Slajd 1

OSNOVI KOJI ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVINOG DJELADjelo malog znaaja, nuna odbrana, krajnja nudaOpa razmatranjaSavremeno krivino pravo poznaje sluajeve u kojima su ispunjeni svi uslovi za postojanje krivinog djela, a da se u tim sluajevima iz odreenih razloga iskljuuje postojanje krivinog djela. Svim tim sluajevima zajedniko je to to formalno postoje sva zakonom odreena obiljeja nekog krivinog djela, a krivino djelo ipak ne postoji. Okolnosti usljed kojih ne postoji krivino djelu uprkos postojanju zakonskih obiljeja nazivaju se opi osnovi za iskljuenje postojanja krivinog djela. Opi osnovi za iskljuenje postojanja KD u naem krivinom zakonodavstvu su djelo malog znaaja, nuna odbrana i krajnja nuda. Osim navedenih, u literaturi se spominju jo: upotreba sile ili prijetnje i pristanak povrijeenog na povredu.

DJELO MALOG ZNAAJA

nije krivino djelo ono djelo koje, iako sadri obiljeja krivinog djela odreena zakonom, zbog naina izvrenja djela, neznatnosti ili nepostojanja tetnih posljedica i malog stepena krivine odgovornosti izvrioca, predstavlja djelo malog znaajaInstitut djela malog znaaja je logiki izraz stava prema kome da bi postojalo krivino djelo mora se dostii odreeni intenzitet povrede zatitnog dobra. Ako je nivo te povrede neznatan, uinjeno djelo nije krivino djelo, mada formalno sadri sva obiljeja krivinog djelaUslovi za postojanje djela malog znaaja

Neznatnost ili nepostojanje tetnih posljedica je kljuni osnov postojanja ovog instituta. Prema slovu zakona, posljedica treba biti neznatna, to znai da postoji ali je njen znaaj minoran, ili je uope nema, mada svako krivino djelo ima posljedicu koja se sastoji ili u povredi ili u ugroavanju nekog dobra ili vrijednosti. Kod instituta djela malog znaaja u pitanju je ne bilo koja, ve tetna posljedicaDJELO MALOG ZNAAJAMali stepen krivine odgovornosti stepen krivine odgovornosti mora biti ispod stepena kojeg zakon ima u vidu kao tipian za konkretno djeloNUNA ODBRANA

nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani. Pritom zakonodavac u odredbi st.2 istog lana daje i definiciju nune odbrane prema kojoj je to ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad i koja je srazmjerna napadu.

Uslovi napadaNapadom se smatra svaka radnja usmjerena na to da se povrijedi neko dobro. U principu, napad se izvrava injenjem, a samo izuzetno i proputanjem. Neinjenje da se preduzme neka duna inidba moe predstavljati radnju napada.

Uslovi napadaNapada u smislu nune odbrane moe biti samo ovjek. Ukoliko se radi o ugroavanju nekog dobra od strane prirodnih sila ili ivotinja, tada nema napada u smislu nune odbrane, ve se eventualno moe govoriti o opasnosti koja nastaje usljed krajnje nude. Izuzetak postoji kad se radi o napadu dresirane ivotinje, jer se tada radi o napadu od strane ovjeka koji je usmjerio ivotinju da napadne.Uslovi napadaKljuni uslov kod napada je protivpravnost. Napad mora biti protivpravan. Dakle treba razlikovati napade koji su zasnovani na nekom zakonskom ovlatenju, od onih kod kojih takvo ovlatenje ne postoji. Pritom se protivpravnost napada mora cijeniti potpuno objektivno, bez ikakvih subjektivnih elemenata vezanih za krivinu odgovornost napadaa. Uslovi napadaNapad je isto tako protivpravan i onda kad je oekivan, predvien, pa ak i onda kad je napadnuta osoba nekim svojim postupkom svjesno ili nesvjesno sama isprovocirala taj napad. Meutim, poseban sluaj je kada se radi o isprovociranom napadu koji bi se iskoristio kao sredstvo ili prilika da se povrijedi napada ili neko njegovo dobro. Tu se zapravo radi o odreenom ogranienju prava na nunu odbranu, jer je u pitanju zloupotreba pravaUslovi napadaNapad moe biti usmjeren protiv bilo kojeg pravno zatienog dobra. Mada u zakonu ni primjera radi nije navedeno nijedno od tih dobara, podrazumijeva se da su ta dobra prije svega ivot, sloboda, tjelesni integritet, dostojanstvo linosti, moral itdUslovi napadaNapad mora biti stvaran. Ukoliko izostaje stvarnost napada, radi se o tzv.putativnoj nunoj odbrani. Putativna nuna odbrana postoji npr. u sluaju ako neka osoba u nekim posebnim okolnostima (mrak, magla, strah, iekivanje itd) pogreno pomisli da jee napadnuta od osoba koje su samo htjele da se s njom naale, pa u takvoj uobraenoj odbrani povrijedi ili ubije nekog od napadaa. Postavlja se pitanje, kad je postojanje nune odbrane iskljueno, da li e onaj ko postupa u takvoj putativnoj odbrani biti krivino odgovoran.Uslovi napadaU odgovoru na to pitanje mogua su 2 rjeenja: Ako je lice koje postupa u putativnoj nunoj odbrani uz nunu paljivost (paljivost prosjenog ovjeka u datim okolnostima) moglo ocijeniti da taj napad nije stvaran, to lice e odgovarati za uinjeno djelo iz nehata (ukoliko zakon predvia nehatno izvrenje djela);Uinilac nee biti krivino odgovoran ako se nalazio u neotklonjivoj zabludi, to znai da ni uz nunu panju nije mogao procijeniti napad kao nestvaranUslovi odbrane Svaka odbrana u smislu nune odbrane sastoji se u odbijanju protivpravnog napada. Krivinopravno je relevantna samo takva odbrana koja ima obiljeja krivinog djela, bez obzira koje napadaevo dobro je povrijeeno (ivot, tjelesni integritet, imovina itd.Uslovi odbrane Odbrana, tj.odbijanje napada usmjereno je protiv napadaa, odnosno protiv bilo kojeg njegovog dobra. Odbanom se ne smiju povrijediti dobra tree osobe. Ako do te povrede ipak doe, ona se moe sagledavati u kontekstu krajnje nude. Izuzetak postoji kad su u pitanju dobra treih osoba koja je napada koristio pri napadu, kada to ulazi u nunu odbranu;

Uslovi odbrane Odbrana mora biti istovremena sa napadom. Istovremenost postoji od trenutka kad napad neposredno predstoji i sve dok napad traje. Napad neposredno predstoji kad se objektivno gledano od strane napadnutog u svakom trenutku moe oekivati napad. Takav primjer je kada jedno lice sa sjekirom u ruci sa daljine 50-60m tri prema napadnutom. Istovremenost se meutim ne moe prihvatiti kod nekih dalekih apstraktnih buduih napadaUslovi odbrane Istovremenost postoji od trenutka kada usljed preduzetog napada dolazi do ukljuenja nekih preventivnih, zatitnih ureaja.Kod nekih krivinih djela uzima se da napad traje sve dok traje protivpravno stanje izazvano tim napadom. Tako npr. kod krae se smatra da istovremenost postoji sve dok lice ne obezbijedi prisvajanje ukradene stvari.

Uslovi odbrane Kljuni uslov na strani odbrane je da ona mora biti neophodno potrebna za odbijanje napada. To je istovremeno i najtee pitanje za sudsku praksu. Neophodno potrebna odbrana znai da ona i po vrsti i po intenzitetu mora da predstavlja najblae odbrambeno sredstvo. To je takoer faktiko pitanje koje se utvruje u svakom konkretnom sluaju. Pritom se ne trai da napadnuti rtvuje neke svoje interese, ni da bjei niti da doziva nekog drugog upomo, zbog toga to on ima pravo na nunu odbranu. Poseban uslov koji se trai za postojanje nune odbrane, vezan za uslov njene neophodnosti, je srazmjernost izmeu napada i odbrane. To je novi uslov, koji je u zakonu izriito naglaen. Srazmjernost znai da mora postojati odreena srazmjera s jedne strane izmeu napada i odbrane, a s druge strane u pogledu vrijednosti dobra koje se napada i onog koje se povreuje u odbijanju napada. Prekoraenje granica nune odbraneuinitelj koji prekorai granicu nune odbrane moe blae kazniti, a ako je do prekoraenja dolo zbog razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i osloboditi od kazne. Afektivna stanja kao to su nenormalno snana ljutnja ili bijes, kao patoloki efekti mogu dovesti i do neuraunljivosti, kada bi bila iskljuena krivina odgovornost uinioca.

KRAJNJA NUDA

Krajnja nuda je trei opi zakonski osnov koji iskljuuje postojanje krivinog djela. Institutima krajnje nude rjeavaju se brojne i raznovrsne situacije kada se uzima da nema razloga za kanjavanje onog lica koje je silom prilika dovedeno u takvo stanje da, spasavajui neko svoje ili tue dobro kome prijeti opasnost, rtvuje neko tue dobro pri emu in spasavanja predstavlja ostvarenje nekog zakonskog bia krivinog djela. KRAJNJA NUDASituacije koje obuhvata krajnja nuda raznovrsne su i po svom znaaju i po svom karakteru: Situacija kada se radi spasavanja vlastitog ivota rtvuje tui ivot: npr.2 brodolomnika su na splavu na kome ima mjesta samo za jednog. Jedan brodolomnik odgurne drugog, ime unitava njegov ivot da bi spasio svoj. Poznat je tzv.sluaj minjon ili karnadesova daska, gdje su se nakon brodoloma na amcu za spasavanje nala 3 mornara. Ostavi dugo bez vode, dvojica su zaklali treeg, napili se njegove krvi i na taj nain ostali ivi. Situacija kada se radi spasavanja vlastitog ivota rtvuje neko tue materijalno dobro; npr.za vrijeme oluje, kapetan da bi spasio brod i posadu naredni da se izbaci tui skupocjeni teret sa broda, ili blagajnik napadnut od razbojnika koji prijeti da e ga ubiti, otvara sef i predaje mu tui novac. Situacija kada se radi spasavanja svog materijalnog dobra rtvuje tue materijalno dobro; npr.radi gaenja poara prevrne se tui automobil koji se nalazi iznad hidranta. Kada neko tree lice spasava neko dobro u opasnosti povredom ivota ili materijalnih dobara drugog; npr.jedno lice ubija neijeg psa koji je napao tue dijete. Mada u teoriji postoji opa saglasnost da ne treba kanjavati za djela uinjena u krajnjoj nudi, postoje razliiti pristupi tome ta je razlog za nekanjavanjeKRAJNJA NUDA KZkrajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe otkloni istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.

Uslovi za postojanje opasnostiOpasnost mora biti istovremena, to znai da je taj uslov ispunjen kao i kod nune odbrane, tj. kad ta opasnost neposredno predstoji i sve dok traje, tj.dok nije prestala. Opasnost koja je prestala ili tek budua, ali ne neposredna opasnost ne dovodi do krajnje nude;

Uslovi za postojanje opasnostiOpasnost mora biti neskrivljena, to znai da se ne moe pozivati na krajnju nudu ono lice koje je svojom krivnjom skrivilo opasnost, pa spasavajui svoja pravna dobra (ivot, tjelesni integritet, imovinu) povrijedi tua pravna dobra. Skrivljenost opasnosti moe nastupiti kako sa umiljajem, tako i iz nehata, s tim da zakonodavac pravi odreenu razliku u pogledu kanjavanja kad je u pitanju izazivanje opasnosti iz nehataUslovi za postojanje opasnostiOpasnost mora biti stvarna. Stvarnost podrazumijeva objektivno, fiziko, lahko uoljivo i lahko prepoznatljivo postojanje opasnosti od strane nekog prosjenog ovjeka. U sluaju da je uinilac pogreno smatrao da postoji opasnost, tada e postojati putativna krajnja nuda, a ne prava krajnja nuda. To znai da e djelo u krajnjoj nudi biti krivino djelo, s tim da se uinilac u pogledu odgovornosti moe pozivati da je bio u zabludi u pogledu postojanja opasnosti (tzv.stvarna zabluda u irem smislu), pa e se s obzirom na to procjenjivati i njegova odgovornost za uinjeno krivino djelo.

Uslovi za postojanje opasnostiOpasnost moe da bude izazvana od strane ovjeka (uraunljivog ili neuraunljivog), ivotinja ili prirodnih sila (zemljotres, poar, poplava itd). Kada je u pitanju opasnost od ivotinje, u obzir dolaze svi napadi od strane ivotinje osim kada je u pitanju opasnost od dresirane ivotinje, kada se radi o nunoj odbrani. Opasnost moe da prijeti bilo kojem pravnom dobru (ivot, tjelesni integritet, zdravlje, imovina itd). Uslovi za otklanjanje opasnostiKrajnja nuda moe postojati samo onda ako se postojea aktuelna opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain osim povredom dobara drugih lica. Ovdje se radi o stanju nude, to podrazumijeva utvrivanje da je uinilac morao da otkloni opasnost samo i jedino na onaj nain ili onim sredstvima kako je on to uinio u konkretnom sluaju. To podrazumijeva da se moraju paljivo procjenjivati sve okolnosti konkretnog sluaja i u svakom sluaju donositi sud o tome da li se radilo o stanju nude.

Uslovi za otklanjanje opasnostiDrugi uslov za otklanjanje opasnosti je taj da uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. To uinjeno zlo moe se odnositi na ivote ljudi, na povrede tjelesnog integriteta, na imovinu itd. Razlika postoji u situaciji kada su u pitanju dobra jednake i nejednake vrijednosti. Ako se radi o dobrima razliite vrijednosti, onda je razumljivo da je i drutveni interes i socijalno-etiki princip na strani toga da se zatiti dobro vee vrijednosti i onda kad to podrazumijeva apsolutno rtvovanje dobara manje vrijednosti.Prekoraenje granica krajnje nude

Granice krajnje nude praktino su postavljene uslovom da uinjeno zlo ne u otklanjanju opasnosti ne smije biti vee od zla koje je prijetilo. Ukoliko uinilac povrijedi taj uslov, tada postoji krivino djelo za koje se odgovara po opim propisima. Na KZ u odredbi ipak predvia lake kanjavanje takvog uinioca, uzimajui u obzir posebno unutranje psihiko stanje onog ko otklanja opasnost u smislu da takvo lice nije uvijek u stanju pravilno procijeniti granice krajnje nude. U tom smislu zakon predvia 2 mogunosti: Da takvog uinioca blae kazni. To znai da je prekoraenje granica krajnje nude drugi, opi fakultativni zakonski osnov za ublaavanje kazne. U izvjesnim sluajevima sud moe uinioca i osloboditi od kazne, ali samo pod uslovom da se utvrdi kako je do prekoraenja dolo pod osobito olakavajuim okolnostima. U ovom sluaju, u pitanju je drugi, opi fakultativni zakonski osnov za osloboenje od kazne.

Prekoraenje granica krajnje nude1. Krajna nuda iskljuuje postojanje krivinog djela;2. Prekoraenje granica krajnje nude je fakultativni osnov za ublaavanje kazne;3. Prekoraenje granica krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima je fakultativni osnov za oslobaanje od kazne.

Momenti kada nema krajnje nudene postoji krajnja nuda u sluaju da je uinilac bio duan da se izloi opasnosti. To praktino znai da se onaj ko je po nekom pravnom osnovu duan da se izloi opasnosti ne moe pozivati na krajnju nudu ako u otklanjanju te opasnosti izvri neko krivino djelo. Takva dunost moe slijediti iz zakona, slubene obaveze ili obaveze na osnovu ugovora (policajci, uvari objekata, mornari, lijenici i drugo zdravstveno osoblje, vatrogasci itd).