središnje eudikotiledone

bazalne eudikotiledone

2%

jednosupnice22%

magnolidni kompleks

4%bazalne porodice 0.6%

središnje

eudikotiledone 72 %

bazalne

kritosjemenjače

ANITA linija magnolidni

kompleks

bazalne eudikotiledone

(trikopalte)

dvosupnice dvosupnice

središnje kritosjemenjače

kritosjemenjače (Angiospermae)

jednosupniceN

ymph

aea

nae

Au

stro

bail

eyan

ae

Lilianae Myr

oth

am

nan

ae

EudikotiledoneMagnolianae Cer

ato

ph

ylla

nae

Am

bo

rell

an

ae

Ran

un

cula

nae

Pro

tean

ae

Tro

choden

dra

nae

Bu

xan

ae

prave dvosupnice (eudikotiledone)bazalne

kritosjemenjače

NA

DR

ED

podrijetlo od evolucijski primitivnih bazalnih kritosjemenjačavrijeme zbivanja: srednja kreda (prije cca. 120 m.g.)prvi jasno prepoznatljivi fosili iz gornje krede (Arecaceae)

Predak jednosupnica vjerojatno je imao/bio:

•apokarpni ginecej•nespecijalizirani perijant•korisepalni/koripetalni perijant•zeljasto močvarno i vodeno bilje•slabo aktivni kambij•dominantnu laminarnu placentaciju

nalik današnjemredu Nymphaeales(bazalne kritosjemenjače ANITA linija)

a. predak širokih listova uvodenom staništub. reducirani oblik listovakao prednost u vodenim staništimac. sekundarna prilagodba nasuha staništa i prednostširim laminamad. širokolisni oblici razvojemmarginalnih meristema

Podrijetlo listova i paralelnenervature

a) b)

c) d)

Morfološko anatomske osobine jednosupnica:

1. jednosupnice imaju većinom jednu supku

2. žilni sustav jednosupnica je razbacan u stabljici

4. listovi posjeduju nekoliko do mnogo jednako važnih, paralelnih žilnih snopova koji se spajaju na vrhu plojke

3. primarni korijen, radikula, nestaje u ranim fazama, a njegovu ulogu preuzima adventivno korijenje (nestanak primarnog korijena je povezan s nedostatkom meristemskog tkiva koji korijen može snabdijeti provodnim sustavom)

5. cvjetovi jednosupnica su trimerni

6 . polovici vrsta jednosupnica nedostaju traheje u stabljici, a u većembroju vrsta nedostaju i u listovima

9. u većine entomofilnih jednosupnica nektar se luči sa stijenke plodnihlistova

7 . prisutan perigon i prašnici u dva kruga

8. monokolpatan pelud

itd.

Dasyp

og

on

aceae

Aco

rale

s

Petr

osavia

les

Dio

sco

reale

s

Pan

dan

ale

s

Lilia

les

Zin

gib

era

les

Asp

arg

ale

s

Are

cale

s

Po

ale

s

Co

mm

elin

iale

s

Lilianae (jednosupnice, monokotiledone)

-

Ali

sm

ata

les

RE

D

Porodica: Musaceae - banane

♂*P3+3 A3+3 G0; ♀ *P3+3A0G(3)

hiropterofilija, plod: boba

Porodica: Dioscoraceae

*P3+3A3+3G(3)

plod: bobaTamus communis - bljušt

red Alismatales

Alismataceae,

Aponogetonaceae,

Araceae, Butomaceae,Cymodoceaceae,

Hydrocharitaceae,

Juncaginaceae,

Lemnaceae, Limnocharitaceae,

Najadaceae,

Posidoniaceae,

Potamogetonaceae,

Scheuchzeriaceae,

Tofieldiaceae,

Zannichelliaceae,

ZosteraceaePosidonia oceanica

Zoostera marina - svilina

Alisma plantago-aquatica- obični žabočun

Sagittaria sagittifolia L. - strelica

*P3+3 A3+3 Gbesk.

plod jednosjemeni orah

- apokarpni ginecej

Lemna minor –barska leća

Lemna trisulca - podvodna leća

muškicvijet

ženskicvijet

spata

A3 G1

Potamogeton natans –plutajući mrijestnjak

*P0A4 G4

spata

spadiks

stupica

spadiks

s. m. c.

f. m. c

s. ž. c.

f. ž. c

♂P0 A3-4 ♀P0 G1

- cvjetovi neugledni, većinom skupljeni u klip (spadix - otuda staro ime skupine Spadiciflorae) obavijen

pricvjetnim listom (spatha). Perijant je slabo diferenciran s 2 kruga ili reduciran, a cvjetovi su

jednospolni vrlo pojednostavljeni.

- oko 2000 vrsta u 106 rodova, u Hrvatskoj 10-tak vrsta

- široka rasprostranjenost , sub-tropsko, tropsko i u manjoj mjeri umjereno podrućje.

Porodica: Araceae - kozlaci

red ArecalesPor. Arecaceae (=Palmae) - palme

- oko 2 500 vrsta u oko 205 rodova

- rasprostranjene u sub-tropskom i tropskom području

- drveće (bez sekundarnog rasta u debljinu)

Ocvjeće neugledno i slabo diferencirano, većinom dvodomne biljke, broj prašnika

promjenjiv, plodnih listova 3, izuzetno gusti i mnogocvjetni cvatovi (do 250.000 cvjetova u

cvatu!)

Chamaerops humilis - jedina autohtona europska palma, uglavnom dvodomna

(mediteransko područje)

cvat,

obično

metlica

spata

*♀P3+3 G(3) *♂P3+3 A3+3

ženski cvijet muški cvijet

Chamaerops humilis - žumara

adventivno korijenje ženska metlica ovijena spatom

Phoenix dactylifera - datulja

- svi djelovi biljke se koriste bilo kao građevni materijal, vlakna za

tkanje, plodovi za hranu i izradu pića, ukrasno drvo, visoka tolerancija

na zaslanjenje, uporaba u sakralne svrhe i dr.

- jestivi plodovi su bobe.

- dvodomna (od Sahare do Indije)

- cenkarpni ginecej od 3 plodna lista razvija se

u jednosjemenu koštunicu

egzokarp

mezokarp

endokarp

kruti endosperm

tekući endosperm

otvori na

endokarpu

namjenjeni

klijanju

Coccos nucifera - kokosova palma

- Jednodomna, jednospolni cvatovi

red Poales

Bromeliaceae, Poaceae,Anarthriaceae, Centrolepidaceae,

Ecdeiocoleaceae, Flagellariaceae,

Joinvilleaceae, Restionaceae,

Cyperaceae, Juncaceae, Thurniaceae,

Sparganiaceae, Typhaceae,

Eriocaulaceae, Hydatellaceae,

Mayacaceae, Rapateaceae,

Xyridaceae (incl. Abolbodaceae)

ananas cvat i skupni plod boba

*P3+3A3+3G(3)

Typha latifolia

- rogoz, cvat

plod mjehur (dlakav)

Por: Poaceae - trave

Veličina. oko 12000 vrsta u oko 700 rodova

(= Gramineae)

Cvjetovi. većinom dvospolni, jednostavni u

skladu s ekstremnom adaptacijom na

oprašivanje vjetrom, 2-3 udruženi u cvat

klasić.

Habitus. uglavnom zeljasto bilje,

jednogodišnje, dvogodišnje ili trajnice.

Mlade stabljike su većinom člankovite,

uglavnom lako lomljive u nodijima

(čvrste u bambusa. Listovi su gotovo

uvijek s ligulom (na granici rukavca i

plojke).

Rasprostranjenost. kozmopolitska

U Hrvatskoj flori:107 rodova, 343

svojte (sp+ssp)

stigma

plodnica

lodikule

prašnici

košuljica

vanjski krug perigona

palea superior

gornja pljevica

* ↑P1+2 A3 G(2)

Andrecej. uobičajeno prašnika ima 3, (Oryza 6)

Ginecej. sastoji se obično od 2 plodna lista.

Ocvjeće je zakržljalo, sastoji se od košuljice i dvije lodikule.

više cvjetova formira cvat klasić

pljevice

košuljica ili

vanjski

listovi perigona

ili palea superior

ginecej

andrecej

lodikule ili unutarnji

listovi perigona (uloga u

otvaranju cvjetova)

cvijet

obuvenac

(pricvjetni list ili

brakteja ili

palea inferior)

pljeve ili pricvatni listovi

(gornja i donja)

Cvat klasić

- klasići su nadalje udruženi najčešće u cvatove višeg reda: sastavljene metlice, grozdove,

klasove, glavice …

T. aestivum

klas klipmetlica

Poa pratensis

Plod. U tipičnom slučaju razvija se orah (=pšeno ili zrno (caryopsis) kod kojeg je

sjemenka srasla s usplođem. Osat je bodlja koja se kod nekih vrsta razvija na obuvencu te

higroskopskim gibanjem pomaže u ukapanju pšena u tlo. Sjemenke su gotovo uvijek s

endospermom bogate škrobom, embrio se razvija u skutelum (organ za apsorbiranje

hranjivih tvari iz endosperma tjekom klijanja). U nekih je žitarica (npr. ječma) pšeno

sraslo s pljevicama, u drugih je samo obavijeno njima (zob, riža, proso) ili tijekom žetve

ispada iz pljevica (pšenica, raž).

Ekonomsko značenje. Većina, ako ne i sve, velike ljudske civilizacije nađene su na

mjestima obimnog kultiviranja trava i uporabe pšena u prehrani. Najraniji dokazi uzgoja

pšenice (Triticum) i ječma (Hordeum) u područja Azije i Bliskog Istoka, stari su 8000 -

10000 godina. Širenjem agrikulture u ostale dijelove Azije i u umjereno Europsko

područje, različite su svojte domestificirane, npr. zob (Avena sativa) i raž (Secale

cereale). I u drugim dijelovima svjeta počinje uzgoj mnoštva vrsta. Osobito je značajna

riža (Oryza sativa), glavna žitarica tropske Azije, uz proso (Panicum miliaceum). U

Africi su glavne domaće kulturne svojte siraka (Sorghum bicolor) i panisetuma

(Pannisetum glaucum), a lokalno su u primjeni i druge svojte. U srednjoj Americi i

Meksiku najstariji su podaci o uzgoju kukuruza (Zea mays). Pored direktne primjene

žitarica u prehrani, podjednako je za čovjeka važna uporaba trava kao stočne hrane. U

ekološkom pogledu trave određuju izgled i osnovne karakteristike velikih vegetacijskih

pojasa, stepa, savana i livada.

Aegilops

geniculata

Cynosurus echinatus

Melica ciliata

Avena barbata

Festuca valesiaca

– sitna vlasulja

Poa bulbosa

ssp. vivipara

Por: Cyperaceae - šaševi

Veličina. oko 5000 vrsta u 120 rodova

U Hrvatskoj 132 svojte u 16 rodova

Rasprostranjenost. kozmopolitska,

većinom u vlažnim i močvarnim

staništima

Habitus. zeljasto bilje nalik “travama”,

Anatomija. Stabljika je s čvrstim do

spužvastim, ili rjeđe sa šupljim

internodijima. Mlada stabljika je

obično trokutasta u presjeku

Cvijetovi. Jednospolni ili dvospolni.

Carex riparia

Cyperus longus

♂A3 ♀G(3) ♀A3G(3)

Andrecej. prašnika ima najčešće 3.

Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, jednogradne plodnice s jednim sjemenim

zametkom

Plod. oraščić

pokrovni

list

stigme

utrikulus

srasla brakteja

ženskog cvijeta

Carex sylvatica

Carex extensa

Por: Juncaceae - sitovi

Veličina. 400 vrsta u 8 rodova

Rasprostranjenost. Hladna do umjerena područja.

Habitus. većinom zeljasto bilje. Obično su

`normalno' razvijene biljke koje nalikuju “travama”.

Anatomija. Stabljika i listovi su često (Luzula,

Juncus) ispunjeni posebnim, saćama nalik, tkivom

za prozračivanje (aerenhim) ili zračnim kanalima,

što je pogodna prilagodba za rast u vlažnim

staništima.

Cvjetovi. Ocvjeće je homohlamidejsko (s

tepalima), koritepalno

*P3+3 A3+3 G(3)

Plod. tobolac

Luzula (plodnica jednogradna

3 sjemena zametka)

Juncus (plodnica trogradna

više sjemenih zametaka

U Hrvatskoj flori: 2 roda s ukupno 48 svojti

Juncus acutus

Scirpus holoschoenus

Dasyp

og

on

aceae

Aco

rale

s

Petr

osavia

les

Dio

sco

reale

s

Pan

dan

ale

s

Lilia

les

Zin

gib

era

les

Asp

arg

ale

s

Are

cale

s

Po

ale

s

Co

mm

elin

iale

s

Lilianae (jednosupnice, monokotiledone)

-

Ali

sm

ata

les

RE

D

Cvijet: cvjetovi su uglavnom dvospolni, rijetko jednospolni. U svojoj osnovi cvjetovi su

pentaciklični. Pojavljuju se radijalno simetrični cvjetovi ili često, u skladu s ektremnim

adaptacijama na zoofiliju, zigomorfni cvjetovi. Perigon najčešće od dva ciklusa s po tri lista.

Veličina: 19 porodica, oko 25.000 vrsta. Više od 80% vrsta pripada porodicama Liliaceae i

Orchidaceae.

Habitus: zeljasto bilje koje naseljava kopno, vodu ali su i epifiti, geofiti, lijane ili grmlje.

Ponekada je građa prividno drvenasta

red Liliales

Liliaceae, Alstroemeriaceae,

Colchicaceae, Coorsiaceae,

Luzuriagaceae, Melanthiaceae,

Philesiaceae, Ripogonaceae,

Smilacaceae

red AsparagalesAlliaceae, Amaryllidaceae,

Agavaceae, Iridaceae

Asparagaceae, Ixioliriaceae,

Lanariaceae, Orchidaceae, itd.

*P3+3 A3+3 G(3)

Agave americana

Por: Iridaceae - perunike

Veličina. oko 1800 vrsta u 92 roda.

Rasprostranjenost. gotovo kozmopolitska

Cvjetovi. aktinomorfni do zigomorfni

(Gladiolus), 3-merni, obično tetraciklički.

Sintepalno ocvjeće je obično

homohlamidejsko.

Andrecej. prašnika ima 3.

Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, a obično

je djelomično petaloidan tj. njuške su obojane

kao perigon. Plod je tobolac.

U Hrvatskoj 35 svojti unutar

rodova:

1. Crocus - šafran

2. Gladiolus - gladiola

3. Iris - perunika

Građa cvijeta - Iris sp.

meranthium

Pa - perigon

St - prašnik

G - vrat tučka

N - njuška tučka

*P(3+3) A3 G(3)

Iris illyrica

Iris variegata

X

Iris x rotschildiiIris adriatica

Por: Liliaceae (incl. Asparagaceae)

- ljiljani

Veličina. oko 4600 vrsta unutar 300 rodova

Rasprostranjenost. Sjeverna hemisfera s

centrom rasprostranjenosti u jugozapadnoj i

himalajskoj Aziji do Kine.

U Hrvatskoj 158 svojti unutar 30 rodova

Ocvjeće je obično homohlamidejsko, a

građeno je od 6 (3+3) elemenata. Boja

ocvjeća je vrlo raznolika

Andrecej. prašnika ima 6, nisu srasli s

ocvjećem, svi su jednaki, nisu međusobno

srasli, a dolaze u diplostemonu (3+3), te

alterniraju s elementima ocvjeća.

Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista.

Plod. suhi pucavac, tobolac, rjeđe boba.

*P3+3 A3+3 G(3)

Poznatiji rodovi:

Asparagus - šparoga (filolokladiji)

Ruscus - veprina (filokladiji)

Colchicum - mrazovac (kolhicin)

(sintepalija)

Convallaria -đurđica (sintepalija)

Polygonatum - Salamunov pečat

(sintepalija)

Lilium - ljiljani

Tulipa - tulipani

Scilla - procjepak

Hyacinthus - zumbul

Erythronium - pasji zub

Ornithogalum - ptičje mlijeko

Fritilaria - kockavica

Endemi:

Lilium carniolicum Lilium martagon Fritillaria meleagris

Tulipa sylvestris

Ugrožene vrste:

Scilla (Chouardia) litardierei

Lilium martagon ssp. cattaniae

Allium sphaerocephalon Asparagus acutifolius-šparogaMuscari comosum

Ornithogalum sp.- ptičije mlijekoColchicum autumnale - mrazovac

Porodica Alliaceae - lukovi

češnjak - odebljali pupovi

jednog nodija

lukovica - odebljali rukavci

listova na skraćenoj stabljici

Por: Orchidaceae - orhideje

Veličina. oko 750 rodova s oko 18.000 vrsta jedna od najvećih biljnih porodica.

U Hrvatskoj 129 svojti.

Rasprostranjenost. kozmopolitska

labelum

(usna)

ginostemij

resupinirana

plodnicaostruga

ginostemij

P3+3 [A1 G(3)]

2 polinarija = 2 teke prašnika,

svaka sa svojim drškom i

ljepljivim tjelešcem (= filament prašnika)

ljepljiva

tjelešca

ginostemij

rod Orchis Fertilni prašnik

polinij = sljepljena

peludna zrna jedne teke

kaudikula = držak

stigma

ostruga

Cvjetovi koji zavaravaju kukca

oblik, veličina, dlačni pokrov, miris, vrijeme cvatnje, pseudokopulacija i dr.

Rod Ophrys - kokice Rod Vanilla

Neotia nidus-

avis

Orchis laxiflora ssp. palustrisAnacamptis pyramidalis

Orchys purpurea Cephalanthera longifolia