Lujo Margetić u djelu „Hrvatska i crkva u srednjem vijeku”

„Aleksandar II. (...) čuo je o Krešimiru, vladaru Hrvata, da je u zloj namjeri dao ubiti svoga brata Gojslava i (zato je) poslao legata Majnarda, pobožna naime čovjeka, da svojom mudrošću ispita da li je to tako. Taj došavši primi od njega (Krešimira) opravdanje tako što mu se (Krešimir) zakleo s dvanaest svojih župana da nije odgovoran za taj zločin pa je on (Krešimir) pomiren ponovno stekao vlast nad tom zemljom od strane svetoga Petra apostola”

Analize:prema Vinku Foretiću

prema Mihi Baradi

prema Nadi Klaić

HRVATSKO PRAVO - optužen Hrvat - slavenskim

pravnim sustavima optuženi se zaklinjao s prisežnicima, obično dvanaestoricom

RIMSKO PRAVO - rasprava se vodila

pred crkvenim licem kao sucem

- optuženi se, ako nije bilo dokaza, oslobađao optužbe zakletvom očišćenja koju je sam polagao

Objašnjenje POJMOVA i TERMINA(pravni postupak, materijalno kazneno pravo) pomoću SREDNJOVJEKOVNIH IZVORA i TADAŠNJIH shvaćanja

Zbirka langobardskog prava(jedan od izvora)

1054., u vrijeme Petra Krešimira

Sadrži materijalno pravo i propise langobardske Italije – sličnost pravnog sustava s hrvatskim krajevima

langobardsko kazneno pravo

staro ugarsko pravo staro hrvatsko pravo

1) Homicidum času

2) Homicidum spontaneum

3) Homicidum gladio

Ubojstvo SE DEFENDO

Ubojstvo SUPER ALIUM AMBULAVERIT

- ubojica nije inicijator društveno negativnog ponašanja koje je dovelo do ubojstva

- kazna: unaprijed određena svota(VRAŽDA, WIDRIGELD)

- ubojica = inicijator

- kazna: cijela imovina

DOLOZNO UBOJSTVO

OBIČNO UBOJSTVO

- pravni sustav ga ne odobrava, zabranjeno je

- bezrazložno, neopravdano

- plaća se vražda

-postoji razlog, opravdanje

-ne plaća se vražda, tj widrigeld

- dokaz da počinjeno djelo nije zabranjeno

Krešimirov slučaj

- DOLUS = svijest o djelu u njegovom fizičkom i socijalnom aspektu- svjesno ubojstvo ili nehajno ubojstvo ?- nije ubio brata Gojslava, DAO ga je ubiti- Krešimir = organizator, usmjerio djelatnost drugih osoba na ostvarenje zločinačkog cilja

- ORGANIZATOR NE MOŽE NEHAJNO ORGANIZIRATI NEKI ZLOČIN

- dolozno organiziranje ubojstva: Netko nije smio organizirati ubojstvo, ali je to ipak učinio!

Dolozna optužba = neopravdana, bezrazložna Tvrdilo se da je Petar Krešimir protupravno i nedozvoljeno ubio brata

Gojslava

OBRANA:- Tvrdi da P.K. nije organizator- Gojslav radio protiv brata; neopravdano mu oduzeo kraljevstvo- Petar daje nalog za “uklanjanje” vlastitog brata TUŽBA: Petar Krešimir – KRIV (ubojstvo brata) – OSLOBOĐEN (legatova tvrdnja na koju se mogao P.K. zakleti bez

straha od optužbe)

PAPIN LEGAT- ne istražuje je li Krešimir ubio, već PITA je li dao DOLO ubiti

borba za vlast – dobar razlog da P.K. brani svoje prijestolje – nije ubio DOLO(bezrazložno) – rekoncilijacija

Dakle, nesumnjivo je da je suđenje organizirano s unaprijed jasno utvrđenim ciljem da se Petra Krešimira oslobodi i da

mu se tim suđenjem čak uvelike pomogne.

Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, str 84.

Petar Krešimir je kao kralj dao ubiti svoga brata i nakon toga bio na nama nepoznat način srušen, njemu se uopće ne bi moglo suditi jer ne bi počinio nikakav zločin (u srednjem vijeku kraljeva volja je bila osnova pravnog sustava)

Papin legat Majnard Krešimirova titula 1061.g. postaje:

Rex Croatiae et DalmatiaeRex Chroatorum et Oalmatiarium Krešimir obećaje pomoći prodoru rimske

hijerarhije na tlo bizantske Dalmacije

1.) ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije u jedno kraljevstvo pod nazivom Regnum Croatiae et Dalmatiae proveo je Petar Krešimir kojem je Bizant priznao vlast nad Dalmacijom

- po Račkome, Petar Krešimir zavladao je Dalmacijom uz pristanak Bizanta još 1059.

- po Šišiću, Bizant je čvrsto vladao nad Dalmacijom sve do 1069. i te je godine Petar dobio vlast te ujedinio Dalmaciju i Hrvatsku

- po Baradi, Petar je zavladao 1060.

- po Stipišiću je Bizant vladao nad Dalmacijom do 1069., te je nakon toga Petar Krešimir preuzeo stvarnu vlast bez priznanja Bizanta

3.) Petar Krešimir nije imao nikakvu vlast nad Dalmacijom. On se je sam tako prozvao