војводини је било укупно 511.313
запослених, док је годину раније та бројка износила 506.598. Разлика у броју запослених у поменуте
две године је 4.715.Од седам области у Војводини највише радника било је у Јужнобачкој, 195.684,
следи Срем, где је било 79.362 запослених.
У Јужнобанатској области било је укупно 63.228 радних места, у Севернобачкој 54.028,
Средњобанатској 43.053, Западнобачкој 40.190, а најмање у Севернобнатској области – 35.767.
Уколико се број запослених у седам војвођанских области током прошле године пореди с 2015,
подаци показују да је у пет дошло до пораста запослености, а у две до пада. Наиме, у Западнобачкој
и Средоњабантској области прошле године било је мање запослених него 2015. Тако подаци показују
да је у 2016. у Западнобачкој области било 203 радника мање него годину раније, када бих је било
40.393, док је у Средњобанатској области број запослених смањен за 1.471 у односу на 2015. годину.
Но, у исто време број запослених у Сремској области је лане био већи готово 5.000 у односу на 2015.
годину, а повећан број бележи се и у Севернобачкој –1.217, Севернобанатској – 963, Јужнобачкој –
542 и Јужнобанатској – 667 радника.
Највише запослених у Војводини прошле године било је у Новом Саду, где је на посао ишло 129.961
грађана. У Суботици је био укупно 44.071 запослени, у Зрењанину 32.023, Панчеву 28.517, Старој
Пазови 19.800, Сремској Митровици 19.387, Сомбору 19.145, Кикинди 13.864, Вршцу 13.401, Руми
12.822, Бачкој Паланци 12.535 и Инђији 11.631 запослени. Најмање запослених – свега 978 – било је
у Опову, док их је у Новој Црњи било 1.211, Сремским Карловцима 1.408, Чоки 1.637, Тителу 1.704,
Сечњу 1.777, Малом Иђошу 1.211, Пландишту 1.918, Иригу 2.051, Белој Цркви 2.450, Србобрану
2.468, Алибунару 2.645 и Беочину 2.920.
Највећи раст у Срему
У седам општина Сремске области прошле године било је запослено 79.362 радника; у четири их је
радну књижицу имало више од 10.000, док је у три тај број био мањи. Свеукупно, та војвођанска
област лане је имала 4.925 радника више него у 2015. години. Тако је у Сремској Митровици било
19.387 запослених, у Инђији 11.631, Руми 12.822, Старој Пазови 19.840, док је у Шиду радило 7.455,
у Пећинцима 6.175 а у Иригу 2.051 радник.