kraŠ +teorija

Upload: matejaaaaaaa

Post on 02-Jun-2018

225 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    1/82

    SVEUILITE U SPLITU

    EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

    DIPLOMSKI RAD

    STATISTIKA ANALIZA FINANCIJSKE USPJENOSTIPODUZEA KRA d.d. I USPOREDBA S KONKURENTIMA U

    PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

    Mentor: Prof. dr. sc. Snjeana Pivac Student: Anita Glibo, univ. bacc. oec.

    Matini broj: 2091038

    Split, srpanj 2011. godine

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    2/82

    Sadraj:

    1. UVOD .................................................................................................................................... 1

    1.1. Problem istraivanja........................................................................................................ 1

    1.1.1. Istraivake hipoteze ............................................................................................. 2

    1.2. Svrha i ciljevi istraivanja............................................................................................... 3

    1.3. Metode istraivanja ......................................................................................................... 3

    1.4. Struktura i sadraj diplomskog rada................................................................................ 4

    2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI ........................................................................ 6

    2.1. Podloga za izradu financijskih izvjetaja ........................................................................ 6

    2.2. Vrste, sadraj i struktura financijskih izvjetaja ............................................................. 7

    2.2.1. Financijska izvjea .............................................................................................. 7

    2.2.2. Zakonska regulativa .............................................................................................. 7

    2.2.3. Vrste i znaajke temeljnih financijskih izvjetaja ................................................. 9

    2.2.3.1. Bilanca ................................................................................................... 10

    2.2.3.1.1. Aktiva bilance.................................................................................. 12

    2.2.3.1.2. Pasiva bilance.................................................................................. 12

    2.2.3.2. Raun dobiti i gubitka............................................................................ 14

    2.2.3.2.1. Prihodi ............................................................................................ 14

    2.2.3.2.2. Rashodi........................................................................................... 15

    2.2.3.3. Izvjetaj o novanom toku ..................................................................... 15

    2.2.3.4. Izvjetaj o promjenama kapitala ............................................................ 17

    2.2.3.5. Biljeke uz financijske izvjetaje........................................................... 18

    3. PODUZEE KRA D.D. ................................................................................................... 19

    3.1. Osnovni podaci ............................................................................................................. 19

    3.1.1. Poslovanje ........................................................................................................... 20

    3.1.2. Organi drutva..................................................................................................... 21

    3.2. Povijesni podaci ............................................................................................................ 22

    3.2.1. KRAD.D. tradicija i kvaliteta ....................................................................... 23

    4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA KRA D.D. ....................... 25

    4.1. Horizontalna anliza ....................................................................................................... 25

    4.2. Vertikalna anliza ........................................................................................................... 294.3. Analiza poslovanja putem pokazatelja.......................................................................... 32

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    3/82

    4.3.1. Pokazatelji likvidnosti......................................................................................... 32

    4.3.2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti) ................................................................ 34

    4.3.3. Pokazatelji aktivnosti .......................................................................................... 37

    4.3.4. Pokazatelji ekonominosti .................................................................................. 39

    4.3.5. Pokazatelji profitabilnosti ................................................................................... 41

    4.3.6. Pokazatelji investiranja ....................................................................................... 43

    4.4. Utjecaj gospodarske krize na poslovanje poduzea Kra d.d. ...................................... 45

    5. ANALIZA PREMA GLAVNIM KONKURENTIMA.................................................... 51

    5.1. Odabrani konkurenti u prehrambenoj industriji............................................................ 51

    5.1.1. Podravka d.d. ...................................................................................................... 52

    5.1.2. Franck d.d. .......................................................................................................... 53

    5.1.3. Kutjevo d.d.......................................................................................................... 54

    5.1.4. Zveevo d.d. ........................................................................................................ 55

    5.2. Klasifikacija odabranih poduzea u prehrambenoj industriji ....................................... 56

    5.3. Rangiranje odabranih poduzea u prehrambenoj industriji .......................................... 61

    5.4. Likvidnost poduzea Kra d.d. u odnosu na odabrane konkurente ............................... 64

    5.5. Komparativna analiza klasifikacije i rangiranja promatranih poduzea ....................... 69

    6. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 71

    Saetak/Summary................................................................................................................... 74

    Literatura ................................................................................................................................ 75

    Popis slika................................................................................................................................ 77

    Popis tablica ............................................................................................................................ 78

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    4/82

    1

    1. UVOD

    1.1. Problem istraivanja

    Financijski izvjetaji postaju sve znaajnija podloga u upravljanju, kao i u procijeni

    vrijednosti poduzea u suvremenim gospodarstvima. Koristei se odgovarajuim tehnikama i

    postupcima prilikom analize financijskih izvjetaja dobivaju se iznimno relevantne

    informacije o analiziranom poduzeu, kako za menadere tako i za vanjske korisnike

    (investitore, kreditore, revizore itd.).

    Temeljni financijski izvjetaji utvreni Zakonom o raunovodstvu su: bilanca, raun dobiti i

    gubitka, izvjee o novanom tijeku, izvjee o promjeni glavnice te biljeke uz financijska

    izvjetaja.

    Svrha financijskih izvjetaja je pruiti informacije o financijskom poloaju, uspjenosti i

    promjenama financijskog poloaja poduzea, to je korisno irokom krugu korisnika pri

    donoenju ekonomskih odluka. Pored toga, financijski izvjetaji prikazuju rezultate uprava ili

    njihovu odgovornost za resurse koji su im povjereni. Temeljna financijska izvjea moraju

    pruiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjena

    financijskog poloaja poduzea, dobitka ili gubitka.Poduzea se osnivaju radi ostvarivanja to vee dobiti, a sukladno tome maksimizirati dobit

    znai teiti postizanju to veih prihoda i to manjih rashoda. Sve relevantne informacije o

    kljunim znaajkama poslovanja nekog poduzea su prikazane upravo u njegovim

    financijskim izvjetajima.

    U vrijeme donoenja godinjih temeljnih financijskih izvjetaja javlja se pojaan interes za

    analizom financijskih izvjetaja. Analiza omoguava odgovor na pitanje kako je poduzeeposlovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljati rezultat u narednom razdoblju te na taj

    nain osigurava i mogunost usporedbe s konkurentima iste industrijske grane.

    Jedan od kriterija uspjene analize financijskih izvjea je poznavanje cjelokupnog poslovanja

    poduzea, primijenjenih raunovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja.

    Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvjetaja pozitivno utjee na

    kvalitetu tumaenja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju

    analize.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    5/82

    2

    Svrha ovog rada je statistiki analizirati financijske izvjetaje poduzea Kra d.d., koje

    kompanija objavljuje u sklopu svog redovnog funkcioniranja.

    U ovom radu biti e provedena vertikalna te horizontalna analiza financijskih izvjetaja koja

    prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjetaja tijekom vie obraunskih razdoblja.

    Na temelju kretanja dionice poduzea Kra d.d. analizirat e se i testirati utjecaj krize na

    poslovanje.

    Zasebno e se analizirati pojedine stavke iz svakog dijela izvjetaja, te e time biti

    predstavljeni, odnosno izraunati temeljni pokazatelji poslovanja poduzea Kra d.d.. Tako e

    se dobiti uvid u njihovo kretanje kroz odreeni vremenski period, a izvrit e se i usporedba

    prema glavnim konkurentima (npr. Podravka, Zveevo, Franck, Ledo,...) iz iste industrijske

    grane-prehrambene industrije, kako bi se uoile promjene i tendencija u kvaliteti poslovanja te

    trini poloaj u odnosu na konkurente.

    Takoer e se istaknuti znaaj koji financijski izvjetaji kao nosioci informacija o

    financijskom stanju i uspjehu poslovanja imaju u donoenju poslovnih odluka.

    1.1.1. Istraivake hipoteze

    Na temelju uoenog i opisanog problema i predmeta istraivanja ovog rada mogu se postaviti

    sljedee hipoteze:

    H1 temeljni pokazatelji uspjenosti poslovanja u promatranom periodu pokazuju

    perspektivno poslovanje poduzea Kra d.d.

    H2 ukupna neto dobit poduzea Kra d.d. pokazuje znaajan i kontinuiran rast u

    promatranim godinama

    H3 likvidnost poduzea Kra d.d. u odnosu na odabrane konkurente nije se mijenjala kroz

    promatrano razdoblje

    H4 gospodarska kriza znaajno je utjecala na perspektivnost poslovanja poduzea Kra d.d.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    6/82

    3

    1.2. Svrha i ciljevi istraivanja

    Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja, te postavljenih hipoteza, definiraju se

    svrha i ciljevi ovoga istraivanja: analiza strukture pozicija u financijskim izvjetajima

    poduzea Kra d.d. prema utvrenim kriterijima kako bi se utvrdile znaajke i trendovi kojipokazuju i opisuju financijsko stanje ovog poduzea.

    Saeti ciljevi ovoga rada su:

    - Definiranje pojma financijskih izvjetaja u skladu sa propisanom zakonskom

    regulativom,

    - Utvrivanje metoda za analiziranje financijskih izvjetaja,

    - Analiziranje financijskih izvjetaja poduzea Kra d.d. putem pokazatelja,

    - Utvrivanje uspjenosti poslovanja u predkriznom razdoblju, te utvrditi znaaj i

    utjecaj krize na poslovanje,

    - Usporedba financijske uspjenosti Kra d.d. s glavnim konkurentima na domaem

    tritu.

    1.3. Metode istraivanja

    U svrhu pronalaenja odgovora na postavljena pitanja i potvrivanja postavljenih hipoteza,provest e se teorijsko i empirijsko istraivanje, pri emu e se koristit brojne znanstvene

    metode: metode deskripcije, statistike metode, usporedna analiza (metoda komparacije), te

    metode analize i sinteze.

    Postupak opisivanja pojava i tijeka razvoja pojava provodit e se metodom deskripcije.

    Analiziranje podataka, tako da se pomou grafikona i pokazatelja otkrivaju njihovekarakteristike, zakonitosti i uzrono-posljedine veze meu njima u promatranim

    vremenskim intervalima vrit e se statistikim metodama.

    Odabranim neparametrijskim testovima testirat e se karakteristike varijabli istraivanja.

    Regresijskim modelima utvrdit e se utjecaj nezavisne/ih varijabli na definiranu zavisnu

    varijablu.

    Uvoenjem nenumerikih dummy varijabli utvrdit e se kvalitativno izraen utjecaj na

    numeriku varijablu.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    7/82

    4

    Uvaavajui vie pokazatelja istovremeno izvrit e se klasifikacija promatranih poduzea

    prehrambene industrije pomou multivarijantne Cluster metode. Rangiranje istih poduzea na

    temelju jednakih pokazatelja provest e se PROMETHEE metodom viekriterijskog

    odluivanja.

    Komparativnom analizom sintetizirat e se svi dobiveni rezultati.

    Ralanjivanje sloenih pojmova, sudova i zakljuaka na njihove jednostavnije sastavne

    dijelove, te izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove obavit e se uz

    primjenu metode analize.

    Postupak znanstvenog istraivanja putem spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja

    jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo sloenije provodit e se metodom

    sinteze.

    Da bi se ovo istraivanje uspjeno provelo koristit e se raunalni programi MS Excel, koji je

    ba prilagoen obradama velikih baza podataka, statistiki paket SPSS Statistics 16.0 te

    program viekriterijskog odluivanja Decision Lab.

    1.4. Struktura i sadraj diplomskog rada

    Struktura ovoga rada slijedi prethodno postavljene ciljeve istraivanja te e se izloiti u

    ukupnoest cjelina.

    Prvi dio-uvodni dio obuhvatit e definiranje problema istraivanja te svrhu i ciljeve koji se

    ele postii istraivanjem. U ovome dijelu postavit e se i temeljne hipoteze, koje e bitidokazane istraivanjem. Definirat e se i osnovne metode koje e se primjeniti u istraivanju

    te doprinos i sama struktura rada.

    U drugome dijelu definirat e se temeljne vrste i sadraj financijskih izvjetaja, kao i

    regulativni okvir i podloga za financijsko izvjetavanje.

    Trei dio rada dat e ope podatke o poduzeu i uvid u povijest i nastank poduzea Kra d.d.te e se predstaviti njegova misija, vizija i ostale organizacijske vrijednosti.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    8/82

    5

    U etvrtom dijelu obradit e se statistika analiza poslovanja poduzea Kra d.d., kroz

    vertikalnu i horizontalnu analizu, ali i analizu putem pokazatelja. Provest e se i analiza

    utjecaja gospodarske krize na poslovanje poduzea Kra d.d.

    U petome dijelu rada prikazat e se odabrani konkurenti poduzea Kra d.d. te e se izvriti

    klasifikacija i rangiranje odabranih poduzea u prehrambenoj industriji. Komparativnom

    analizom utvrdit e se poloaj podua Kra d.d. na tritu u odnosu na odabrane konkurente.

    U estom, zakljunom dijelu iznijet e se razmatranja proizala iz teorijskog i empirijskog

    dijela rada, a na samom kraju rada se nalazi saetak, popis slika, tablica, grafova, te prilozi i

    literatura.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    9/82

    6

    2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI

    2.1. Podloga za izradu financijskih izvjetaja

    Podloga za izradu financijskih izvjetaja je uredno voenje poslovnih knjiga-glavne knjige idnevnika, u skladu s vaeim zakonima odnosno raunovodstvenim standardima i politikama.

    Osnova za voenje financijskog raunovodstava u Republici Hrvatskoj, a unutar toga i za

    sastavljanje financijskih izvjetaja je Zakon o raunovodstv- ZOR. Prema l. 18., ZOR-a u

    Republici Hrvatskoj u voenju financijskog raunovodstva kao i u izradi financijskih

    izvjetaja obveznici primjenjuju:

    1. Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja (MSFI) ili

    2. Standarde financijskog izvjetavanja (SFI).

    Primjena pojedine vrste standarda ovisi o veliini poslovnih subjekata, odnosno specifinosti

    njihova poslovanja. Prema lanku 17., ZOR-a izvrena je klasifikacija obveznika na male,

    srednje i velike, a u skladu s time im je odreena primjena MSFI odnosno SFI, i to na

    slijedei nain1:

    Tablica 1: Klasifikacija s obzirom na primjenu MSFI/SFI

    Klasifikacija obveznika po veliini Primjena MSFI/SFI

    Veliki obveznici ili obveznici

    koji se prema svojoj djelatnosti smatraju

    velikima neovisno o veliini

    MSFI

    Ostali obveznici koji sami odaberu da e

    primjenjivati MSFIMSFI

    Obveznici koji izrauju konsolidiranefinancijske izvjetaje

    MSFI

    Mali i srednji obveznici SFI

    Poduzea koja kotiraju na burzi obvezna su prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja

    primjenjivati MSFI.

    Pored eksterno nametnutih zakona i propisa, na financijsko izvjetavanje utjeu i interni

    propisi, tj. raunovodstvene politike poduzea koje moraju biti u skladu s Zakonom o

    1Belak, V.: Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb 2006., str. 39.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    10/82

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    11/82

    8

    Godinje financijske izvjetaje poduzetnik je duan sastaviti i u sluajevima statusnih

    promjena, otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom

    i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja steajnog

    postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

    Temeljne godinje financijske izvjetaje ine:

    bilanca,

    raun dobiti i gubitka,

    izvjetaj o novanom tijeku,

    izvjetaj o promjenama kapitala,

    biljeke uz financijske izvjetaje.

    Konsolidirani godinji financijski izvjetaji su financijski izvjetaji grupe poduzetnika u kojoj

    odreeni poduzetnik (matino drutvo) ima nad jednim ili vie poduzetnika (ovisno drutvo)

    pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi

    (kontrola), a prikazani su kao jedinstveni3. Konsolidirane godinje financijske izvjetaje

    duan je sastavljati poduzetnik koji u grupi poduzetnika predstavlja matino drutvo. Godinji

    financijski izvjetaji i konsolidirani godinji financijski izvjetaji velikih poduzetnika,

    srednjih poduzetnika i poduzetnika ije dionice ili duniki vrijednosni papiri su uvrteni ili se

    obavlja priprema za njihovo uvrtenje na organizirano trite vrijednosnih papira, podlijeu

    reviziji.

    U svrhu potrebe za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i njegova poloaja, poduzetnik

    je duan izraditi godinje izvjee koje obuhvaa objektivan prikaz razvoja i rezultata

    poslovanja poduzetnika i njegovog poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s

    kojima se on suoava te obavijesti o zatiti okolia i o radnicima. Isto tako, poduzetnik jeduan godinje financijske izvjetaje, godinje izvjee te revizorsko izvjee ako njegovi

    godinji financijski izvjetaji podlijeu reviziji sukladno odredbama lanka 17. ovoga Zakona

    te konsolidirane godinje financijske izvjetaje ako ih je duan sastavljati sukladno

    odredbama lanka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.

    Poduzetnik je izvjetaje duan dostaviti najkasnije u roku od est mjeseci od zadnjeg dana

    poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirane godinje financijske izvjetaje

    3Zakon o raunovodstvu, NN, br.109/07, lanak 16.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    12/82

    9

    duan ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

    Poduzetnik je takoer duan za statistike i druge potrebe Financijskoj agenciji do 31. oujka

    tekue godine dostaviti bilancu, raun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu

    kalendarsku godinu.

    Financijska agencija vodi Registar godinjih financijskih izvjetaja i on predstavlja sredinji

    izvor informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja pravnih i fizikih osoba

    koje su obveznici poreza na dobit.

    Financijske izvjetaje predaju Registru svi obveznici najkasnije do 31. oujka tekue godine

    za prethodnu godinu.

    Registar godinjih financijskih izvjetaja vodi se u elektronikom obliku i dostupan je na

    internet stranicama, a prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedee:

    1. godinje financijske izvjetaje,

    2. godinje izvjee,

    3. podatke o predloenoj raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka.

    2.2.3. Vrste i znaajke temeljnih financijskih izvjetaja

    Osnovni zadatak raunovodstva, kao uslune funkcije neophodne za upravljanje poduzeem,

    jest prikupljanje i obrada podataka financijske prirode te prezentiranje tako dobivenih

    informacija zainteresiranim korisnicima. Sukladno tome, financijski izvjetaji predstavljaju

    zavrnu fazu raunovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nositelji

    raunovodstvenih informacija.

    Kako bi financijski izvjetaji bili kvalitetni moraju biti razumljivi, vjerodostojni, vani i

    usporedivi.

    Pri tome razumljivost zahtijeva odreenu razinu raunovodstvenog znanja od strane korisnikakako bi mogao razumjeti informacije sadrane u izvjetajima.

    Vjerodostojnost izvjetaja postie se primjenom opeprihvaenih naela, poput: naela

    nabavne vrijednosti, naela objektivnosti, naela realizacije, naela sueljavanja prihoda i

    rashoda, naela materijalnosti, naela potpunosti, naela konzistentnosti i naela opreznosti.

    Vanost informacije sadrane u financijskim izvjetajima temelj je za donoenje poslovnih

    odluka.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    13/82

    10

    Usporedivost se ogleda u istoj metodologiji i postupcima kod pripreme i sastavljanja

    financijskih izvjetaja kako na razini pojedinog drutva, tako i na razini grupe i grane

    djelatnosti.

    Klasifikacija financijskih izvjetajaprema naem Zakonu o raunovodstvu obuhvaa:

    bilancu,

    raun dobiti i gubitka,

    izvjetaj o novanom tijeku,

    izvjetaj o promjenama kapitala te

    biljeke uz financijske izvjetaje.

    Svi su ti financijski izvjetaji povezanii upueni jedni na druge, a promatrani u meusobnoj

    interakciji pokazuju poloaj i poslovno stanje nekog poduzea, a sposobnost njihovog

    itanja i razumijevanja omoguuje donoenje primjerenih i racionalnih poslovnih odluka.

    2.2.3.1. Bilanca

    Pretpostavlja se da rije BILANCA, etimoloki potjee od latinskih rijei bi-dvostruki i lanx

    zdjela vage, to upuuje na jednakost izmeu lijeve i desne strane, odnosno aktive i pasive

    bilance.

    Bilanca je financijski izvjetaj poduzea koja pokazuje pregled imovine, kapitala i obveza

    NA ODREENI DAN. S jedne strane bilanca prikazuje imovinu s kojom poduzee raspolae

    (AKTIVA), dok s druge strane prikazuje izvore iz kojih je ta imovina financirana (PASIVA).

    Aktiva i pasiva uvijekmoraju biti jednake, odnosno u ravnotei. Poto se bilanca sastavlja na

    odreeni dan ona imasvojstvo statinostiodnosno pregled imovine i izvora tono na odreeni

    dan.Bilanca kao financijski izvjetaj se obino sastavlja na kraju fiskalne godine i pokazuje

    financijsku sliku poduzea na kraju obraunskog razdoblja. Neka poduzea sastavljaju svoju

    bilancu i ee, za 3, 6, 9 mjeseci ili pak mjeseno. Informativna snaga izvjetaja ovisi o

    nainu sistematizacije osnovnih elemenata bilance tj. o sistematizaciji imovine, obveza i

    kapitala, dok bilanne sheme mogu biti propisane zakonom ili samo preporuene nekim od

    raunovodstvenih propisa.

    U oba sluaja postoje smjernice u prezentiranju ovog izvjetaja. One su vezane uz:

    a) formalni izgled bilance

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    14/82

    11

    b) strukturu aktive i pasive bilance.

    Formalno gledano bilanca se moe prezentirati u obliku:

    jednostranog izvjetaja i

    dvostranog izvjetaja.

    Kod jednostranog izvjetaja prvo se upisuju pozicije aktive, a ispod toga pozicije pasive. Kod

    sistema dvostranog izvjetaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pasive4.

    Redoslijed unosa pozicija u bilancu, takoer zavisi od odreenih kriterija. Uobiajeno se

    pozicije aktive unose prema kriteriju likvidnosti, a pozicije pasive prema kriteriju ronosti.

    Kriterij funkcionalnosti nalae da se u aktivu prvo unesu sve pozicije iste funkcionalne

    skupine (npr. prvo sve pozicije dugotrajne imovine, a zatim kratkotrajne imovine). Koja eskupina biti prezentirana prvo ovisi o kriteriju likvidnosti.

    Prema kriteriju opadajue likvidnosti prvo se unose najlikvidniji oblici (a to je novac) a

    kasnije sve manje i manje likvidna imovina.

    Prema kriteriju rastue likvidnosti pozicije se unose obrnutim redoslijedom, prvo

    najnelikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna, materijalna), a zatim kratkotrajna

    imovina (i to prvo zalihe, dok je posljednja pozicija novac).

    Prema kriteriju namjene i ronosti unose se pozicije pasive.Kriterij namjene vezan je uz osnovna pravila financiranja imovine (kratkotrajna imovina treba

    biti financirana iz kratkoronih izvora i dijela dugoronih izvora, a dugotrajna imovina iz

    dugoronih i trajnih izvora).

    Kriterij ronosti (opadajue ili rastue), zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku

    dospijea.

    Kada se radi o usklaenosti kriterija unosa za aktivu i pasivu, znai da ukoliko aktiva poinje

    s novcem tj. kratkotrajnom imovinom, tada pasiva mora poeti s kratkoronim obvezama i

    obrnuto.

    U teoriji i praksi postoje razliite vrste bilanci s obzirom na formu, vrijeme i razloge

    sastavljanja kao to su poetna, zavrna, pokusna, bruto, neto, konsolidirana bilanca, bilanca

    fuzije, sanacije, likvidacije, razdvajanja, itd.

    Najznaajnije su poetna bilanca, koja se sastavlja prilikom osnivanja tvrtke i na poetku

    svake poslovne godine, i zavrna bilanca, koja se sastavlja na zadnji dan poslovne godine,

    pri emu je najee poetna bilanca ustvari zavrna bilanca prethodnog razdoblja.

    4ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 41.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    15/82

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    16/82

    13

    S druge strane, dugorone obveze obuhvaaju sve one obveze koje dospijevaju na naplatu u

    roku duljem od jedne godine te su to najee obveze za primljene dugorone kredite od

    banaka ili drugih financijskih institucija te obveze po emitiranim obveznicama6.

    Kapital je vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijea trajni izvor. U normalnim uvjetima

    poslovanja vlasnici ne mogu povui svoj ulog, osim u uvjetima likvidacije kada se ukupna

    imovina dijeli izvorima, s time da se prvo podmiruju obveze prema kratkoronim izvorima,

    zatim dugoronim izvorima i tek na kraju ostaje onaj dio imovine koji pripada samim

    vlasnicima. Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzea, s

    time da se on moe poveati kroz dodatna ulaganja vlasnika i zadrane dobitke (zarade), a na

    njegovo smanjenje utjeu raspodjele vlasnicima i ostvareni gubici u poslovanju.

    Temeljna bilanna, tj. raunovodstvena ravnotea moe se izraziti na slijedee naine i to:

    AKTIVA = PASIVA

    ili

    IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

    6ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 39.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    17/82

    14

    2.2.3.2. Raun dobiti i gubitka

    Raun dobiti i gubitka je financijsko izvjee koje pokazuje profitabilnost poslovnih operacija

    tijekom jedne godine. Ono prikazuje prihode i rashode (ukljuivi i poreze) tijekom

    izvjetajnog razdoblja te razliku prihoda i rashoda tj. dobitak ili gubitak te se razlikuje u

    strukturi pozicija ovisno o djelatnostima ije rezultate poslovnih operacija iskazuje.

    Proces priznavanja prihoda i rashoda odvija se prema sljedeim pravilima: prihodi se priznaju

    samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, a rashodi se priznaju i kad su mogui (naelo

    opreznosti).

    Oblik, odnosno shema rauna dobiti i gubitka, jednako kao i kod bilance, moe biti propisana

    zakonom, a moe biti i predloena uz znatnu slobodu u kreiranju forme rauna dobiti i

    gubitka.

    Njegov prikaz moe biti u obliku jednostranog ili dvostranog rauna. Zbog vee iskazane

    moi uobiajeno se u svijetu koristi jednostrani raun. Takav stupnjeviti oblik omoguuje

    segmentiranje prihoda i rashoda, odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti.

    2.2.3.2.1. Prihodi

    Prihodi se, ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno,

    dijele na redovne i izvanredne.

    U sastavu redovnih prihoda pojavljuju se poslovni prihodi koji se ostvaruju prodajom

    proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na tritu. Oni nastaju i prodajom trgovake robe

    ili pruanjem usluga, ovisno o prirodi poslovanja poslovnog subjekta. Zapravo se tu radi o

    prihodima iz svakodnevnog poslovanja i u strukturi zauzimaju najvei dio. Osim poslovnih u

    redovne prihode ukljuuju se i financijski prihodi koji su rezultat plasiranja vika raspoloiva

    novca. (dionice, obveznice, kamate, pozitivne teajne razlike).

    Izvanredni prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni

    planirati ni predvidjeti. Najee se javljaju prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodajesirovina, inventurnih vikova, otpisa obveza kao i kod svih drugih izvanrednih oblika

    poveanja imovine ili smanjenja obveza7.

    7ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 48.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    18/82

    15

    2.2.3.2.2. Rashodi

    Rashodi ine negativnu komponentu financijskog rezultata, te nastaju kao posljedica troenja,

    odnosno smanjenja imovine ili poveanja obveza. Kao i prihodi, ukupni rashodi se takoer

    ralanjuju i u izvjetajima prikazuju kao redovni i izvanredni.

    Redovni rashodi obuhvaaju poslovne i financijske rashode. Poslovni rashodi su posljedica

    obavljanja djelatnosti poduzea, redovito se pojavljuju a ine ih trokovi sadrani u prodanim

    proizvodima, te ostali trokovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i sl. Struktura

    poslovnih rashoda ovisi od vrste djelatnosti i metode obrauna trokova.

    Financijski rashodi nastaju kao posljedica koritenja tueg novca. Najei oblici ovih

    rashoda su kamate za koritena tua sredstva, negativne teajne razlike, smanjenje

    financijskih plasmana i sl.

    Izvanredni rashodi pak obuhvaaju rashode koji ne nastaju redovito u poslovanju, teko se

    predviaju, ali ipak za posljedicu imaju smanjenje imovine ili poveanje obveza. Primjeri tih

    rashoda su: otuenja imovine, kazne, korekcije rashoda itd.

    2.2.3.3. Izvjetaj o novanom toku

    Izvjetaj o novanom tijeku ili izvjetaj o tijeku gotovine sastavni je dio temeljnih financijskihizvjetaja. Duna su ga sastavljati sva poduzea, osim onih koji ulaze u skupinu malih

    poduzea, prema Zakonu o raunovodstvu, ali ga i veina malih poduzea ipak sastavlja

    upravo zbog koristi koje taj izvjetaj prua. Ovaj izvjetaj pokazuje izvore novanih sredstava

    kao i nain njihove uporabe. Izvjetaj o tijeku gotovine treba prezentirati za svako razdoblje

    za koje se donosi izvjetaj o dobiti u kojem su iskazana sredstva ostvarena poslovanjem ili se

    koriste u poslovanju poduzea odvojeno od drugih izvora ili uporabe sredstava.

    Novani tijek sadrava primitke i izdatke gotovine, te novanih ekvivalenata u odreenom

    razdoblju, pri emu novani ekvivalenti podrazumijevaju kratkorona visokolikvidna ulaganja

    koja se mogu lako i bez rizika unoviti radi plaanja dospjelih obveza. Prihodi i rashodi su

    obraunske kategorije koje ne prate odgovarajui primitci i izdaci novanih sredstava, pa je

    razlikovanje prihoda i rashoda te primitaka i izdataka kljuno pitanje za razumijevanju

    izvjetaja o novanom tijeku. Svaki novani primitak ne mora istovremeno biti i prihod niti

    svaki rashod predstavlja novani izdatak. Primici ukljuuju naplaenu realizaciju, naplaenu

    prodaju stvarnih materijalnih sredstava i amortizaciju, a u izdatke ulaze plaeni trokovi

    realiziranih proizvoda, plaene nabavke stvarnih materijalnih sredstava i otplata anuiteta.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    19/82

    16

    Izvjetaj o novanom tijeku sastavlja se prema naelu naplate stoga daje puno preciznije

    informacije o stanju solventnosti i likvidnosti poduzea.

    Izvjetaj o novanom toku prezentira se u nekoliko segmenata, kako bi osigurao to

    kvalitetniju informacijsku podlogu.

    Primici i izdaci novca selektiraju se i u izvjetaju prikazuju kao primici i izdaci novca iz tri

    vrste aktivnosti, i to:

    1. poslovne aktivnosti,

    2. investicijske aktivnosti i

    3. financijske aktivnosti8.

    Ovakav nain omoguuje bolju podlogu za procjenjivanje budueg novanog toka.

    1. Izvjetaj o novanom toku od operativnih aktivnosti

    Izvjetaj o novanom toku od operativnih aktivnosti prezentira priljev novca od naplate

    potraivanja za prodanu robu i usluge, odnosno gotovinsku prodaju, primljene predujmove za

    robu i usluge, kamate itd; te odljev novca za podmirenje obveza prema dobavljaima robe i

    usluga, plae, kamate itd. Dakle iz ovog izvjetaja moemo vidjeti kakav je neto doprinos

    tekueg poslovanja na stanje novca i novanih ekvivalenata, tj. kakva je likvidnost osnovnog

    poslovanja gospodarskog subjekta.

    2. Izvjetaj o novanom toku od investicijskih aktivnosti

    Izvjetaj o novanom toku od investicijskih aktivnosti predstavlja kretanje novca od

    investiranja i dezinvestiranja u dugoronu imovinu poduzea kao to su zgrade, postrojenja,

    dugorona financijska imovina itd.

    3. Izvjetaj o novanom toku od financijskih aktivnosti

    Izvjetaj o novanom toku od financijskih aktivnosti pokazuje kretanja novca izmeu

    dioniara i kreditora s jedne strane te gospodarskog subjekta s druge strane. Izvjetaji onovanom toku od investicijskih i financijskih aktivnosti vie su orijentirani na dugorone

    aspekte poslovanja odnosno indikativni su za kretanja novca u duem vremenskom periodu.

    Neke primitke i izdatke mogue je sukladno odredbama MRS7 razliito razvrstavati, npr: 9.

    - kamate (primljene i plaene) mogu se svrstati u poslovne aktivnosti budui da utjeu na neto

    profit ili gubitak ili pak kao investicijska ili financijska aktivnost jer su posljedica prihoda od

    ulaganja, odnosno to su trokovi dobivanja resursa.

    8ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 58.

    9ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 60.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    20/82

    17

    - dividende (primljene) uobiajeno se svrstavaju u poslovnu aktivnost jer, kao i kamate, utjeu

    na visinu neto dobiti. Dividende koje se iskazuju kao prihod od ulaganja mogu biti prikazane i

    u grupi investicijskih aktivnosti. Plaene dividende u pravilu se prikazuju kao financijska

    aktivnost, no meutim kao i kamate mogu biti uvrtene i kao element novanog toka od

    poslovnih aktivnosti.

    Dvije su metode kod izrade izvjetaja o novanom toku:

    1. neposredna (direktna ili izravna) i

    posredna (indirektna ili metoda izravnanja).

    Koritenjem direktne metode, iskazuju se glavne skupine novanih primitaka i izdataka od

    poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti na vrlo jednostavan, razumljiv i pregledan

    nain.Indirektnom se metodom kree od neto dobiti (ili gubitka) koja se potom usklauje sa

    uincima koje su proizvele transakcije nenovane prirode.

    Meunarodni raunovodstveni standardi preporuuju uporabu direktne metode budui da

    ona prua informacije koje mogu biti korisne pri procjenjivanju buduih novanih tokova i

    koje nije mogue vidjeti koritenjem indirektne metode.

    2.2.3.4. Izvjetaj o promjenama kapitala

    Izrada ovog izvjea postala je obvezna od 1999. Godine te on prikazuje glavne promjene na

    raunima vlasnikog kapitala. Na promjene vlasnike glavnice mogu utjecati: dobit ili gubitak

    tekueg razdoblja, odluke menadementa o isplatama dividendi, otpisi ili usklaenja

    vrijednosti imovine te operacije usklaivanja pri mijenjanju stranih valuta i slino.

    Sastavlja se za odreeno obraunsko razdoblje, najee jednu godinu, tj. za isti period kao i

    ostali financijski izvjetaji. Po svojoj vanjskoj formi jednostavnog je oblika te iako sadri

    malo informacija, one su vrlo znaajne.

    Vanost je ovog izvjetaja u tome to daje podlogu upravljakom kadru za voenje strategije

    razvoja i politike raspodjele dividendi.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    21/82

    18

    2.2.3.5. Biljeke uz financijske izvjetaje

    Biljeke uz temeljne financijske izvjetaje imaju veliko znaenje za sve korisnike jer bez

    biljeaka nije mogue ispravno razumjeti sadraj pozicija i kriterije kojima je iskazano

    imovinsko i financijsko stanje te rezultat poslovanja za razdoblja izvjeivanja.

    Biljeke uz financijske izvjetaje nisu unificirane nego je ostavljena sloboda glede njihova

    sadraja i izgleda biljeaka.

    Sastavljaju se s ciljem objanjavanja raunovodstvenih informacija u:

    u bilanci

    raunu dobiti i gubitka

    izvjetaju o novanim tijekovima

    ostalim financijsko raunovodstvenim izvjetajima,

    tako da se detaljno prikau primijenjene raunovodstvene politike i odstupanja od njih.

    Obveza sastavljanja biljeaka propisana je ZOR36 om za sve poduzetnike: male, srednje i

    velike.

    U biljekama se obvezatno moraju objaviti :

    1. primjenjivanje raunovodstvene politike,

    2. promjene u raunovodstvenim politikama i razlozi promjena, posebice onih koje imaju

    znatan uinak u tekuem bilannom razdoblju ili koje mogu imati znaajan uinak na

    budue razdoblje kao i na protekla razdoblja,

    3. uinak promjene, ako je bitan, treba i kvantificirati.

    Biljeke o financijskim izvjetajima sastavljaju raunovodstveni djelatnici ili osobe koje je

    ovlastio menadment poduzetnika.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    22/82

    19

    3. PODUZEE KRA d.d.

    3.1. Osnovni podaci

    Kra d.d. je industrijski gigant koji je na hrvatskom tritu upisan kao dioniko drutvo i kaotakav ima upisan i temeljni kapital u iznosu od 549.448.400,00 kuna koji je podijeljen na

    1.373.621 dionicu nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Dionica Kraa je ukljuena u strukturu

    slubenog indeksa Zagrebake burze CROBEX od samog poetka njegova postojanja, tj. od

    01. srpnja 1997. godine. Sjedite kompanije je u Zagrebu u ulici Ravnice 48. U sklopu

    kompanije nalazi se jo nekoliko specijaliziranih tvrtki proizvoaa koje proizvode pod logom

    industrije Kra, a to su: 10

    Mira a.d. Prijedor, BiH

    Kra- trgovina d.o.o. Zagreb

    Kracommerce d.o.o. Ljubljana, Slovenija

    Kratrgovina d.o.o.iroki Brijeg, BiH

    Krakomerc dooel Skopje, Makedonija

    Kra Slovakia s r.o. Bratislava, Slovaka

    Kra CZ spol. s r.o. Prag, eka

    KraCommerce d.o.o. Beograd, Srbija

    Kracentar d.o.o Osijek.

    Kra d.d. Zagreb je najvea hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom konditorskih proizvoda

    te ujedno jedna od najveih u jugoistonoj Europi ija godinja proizvodnja prelazi 33.000

    tona. Kra d.d. kao poslovni subjekt koji djeluje i razvija svoje poslovanje na hrvatskom i

    inozemnim tritima, svjesno je vanosti odgovornog i etiki utemeljenog ponaanja

    poslovnih subjekata kao nunog preduvjeta za razvijanje kvalitetnih odnosa i lojalne

    konkurencije izmeu poslovnih partnera te za uinkovito funkcioniranje trita i integraciju

    hrvatskog gospodarstva u meunarodne tokove. U tom smislu, Kra d.d. se razvija i djeluje u

    skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom,

    poslovnom politikom, kljunim internim aktima i poslovnom praksom doprinijeti

    transparentnom i uinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u

    kojoj djeluje.

    10http://www.kras.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    23/82

    20

    3.1.1. Poslovanje

    Kraevi poslovni planovi usmjereni su ka jaanju konkurentnosti na domaem i inozemnom

    tritu, kao i jaanju svih poslovnih aktivnosti usmjerenih ka postizanju to veeg

    zadovoljstva Kraevih kupaca i potroaa.11 Unato stalnom poveanju strane konkurencije

    na domaem tritu, kompanija ostvaruje stabilan organski rast. Bri rast inozemne prodaje u

    odnosu na domau rezultat je izvozne orijentacije Kraa. Glavni generator rasta izvozne

    prodaje su trita srednje i istone Europe na kojima je kompanija tradicionalno prisutna , te

    zadnjih godina sve znaajniji porast izvoza na trita zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a.

    Meu znaajnijim obiljejima Kraevog poslovanja je kontinuirano ulaganje u razvoj

    asortimana i plasiranje novih i inoviranih proizvoda na trite. Dio te strategije je i otvaranje

    Kraevih oko barova, ime je zapoeo marketinki iskorak s ciljem osmiljavanja novog

    koncepta komunikacije s tritem, s naglaskom na vrhunskoj kvaliteti.

    Drutvo se razvija i djeluje u skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja te nastoji

    svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom, kljucnim internim aktima i poslovnom

    praksom doprinijeti transparentnom i ucinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s

    poslovnom sredinom u kojoj djeluje.

    Misija Kraa

    Stvaramo originalne brandove visoke kvalitete koji svojim okusom povezuju generacije

    potroaa. Naa najvea vrijednost su nai zaposlenici i bogato iskustvo stoljetne tradicije.

    Svoje poslovanje razvijamo kroz samostalni razvoj kompanije i transparentan odnos s

    poslovnim partnerima i zajednicama s kojima poslujemo.

    Vizija

    Kra d.d. e u srednjoronom razdoblju zadrati vodeu poziciju na tritu regije jaanjemsvojih brandova kroz razvoj i rast kompanije, strateke saveze i akvizicije, te uinkovito

    upravljanje ljudskim potencijalima u cilju osiguranja preteno radnikog vlasnitva.

    11http://www.kras.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    24/82

    21

    3.1.2. Organi drutva

    Organi Drutva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja su: Glavna

    skuptina, Nadzorni odbor i Uprava Drutva.12

    Glavna skuptina

    Glavna skuptina je organ Drutva putem kojeg dioniari ostvaruju svoja glavna upravljaka

    prava odluujui o poslovima Drutva koji su u njihovoj nadlenosti.

    Nadzorni odbor

    Nadzorni odbor sastoji se od 7 lanova. lanove Nadzornog odbora bira Glavna skuptina

    Drutva, osim jednog lana Nadzornog odbora kojeg kao predstavnika radnika imenuje

    Radniko vijee sukladno Zakonu o radu.

    lanovi Nadzornog odbora potpuno su samostalni te iznose svoja vlastita miljenja i glasuju

    po odlukama na vlastitu odgovornost i te nisu vezani niijim uputama.

    Upravni odbor

    Uprava Drutva sastoji se od 3 lana od kojih se jedan imenuje za predsjednika. Predsjednika

    i lanove Uprave bira Nadzorni odbor na razdoblje do 5 godina uz mogunost ponovnog

    izbora.

    12http://www.kras.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    25/82

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    26/82

    23

    3.2.1. KRAd.d. tradicija i kvaliteta

    Kraeva proizvodnja irokog asortimana okolada, keksa i bonbona, razvijana kroz gotovo

    cijelo stoljee, osigurala je Krau vodeu ulogu hrvatskog proizvoaa konditorskih

    proizvoda te ga svrstala uz bok svjetski poznatih proizvoaa slastica. 13

    Od samog poetka industrijske konditorske proizvodnje, posebna pozornost poklanjala se

    vrhunskoj kvalieti proizvoda.

    Dvadesetih godina prolog stoljea zapoela je proizvodnja okolada i deserta, koji su i do

    dananjih dana ostali najznaajniji dio i ponos Kraeve proizvodnje.

    U ta davna vremena okolada se izraivala iz nekoliko vrsta kakao zrna, a same recepture bile

    su strogo uvana tajna. Stari majstori - konditori ubrzo su po poetku proizvodnje razvili

    cijelu paletu okolada koja je uz Kraevu mlijenu okoladu i okoladu s ljenjacima

    obuhvaala punjene i krem okolade razliitih aroma. Dananji, raznovrsni asortiman

    Kraevih okolada, poznat je pod imenom Dorina okolada, a u sebi na najbolji nain

    objedinjuje tradiciju proizvodnje, usklaenu sa zahtjevima potroaa.

    Kraevi deserti takoer su dio povijesti. Uz poetak proizvodnje okolada vezana je i izrada

    najfinijih deserta i nougat proizvoda, meu kojima se posebno istiu Griotte i Bajadera.

    Griotte desert originalno je izraivan s pravim konjakom, vinjom i fondanom paljivo

    izlivenim u okoladnu ahuru. I danas Griotte sadre sonu mediteransku vinju i omiljeni su

    proizvod brojnih potroaa.

    Tijekom vie od 50 godina proizvodnje nougat proizvoda, Bajadera je zadrala svoj izvorni

    nain proizvodnje i kvalitetu te je postala najpoznatije ime Kraevog asortimana. Bajadera je

    irom svijeta stekla status vrhunskog, ekskluzivnog deserta i prepoznatljivog Kraevog

    proizvoda.

    Pedesetih godina prolog stoljea zapoinje i proizvodnja jednog od najstarijih proizvoda

    djejeg asortimana okolade ivotinjsko carstvo. Ve od tog vremena djeca su prva

    saznanja o svijetu ivotinja stjecala ispunjavajui istoimeni album sliicama zapakiranim u

    okoladice, a i danas, u svom suvremenom i novim generacijama prilagoenom obliku,

    ivotinjsko carstvo pobuuje nesmanjeni interes djece u brojnim zemljama irom svijeta.

    Proizvodnja Kraevih keksa i ajnih peciva takoer se razvila na najboljoj tradiciji majstorske

    13http://www.kras.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    27/82

    24

    proizvodnje. Od prvih mjeavina keksa za koju se izraivalo ak 82 artikla, uz lager

    proizvodnje keks Petit Beurre, tijekom godina razvio se bogati asortiman keksa i ajnih

    peciva. Meu njima poseban status zauzima Domaica, danas sinonim za okoladirano ajno

    pecivo, na tritu prisutno ve pola stoljea. Jedan od najveih hitova meu novijim Kraevim

    proizvodima su Krauljci, Kraotice i Kraopisi, proizvodi koji su u iznimno kratkom

    vremenu odlino prihvaeni od strane potroaa.

    Govorei o tradiciji Kraeve proizvodnje, spomenimo i Napolitanke, jo jedan od svjetski

    priznatih Kraevih brandova. Ovaj tradicionalni proizvod, zahvaljujui vrhunskoj kombinaciji

    prhkih vafl listova i raznovrsnih ukusnih krema, postao je sinonim za cijelu kategoriju

    proizvoda.

    U bogatoj ponudi Kraevih bonbona posebno mjesto zauzimaju karamele KIKI i Bronhi. U

    cjeniku iz 1935. godine poznata Kraeva karamela KIKI ve se reklamira sloganom Bilo

    kuda Kiki svuda, dok je slogan za karamelu Bronhi glasio Kaalj manji ili vei Bronhi

    uspjeno lijei.

    Tridesetih godina prolog stoljea zapoinje proizvodnja bonbona 505 sa crtom za to su

    nabavljeni i specijalni strojevi koji su mogli izraivati bombone s tamnom crtom. Prema

    promidbenom sloganu, samo proizvod s crtom bio je garancija originalne europske kvalitete.

    Poput ostalih proizvoda i asortiman bonbona se tijekom godina sustavno nadopunjuje

    novitetima meu kojima je posebno zapaena Slatka tajna, bonbon punjen razliitim vonim

    okusima.

    Tradicionalni brandovi razvijaju se sukladno svjetskom trendovima konditorske proizvodnje

    te se danas na tritu nude s dodatcima vitamina i minerala, obogaeni prirodnim aromama i u

    svojim bezeernim inaicama.Od svojih uspjenih poetaka do danas, Kra brino njeguje i razvija tradiciju proizvodnje

    temeljenu na vrhunskoj kvaliteti bogatog asortimana proizvoda. Osim na domaem tritu,

    brojni brandovi poput Griotte i Bajadere, Dorina okolada i ivotinjskog carstva, Napolitanki,

    Domaice i Petit Beurre keksa, KIKI i Bronhi bombona, omiljena su slastica brojnih

    potroaa irom svijeta.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    28/82

    25

    4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA KRA D.D.

    Analizom financijskih izvjetaja vri se pretvaranje kvantitativnih podataka, predoenih u

    financijskim izvjetajima, u prilagoene izvjetaje odnosno pokazatelje koji omoguuju briuvid u financijsko stanje promatranog poduzea. Obino se smatra da postoje tri aktivnosti

    koje odreuju postanak i razvoj financijske analize (analize financijskih izvjetaja):

    financijsko upravljanje, upravljako raunovodstvo i financijsko raunovodstvo14.

    Analiza financijskih izvjetaja je vr ena na konsolidiranim financijskim izvjetajima

    kompanije Kra d.d., objavljenim u sklopu godinjih izvjetaja na Internet stranici Zagrebake

    burze za razdoblje 2006. 2009.

    4.1. Horizontalna anliza

    Horizontalna analiza je usporedni prikaz apsolutnih svota najvanijih pozicija bilance i rauna

    dobitka/gubitka i promjena tih svota tijekom vremena (za vie uzastopnih godinjih

    izvjea)15. Vanost horizontalne analize za menadere ogleda se u tome da se na eventualna

    negativna kretanja pravovremeno intervenira i tako izbjegnu eventualni gubitci odnosno

    maksimizira korist za poduzee. Takoer i investitori kompariraju financijske izvjetaje izvie razdoblja te zapaena kretanja usporeuju s kretanjima drugih poduzea da bi na taj

    nain minimizirali rizik prilikom odabira u koje e poduzee ulagati, tj. da odaberu

    investiciju koja e im donijeti najvei povrat. Prilikom provoenja horizontalne analize

    najee se koriste indeksi (bazni, verini) te linijski grafikoni za analizu smjera kretanja

    performansi.

    Kao

    to se mo

    e vidjeti iz tablice 3 horizontalnog prikaza bilance stavka ukupne imovine palaje u 2008. godini za priblino 2% u odnosu na 2006. godinu te od te godine nastavila blagi

    trend rasta. Slino se kretala i dugotrajna imovina, s tim da se biljee vee oscilacije, odnosno

    stopa rasta dugotrajne imovine u 2007. godini iznosila je cca 5%, dok je u iduoj 2008. godini

    zabiljeen pad u odnosu na prethodnu godinu od 9%. Kratkotrajna imovina je imala neto

    drugaiji trend kretanja, njezin pad dogodio se u 2009. godini, to pokazuje verini indeks

    koji je u toj godini iznosio 100,1, a prethodne godine isti indeks je iznosio ak 108,4.

    14ager, K, ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 156.

    15 Belak, V. : Menadersko raunovodstvo, RRiF, Zagreb 1995. , str. 93.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    29/82

    26

    Tablica 3: Horizontalni prikaz skraene bilance Kra d.d. (u 000 kn)

    aktiva 2006 2007 2008 2009 2010

    vt

    2007

    vt

    2008

    vt

    2009

    vt

    2010

    dugotranja

    imovina 700.749 735.026 669.460 636.710 636.132 104,9 91,1 95,1 99,9

    kratkotrajna

    imovina 459.489 465.021 503.990 504.230 487.487 101,2 108,4 100,1 96,7

    ukupna

    imovina 1.160.238 1.200.047 1.173.450 1.140.940 1.123.619 103,4 97,8 97,2 98,5

    pasiva 2006 2007 2008 2009 2010

    vt

    2007

    vt

    2008

    vt

    2009

    vt

    2010

    ukupnaglavnica

    708.788 687.029 639.576 657.417 648.563 96,9 93,1 102,8 98,7

    dugoroeneobveze

    109.929 105.842 198.973 166.892 145.581 96,3 188,0 83,9 87,2

    kratkoroneobveze

    341.521 407.176 334.901 316.631 329.475 119,2 82,3 94,5 104,0

    ukupna

    pasiva 1.160.238 1.200.047 1.173.450 1.140.940 1.123.619 103,4 97,8 97,2 98,5

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Ukupna glavnica u 2008. pada za cca 7% u odnosu na prethodnu 2007. te raste u iduoj

    godini za cca 3%. Kratkorone obveze su u 2008. pale drastino, za cca 18%, dok je s druge

    strane pokazan rast kratkotrajne imovine, to poveava razliku izmeu kratkotrajne imovine i

    kratkoronih obveza u korist poduzea, te pozitivno utjee na njegovu likvidnost u 2008.

    godini.

    Tablica 4: Horizontalni prikaz skraenog rauna dobiti i gubitka Kra d.d. (u 000 kn)

    stavke 2006 2007 2008 2009 2010vt vt vt vt

    2007 2008 2009 2010

    prihodi iz

    poslovanja 961.930 1.001.832 1.035.722 1.050.302 1.013.802 104,15 103,4 101,4 96,5

    rashodi iz

    poslovanja 922.431 950.268 1.006.599 988.240 977.167 103,02 105,9 98,2 98,9

    dobit izposlovanja-

    EBIT

    39.499 51.564 29.123 62.062 36.635 130,55 56,5 213,1 59,0

    neto financijski

    troak 14.772 6.381 5.797 9.846 8.376 43,20 90,9 169,9 85,1

    dobit prijeoporezivanja

    54.271 45.183 23.326 52.216 28.259 83,25 51,6 223,9 54,1

    porez na dobit 11.332 10.867 7.874 12.379 8.789 95,90 725 157,2 71,0

    dobit nakon

    oporezivanja 42.939 34.316 15.452 39.837 19.470 79,92 45,0 257,8 48,9

    neto dobit 42.553 32.417 14.022 37.943 18.810 76,18 43,3 270,6 49,6

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    30/82

    27

    Iz tabilice 4 horizontalnog prikaza RDG-a vidljivo je da prihodi iz poslovanja padaju svake

    godine, po prosjenoj stopi od cca 2%. Rashodi iz poslovanja su se neto poveali u 2008.

    godini te nastavili tendenciju pada, to je rezultiralo i smanjenju EBIT-a u istoj godini kao i

    dobiti tekue godine, a sve vjerojatno radi utjecaja gospodarske krize u promatranoj godini.

    Stanje se u iduoj 2009. godini popravilo, te su EBIT, kao i dobit nakon oporezivanja

    drastino porasli, za 67%, odnosno 213%, da bi se opet u iduoj godini 2010. pokazao nagli

    padto je prikazano verinim indeksima, EBIT 59 te dobit nakon oporezivanja 48,9.

    U tablici 5 prikazana je neto dobit, verini indeksi te udio neto dobiti u ukupnim prihodima za

    Krad.d.

    Tablica 5: Neto dobit, verini indeksi te udio neto dobiti u ukupnom prihodu Krad.d.

    (u 000 kn)

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Neto dobit 42.553 32.417 14.022 37.943 18.810

    Verini indeks (Vt) - 76,18 43,26 270,6 49,57

    Udio neto dobiti u ukupnim ph 4,30% 3,16% 1,33% 3,54% 1,82%

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Posljednji redak tablice 5 pokazuje kako se kretala neto dobit prikazana kao dio ukupnog

    prihoda. Tu se moe vidjeti kako udio neto dobiti u ukupnom prihodu pokazuje pad u prve tri

    godine, da bi od 2007. godine taj trend bio obrnut, odnosno neto dobit je u toj godini

    zauzimala sve vei udio u prihodima. Kra d.d. ostvario je 2007. godine neto dobit od 37.943

    milijuna kuna,to je 170,6% vie nego u 2008.

    Uz rast ukupnih prihoda na poveanje neto dobiti znaajno je utjecalo smanjenje poslovnih

    rashoda u iznosu od 5.6 milijuna kuna te smanjenje financijskih rashoda.

    Prosjena godinja stopa promjene neto dobiti Kra d.d. u navedenome razdoblju izraunata je

    pomou geometrijske sredine verinih indeksa predstavljenih u tablici 5:

    54,8157,496,27026,4318,76412

    nn

    t

    VtG

    %46,1810054,81100 GS

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    31/82

    Na temelju prethodno predst

    pada neto dobiti poduzea

    godinje.

    Izvor:

    Slika 1: Gr

    Na temelju provedene horizo

    se zakljuiti kako je neto

    kontinuiran rast. Ovime se do

    H2 ukupna neto dobit p

    promatranim godinama, jer n

    d.d. u promatranom razdoblju

    prosjenoj godinjoj stopi od

    0

    5.000

    10.00015.000

    20.000

    25.000

    30.000

    35.000

    40.000

    45.000

    2006

    28

    avljenih izrauna, moe se zakljuiti kako

    Kra d.d. u navedenom periodu promatran

    Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    fiki prikaz neto dobiti poduzea Kra d.

    talne analize te horizontalnog prikaza RDG

    obit oscilirala kroz promatranih 5 godin

    lo do zakljuka da se ne prihvaaznanstve

    oduzea Kra d.d. pokazuje znaajan i

    ma kontinuiranog i znaajnog rasta neto d

    2006.-2010. Upravo suprotno, zabiljeen je

    8,46%.

    2007 2008 2009 2010

    Neto dobit

    je prosjena stopa

    ja iznosila 18,46%

    .

    a i grafikona moe

    te nije pokazala

    a hipoteza:

    kontinuiran rast u

    biti poduzea Kra

    pad neto dobiti po

    neto dobit

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    32/82

    29

    4.2. Vertikalna anliza

    Predmet vertikalne analize je prikazivanje pojedinanih stavki, bilance i rauna dobiti i

    gubitka, u relativnom iznosu u odnosu na ukupnu vrijednosti (npr. udio vlastite glavnice u

    ukupnoj pasivi), tj.vertikalna analiza omoguava uvid u strukturu navedenih izvjetaja.Uvidom u strukturu bilance/rauna dobiti i gubitka moemo utvrditi politiku investiranja i

    poslovanja promatranog poduzea, odnosno menadment moe utvrditi odreena odstupanja

    od planiranih rezultata poduzetih poslovnih akcija.

    Iz strukture rauna dobiti i gubitka prikazanog u tablici 6 i grafikonu na slici 2 vidljivo je da

    rashodi iz poslovanja predstavljaju najznaajniju stavku u udjelu u ukunim prihodima iz

    poslovanja, sa udjelom cca 95% svake godine uz blage oscilacije, naime rashodi s udjelom od

    95,89% u ukupnim prihodima u 2006 godini padaju na 94,85% u 2007., nakon ega se u

    2009. ponovno poveavaju na 95,96%. U 2010. godini se njihov udio poveao s 94,09% na

    96,39%. Jednako kao i ova, ni ostale stavke RDG, odnosno njihovi udjeli u ukupnim

    prihodima od poslovanja nisu se znaajno mijenjali.

    Tablica 6: Vertikalni prikaz skraenog rauna dobiti i gubitka (u 000 kn)

    stavke 2006 udio u

    PH 2007

    udio u

    PH 2008

    udio u

    PH 2009

    udio u

    PH 2010

    udio u

    PH

    prihodi iz

    poslovanja 961.930 100,00 1.001.832 100,00 1.035.722 100,00 1.050.302 100,00 1.013.802 100,00

    rashodi iz

    poslovanja 922.431 95,89 950.268 94,85 993.828 95,96 988.240 94,09 977.167 96,39

    dobit iz

    poslovanja-

    EBIT

    39.499 4,11 51.564 5,15 41.894 4,04 62.062 5,91 36.635 3,61

    netofinancijski

    troak

    14.772 1,54 6.381 0,64 18.568 1,79 9.846 0,94 8.376 0,83

    dobit prije

    oporezivanja

    54.271 5,64 45.183 4,51 23.326 2,25 52.216 4,97 28.259 2,79

    porez na

    dobit 11.332 1,18 10.867 1,08 7.874 0,76 12.379 1,18 8.789 0,87

    dobit nakon

    oporezivanja 42.939 4,46 34.316 3,43 15.452 1,49 39.837 3,79 19.470 1,92

    neto dobit 42.553 4,42 32.417 3,24 14.022 1,35 37.943 3,61 18.810 1,86

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    33/82

    Izvor:

    Slika 2: Grafiki

    Iz tablice 7 i grafikona na slik

    se struktura aktive i pasiveprikazano i grafikonima.

    Tablica 7: Verti

    aktiva 2006 % uk.

    Imov. 20

    dugotrajna imovina

    700.749 60,40 735.

    kratkotraj

    na

    imovina

    459.489 39,60 465.

    ukupnaimovina 1.160.238 100 1.200

    pasiva 2006 % uk.

    Imov. 20

    ukupna

    glavnica 708.788 61,09 687.

    dugoroene obveze

    109.929 9,47 105.

    kratkorone obveze

    341.521 29,44 407.

    ukupna

    pasiva 1.160.238 100 1.200

    Izvor:

    0%

    10%

    20%

    30%

    40%

    50%

    60%

    70%

    80%

    90%

    100%

    2006 2007

    Str

    30

    Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    rikaz skraene strukture rauna dobiti i

    ma 3 i 4 vertikalnog prikaza bilance moe s

    ije bitno mijenjala kroz promatrano razdobl

    alni prikaz skraene bilance Kra d.d. (u

    7 % uk.

    Imov. 2008

    % uk.

    Imov. 2009

    026 61,25 669.460 57,05 636.132

    021 38,75 503.990 42,95 504.808

    .047 100 1.173.450 100 1.140.940

    7 % uk.

    Imov. 2008

    % uk.Imov.

    2009

    029 57,25 639.576 54,50 657.417

    842 8,82 198.973 16,96 166.892

    176 33,93 334.901 28,54 316.631

    .047 100 1.173.450 100 1.140.940

    zraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    2008 2009 2010

    uktura rauna dobiti i gubitka

    neto do

    dobit n

    porez n

    dobit p

    neto fi

    dobit iz

    rashodi

    gubitka

    e jasno vidjeti kako

    je, to je pregledno

    00 kn)

    % uk.

    Imov. 2010

    % uk.

    Imov.

    55,76 636.132 56,61

    44,24 487.487 43,39

    100 1.123.619 100

    % uk.Imov.

    2010 % uk.

    Imov.

    57,62 648.563 57,72

    14,63 145.581 12,96

    27,75 329.475 29,32

    100 1.123.619 100

    bit

    kon oporezivanja

    a dobit

    ije oporezivanja

    ancijski troak

    poslovanja-EBIT

    iz poslovanja

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    34/82

    Izvor:

    Slik

    Iz tablice 7 i iz grafikog pri

    imovine u ukupnoj imovini iz

    Slino je i s kratkotrajnom i

    udio kroz promatrano razdobl

    Izvor:

    Slik

    Na temelju tablice 7 i grafi

    udio obveza blago poveava

    ukupnoj pasivi poveao na c

    porastu obveza je blago smanj

    dobrih 58% u ukupnoj pasivi.

    0102030405060708090

    100

    kratkotrajna imo

    dugotrajna imovi

    0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%100%

    kratkorone obvez

    dugoroene obvez

    ukupna glavnica

    31

    Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    3: Grafiki prikaz strukture aktive

    kaza na slici 3 strukture aktive vidljivo je

    osi cca 60% i nije se bitno mijenjao kroz pr

    ovinom iji udio u ukupnoj imovini iznosi

    e priblino zadrao.

    Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    4: Grafiki prikaz strukture pasive

    og prikaza na slici 4 strukture pasive moe

    roz promatranorazdoblje, primjerice u 201

    ca 42%, dok je udio istih u 2006. iznosio

    enje glavnice, no glavnica i dalje ostaje neu

    %%%%%%%%%%%

    2006 2007 2008 2009 201

    ina 459.489 465.021 503.990 504.808 487.4

    a 700.749 735.026 669.460 636.132 636.1

    Struktura aktive

    2006 2007 2008 2009 2010

    341.521 407.176 334.901 316.631 329.47

    109.929 105.842 198.973 166.892 145.58

    708.788 687.029 639.576 657.417 648.56

    Struktura pasive

    da udio dugotrajne

    matrano razdoblje.

    oko 40% te se i taj

    se zakljuiti da se

    . se udio obveza u

    cca 39% . Razlog

    roena jer zauzima

    0

    87

    32

    5

    1

    3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    35/82

    32

    4.3. Analiza poslovanja putem pokazatelja

    Stavljanje u odnos dvaju, logiki povezanih, elementa iz financijskih izvjetaja rezultira

    financijskim pokazateljem koji omoguuje analizu financijskog stanje promatranog poduzea

    te pojedinih segmenata poslovanja kao

    to su profitabilnost, likvidnost, efikasnost poslovanja,aktivnost te dr. Osnovna svrha provoenja analize je u injenici to analiza i interpretacija

    raznih omjera trebalju dati iskusnim i vjetim analitiarima bolje razumijevanje financijskog

    stanja i poslovanja poduzea, nego analiza samih podataka16. Analiza putem pokazatelja se

    koristi za usporedbu performansi:

    Promatranog poduzea kroz vie razdoblje

    Pojedinih dijelova istog poduzea

    Planiranih rezultata s ostvarenim rezultatima

    Pokazatelja jednog poduzea s drugim poduzeima

    Pokazatelja jednog poduzea sa sektorskim prosjecima itd.

    Poduzee Kra d.d. e se analizirati putem sljedeih skupina financijskih pokazatelja:

    1. Pokazatelji likvidnosti

    2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti)3. Pokazatelji aktivnosti

    4. Pokazatelji ekonominosti

    5. Pokazatelji profitabilnosti

    6. Pokazatelji investiranja

    4.3.1. Pokazatelji likvidnosti

    Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih dijelova da se mogu brzo i bez gubitka

    transformirati u novac te su usmjereni na analizu sposobnosti promatranog poduzea da

    podmiri svoje obveze u roku i tako izbjegne blokadu iro-rauna, odnosno privremen prekid

    poslovanja. Pokazatelji likvidnosti u odnos stavljaju karakteristine dijelove aktive i pasive

    poduzetnika s obzirom na rokove imobilizacije sredstava i rokove dospijea obveza prema

    izvorima.

    16Van Horne, J. C., Financijsko upravljanje i politika , 9. izdanje, Mate d.o.o, Zagreb 1997., str. 767.

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    36/82

    33

    Analiza likvidnosti obuhvaa slijedee pokazatelje: 17.

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIKGRANINAVRIJEDNOST

    Koeficijent trenutnelikvidnosti novac kratkorone obveze nema (uglavnomispod 1)

    Koeficijent ubrzane

    likvidnosti

    kratkotrajna

    imovina -

    zalihe

    kratkorone obveze vie od 1

    Koeficijent tekue likvidnostikratkotrajna

    imovinakratkorone obveze oko 2 i vie

    Koeficijent financijske

    stabilnosti

    dugotrajna

    imovina

    kapital + dugoroneobveze

    nema (ispod 1 je)

    Neto radni kapital = Tekua aktiva Tekua pasiva

    U tablici 8 su prikazani pokazatelji likvidnosti poduzea Kra d.d.

    Tablica 8: Pokazatelji likvidnosti Krad.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Koeficijent trenutne likvidnosti 0,176 0,109 0,087 0,092 0,09

    Koeficijent ubrzane likvidnosti 1,003 0,852 1,111 1,129 1,066

    Koeficijent tekue likvidnosti 1,392 1,18 1,574 1,594 1,482Koeficijent financijske stabilnosti 0,856 0,927 0,798 0,772 0,801

    Neto radni kapital 129.383 71.042 183.771 187.904 158.438

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Koeficijent ubrzane likvidnosti Kra d.d. u promatranom periodu iznosi vie od 1, to se

    smatra zadovoljavajuom vrijednosti. Ovaj pokazatelj je samo u 2007. godini imao pad ispod

    zadane vrijednosti te je iznosio 0,852, to znai da je kratkorona imovina umanjena za zalihe

    bila manja od kratkoronih obveza. Pokazatelj je u 2008. godini iznosio 1,111, to znai da je

    kratkorona imovina umanjena za zalihe 1,111 puta premaivala iznos kratkoronih obveza,

    to je pozitivno.

    Koeficijent tekue likvidnosti Kra d.d. se kretao u intervalu od 1,18 do 1,594. Poto je

    optimalni odnos 2:1 moe se zakljuiti da se radi o iznosima dosta manjim od optimalnog, ali

    poto ovaj pokazatelj mjeri statiko stanje i prikazuje poslovanje pod pretpostavkom

    likvidacije, nije u pitanje dovedena njegova stabilnost.

    17 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    37/82

    34

    Prosjena stopa rasta koeficijenta tekue likvidnosti u promatranom periodu izraunata je na

    temelju originalnih podataka i iznosi 1,58% na godinjoj razini:

    0158,1392,1

    482,141

    1

    n n

    Y

    YG %58,1100)10158,1(100)1( GS

    .

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 5: Grafiki prikaz polazatelja likvidnosti

    Izraunati pokazatelji likvidnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su na

    grafikonu slike 5.

    4.3.2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti)

    Pokazatelji zaduenosti ukazuju na odnos zaduenosti i udjela vlastitog financiranja

    poslovanja poduzea. Oni mjere koliko se poduzee financira iz vlastitih sredstava, odnosno

    koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala, a koliko iz tueg. Za procjenu zaduenosti

    poduzea su pored managera zainteresirani i kreditori i investitori jer pomou ove grupe

    poduzea ocjenjuju sposobnost poduzea da im vrati uloena sredstva.

    0

    0,2

    0,4

    0,6

    0,8

    1

    1,2

    1,4

    1,6

    1,8

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Pokazatelji likvidnosti

    Koeficijent trenutne

    likvidnosti

    Koeficijent ubrzane

    likvidnosti

    Koeficijent tekuelikvidnosti

    Koeficijent financijske

    stabilnosti

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    38/82

    35

    Analiza zaduenosti obuhvaa slijedee pokazatelje18:

    NAZIV

    POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    GRANINAVRIJEDNOST

    Koeficijent zadu

    enosti ukupne obveze ukupna imovina

    manje od 50%

    ukupne imovineKoeficijent vlastitog

    financiranja glavnica ukupna imovina

    najmanje 50% uk.

    izvora financ.

    Koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica najvie 1

    Pokrie trokova kamatadobit prije poreza

    i kamata kamate nema

    Faktor zaduenosti ukupne obveze zadrana dobit +

    amortizacija nema

    Stupanj pokria I glavnica dugotrajna imovina nema

    Stupanj pokria IIglavnica +

    dugorone obveze

    dugotrajna imovina nema

    U tablici 9 prikazani su pokazatelji zaduenosti Krad.d.

    Tablica 9: Pokazatelji zaduenosti Krad.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Koeficijent zaduenosti 0,379 0,417 0,443 0,43 0,429

    Koeficijent vlastitog financiranja 0,611 0,573 0,545 0,576 0,577

    Koeficijent financiranja 0,621 0,728 0,812 0,735 0,732

    Pokrie trokova kamata 3,515 3,14 2,415 1,964 1,323Faktor zaduenosti 4,12 5,506 7,324 6,712 10,021

    Stupanj pokria I 1,011 0,935 0,955 1,033 1,019

    Stupanj pokria II 1,168 1,079 1,253 1,295 1,248Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Koeficijent zaduenosti prikazuje stupanj udjela obveza u ukupnoj imovini tvrtke te je

    sukladno tome poeljna to manja zaduenost, odnosnoto manji iznos ovoga pokazatelja.

    Koeficijent zadu

    enosti se kroz promatrano razdoblje kretao u intervalu od 37,9% do 44%,to je pozitivno jer je zaduenost manja od optimalne vrijednosti koja iznosi maksimalno

    50%. U 2006. godini vrijednost ovog pokazatelja iznosila je 0,379 to znai da obveze

    predstavljaju 37,9% ukupne imovine tvrtke.

    Prosjena stopa rasta koeficijenta zaduenosti u navedenim godinama iznosila je 3,15%

    godinje:

    18 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    39/82

    36

    0315,1379,0

    429,041

    1

    n n

    Y

    YG %15,3100)10315,1(100)1( GS .

    Koeficijent vlastitog financiranja prikazuje udio vlastitih sredstava u ukupnoj imovini

    tvrtke, te je poeljna njegova to vea vrijednost. Kroz promatrano razdoblje pokazatelj jeiznosio cca 58%, to je velika prednost u odnosu na optmalnih 50% koji se smatraju

    minimalnom vrijednosti. Do 2008. Godine je blago padao te je nastavio pozitivan trend

    rasta. U 2006. godini pokazatelj je iznosio 0,595, to znai da vlastiti kapital predstavlja

    ak 59,5% ukupne imovine, to se ujedno pokazalo kao najvei iznos u promatranim

    godinama.

    Prosjena stopa pada pokazatelja vlastitog financiranja iznosila je 1,42% na godinjoj

    razini:

    9858,0611,0

    577,041

    1

    n n

    Y

    YG %42,1100)19858,0(100)1( GS .

    Koeficijent financiranja pokazuju koliki je udio ukupnih obveza u vlastitom kapitalu, te

    je njegova maksimalna vrijednost 1. U promatranom razdoblju koeficijent financiranja se

    kretao u intervalu od 0,637 do 0,794, to je u skladu s zadanim iznosom. Koeficijent

    financiranja u 2008. godini iznosio je maksimalnih 0,794 u promatranom razdoblju, to

    znai da ukupne obveze predstavljaju 79,4% vlastitog kapitala.

    Prosjena stopa rasta pokazatelja financiranja iznosila je 4,2% na godinjoj razini:

    042,1621,0

    732,041

    1

    n n

    Y

    YG %2,4100)1042,1(100)1( GS .

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 6: Grafiki prikaz polazatelja zaduenosti

    0

    0,1

    0,2

    0,3

    0,4

    0,5

    0,6

    0,7

    0,8

    0,9

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Pokazatelji zaduenosti

    Koeficijent vlastitog

    financiranja

    Koeficijent

    financiranja

    Koeficijent

    zaduenosti

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    40/82

    37

    Odabrani pokazatelji zaduenosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su

    na grafikonu slike 6.

    4.3.3. Pokazatelji aktivnosti

    Ova grupa pokazatelja mjere efikasnost kojom poduzee koristi vlastite resurse te kojom

    brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu. Zbog toga se esto ovi pokazatelji nazivaju

    koeficijentima obrtaja, koji se raunaju iz odnosa prihoda i prosjenih stanja imovine. to su

    ovi iznosi pokazatelja vei, vea je efikasnost poslovanja i manje su potrebe za radnim

    kapitalom.

    Analiza aktivnosti obuhvaa slijedee pokazatelje19:

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK GRANINAVRIJEDNOST

    Koeficijent obrtaja ukupneimovine

    ukupni prihod ukupna imovina to vei iznos

    Koeficijent obrtaja

    kratkotrajne imovineukupni prihod kratkotrajna imovina to vei iznos

    Koeficijent obrtaja

    potraivanja

    prihodi od

    prodajepotraivanja to vei iznos

    Trajanje naplate

    potraivanja u danima

    broj dana u

    godini (365)

    koeficijent obrtaja

    potraivanjato krai rok

    U tablici 10 su prikazani pokazatelji aktivnosti.

    Tablice 10: Pokazatelji aktivnosti Krad.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,853 0,855 0,896 0,94 0,92

    Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2,154 2,206 2,087 2,127 2,12

    Koeficijent obrtaja potraivanja 4,121 4,121 3,42 3,773 3,895

    Trajanje naplate potraivanja u danima 88,57 88,57 106,725 96,74 93,71

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje uinkovitost upotrebe ukupne imovine u

    ostvarivanju prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. Vrijednost ovog pokazatelja

    rasla je u promatranom razdoblju. U 2006. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio

    je 0,853, to znai da ukupna imovina predstavlja 85,3% ukupnih godinjih prihoda te se na

    taj nain iskoritava racionalno.

    19 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    41/82

    38

    Prosjena stopa rasta koeficijenta obrtaja ukupne imovine iznosila je 1,91% na godinjoj

    razini:

    0191,1853,0

    92,041

    1

    n n

    Y

    YG %91,1100)10191,1(100)1( GS .

    Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine prikazuje uinkovitost upotrebe kratkotrajne

    imovine u ostvarivanju prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. Iznos pokazatelja u

    2007. godini je 2,206 i to znai da iznos jednogodinjih prihoda premauje vrijednost

    kratkotrajne imovine za 120,6% to ukazuje na to da se kratkotrajna imovina koristi veoma

    racionalno i produktivno.

    Prosjena stopa pada koeficijenta obrtaja kratkotrajne imovine iznosila je 0,40% nagodinjoj razini:

    9960,0154,2

    12,241

    1

    n n

    Y

    YG %40,0100)19960,0(100)1( GS .

    Koeficijent obrtaja potraivanja ima kroz cijelo promatrano razdoblje velike vrijednostito

    upuuje na visok stupanj uinkovitosti. Trend kretanja ovog pokazatelja je negativan, to ima

    za posljedicu poveanje broja dana naplate potraivanja, koja su u 2008. godini iznosila ak

    107 dana nakon ega se nastavio trend pada dana. Moe se rei da ovo poduzee ipak ima

    prihvatljivo vrijeme naplate potraivanja, s obzirom da ono u Hrvatskoj iznosi cca 130 dana.

    Prosjena stopa pada koeficijenta obrtaja potraivanja iznosila je 1,41% na godinjoj

    razini:

    9859,0121,4

    895,341

    1

    n n

    Y

    YG %41,1100)19859,0(100)1( GS ;

    dok je s druge strane trajanje dana naplate potraivanja raslo po prosjenoj godinjoj stopi od

    1,42%:

    0142,157,88

    71,9341

    1

    n n

    Y

    YG %42,1100)10142,1(100)1( GS

    .

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    42/82

    39

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 7: Grafiki prikaz polazatelja aktivnosti

    Odabrani pokazatelji aktivnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su na

    grafikonu slike 7.

    4.3.4. Pokazatelji ekonominosti

    Pod pojmom ekonominosti podrazumjeva se stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka, a

    predstavljena je odnosom prihoda i rashoda tj. koliko prihoda ostvarujemo po jedinici

    rashoda. Dakako da je poeljno da koeficijent bude to vei jer to je znak vee apsolutnerazlike izmeu prihod i rashoda odnosno dobiti. Ako je koeficijent manji od 1 poduzee je u

    promatranom razdoblju ostvarilo gubitak.

    Analiza ekonominosti obuhvaa slijedee pokazatelje20:

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIKGRANINA

    VRIJEDNOST

    Ekonominost ukupnog

    poslovanja

    ukupni prihodi ukupni rashodi to vei

    Ekonominost poslovanja(prodaje)

    prihodi od

    prodaje

    rashodi od

    prodajeto vei

    Ekonominost financiranjafinancijski

    prihodi

    financijski

    rashodito vei

    Ekonominost izvanrednihaktivnosti

    izvanredni

    prihodi

    izvanredni

    rashodito vei

    20 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

    0

    0,5

    1

    1,5

    2

    2,5

    3

    3,5

    4

    4,5

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Pokazatelji aktivnosti

    Koeficijent obrtajaukupne imovine

    Koeficijent obrtaja

    kratkotrajne imovine

    Koeficijent obrtaja

    potraivanja

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    43/82

    40

    U tablici 11 su prikazani pokazatelji ekonominosti.

    Tablica 11: Pokazatelji ekonominosti Kra d.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Ekonominost ukupnog poslovanja 1,058 1,046 1,023 1,051 1,028Ekonominost poslovanja (prodaje) 1,731 1,691 1,627 1,666 1,645Ekonominost financiranja 1,46 0,969 0,462 0,69 0,688

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanjaprikazuje odnos izmeu ukupnih prihoda i

    ukupnih rashoda te je poeljna njegova to vea vrijednost odnosno minimalno 1 jer to

    oznaava jednaku vrijednost prihoda i rashoda poslovanje s nulom. U 2006. godini

    pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja iznosio je 1,058, to pokazuje da ukupniprihodi premauju ukupne rashode za 5,8% i to predstavlja pozitivno poslovanje tvrtke.

    Vrijednost pokazatelja je padala do 2008. godine te je u 2009. porasla za 2,73% u odnosu na

    iznos iz 2008 godine.

    Prosjena stopa pada pokazatelja ekonominosti ukupnog poslovanja u promatranom

    periodu iznosila je 0,72% na godinjoj razini:

    9928,0

    058,1

    028,141

    1

    n n

    Y

    YG %72,0100)19928,0(100)1( GS .

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 8: Grafiki prikaz polazatelja ekonominosti

    Odabrani pokazatelji ekonominosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani

    su na grafikonu slike 8.

    0

    0,2

    0,4

    0,6

    0,8

    1

    1,2

    1,4

    1,6

    1,8

    2

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Pokazatelji ekonominosti

    Ekonominostukupnog poslovanja

    Ekonominostposlovanja (prodaje)

    Ekonominostfinanciranja

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    44/82

    41

    4.3.5. Pokazatelji profitabilnosti

    Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvareivanjem zarade poduzea, a iztaavaju veliinu

    dobiti u odnosu na angairanu imovinu. Ova grupa pokazatelja slui i kao mjerilo za

    donoenje odluke o ocjeni uspjenosti rada uprave. Kljune mjere profitabilnosti koje se

    uobiajeno naglaavaju su: rentabilnost imovine, rentabilnost kapitala te rentabilnost prodaje.

    Analiza profitabilnosti obuhvaa slijedee pokazatelje21:

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Operatvna profitna mara operativna dobit ukupni prihodi

    Profitna mara prije oporezivanja dobit prije poreza ukupni prihodi

    Neto profitna mara neto dobit ukupni prihodi

    Neto rentabilnost imovine (ROA) neto dobit ukupna imovina

    Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) neto dobit vlastiti kapital (glavnica)

    U tablici 12 su prikazani pokazatelji profitabilnosti.

    Tablica 12: Pokazatelji profitabilnosti Krad.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Operatvna profitna mara 4,60 4,48 3,98 5,79 3,55

    Profitna mara prije oporezivanja 5,48 4,41 2,22 4,87 2,74

    Neto profitna mara 4,30 3,35 1,47 3,54 1,82

    Neto rentabilnost imovine (ROA) 3,67 2,71 1,20 3,33 1,67

    Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 6,06 4,73 2,19 5,77 2,90Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Neto profitna mara pokazuje koliko jedinica neto dobiti se preostaje od jedne jedinice

    ostvarenog prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. U 2006. Godini neto profitna

    mara iznosila je 4,3, to znai da se 4,3% ukupnih prihoda pretvara u neto dobit tvrtke, to

    upuuje na racionalno i profitabilno poslovanje.

    Prosjena stopa pada pokazatelja neto profitne mare u promatranom periodu iznosila je

    ak 19,34% na godinjoj razini:

    8066,030,4

    82,141

    1

    n n

    Y

    YG %34,19100)18066,0(100)1( GS .

    Neto rentabilnost imovine (ROA) pokazuje produktivnost ukupne imovine te je poeljna

    njegova vrijednost to vea. Iznos pokazatelja od 3,67 u 2006. godini pokazuje da je stopa

    21 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    45/82

    42

    povrata na ukupnu imovinu koju tvrtka posjeduje 3,67% to upuuje na profitabilno

    poslovanje.

    Prosjena stopa pada pokazatelja neto rentabilnosti imovine u promatranom periodu

    iznosila je 17,87% na godinjoj razini:

    8213,067,3

    67,141

    1

    n n

    Y

    YG %87,17100)18213,0(100)1( GS .

    Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE)pokazujr koeficijent prinosa koji dioniari ostvaruju

    na svoj iznos financijskog uloga te je poeljna njegova to vea vrijednost. Iznos pokazatelja

    u 2006. godini bio je 6,16, to znai da je stopa povrata na kapital 6,16% te upuuje na

    profitabilno poslovanje. Pokazatelj odraava tendenciju pada kroz prve tri godine, do 2009.

    godine. Kako je stopa rentabilnosti kapitala via od rentabilnosti imovine, znai da se u

    svakom sluaju vie isplati koristiti tuim kapitalom.

    Prosjena stopa pada pokazatelja neto rentabilnosti vlastitog kapitala u promatranom

    periodu iznosila je 16,83% na godinjoj razini:

    8317,006,6

    9,241

    1

    n n

    Y

    YG %83,16100)18317,0(100)1( GS .

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 9: Grafiki prikaz polazatelja profitabilnosti

    Odabrani pokazatelji profitabilnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su

    na grafikonu slike 9.

    0

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Pokazatelji profitabilnosti

    Operatvna profitna mara

    Profitna mara prije

    oporezivanja

    Neto profitna mara

    Neto rentabilnost imovine(ROA)

    Rentabilnost vlastitog

    kapitala (ROE)

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    46/82

    43

    4.3.6. Pokazatelji investiranja

    Pokazatelji investiranja (pokazatelji prinosa ulagaima) pokazuju mogunost poduzea kao

    investicije te se pomou njih mjeri uspjenost odnosno isplativost ulaganja u dionice

    poduzea. Informacije koje prua ova grupa pokazatelja najznaajnije su za investitore

    (ulagae) i dioniare te su za njihovo izraunavanje potrebni i podaci o dionicama, posebice o

    broju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti.

    Analiza investiranja obuhvaa slijedee pokazatelje22:

    NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK

    Zarada po dionici (EPS) dobit poslije oporezivanja -

    povlatene dividendebroj obinih dionica

    Dividende po dionici

    (DPS)

    dobit poslije oporezivanja -

    povlatene dividende - zadranadobit

    broj redovnih dionica

    Povrat na dionikuglavnicu redovnih dionica

    dobit poslije oporezivanja -

    povlatene dividende

    prosjeno stanje dionikeglavnice redovnih dionica

    Prinos od dividendi dividenda po dionici tr ina cijena dionice

    Cijena / zarada po dionici

    (P/E) trina cijena po dionici zarada po dionici

    Trina / knjigovodstvena

    vrijednost poduzea (M/B)trina vrijednost knjigovodstvena vrijednost

    U tablici 13 su prikazani pokazatelji investiranja.

    Tablica 13: Pokazatelji investiranja Krad.d.

    NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Zarada po dionici (EPS) 31,78 24,15 12,86 30,19 14,25

    Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Zarada po dionici (EPS)pokazuje ostvarenu neto zaradu po izdanoj dionici te je po

    eljna

    tovea cijena. Iznos pokazatelja od 31,78 u 2006. godini pokazuje da je tvrtka zaradila 31,78

    kunu po izdanoj dionici. Cijena dionice je kroz prve tri godine promatranog razdoblja padala

    te je u 2009. godini porasla za 135% u odnosu na cijenu iz 2008. godine. Ovaj pokaztelj

    snano utjee na potranju i vrijednost dionica pojedinih tvrtki na tritima kapitala.

    Prosjena stopa pada zarade po dionici u promatranom periodu iznosila je 18,17% na

    godinjoj razini:

    22 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    47/82

    44

    8183,078,31

    25,1441

    1

    n n

    Y

    YG %17,18100)18183,0(100)1( GS .

    Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/

    Slika 10: Grafiki prikaz zarade po dionici

    Pokazatelj zarade po dionici poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazan je na

    grafikonu slike 10.

    Na temelju provede analize putem pokazatelja moe se zakljuiti da je kod nekih pokazatelja

    poduzea Kra d.d. zabiljeen trend pada u promatranom periodu. Ipak unato tomu blagom

    padu pojedinih pokazatelja, oni su se nastavili kretati unutar optimalnih granica u

    promatranom periodu i nisu ugrozili poslovanje poduzea.

    Pokazatelji ubrzane likvidnosti su dobri jer su u skladu s optimalnim vrijednostima.

    Pokazatelji tekue likvidnosti se nalaze ispod optimalnog odnosa 2:1, dok bi za pokazateljetrenutne likvidnosti bilo poeljnije da su malo vei. Pokazatelji financijske stabilnosti u

    promatranom periodu nalaze se ispod 1 to znai da se dugotrajna imovina financira iz

    dugoronih izvora financiranja.

    Pokazatelji zaduenosti se takoer kreu unutar optimalnih vrijednosti, to upuuje na

    injenicu da poduzee nije prezadueno.

    Pokazatelji aktivnosti su iznimno dobri u promatranom periodu te pored toga koeficijent

    obrtaja ukupne imovine pokazuje tendenciju rasta.

    0

    5

    10

    15

    20

    25

    30

    35

    2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

    Zarada po dionici (EPS)

    Zarada po dionici

    (EPS)

  • 8/10/2019 KRA +TEORIJA

    48/82

    45

    Pokazatelji ekonominosti ukupnog poslovanja i prodaje su pozitivni, dok je ekonominost

    financiranja manja od 1 od 2007. godine, to upuuje na injenicu da su u tom periodu

    financijski prihodi bili manji od financijskih rashoda. Pokazatelj ukupne ekonominosti, iako

    se kree u optimalnim granicama, pokazuje blagu tendenciju pada kroz promatrani period po

    prosjenoj godinjoj stopi od 0,72%.

    Pokazatelji rentabilnosti su u promatranim godinama dobri te, iako su pokazali tendenciju

    blagog pada kroz godine, ukazuju da je tvrtka ipak profitabilna.

    Zarada po dionici ima negativan trend kretanja u promatranom periodu promatranja, s tim da

    je svoju najmanju cijenu ostvarila u 2008. godini, vjerojatno zbog utjecaja gospodarske krize.

    Na temelju svega iznesenog moe se rei kako poduzee Kra d.d. u promatranom periodu

    posluje perspektivno, iako bi bi