kucna kanalizacija b.tusar

UDŽBENICI SVEUĆ!LIŠTA U ZAGREBU MANU ALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

~(!JJ[1.0b:{ d.o.o. za gradtt,Qstvo DUBROVNIK, Brsečlnska 2a

Izdavač:

mtg·topgraf đ.o.o., Velika Gorica

Recenzenti: dr. sc. Jure Margeta. dipl. ing. građ.

redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Živko Vuković, dipl. ing. grad.

redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Franjo Turi<, <lip!. ing. građ.

direktor sektora odvodnje Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb

Lektorica: Zlatka Smitka

Naslovna stranica: Mihajlo Filipović

Kompjutorska obrada teksta: Davorka Tušar, dipl. ing. građ.

Goran_ Tu.šar, ing. geoteh.

Grafičko uređenje, priprema i tisak: ~, mtg-topgraf, Velika Gorica

Naklada: 600 primjeraka

ISBN 953-6634-08-2

CIP • Katalogizacija u publikadjl Nacionalna i sveuĐliiDa biblioteka, Zagreb

UDK 628.252(075.8) 696.13(075.8)

n.iSAR. Božena Kućna kanalizacija l Božena Tu!ar. ·

Velika Gorica: MTG-topgraf, 2001.(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu= Manualia Univcrsitatis studiorum Zagrabiensis)

Kazalo.

ISBN 953-6634-08-2

I. Kanlilizacijski sustavi -Udžbenik ll. Kućna kanallzacija - Udžbenik

410427088

© Sva prava pridržava autor

Odlukom ~enata Sveučilišta u Zagrebu br. 02-1432/3·2000. od 13. ožujka 2001. godine 'odobrava se udžbeniku pod naslovom Kućna kanalizacija, autorice dr. sc. Božene Tušar korištenje

naziva sveufili§ni udžbenik (Ma11ualia universitatis studiorum Zagrabiensis).

Dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građ.

KUĆNA KANALIZACIJA

Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet

Zagre b, 200 l.

SADRŽAJ

PREDGOVOR ............................••...................................................................... 9 l. OTPADNA VODA ............................................................................................ ll

1.1. Kućanske otpadne vode .......................................................................................... ll 1.2. Industrijske otpadne vode ........................................................................................ 14 1.3. Oborinske vode ........................................................................................................ 15 1.4.Procjednevode.... . ....................................................................................... 16 1.5. Komunalne otpadne vode ......................................................................................... 16

2. SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI ....................................................... 19 2.1. Materijali ................................................................................................................. 21

2.1.1. Kerrunički sanitarni predmeti ........................................................................... 21 2.1.2. Lij'evano željezo ............................................................................................... 22 2.1.3. Limovi .............................................................................................................. 22 2.1.4. Kamen................................. .. ................................................................. 22 2.1.5. Plastika ........................................................................................................... 23

2.2. Sifoni ........................................................................................................................ 23 2.3. Sanitarni predtneti .................................................................................................... 24

2.3.1. Zahodi ............................................................................................................... 24 . ' 2.3.2. Mokrionici (pisoari) ......................................................................................... 32

2.3.4. Bide .................................................................................................................. 37 2.3.5. Kade ............................................................................................................... 38 2.3.6. Kada za tuširanje .............................................................................................. 40 2.3.7. Sudoper.............................................. . .................................................... 41 2.3.8. Predzidne instalacije ......................................................................................... 43 2.3.9. Montažni sanitarni čvorovi ............................................................................... 43

2.4. Uređajni predmeti .................................................................................................... 44 2.4.1. Slivnici .............................................................................................................. 44 2.4.2. Zatvarači ....................................................................... : ................................. 47 2.4.3. Odjeljivači ...................................................................................................... 47

3. CIJEVI I PRIBOR ........................•........................•.................•....................... 49 3.1. Keramičke cijevi ......................................................................................................... 49 3.2. Cijevi od lijevanog željeza .................................................. .. ....................... 52

3.2.1. Cijevi od lijevanog željeza s naglavkom ............................................................ 52 3.2.2. Cijevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvođača Pont~A-Mousson) ................................................................. 54

3.3. Azbestcementne odvodne cijevi ................................................................................ 56 3.4. Olovne odvodne cijevi ............................................................................................. 59 3 .5. Plastične od vodne cijevi .......................................................................................... 60

3.5.1. PVC cijevi i PE-HD ........................................................................................... 60 3.5.2. HDPE odvodnecijevi ........................................... .. .............................. 65

3.6. Betonske cijevi .......................................................................................................... 66

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA ................................. 69 6.2.4. Tehnički opis .................................................................................................... 127

4.1. Osnovni pojmovi ...................................................................................................... 69 4.2. Kanalizacija naselja ................................................................................................... 70 4.3. Gradski kanalizacijski sustavi ................................................................................... 70

4.3.1. Mješoviti kanalizacijski sustav ........................................................................... 7,0 4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav ........................................................................... 71 4. 3 .4. Kombinirani kanalizacij ski susta v ...................................................................... 73 4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava ............................................................................. 73 4.3.6. Primjena novih načina odvođenja otpadnih voda ............................................... 75

4.3.6.1. Tlačna kanalizacija.............. ...................... 75 4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija............. .. ................ 77 4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda............................. . .......... 77

4.4. Kućnakanalizacija ..................................................................................................... 77 4.4.1. Sustav kućne kanalizacije ... : ............................................................................... 79

6.2.5. Tehnički uvjeti ................................................................................................. 128 6.2.5.1. Tehnički uvjeti za izvođenje instalacije kućne kanalizacije: ................... 128

6.2.6. Hidraulički proračun ........................................................................................ 130 6.2.7. Statički proračun .............................................................................................. 133 6.2.8. Predmjer i predračun ........................................................................................ 137 6.2.9. Nacrti ............................................................................................................... 141

6.2.9.1. Položajni nacrt (situacija)....................... .. ................... 141 6.2.9.2. T/ocrti...................................................... ...................... 142 6.2.9.3. Sheme vertikala /w.nalizacije ............ . ....................... 145 6.2.9.4. Uzdužni presjek kanalizaciJe................... .. ................... 148 6.2.9.6. Normalnipoprećnipresjek ...................................................................... 149 6.2.9.6. Detalji .................................................................................................. 150

6.3. Nove mogućnosti projektiranja kućne kanalizacije .................................................. 158

4.4.2. Glavni dijelovi kućne kanalizacije .................................................................. 81 4.4.2.1. Horizontalna katna mreža ...... . ......................... 82 7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE ......................................................... 163 4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija ......... .. ................ 85 ?.!.Predradnje ............................................................................................................... 163 4.4.2.4. Kućna oborinska kanalizacija .... ............ .. ............... 93 7 .2. Priključci na gradsku mreŽU .................................................................................... 164 4.4.2.5. PriklJučak na javnu kanalizaciju ...................... 93 7 .3. Kanalizacijska mreža izVan objekta (dvorišna) ........................................................ 169

4.5. Dvorišna kanalizacija ................................................................................................. 95 7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi ............................................................................ 169

4.6. Drenažnakanalizacija ................................................................................................ 96 7 .3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka,

4. 14-~~~:: ;~~~ :!it~o~-~~-~-1-i-~~~~~~-::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: :: odnosno novih priključaka .............................................................................. 171

7.3.3.Kontrolnaokna ................................................................................................. l72

4.7 .2. Zaštita gradske kanalizacije od otpadnih voda neodgovarajućeg sastava ......... 1 OO 4.7.5. Taložnici .......................................................................................................... 102

7 .4. Kanalizacijska instalacija u zgradi ........................................................................... 173 7.4.1. Temeljna kanalizacija ....................................................................................... 174

4.7.6. Odjelj ivači masti i ulja (hvatala masti) ............................................................. 103 7.4.2. Vertikale ........................................................................................................... 178

4.7.7. Odjelj ivači benzina i naftnih derivata ............................................................ 105 7.4.3.Graneiogranci ................................................................................................. l79

4.7.8. Odjelj ivači škroba ...... ............................ .. ........................................... 105 7 .4.4. Odušni (ventilacijski) vodovi ........................................................................... 180

4. 7.9. Odjelj ivač sapunice ........................................................................................ 106 7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije ...................................................... 181 ZAPISNIK ..................................................................................................................... 182

5. HIDRAULIČKI PRORAČUN KUĆNE KANALIZACIJE ....................... 107 5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba ........... 108 8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI ..................................................... 183 5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986 ........................................ Il O 8.1. Područje bez vodovoda i kanalizacije ...................................................................... 184 5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova ............................................................................. 114 8.2 Naselja s izgrađenim vodovodnim sustavom, a bez gradske kanalizacije ................ 186 5.4. Dimenzioniranje priključka otpadne vode na gradsku kanalizaciju ......................... 115 8.2.1. Sabimejame (nužničke, fekalne jame) ............................................................. 186 5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže za odvod oborinske vode ............................ 117 8.2.2. Septičke jame ................................................................................................... 189

5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba ........... ., .......................... 117 8.2.3. Dvokatni taložnici ............................................................................................ 193 5.5.2. Dimenzioniranje prema njemačkim propisima ................................................. 120 8.3. Neki gotovi uredaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda ................................. 198

5.6. Dimenzioniranje priključka na gradsku kanalizaciju ............................................... 122 8.3.1. Bio-disk ............................................................................................................ 198

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE ........................................................ 123 8.3.2. Biotip ............................................................ , .................................................. 201 8.3.3. Biokom ............................................................................................................ 202

6.l.Predradnje ............................................................................................................... 123 8.3.4. Bio A.M ........................................................................................................... 203 6.2. Sadržaj projektne dokumentacije ............................................................................. 124 8.3.5. Hidrodisk spiralnih biodiskova ........................................................................ 203

6.2.l.Podaci o izradi vaču projektne dokumentacije ................................................... 124 8.3.6. Ekorol .............................................................................................................. 203

6.2.2. Projektni zadatak .............................................................................................. 124 8.3.7. Biokon .............................................................................................................. 204

6.2.3. Suglasnostkomunalnogpoduzeća .................................................................. 125 8.3.6. Odabiruređaja .................................................................................................. 205

8.4. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama ............................................... 205 8.4.l.Lagune ............................................................................................................. 206 8.4.2. Biljni uređaji i akvakulture ............................................................................... 208

9. ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA ............................................................... 211 9.1. Uvjeti za kakvoću ispuštenih voda ........................................................................... 211

9.1.1. Ispuštanje u more ............................................................................................. 216 9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera ..................................................................................... 217 9.1.3. Ispuštanje u tlo ................................................................................................. 217

9.2. Osnovne osobine ispusta .......................................................................................... 217 9.2.l.Obalniispusti ................................................................................................... 219 9 .2.2. Podvodni (potopljeni) ispust ............................................................................ 220 . 9.2.3. Ispuštanje u tlo ................................................................................................. 221

KAZALO POJMOVA ........................................................................................ 227

..

PREDGOVOR

Ovaj udžbenik nastao je dugogodišnjim prikupljanjem materijala iz predmeta Vodovod i kanalizacija, koji se slušao na stručnom studiju Građevinskogfakulteta za obrazovni profil inženjera za građevinske instalacije. Knjiga je namijenjena studentima građevinskih fakulteta i studentima Tehničkog veleučilišta-Zagreb graditeljski odjel, a korisno će poslužiti i projektantima i izvođačima kućne kanalizacije jer knjige sličnog sadržaja na hrvatskom jeziku još nije bilo.

Kućna kanalizacija, koja se izvodi u svakom izgrađenom objektu i primjenjuje više od stotina godina, zapostavljena je kao edukacijski predmet na našim visokim školama t fakultetima. U današnje vrijeme, kad se u cijelom svijetu izuzetna pozornost poklanja ekologiji, zaštiti okoliša i održivom razvitku, najveći problem po okoliš proizlazi iz neodgovarajućeg načina gospodarenja otpadnom vodom j otpadnom tvari.

Kanalizacija urbanih sredina pokrivena je za/umskim propisima i odgovarajućom literaturom. Međutim, u Republici Hrvatskoj nisu usvojeni propisi, koji se odnose na područje kućne kanalizacije,·već se uglavnom primjenjuju neke smjernice, iskustva i strana literatura, koja nije uvijek u svemu primjerena našim prilikama.

U knjizi se u devet tematskih cjelina obrađuju otpadne vode, zatim sanitarni i uređajni predmeti, prihvat otpadnih voda. Zdravstveno-tehničke instalacije, kojih važan dio je svakako i kanalizacija, u velikoj mjeri doprinose udobnosti stambenog prostora i zaštiti okoliša.

S obzirom na sve veću važnost zaštite okoliša u knjizi su obrađena i poglavlja o odstranjivanju otpadne tvari i ispuštanju otpadnih voda u okoliš, odnosno u prirodne vodne sustave.

Recenzentima prof dr. sc. Juri Margeti, prof dr. sc. Živku Vukoviću i Franji Turku dipl. ing. građ. zahvaljujem na pažljivom pregledavanju rukopisa i savjetima koji su doprinijeli poboljšanju sadržaja knjige. Zahvaljujem i gospodinu Dragutinu Martinu iz Vodoopskrba i odvodnja-Zagreb d.o.o. i gospodinu Vladimiru Kukini iz grupacije Geberit na pomoći pri pisanju knjige. Gospodinu Mihajlu Filipoviću zahvaljujem na uređenju naslovnice.

Mojoj djeci Davorki Tušar dipl. ing. građ. i Goranu Tušaru ing. geoteh. zahvaljujem na unosu i kompjutorskoj obradi teksta i izradi crteža u knjizi.

Svjesna sam i nedostataka koje će čitatelji uočiti i stoga se unaprlj'edzahvaljujem i na svakoj dobrodošloj primjedbi, tim više što je ovo prvi udžbenik ovakvog sadržaja na hrvatskom jeziku.

Na kraju zahvaljujem svima koji su novčano potpomogli izlaženju ovog udzDenika.

U Zagrebu, ožujka 2001.

Božena Tušar

..

l. OTPADNA VODA

Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznovrsnih vodoopskrbnih sustava za određene namjene, pri čemu se mijenjaju njene prvotne značajke: fizikalne, kemijske i mikrobiološke. One također sudjeluju u hidrološkom ciklusu, odnosno voda uzeta za opskrbu stanovništva izgradnjom vodoopskrbnog sustava u prirodni se okoliš vraća sustavom odvodnje. U otpadne vode svrstavaju se:

sanitarne otpadne vode otpadne vode nastale upotrebom sanitarnih trošila vode u kućanstvu (u objektima individualnoga i kolektivnog stanovanja), hotelima, uredima, kinima i sl., ali i u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima koji također imaju izgrađene sanitarne čvorove za radnike; tehnološke otpadne vode nastale uporabom vode u procesu rada i proizvodnje, u industrijskim i drugim proizvodnim pogonima, a među ove vode ulaze i rashladne vode onečišćene temperaturom; oborinske otpadne vode nastale od oborina koje se u doticaju s nižim slojevima atmosfere, površinama tla, krovovima i sl. više ili manje onečišćuju, pa ih je uputno prihvatiti u kanalizacijski sustav.

Sve navedene tri osnovne skupine čine uobičajeni sastav lcomunalnih otpadnih voda, a njima se pridružuju otpadne vode od pranja javnih prometnih površina i procjedne vode, koje u kanalizacijski sustav prodiru zbog loše izvedenih spojeva njegovih cijevi, napuklina na njima i primjene vodopropusnih cijevi.

U nekim se slučajevima podzemne vode prikupljaju i posebnim sustavom kanali· zacije· drenažom. Najčešće se odvode s kućanskim otpadnim vodama, a ponegdje se ispuštaju direktno u prirodne vodne sustave.

Opisat ćemo posebne ZJiačajke svake od nabrojenih skupina.

1.1. Kućanske otpadne vode

U tu grupu mogu se svrstati sve vode koje su, u širem smislu, upotrijebljene za vodoopskrbu stanovništva, odnosno za zadovoljavanje životnih funkcija i sanitarnih potreba te za gradsku komunalnu potrošnju.

12 BožENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA

Ove su otpadne vode opterećene organskom tvari, pB. je njihova osnovna karakteristika biorazgradivost, tj. razgradnja pomoću mikroorganizama razlagača. Mikroorganizmi se hrane biološki razgradivom tvari u otpadnoj vodi, a pri tome se troši kisik. ''Biokemijska potrošnja kisika" (BPK) pokazatelj je količine razgradive organske tvari u vodi. Za praktične potrebe uveden je pokazatelj "petodnevna biološka potrošnja kisika" (BPK

5), i to pri temperaturi 20oC, a izražava se u mg/l Or

U sastavu otpadne vode su i tvari koje ometaju biokemijske postupke razgradnje organske tvari, pa se količina organskih tvari točnije izražava pokazateljem "kemijske potrošnje kisika" (KPK), također izraženim u mg/l Or

Sastav i koncentracija otpadne tvari u upotrijebljenoj vodi iz kućanstva ovise o načinu života, klimatskim prilikama, raspoloživim količinama vode u vodoopskrbi stanovništva, izgrađenosti vodoopskrbnog sustava i dr.

Fekalne otpadne vode danas su vrlo rijetke, a pojavljuju se najčešće u izoliranim objektima, slabo opsk.rbljenima tekućom vodom, pa se stoga grade tzv. higijenski suhi zahodi, koji služe samo za odlaganje urina i fekalija, a ne ispiru se tekućom vodom.

Sanitarne se otpadne vode razlikuju od industrijskih otpadnih voda (tehnoloških i rashladnih), iako se često odvode istim kanalima.

Kućanske otpadne vqde opterećene su organskom tvari, razgradnja koje započinje od njena ulaska u vodu. -Prema stupnju biološke razgradnje razlikujemo tri stanja otpadne vode:

svježa voda: otpadna je voda u kojoj biološka razgradnja još nije napredovala, a koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od koncentracije u vodovodnoj vodi; odstaj ala voda: u njojje sadržaj kisika jednak nuli, jer je potrošen za biološku razgradnju; trula voda (septička): u njoj je biološka razgradnja napredovala i odvija se anaerobne (bez prisutnosti kisika).

U kanalskom sustavu nastoji se izbjeći pojava trule vode, jer ona izaziva koroziju betona i oštećenja kanalizacijskih objekata.

Anaerobnom razgradnjom stvaraju se ugljendioksid co2 i sumporovodik ~s. koji u vodi dalje oksidira u sumpomu kiselinu H

2SO

4 i druge korozivne tvari. Ta se

pojava može izbjeći većim protokom u kanalu, odnosno tako da se njegovim većim brzinama spriječi taloženje u kanalskoj mreži.

U tablici 1.1. prikazan j e sastav kućanskih otpadnih voda prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima.

Ove otpadne vode sadržavaju veoma velik broj mikroorganizama, posebno bakterija i virusa, među kojima su i pato geni. Njihov broj i vrste ovise, u prvom redu, o sanitarnim prilikama na području odvodnje. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo malen broj u određenim prilikama izaziva bolest. Veoma velik broj mikro· organizama razlagača omogućava biološku razgradnju organske tvari, pa je njihova funkcija korisna.

1. OTPADNA VODA 13

Tablica l l Pokazatelji sastava kućanskih otpadnih voda [7] ..

Pokazatelj

Fizikalni

ukupne

taložive Kruti ne

suspendirane

raspršene Keniliski

BPK5 * Organske

KPK* tvari: uou *

ukupni (N)

organski

Dušik amonijak

nitriti nitrati

ukupni (P)

Fosfor organski

anorganski

pH

Kalcij

Kloridi

Sulfati

"' BP~· biokemijska potrošnja kisika. petodnevna "'KPK ·kemijska potrošnja kisika * UOU- .Ukupni organski ugljik

\

Koncentracija (mg/l)

Raspon Uobičajena vrijednost

300-1200 700

50-200 100

100-00 220

250-850 500

100-400 250

200-1000 500

100-400 250

15-90 40

5-40 25

10-50 25

5-20 12

1-5 2

5-15 10

7-7.5 7.0

30-50 40

30-85 50

20-60 15

Temperatura otpadne vode povišena je u usporedbi s vodovodnom, i to zbog upotrebe tople vode u kupaonicama i kuhinjama te uslijed procesa biološke razgradnje i sl. Prosječna je temperatura otpadne vode od ll ,6° do 20,5°C. Povišenjem temperature ubrzavaju se biološki procesi razgradnje, čime se brže troši otopljeni kisik i stvara opasnost od truljenja vode u kanalskoj mreži. Taje činjenica posebno važna u ljetnim prilikama, naročito u toplijim krajevima.

14 B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACLJA

Osim nabrojenih karakteristika, ove otpadne vode utječu i na ekološke i sanitarne prilike u prijanmiku otpadne vode; gradska otpadna voda neugledna je izgleda, boje i vonja, što je uzrokom dodatnog zagađenja prijamnika u estetskom smislu.

Kao pokazatelji kakvoće kućanske otpadne vode najčešće se rabe sljedeći pokazatelji:

(tablica Ll.) biokemijska potrošnja kisika- petodnevna (BPK,), količine krutih tvari (ukupne, taložive, suspendirane, raspršene), kemijska potrošnja kisika (KPK), nkupni organski ugljik (UOU), dušik (nkupni N, organski, amonijak, nitriti, nitrati), fosfor (ukupni P, organski, anorganski), temperatura, pH, ukupna ulja i masnoće, sadržaj mikroorganizama fekalnog porijekla.

1.2. Industrijske otpadne vode

Tehnološki procesi lJ. industrijama međusobno su veoma različiti, pa se i otpadne vode iz pojedinih industrija veoma razlikuju po svom sustavu. U načelu, te se otpadne vode mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, i to:

biološki razgradive ili kompatibilne, tj. one koje se mogu miješati s gradskim otpadnim vodama, odnosno odvoditi zajedničkom kanalizacijom (npr. iz nekih prehrambenih industrija) i biološki nerazgradive ili inkompatibilne, ~·one koje se prije miješanja s gradskom otpadnom vodom moraju podvrći određenom prethodnom postupku pročišćavanja (npr. iz kemijske i metalne industrije).

U praksi se industrijske otpadne vode često dijele u skupine onečišćenih i uvjetno čistih voda Pritom se među uvjetno čiste ubrajaju one vode koje upotrebom nisu pretrpjele znatnije promjene u smislu fizikalnih ili kemijskih svojstava, pa se bez prethodnih postupaka obrade mogu uključiti u gradski kanalizacijski sustav ili ispustiti u prijamnik.

Pojedine industrije upotrebljavaju velike količine vode zarashlađivanje, pri čemu se temperatura vode povisi, a znatan se njen dio ispari. Posljedice su povećanje koncentracije soli u otpadnoj vodi i njeno temperaturno zagađenje.

Svaka industrija predstavlja specifičan problem, i to zbog osnovnih sastojaka u otpadnoj vodi, a pojedine industrijske otpadne vode mogu sadržavati i otrovne ili teško razgradive sastojke koji štetno utječu na živi svijet u okolišu. To su teški metali, kiseline, lužine, nafta i naftni derivati, masti i mineralna ulja, radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi, dakle, sastojci kojih nema u prirodnim vodama.

1. OTPAOOA VOOA 15

Takve vode treba pročistiti prije priključka na gradsku kanalsk:u mrežu, i to: radi kontrole otrovnih (toksičnih) i postojanih (persistentnih) tvari, koje se gomilaju u živim organizmima i sprječavaju biološku razgradnju, radi izdvajanja iz otpadnih voda eksplozivnih, korozivnih i zapaljivih tvari, koje oštećuju kanalizacijske cijevi i objekte, radi uklanjanja inhibitora, koji onemogućavaju rad uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

U praksi, kad se otpadne vode iz industrije odvode istim kanalskirn sustavom s kućanskom otpadnom vodom, opterećenost industrijskim otpadnim vodama izražava se "ekvivalentom stanovnika" (ES), izračunatim prema pokazatelju BPK

5• Međutim,

to najčešće ne odgovara stvarnom stanju, jeru otpadnim vodama pojedinih industrija ima tvari koje ometaju biokemijske procese, pa bi bilo bolje potrošnju kisika izraziti pokazateljem kemijske potrošnje kisika KPK.

U kanalskirn sustavima, u kojima se zajedno odvode kućanske i industrijske otpadne vode, odnos KPKIB?K pokazuje u~ecaj industrijske otpadne vode. Znatne razlike izmedu industrijskih i kućanskih otpadnih voda dolaze do izražaja kako slijedi:

Veće količine du§ika upućuju na matan u~ecaj industrije. Gradske vode imaju pH u granicama 1 - 1 ,5, što znači da su neutralne; pH veći ili manji od toga upućuje na utjecaj industrijske otpadne vode. Pojava teških metala karakteristika je određenih industrijskih otpadnih voda. Odnos hranjivih soli, osobito dušika i fosfora, u gradskoj vodi iznosi 15 - 20% od BPK, a u industrijskim vodama često nema dušika i fosfora.

·visok salinitet i njegove nagle promjene također su karakteristika industrijskih otpadnih voda. U industrijskim vodama dolazi i do znatnije promjene temperature.

1.3. Oborinske vode

Oborinske vode samo se uvjetno mogu smatrati čistim vodama, jer one na svom putu ispiru atmosferu i otapaju ili transportiraju prema površini zemlje sve sastojke koji se ispuštaju u atmosferu na tom području ili koji pod u~ecajem vjetrova dolaze iz drugih znatno udaljenih krajeva Primjer su tzv. kisele kiše, koje ugrožavaju šume, i tzv. crvene ili žute kiše, koje nastaju kao posljedica ispiranja pustinjske prašine čak iz Afrike. Taj problem treba ponajprije Iješavati kontroliranim ispuštanjem onečišćivača u atmosferu.

Zagađenje obotiuskih voda, koje s gradakog područja dn~eču u kanalizaciju, odnosno u prijamnik, ovisi o nmogo činilaca, npr. o vrsti površinskog pokrova, intenzivnosti i vrsti prometa, u~ecaju industrija, trajanju kiše određene jačine, zagađenosti zračnog bazena, trajanju sušnog razdoblja koje je prethodilo kiši itd. Koncentracija zagađenja u oborinske j vodi mijenja se tijekom trajanja oborine, odnosno u procesu formiranog o~ecanja.

16 BOžENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA

Utvrđeno je da je koncentracija suspendirane tvari u prvom dotoku oborinske vode i do lO puta veća nego u završnim fazama otjecanja. Pri jakim i dugotrajnim kišama ta razlika može biti znatno veća, čak i više od 20 puta.

S obzirom na biokemijsku potrošnju kisika (BPK) prve količine dotoka obično

su 2-5 puta opterećeni je nego završne. Nadalje, u tu skupinu svrstane su i vode koje potječu od topljenja snijega, koje

također poprimaju karakteristike veoma zagađenih voda. Posebno su zagađeni oni dotoci koji se javljaju pri naglu zatopljenju, i to u fazama završnog topljenja snijega kad sva nečistoća nak:upljena u razdoblju niskih temperatura dospijeva u kanalizaciju (kao rezultat vlastitih dotoka ili kao posljedica čišćenja ulica).

1.4. Proe j edne vode

Procjedne su vode podzemne, čiste vode, filtrirane tečenjem kroz slojeve tla. U objektima: na padini brda ili u dubokim podrumima često dolazi do procjeđivanja podzemne vode, koju treba prikupljati posebnim sustavom kanalizacije- drenažom i

ukljUčiti u zajednički odvodni sustav.

1.5. Komunalne otpadne vode

Sve ove vode naposljetku najčešće završavaju u zajedničkim kanalskim sustavima, kao komunalne ili gradske, a s obzirom na kakvoću moraju zadovoljiti određene zakonske odredbe. To je odredeno osnovnim zakonskim i podzakonskim propisima, a to su:

Zakon o vodama, NN 107/95, čl. 72 i drugi Državni plan za zaštitu voda, NN 8/99 Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40/99 _ U gradu Zagrebu sastav otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju posebno je utvrđen Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se upuštaju u javnu

kanalizaciju, SL glasnik grada Zagreba, br. 24177 _

1. OTPAO NA VODA 17

Literatora:

l. Anon: Proposal for a Council Directive (EEC) on the Ecological Quality of Water, Submitted by the Commission on 817/1994 (94/C 222/6-15).

2. Državni plan za zaštit.u voda, NN 8/99. 3. Gehm, H. W, Bregman, J .l.: Handbook of Water Resources and Pollution Control, New

York: Van Nostrand Reinhold Company, 1976, 4. Mc Gauchey, P. H.: Engineering Management of Water Quality, New York: Mc Graw

Hill Book Company, 1968. 5. Metcalfand Eddy, INC: Wastewater Engineering Treatment, Disposal, Reuse, inter. ed.

New York: McGraw - Hill Book Company, 1991. 6. Pravilnik o graničnim vnjednosJima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama, NN 40/99 7. Sundstrom, D. W., K.lei H. E.: Wastewater Treatment, Englewood Clifs: Prentice Hall

Inc, 1979, ll. 8. Zakon o vodama, NN 107195.

18 B02ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

S tika 1.1. U XVI. stoljeću se svekolika otpadna voda bacaJ a kroz prozor bez obzira na prolaznike

2. SANITARNI I UREĐAJNI PREDMETI

Sanitarni predmeti predstavljaju čvrstu vezu između dviju međuovisnih insta· lacija: vodovoda i kanalizacije. Naime, iznad svakoga sanitarnog predmeta vodovodna je izl j evno mjesto, a u nj se ulijeva tek prikupljena otpadna voda, tako daje tu ujedno i početak kanalizacij skog sustava.

Sam naziv sanitarni predmet govori o zdravstvenoj odnosno higijenskoj potrebi kojoj on mora udovoljiti. Da bi se zadovoljili zdravstveno--higijenski uvjeti, nužno je uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom količinom vode za ispiranje, te kanalizacijski sustav za odvođenje otpadne vode.

Sanitarni su predmeti, u pravilu, otvorene posude za prihvaćanje otpadne tvari u tekućem stanju, što se odvodi ostalim dijelovima kanalizacijskog sustava. Nazivamo

ih i prijanmicima otpadne vode. Otpadne se vode međusobno razlikuju po sastavu, odnosno porijeklu, te po načinu

ispuštanja u kanalizacijski .sustav. Sanitarni 'se pak predmeti razlikuju prema namjeni, konstrukciji i vrsti otpadne vode koju prikupljaju.

Sanitarni predmeti prikupljaju: fekalne otpadne vode iz zahoda i pisoara, potrošne vode iz kućanstva (kuhinja, kupaonica ... ).

Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, usvojena su osnovna pravila koja sanitarni predmeti moraju zadovoljiti.

Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno područje z;:t proučavanje načina optimalnog usklađivanja odnosa čovjelca i njegovih aktivnosti u svakodnevnom životu. Prilijmm odredivanja dimenzija sanitarnog predmeta i prostora, u koji ga postavljamo, važan je odnos između sanitarnog predmeta i fizioloških potreba čovjeka u različitim il:voini.m dobima. Ergonomija se u ovom slučaju bavi oblikovanjem i veličinom S;iUlitarnog predmeta, i to s obzirom na veličinu ljudskog tijela i normalne uvjete k,.orištenja sanitarnim predmetom (slika 2.1.).

Sanitarna sigurnost (higijena)- osim .fizičke higijene, sanitarni predmeti moraju Z[!,!lo,·oljiti i druge uvjete. Radi što lakšeg održavanja čistoće njihove površine moraju ,,,,, . .----,iz njih se ne smije širiti neugodan vonj, pri dodiru sa sanitarnim predmetom

onemogućiti prenošenje bolesti, također valja stišati zvukove prilikom i slično.

upotrebe- kako bi se pri korištenju sanitarnim predmetima spriječile njihovi rubovi moraju biti zaobljeni.

20 BOžENA TIJSAR: KUĆMA KANALIZACUA

Slika 2.1. Ergonomija

Konstrukcija im mora biti funkcionalna, vodonepropusna, estetski prihvatljiva, priređena za jednostavnu ugradnju i lako održavanje te dugovječna.

Ekonomičnost korištenja sanitarnim predmetima, osobito gospodarska, izražava se količinom vode za ispiranje, te potrebom za čišćenjem sanitarnog predmeta.

Svi sanitarni predmeti moraju zadovoljiti sljedeće osnovne uvjete: moraju biti trajno nepropusni za vodu; izrađeni od materijala primjerene čvrstoće i trajnosti s obzirom na mehaničke ili

kemijske utjecaje; jednostavna oblika koji osigurava brzo otjecanje otpadne vode.

N ajveći dio navedenih zahtjeva pri izboru sanitarnog predmeta ovisit će o izboru materijala od kojega se predmet proizvodi. ,

SANITARNI l UREĐAJNI PREOMETI 21

2.1. Materijali

Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju imati određena svojstva za zadovoljavanje tehničkih, sanitarnih i estetskih uvjeta. Svojstva pojedinih materijala ispituju se na razne načine, najčešće laboratorijski. Tako se posebno utvrđuju:

fizička svojstva:

- otpornost na visoke i niske temperature, - vodonepropusnost

- izgled površine (bez napuklina) i glatkoća

kemijska svojstva:

- otpornost na kiseline i lužine

mehanička svojstva:

-čvrstoća na pritisak, istezanje i udar.

S obzirom na navedene zahtjeve, za proizvodnju sanitarnih predmeta upotre

bljavaju se razni materijali. Najčešće su to keramika (fajansa), lijevano željezo, razni

metalni limovi te kamen i plastika.

2.1.1. Keramički sanitarni predmeti

Za većinu sanitarnih predmeta keramika je najprihvatljiviji i najčešće primje

njivani materijal (umivaonici, WC-školjke, bidei, pisoari). Keramički su materijali:

sanitarni porculan, fajansa (kamenina) i kamenština. Keramički se materijali međusobno razlikuju, ali uglavnom su od raznih vrsta

. gline, kojoj se dodaju kaolin, kameni pijesak, kvarc, šamot i drugi dodaci. Kakvoća finalnog proizvoda ovisi o postotku pojedinog sastojka, finoći mljevenja, miješanju i tehnološkom postupku primijenjenom u proizvodnji (različite, temperature pečenja)

Sanitarni porculan najkvalitetniji je i najskuplji tip keramičke posude. Sastoji

Se od jednakih dijelova kaolina, glinenca (feldspata) i kvarca. Peče se na temperaturi od 1400°C, a pritom se glazura čvrsto veže s podlogom. Ovaj je materijal zbijen, tvrd

i vri~ čvrst. Zbog n\egove velike čvrstoće mogu se proizvoditi sanitarni predmeti s tankim stijenkama, sto se mogu pričvršćivati vijcima. Nedostatak ovoga materijala

wm~-0 je .skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete. ; .. ,,1 ·,-,_Fajansa (podvrsta kameni ne) slična j e porculanu, izrađuje se od istih sastojaka, illi je prilično porazna, paje valja presvući glazurom. Pečenje i glaziranje su istovre~re_ni, ·na temperaturi 1200°C.

ti;! .do Je J•ettin, osrednje čvrst materijal, tako da se na njemu s vremenom pojavljuju .. Ql<JpOllđmce. Danas se sve manje upotrebljava za sanitarne predmete.

Ko~m•mština, osim gline, sadrži pijesak i šamot. Pečenje i glaziranje su istovremeni.

22 BOŽENA TU$ AR: KUĆNA KANALIZACUA

Otporna je na mehaničke, kemijske i toplinske utjecaje. Primjenjuje se za izradu odvodnih cijevi (keramičkih, tamnosmeđe boje), ali i sanitarnih predmeta. Posebno je gospodarski

povoljna i jeftina.

2.1.2. Lijevano željezo

Lijevano željezo trajan je materijal, otporan na koroziju. Od njega se najčešće izrađuju kade, tuševi, praonici i umivaonici, vodokotlići, slivnici, cijevi, razni odjelj ivači i dr. Radi ljepšeg izgleda, te održavanja i zaštite od korozije, sanitarni se predmeti od lijevana željeza iznutra obično presvlače pečenim emajlom, a izvana uljanom bojom. Njihove su stijenke debele od 4 do 6 mm i stoga su sanitarni predmeti od lijevana željeza teški, skuplji, ali i dugotrajni. Danas se rjeđe primjenjuju.

2.1.3. Limovi

Među limove za izradu sanitarnih predmeta ubrajamo: čelični ili crni lim, debljine 1,5 - 2 mm, obavezno se emajlira radi zaštite od

korozije, te lakšeg održavanja i ljepšeg izgleda. Predmeti od čeličnog lima su lakši i jeftiniji od onih iz lijevanog željeza, ali im je i vijek trajanja kraći;

nehrđajući čelični lim (antikorozivni čelik), debljine 0,8 - 1,5 mm, otporan je na koroziju, trajan, dob~ izgleda, ali skup. Upotrebljavaju se dvije vrste ovog čelika:

kromnikaljni, u kojem je osnovna legura krom u minimalnoj količini od 12%, a dodani su mu nikal, molibden i mjed, koji popravljaju antikOrozivni učinak kroma;

kromni, koji ne sadrži nikal, a količina kroma varira između 13 i 17%. Limovi, debeli od 0,8 do l mm, spajaju se zavarivanjem. Dobro izgledaju,

dugovječni su, ali prilično skupi. Sanitarni se predmeti mogu izraditi iz jednog komada, pod prešom. To su najčešće kuhinjski sudoperi, korita za pranje i umivanje, obdukcijski stolovi i dr. Da bi se umanjili zvučni efekti prilikom upotrebe, s njihove se donje, nevidljive strane nanosi sloj plastike;

bakreni lim ima odlična svojstva, otporan je na koroziju i trajan, primjenjuje se rijetko, a najčešće u medicini kao kada za kupke.

2.1.4. Kamen

prirodni kamen najviše se primjenjuje u našem obalnom području, gdje je rasprostranjen materijal Od njega se izrađuju kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Zbog velike težine i skupog rada danas se sve manje upotrebljava;

umjetni kamen (terazzo) također se upotrebljava za izradu kuhinjskih sudopera, grupnih umivaonika, korita i sl. Njegove se vidljive plohe mogu brusiti i polirati, ali s vremenom ipak potamne i teže ih je održavati. Stijenke, debele od 10 do 20 mm, radi čvrstoće, a time i trajnosti, pojačavaju se Rabitzovim pletivom.

SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI 23

2.1.5. Plastika

Danas se plastika sve više upotrebljava za izradu sanitarnih predmeta i opreme (vodokotlići, sifoni, zahodske daske, kutije za toaletni papir). Taj je materijal smjesa staklenih vlakana i poliestera te raznobojnih pigmenata. Sve se više proizvodi zbog svojih dobrih svojstava: ne korodira, dobar je toplinski i zvučni izolator, male rllase, u svim mogućim bojama, a sve se više upotrebljava i zbog jeftinoće.

2.2. Sifoni

Sanitarni i uređajni predmeti na kućnu se kanalizaciju obavezno priključuju preko sifona. Zadaća je sifona sprečavanje prodiranja plinova iz kanalizacijske mreže u prostorije. Stoga ih također nazivamo zatvaračima zadaha.

Osnovni je dio sifona vodeni čep, visok 50-1 OO mm. Visina vodenog čepa i promjer izljevne cijevi na priključku pojedinoga sanitarnog predmeta utvrduju se ispitivanjem. Pritom je važno voditi računa o gubitku vode uslijed usisavanja, isparavanja i drugih

pojava. Osim visine vodenog čepa, propisuje se i najmanji promjer sifona1 i to za: umivaonik, bide, izljeve 30 mm kade 30-40 mm zahodsku školjku pisoar, mokrionik praonik

Slika 2.2. Sifon [l]

I OO mm 50mm 40mm

Jednostavan tip sifona, koji dobro funkcionira i bez posebnog održavanja, načinjenje od savijene cijevi. Nakon svakog pražnjenja u njemu ostaje stupac vode, koji čini vodeni čep. Proizvode se sifoni različitih konstrukcija i oblika (slika2.3.). Sifon je često sastavni dio sanitarnog predmeta (WC-školjke, bidea, umivaonika itd.), izrađen od istog materijala.

Sifoni se PrOizvode od lijevanog željeza, mesinga, bakra, olova, tvrde i meke plastike i gume.

Konstrukcija sifona mora osigurati protjecanje otpadne vode kroz cijev na kojoj

24 BDlENA TLJSAR: KUČNA KANALIZACUA

je sifon postavljen. Budući da se na tom mjestu usporava tok vode i mijenja smjer njena kretanja može doći do taloženja, a ponekad i začepljenja. Radi održavanja odvodnog sustava, na dnu sifona obično je otvor za čišćenje.

Posebna vrsta sifona postavlja se na mokrionik koji prilikom ispiranja isisava i

sadržaj (papirići, opušci).

l. cijevni P-sifon 2. cijevni S-sifon

2 3 3. bocasti sifon 4. zmijasti sifon 5. kutijasti sifon 6. neisisni sifon ~a:&lfV~1 t~ F·

4 ,, 5

Slika 2.3. Razni tipovi sifona [2]

2.3. Sanitarni predmeti

2.3.1. Zahodi

6

Pod ovim nazivom podrazumijevamo ne samo sanitarne predmete već i zahodsku prostoriju. S obzirom na smještaj i namjenu objekata, zahodi se izvode prema slici 2.4.

Slika 2.4.1. Slika 2.4.2.

Slika 2.4. Sanitarna prostorija za smještaj zahoda


Prema načinu upotrebe zahode možemo podijeliti u sljedeće skupine: suhi zahodi postavljaju se na mjestima gdje nema vode za ispiranje. Higijenski suhi zahod može se upotrebljavati bez opasnosti od zaraze (obrađen je u poglavlju 8); zahodi s ispiranjem sanitarni su predmeti koji, uz zahodsku školjku, imaju i prikladan uređaj za ispiranje. Mogu biti namijenjeni za sjedenje ili čučavci; specijalni zahodi: u ovu se skupinu mogu svrstati zahod s tušem ili klozomat. To je poseban zahod s ispiranjem, kombiniran s automatskim pranjem i sušenjem. Takav je zahod najhigijensk:iji, pogodan za bolnice i domove, posebno za invalide bez ruku; nezamrzavajući zahod bez sifona namijenjen je za prostorije u kojima se temperatura spušta ispod 0°C; vakuumski zahod, osim zahodske školjke, s odvodom promjera 40 mm, sadrži limenu ili plastičnu cisternu i vakuumsko crpku za isisavanje i transport otpadne vode; kaznionički zahod mora zadovoljiti posebne uvjete: ne smije kažnjenicima omogućiti održavanje veze putem instalacije, mora biti otporan na oštećenja i ne smije biti rastavljiv da se dijelovi ne bi mogli iskoristiti za bijeg ili kao oružje.

Zahod s ispiranjem: Ovaj se tip zahoda najčešće rabi. Položaj zahodske školjke i sustav za ispiranje

mogu biti različiti, a oni određuju dimenzije prostorije i količinu vode potrebne za ispiranje (slika 2.5. i tablica2.1.).

2 3 l. s visokim vodokotlićem 2. s niskim vodokotlićem 3. monoblok-kotlić pričvrlćen na ško~ku

Slika 2.5. Tipovi zahoda s ispiranjem:

4 5 4. školjka s tlačnim ispiračem, montirana na zid 5. školjka s ugrađenim vodokotlićem, montirana

na zid

26 BOŽENA TU SAR: KUĆWI KANAl.!L\CUA

Tablica 2.1. Podaci o visini, udaljenosti od zi& i potrebnoj količini vode za ispiranje

OZNAKE l 2 3 4 s h(mm) 1630-1900 260 na vrhu WC-a 600-800 820-1100 b(mml 75-200 220-300 - 75-200 420-500 količina

vode za 7-8 9 6-9 9 3,6-9 isniranie

Ispiranje zahodske školjke: Za ispiranje zahodske školjke služe vodokotlići (ispirači), i to ispirači s rezervo

arom za vodu i tlačni ispirači. Najčešća su rješenja s visokim vodokotlićem (slika 2.6.), niskim vodokotlićem (slika 2.7.), mono blokom (slika 2.8. J.) ili ugrađenim

vodokotlićem (slika 2.8.2.)

·1· l •

' l l

' i i ISPIIIU .:!OY .,

' j: ~st ,i<~sf

Slika 2.6. Zahod s visokim vodokotlićem

Danas se često primjenjuju ugrađeni vodokotlići. Njihove su prednosti: lakše održavanje čistoće prostorije, teže oštećivanje, tiši rad i jednostavnost.

Prilikom montaže poj edinih tipova ispirača treba paziti na visinu propisanu za ugradnju. Tlačni ispirači omogućuju brže ispiranje i pogodni su prilikom češće upotrebe. Priključuju se direktno na vodovodnu instalaciju, zahtijevaju određeni tlak u vodovodnoj mreži i veću količinu vode za ispiranje, a u vodovodnoj cijevnoj mreži uzrokuju vibracije i buku.

Budući da je kvalitetna voda sve skuplja, u posljednje se vrijeme pri upotrebi sanitarnih predmeta posebna pozornost posvećuje štednji vode. Ona je moguća primjenom dvokoličinskog ispiranja ili kao/stop. Štedni vodokotlići izrađuju se

podžbukni ili nadžbukni (slike 2.9.).


---T fA)'~f

~fl Slika 2.7. Zahod s niskim vodokotlićem

Slika 2.8.1. Monoblok

Slika 2.9. Dvokoličinski ispirači [4]

Prilikom izmjene dotrajalog vodokotlića moguća je ugradnja ovoga novog tipa (Twico tehnika dvostrukog ispiranja). Na taj načiri se štede i voda, i novac (slika 2.10.).

potrošnja vode Zll ispiranje WC-a običnim 9 litarskim vodokotlićem

~~~ ~--~

900 l 328,5 mJ

360 l 131,4 mJ

potrošnja vode ZJl ispiranje WC-a dvokolilinskim Twico ispiračem

Slika 2.10. Ušteda vode primjenom dvokoličinskog ispiranja [4]

Zahodske školjke u zahodu s ispiranjem mogu, prema načinu upotrebe, biti za sjedenje ili čučanje. Školjke za sjedenje su raširenije. Prema načinu njihova postavlja~ uja razlikujemo podne i zidne. Ove potonje u novije se vrijeme sve više upotrebljavaju. Održavanje čistoće sanitarnih prostorija mnogo je bolje i jednostavnije ako je oM><J•• ~ pričvršćena na zid. Time se osigurava i bolja zvučna izolacija, a lakša je i nulbOva '• primjena u prefabriciranim instalacij skim blokovima.

Na slici 2.11. prikazani su najčešće vrste i tipovi zahodskih školjki.

2

3

4


A B C D E

ir~~~~ EI ~ w JSJ~ ~~~g~ ~~~·~~~ ~ ~ ~ ~ ~

l plitke zahodske školjke· 2 i 3 duboke zahodske školJke 4 jezičaste školjke

Slika 2.11. Tipovi i vrste zahodskih školjki [2]

Plitke školjke imaju plitki tanjurasti prijamni dio u kojem je mala količina vode. U njima je moguć nadzor fekalija, što je u nekim slučajevima važno. Iz takvili se škOljki-zadah jače širi i dulje traje, pa ih se ne preporučuje u javnim zahodima.

Duboke školjke imaju prijamni dio ljevkasta oblika, ispunjen vodom, pa se zadah i:iiiirije širi.

Tip duboke školjke je i jezičasta školjka, koja nije ni higijenski ni estetski prihvatljiva, alije ipak često ugrađuju. ·

Sjedalo s poklopcem sastavni je dio zahodske školjke. Ono također mora biti tllipje;nsk:o. Sjedalo ima gumene ili plastične čepove koji sprečavaju oštećenje školjke.

· dijelovi moraju biti od nehrđajućeg materijala.

1lr:~~~j·e~~jo~;š~i:s~taknuti da se prema fiziološkim dimenzijama čovjeka (ergo-il · proizvode zahodske školjke:

i to do 3 godine starosti (za jaslice) te do 6 godina starosti (za vrtiće).

?sim :zalo1od.skiih š:koljal<a:la :;je1l011~e, upotrebljavaju se i školjke ugrađene u oN"J'""'" sjedenje udobnija, ipak direktnim se dodirom mogu prenositi

je posebno odnosi najavne objekte. Stoga je zbog zdravstvenih razloga u

30 BOŽENA TU~Afl: KUĆNA KANALIZACUA

javnim objektima šire namjene pogodnija ugradnja podnih zahodskih školjki, u nas

poznatih pod nazivom "čučavac".

r~ l .. l

' '

l

Slika 2.12. Ugradnja zah6da "čučavca"

Speci j alni zahodi Zahod s tušem ili klowmat najnoviji je proizvod visoke tehnologije. Tehničko

rješenje omogućava održavanje higijene tijela bez upotrebe papira, i to sustavom pranja i sušenja. U isto se vrijeme uklanja neugodan vonj, a sušilo s toplim zrakom omogućava suše nj e. U zahod su ugrađeni električni motor, grijač vode i ventilator s

toplim zrakom.

~-~r--~· l ' ' :~;

l

Slika 2.13. Zahod s tušem (klozomat) [41

SANITARNI l UflEĐAJNl ~EOMETI 31

Nezamrzavajući se zahod

Ovakvi se zahodi postavljaju na mjestima gdje se ne može spriječiti zamrzavanje vode u sifonu. Sifon je spušten u prostoriju u kojoj je temperatura iznad oce, a tuje

postavljen i ispirač, koji se pritišče nogom.

~ ,l\

• ' u

~~P~-" ~ " . •

," !.o\ ~~ ,

~(:-

Slika 2:14. Nezamrzavajući se zahod [2]

Vakuumski zahod

;; :Yakuurnski se zahod, umjesto ispiranjem, čisti isisavanjem vakuumskom crpkom, uz_ dodatak oko l ,21 vode odnosno prema potrebi. Primjena ovog tipa zahoda prepo

m9.uj~se na mjestima gdje nema kanalizacije, npr. na kupalištima, u kampovima i sL Prilikom isisavanja otpadne vode iz zahodske se školjke isisa~a i zrak, pa se i zadah J+13.;D.je širi, ali se pojačava buka.

32 BOŽENA TUŠAR: KUĆNA. KANAUZACLJA

s umivaonikom. Sifon je ugrađen ispod stropa i ne može se isisati, paje tako onemo

gućena komunikacija kroz kanalizacijsku instalaciju.

Slika 2.16. Zahod u kaznionici (zatvoru) [2]

2.3.2. Mokrionici (pisoari)

Pisoari se ugrađuj~-~ zahodima za muškarce, a služe samo za odvođe~je ~okra~. Postavljaju se u svim javnim zgradama, tvornicama, želj~znič~ ~.~grm

postajama, javnim zahodima i na drugim mjestima s većim broJem posJetltelJa. U

stanovima se postavljaju samo iznimno. . . . . Karakterističnog su oblika sa pripadnim sifonom, a smještaju se uz vertikalni_ Zid. Zbog svojstava mokraće da brzo truli i razvija intenzivan zad~ ~ve površme s

kojima dolazi u dodir moraju biti glatke, kemijski otporne i dob~o l.spu:ane vodom. Budući daje zbog soli, koje sadrži, molcraćalakša od vode, ako se lsp!IllllJe ne podudara

s upotrebom, mokraća se zadržava u sifonu i hlapi, pa se tako širi neugodan zadah.

Slika 2.17. Zidni pisoar (4]

SMITARNIIIJIEĐAJNI PREDMETI 33

Zbog higijenskih razloga pisoari i zahodske školjke ne smiju, radi ispiranja, biti priključeni direktno na vodovodnu instalaciju. Dotok vode mora se prekinuti prikladnim ispiračem sa spremnikom vode za ispiranje.

Ispiranje pisoara može biti ili stalno ili automatski pođeš eno u određenim intervalima (slika2.18.).

Uređaji za aktiviranje ispiranja pisoara mogu biti podešeni tako da ih aktivira zadržavanje u području od 15 do 50 cm ispred uređaja, i to minimalno 7 s, te da nakon uporabe pisoara ispiranje traje 13 s. Podešene se vrijednosti mogu naknadno mijenjati, i to prema potrebama korisnika.

Uređaji mogu biti:

1 infracrveni s mrežnim napajanjem 2 infracrveni s baterijskim napajanjem 3. radarski, skriveni iza opločenja, tzv. protuvandalski; 4. pneumatski nožni 5. pnewnatski ručni

2

'

3

4 5

lmiva<,ni<oi, kao sanitarni predmeti, u pravilu služe za umivanje i pranje ruku. IJirliva<oruikanU:mo, je osigurati dovod vode (hladne, a najčešće i tople), konstruk-

učyršćenje (konzolni se umivaonik pričvršćuje na zid), sifon i odvod

'~~~;::~=~~~,:Veličinu i položaj umivaonika određujemo prema načinu ,U Naime, osim za pranje ruku i umivanje, umivaonici služe i za pranje

pranje sitnijih komada rublja i za uzimanje vode.

se nudi mnogo tipova umivaonika, različitih veličina i oblika. Razvelike i male bolničke umivaonike, a u zahodima se naj češće

"'"'-"ll' mali umivaonici, koji su često kutnog oblika (slika 2.19.).

34 BOhMA TUŠAR: KUĆAA KAIW.IZACUA

opći

ručni ~1~ l 10··50 J

liječnički

---tl--.. :JJ. --_--- - ~--(---~ [ . ~~ ~ ~ .

.. .

Slika 2.19. Tipovi wnivaonika [21

Unutrašnji oblik umivaonika mora biti takav da onemogućuje prskanje vo.~e p~:.: njegovu punjenju i upotrebi, a iz pun oga sanitarnog.~~edme~ ~~da _se mora preh~evatl u odvod. Vanjski oblik umivaonika treba omoguctti lako ctšc~nJe, a~ ~ačt da u njemu ne smije biti nedostupnih udubina. Njegovi su rubovi uvijekzaobljem da

ometa kretanje sanitarnom prostori jom.

Dimenzije umivaonika su različite. Posebno se 1:'"i.~~::,:~~~~<Vs~~~~:,'~~~~~~~ po dimenzijama, koje su od 25/20 cm do 50/40 cm. Povoljna je. sr~dnja umivaonika 60/45 cm, koja je i modularna i dobro se slaže sa ztdnim pl<>Či<:am•ll dimenzija 15xl5 ili 20x20 cm. ._ • _

Konstrukcija umivaonika mora omogućiti njegovo jednosta~o pncvrsćenJ~ _,

izdržati teret eventualnoga neprimjerenog načina upotrebe

penjanje) tj. pojedinačnu silu od 100 kg. , __ Najveći broj umivaonika pričvršćuje se pomocu konzola, a u ~~VIJ: ..

direktno u zid, vijcima ili vješanjem na dvije kuke. Ovi jednostavniJI ~-acmt šćivanja primjenjuju se za umivaonike izrađene od veoma čvrstog matenjala, a

i zid također mora biti primjereno čvrst (slika 2.20.).

SANITARNI! UREĐAJNI PREDMEll 35

Umivaonik može biti postavljen i na stup, ali je pritom također konzolama ili vijcima pričvršćen na zid, a stup služi samo kao ukras i zaštita sifona.

1 - pričvršćenje vijcima 2- pričvršćenje vješanjem

3 - pričvršćenje konzolom

8~_2.20. Pričvršćenja umivaonika

,.,·:;~Visina iznad poda za postavlJanje wmvaonika iznosi za

.~:, odrasle osobe 80 cm ,;:\~.·· dj_ecu od 6 do 14 godina 70 cm

.;~;i~E!~:~ ... djecu od 3 do 6 godina 60 cm

. frizerski umivaonik 75 cm

,,,•,_-J''"ma umivaonika na stupu ovisi o visini stupa.

vode u umivaonik moguć je zidnom i stojećom ispusnicom. ispusnice i miješalice pričvršćuju se na horizontalni dio umivaonika.

-~_,,, -~""•toga na tom mjestu moraju biti otvori ili stanjeni dijelovi koji se <,pl'obUu. Armature se na keramiku pričvršćuju kitom (najbolji je gips),

karika ili stezanjem pomoću podložaka i gumenih brtvi. ISp•usJnicJe i miješalice imaju više prednosti, jer mogu biti postavljene na

I'OI!O<In<>ivisini,lula im može biti pokretna, a može joj se dodati i savitljivi se olakšava ispiranje unutrašnjosti posude. Iz higijenskih je razloga

postavljanje zidne miješalice iznad liječničkih wnivaonika.

36 Bo1ENA 1\JŠAR: KUĆNA KANAUZACUA

Pri upotrebi tople vode (u novije vrijeme tako je uvijek) treba postavljati miješalice, a ne posebne ispusnice za hladnu i toplu vodu. Naime, u potonjem slučaju miješanje je vode moguće samo u posudi, a nemoguća je upotreba mlaza vode, što je

velik nedostatak

SUka 2.21. Stojeća ispusnica i miješalica

Zbog velikog broja korisnika u javnim toaletima nastaju veliki problemi s održava-

njem higijene, pa se u tom slučaju preporuča upotreba štednih vodovodnih armatura: pneumatska vodovodna armatura aktivira se pritiskom, a isključuje se nakon :

podešenog vrem~pskog intervala; elektronička vodovodna armatura aktivira se jednostavnim prekidan jem infracrvenog snopa ispod armature, a isključuje se odmicanjem ruku. Cijeli upravljački mehanizam srnještenje u tijelu armature ine zahtijeva nikakvo vanjsko napajanje. ·':

Slika 2.22. Pneumatska ispusni ea [ 4] Slika 2.23. Elektronička ispusn:ica

Ove armature omogućavaju maksimalne uštede u potrošnji vode, a i en<ergjjejl>

potrebne za zagrijavanje (zaštita okoliša!), što relativno veliku investiciju za armature može povratiti u vrlo kratkom roku.

Tablica 2. 2. vode pri različitim ispusnicama

SANITARNI l UREĐAJNI PREDMETI 3 7

. u. tab~ci 2.2. prikazana je godišnja potrošnja vode pri korištenju različitih tipova tspusruca u J~~om o? jektu ~a l OO korisnika dnevno, 300 dana godišnje, uz 3 bara pritiska.

Zbog htgtJenskih zahtjeva u odnosu na kakvoću pitke vode, izljev vode u umivaonik mora biti najmanje lS cm iznad moguće maksimalne razine vode u umivaoniku.

Za odvod vode iz umivaonika služe izljevni ventil i sifon. Metalni izljevni ventil ujedno je i spoj keramičke posude s cijevnim odvodom a

služi i za zatvaranje mnivaonika čepom. ' Sifon je najčešće od kromiranog mesinga, a može biti ugrađen i u umivaonik. Po

kons~ciji r~likujemo P-sifone i bocaste. Promjer sifona najčešće je 30 mm, a

voderu čep u nJemu visok je 60 mm. Uz umivaonik se postavlja i potreban pribor: držač ručnika, držač sapuna, polica

i ogledalo. U školama, vojarnama, industrijama i drugdje gdje se veći broj osoba istovremeno

koristi umivaonicima postavljaju se grupni umivaonici.

2.3.4. Bide

Bi~e je sanitarni predmet, koji se donedavno postavljao samo u dobro opremljene kupaomce raskošnih hotela i elitnih stambenih zgrada, a danas ga sve češće nalazimo i u osrednje opremljenim stambenim kupaonicama, bolnicama, lječilištima tvorni-cama, školama i dr. '

~i~e se up?t~ebljava za pranje srednjeg dijela tijela, pranje nogu i klistiranje.

PranJe Je moguce IZ posude ili mlazom vode . .. ,B~de ~ože biti pričvršćen na J!Od ili konzolno na zid (slika 2.24.). < Btde Je opremljen stojećem (koja je na samom bideu) ili zidnom armaturom a

OII]Q_g>Jćuje pranje pOd mlazom, i to bez higijenskih nedostataka. Takvim način~m doći do usisavanja otpadne vode u vodovodnu mrežu.

vode uvijek služi miješalica, jer je pri upotrebi potrebna topla voda.

38 B02EKA TUSAR: KUĆKA KANALIZACUA

Otpadna se voda odvodi preko izljevnog ventila,preljeva i sifona. Sifon je najčešće

cijevni P-sifon, promjera 32 mm, a odvodna cijev cjl40 mm. Uz bide postavlja se pribor, i to: držač sapuna, držač spužve, kuka za ručnik, a za

lakše dizanje i rukohvat, otprilike 80 do 100 cm iznad poda.

2.3.5.Kade

Kadama nazivamo sve posude koje služe za kupanje i pranje cijelog tijela. Na tržištu ih možemo naći u najrazličitijim oblicima i veličinama. Prema tipovima, namjeni i veličini razlikuju se: kade za kupanje, kade za tuširanje, kade za pranje nogu, dječje

kade i terapijske kade. Kada za kupanje izdužena je oblika i takvih dimenzija da prosječan čovjek može

u njoj ležati. Dio kade gdje dolazi glava u pravilu je polukružan, a nožni je dio je četvrtast. Prema vanjskom obliku kade mogu biti: slobodno stojeće ili uzidane.

U slobodno stojećih kada vidljiv je njihov vanjski oblik. One ne zadovoljavaju higijenske uvjete, jer je moguće prelijevanje vode preko rubova, a čišćenje je poda ispod kade otežano. Uzidane kade omogućuju lako održavanje higijene kupaoničkog

prostora. Kade za kupanje imaju preljev i zidnu annaturu.

o

lSOO 11600 17 )

Slika 2.25. Kada [l]

b

"

l -kada 2- zid s opločenjem 3- podloga 4- ispust 5- sifon 6- preljev 7 - preljevna cijev 8- vratašca 9 - ručni tuš i miješalica 1 O - mogućnost postavljanja

miješalice

Dimenzije kada se veoma razlikuju, a to zavisi od proizvođača. Dimenzije slobodnih i obloženih kada (vanjska duljina/vanjska širinal'najvec:a

dubina- sve su mjere u cm) u rasponu su: od 140/60/45 do 185/82/52 cm, a najčešće su

160/70/46 170/75/46


Dimenzije polnkada se kreću od 100/65/45 do 150/70/46, a najčešća veličina je 120170/46 cm.

Univerzalne i kade za tuširanje imaju dimenzije od 60/60/12 do 135/135/40 cm, .a najčešće su 80/80/30 cm.

Kade mogu biti izrađene od raznih materijala: od lijevanog željeza, imaju stijenke debele 4-6 mm, iznutra su emajlirane, a izvana obojene radi zaštite od korozije, otporne su na udare i koroziju i vrlo trajne, ali su relativno teške i skupe; od čeličnog lima, prešane su u jednom ili više komada i emajlirane iznutra i izvana; plastične se danas vrlo često upotrebljavaju, imaju glatke površine, lagane su i otporne na utjecaje korozije.

Sve vrste kada, bez obzira na materijal od kojeg su izrađene, zbog svoga prostornog oblika imaju vrlo tanke stijenke, ali su ipak dovoljno čvrste da podnesu potreban teret {oko 200 kg vode, težinu kupača i vlastitu težinu). Za ukrućenje kade važan je oblik njena ruba. Zbog funkcionalnih i statičkih razloga, a i radi lakšeg pranja i čišćenja, na kadama- su potrebna i zaobljenja većih ili manjih presjeka._

Kade se postavljaju na noge, koje mogu biti čvrste ili podesive. Za obzidavanje (ugrađivanje) kade upotrebljavaju se opeka i produžni ili cementni mort. Na kojoj će visini biti gornji rub kade, ovisi o visini same kade i prostoru za smještaj izljevne armature i sifona. Rub kade za ležanje obično je 55 do 60 cm imad poda.

Jspred slobodne dulje strane kade za ležanje, polukade, univerzalne, kade za sjedenje i kade za tuširanje upotrebna je površina 60 cm.

Voda se uvijek dovodi preko slavine i miješalice, jer je za kupanje potrebna i topla voda. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature.

Promjeri ovih slavina su obično 15 mm, za brže punjenje 20 mm, a u javnim i-prOstorima 25 mm, sve ovisno o dimenzijama vodovodne mreže. ·::;:;:-. Kada se mora relativno brzo puniti, jer o tome ovisi udobnost. Voda se iz kade --~~Vodi kroz izljevni ventil, preljev i sifon. Važno je da bude oSiguran pristup si(onu

: --:tadi čišćenja. Priključak na kanalizaciju može biti direktan ili indirektan preko ~,i<u!>aoničkOJla JPO<In~>g sifona.

...:L ,)

:t (140 ,

_-J ~.,.

Izljev i preljev kade sa sifonom i sa slivnikom [2]

40 BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACLJA

Izl j evni ventil kade sličan je umivaoničkom izl j evnom ventilu. U nas je uobičajen onaj promjera 32 nun, a radi bržeg pražnjenja bolji je s promjerom 40 mm. Čep za zatvaranje izljevnog ventila kade najčešće je na lančiću.

Preljev se obično sastoji od otvora smještenoga oko lO cm ispod gornjeg ruba kade s rozetom, koljena od bakrene legure te olovne, mesingane ili plastične preljevne cijevi lj) 30 mm. Preljevna se cijev ispod kade spaja s izljevnim ventilom ispred sifona

odnosno slivnika. Veza s mrežom kućne kanalizacije moguća je na više načina, preko sifona ili

slivnika, kako je prikazano na slici 2.27.

3

h

Slika 2.28. Tuš annature u raznim izvedbama [4]

" l " • i-

h '

Slika 2.27. Priključak kade na kućnu kanalizacijsku mreŽU [2] -

Uz kade za kupanje, a isto tako i uz one za tuširanje, valja osigurati sljedeći pribor: rukohvat te držače za sapun i spužvu. Ćesto dodajemo sjedalicu, plastične zavjese na držačima, prostirke, vagu i sl.

""·~~I'~ 2.3.6. Kada za tuširanje

Kade namijenjene samo za tuširanje kvadratnog su oblika. Njihove su najčešće

iiii

1 ·"j T " H4- r H

" ~~-F~ ' IPP"?!!!' ' dimenzije 90x90 cm ili 80x80 cm, a duboke su od 13 do 30 cm. Dno im je ponekad Slika 2.29. Kada za tuširanje [lJ

hrapavo radi sprečavanja klizanja. Najčešće su ugrađene s dvije strane. Za dovod vode primjenjuju se uzidana miješalica i ručni tuš. Voda se odvodi 2.3.7. Sudoper

l, '

"


l • kada za tu.šaranje 2 - podzid - cigla 3 - limena zaštita 4 - viješalica i tuš 5- sifon

preko izljevnog ventila, izljevne cijevi$ 40 mm i slivnika. Ka Pribor uz kadu za tuširanie su zavJ· esa na držaču zavJ· ese, odnosno zatvorena rest

0 sanitarni predmet, sudoper je sastavni dio svake kuhinJ· e bilo u stanu

'J oranu menzi h tel . ' ' Pomična stiJ' ena. K .' . . ' 0 u, a 1 u laboratorijima, bolnicama i dr.

uluDJski sudoperi t br · . Javni prostori zahtijevaju robusnije uređaje, pa se stoga preporučuje upotreba mlaza . . upo re JaVaJu se za pranJe suđa u samoj posudi pranje pod

m, pranJe vaca, povrća ruku . d dl . ' ugrađenih armatura (u zid, strop ili pod) (slika 2.28). .Jl!.·. ra=• svrhe. ' 1 r., za 0 agaDJe posuđa, te za uzimanje vode u

42 BOŽENA TUŠAR: KUĆAA KANAliZACLIA

d · kružndi ovalni kombinirani Sudoperi su najčešće četvrtasta oblika, a poneka su l l •

s dijelom za cijeđenje. . . . .., 1. .1. čeličnog lima, iznutra su emajlirani, Zidni sudoperi, izrađem od liJevanog~ ~eza 1 1

. · · · · · · · s lo ho m . . . K . čki su sudoperi najčešće JednodiJelni l kombllliram p

a 1ZVal13. oboJem. erarm

za ci~~~ ploče s izdubljenim dijelo~ za pranje najviše se primjenjuju u primorskom

području. ka ·edan od kubinjskih Danas se često upotrebljava ormarić sa sud~~ero~, o J

Ploč . češće od nehrđajućega čehcnog h ma. elem;::~er m:;::;~ jednodijelan ili dvodijelan i uvijek je opskrbljen toplom i

hladnom vodom.

,, 0 "'""'==fi

~cilr J 1Q!9-1200 ~

SUka 2.30. Detalj dvodijelnoga kuhinjskog sudopera

Prema obliku sudoper može biti polukružni, koji se postavlja tamo gdje

dovoljno mjesta, ili pravokutni.

·C!J . lo...i. •• s iif •••

Slika 2.31. Oblici kuhinjskih sudopera

SANITAANII UREĐAJNI PREDMEn 43

Voda se u sudoper dovodi mij~šalicom i ispusnicom. Pritom je važno razlikovati je li dovod tople vode centralni ili se voda grije lokalno, električnim odnosno plinskim bojlerom. U drugom slučaju i miješalica mora odgovarati tipu grijača vode.

Voda se odvodi kroz izljevni ventil, ~ 32 ili 40 mm, uvijek s čepom. Otvor treba biti pregrađen ili osiguran perforiranim timom da u njega ne bi upadali veći komadi. Za dvodijelni sudoper sifon je obično zajednički. Preljev se radi od cijevi~ 25 ili 30 mm.

2.3.8. Predzidne instalacije

Primjenom predzidnih instalacija može se lakše, brže i ljepše rješiti instalacija vodovoda i kanalizacije u sanitarnim prostorijama. Predzidne instalacije moguće je piedvidjeti u novograd.njama, ali i za zamjenu ili pri adaptaciji sanitarnih prostorija. Postoje Kombifix i Duofix montažni element koji se sastoje od skrivenoga plastičnog rez_ervoara u metalnom okviru. Komplet sadrži sve spojne elemente za instalaciju i ~lemente za učvršćenje, što omogućavaju jednostavnu i brzu montažu. [4]

Slika 2.33. Dovršena kupaonica

· velikog broja objekata primjenjuju se i gotovi sanitarni čvorovi, instalacijski blokovi, a poslije gotove kupaoničke kabine od betona

prikazana su tri tipa gotovih opremljenih sanitarnih prostorija.

44 BOžeNA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA

b a

~ 910 ~ 1630 80

Slika 2.34. Montažni sanitarni čvorovi [l]

2.4. Uređajni predmeti u kućnoj se kanalizaciji, osim sanitarnih predmeta, za prij:~ i odvod~nje ili '

obradu otpadne vode do izvjesnog stupnja upotrebljavaju i uredaJm pre~~tl·.. . Razlikujemo tri glavne skupine uredajnih predmeta: slivnike, zatvarače t odjeljtvače. Zajednička im je karakteristika da su svi ugrađeni u pod.

2.4.1. Slivnici Slivnici služe za prijam i odvod otpadne vode s podnih površina. Vanjski slivnici (ulični, dvorišni, kišni, krovni i balkanski) odvode uglavnom.

kišnicu i vodu od pranja površine u odvode za oborinsku vodu. Dvorišni slivnici postavljaju se na dijelu vanjske kućne kanalizacije, a svrha spriječiti začepljenje kanala. Obično su od lijevanog ~ljeza, osigurani rešetkom, tJ s taložnikom, a rjeđe sifonom (slika 2.35.).


•

l Slika 2.35. Dvorišni slivnik [2]

Na mjestima gdje je potrebno prihvatiti velike količine vode i na velikoj duljini

postavljaju se dugački slivnici, npr. pred ulazima u podrumske ili podzemne etaže. Krovni slivnici prihvaćaju i odvode kišnicu s površina ravnih krovova i terasa u kišne vertikale, što su u pravilu unutar objekta. Proizvode se s presjecima 70, 100, 125 i 150 nun, od ~ijevanog željeza, raznih legura i plastičnih materijala.

Slik-a 2.36. Plastični krovni slivnik [2]

l - toplinska izolacija

2 - prsten s brtvom

3 - hidroizolacija

4- sintetička folija

5 - plastična cijev

6 - vertikala

Moguća je i primjena krovnog slivnika s podtlačnim sustavom odvodnje (slika 2.37.), što daje nove mogućnosti u rješavanju odvodnje s krovova, bez obzira na njihov oblik i slojeve pokrova. Karakteristike su tog tipa slivnika:

veliki kapacitet (na površini do400 m2 te sa do 12 Vs dovoljno je jedno vodolovno

. grlo), izlazna cijev iz sifona malog promjera 56 mm, odvod horizontalnim cjevovodom.

cM<>guće ''"primjene na krovovima svih oblika (ravni, kosi, kupolasti) bez obzira krovnih slojeva (neprohodni krov, prohodne terase ili parkirališta, zeleni

. Ugrađeni grijači jamče funkcioniranje u svim klimatskim uvjetima (patent

Skandinavije).

Slika 2.37. Vodolovno grlo podtlačnog sustava [4]

Za odvodnju oborinske vode s balkona primjenjuju se balkanski slivnici (slika2.38.).

,, Slika 2.38. Balkanski sliVnici [2]

Unutarnji slivnici (podni, stropni i kupaonički) vodu od pranja podova i onu

slučajno prolivenu uvijek odvode u odvode za otpadnu vodu (slika 2.39.). Podni slivnici služe za odvodenje vode s podova prostorija, najčešće prizemnih

ili podrumskih. U pravilu su od lijevanog željeza, masivni i čvrsti, raznih oblika, sa sifonima, s

rešetkama manje ili veće težine, a čvrstoća im ovisi o opterećenju. Podni slivnici obično imaju taložnik, koji se postavlja radi sprečavanja začepljenja

sifona ili odvodne cijevi.

l

~

Slika 2.39. Podni slivnik [2]

S~ITARNliiJREĐAJNIPREDMETI 47

2.4.2. Zatvarači

U kućnoj kanalskoj mreži zatvarači služe za zatvaranje protoka otpadne vode pri jakim pljuskovima i u slučajevima usporene vode u kanalskoj mreži.

Svi sanitarni predmeti postavljeni niže od razine usporene vode moraju biti osigurani zatvaračima da se na tim mjestima otpadna voda izjavne kanalizacije ne bi

izlila u objekt. To se sprječava postavljanjem: -kanalizacijskog zasuna, koji je u načelu otvoren, a zatVara se zbog velike vode

ili - odbojnog poklopca (koji je nepouzdan) i pored njega ručnog zatvarača.

l H

~li,~2.40. Kanalizacijski zasun [2]

OdjeliliV,Iči' (separatori) uređajni su predmeti što služe za zaštitu dijelova kanaliutjecaja nekih tvari, kojih ima u otpadnoj vodi, kao što su masti,

i slično. više vrsta odjeljivača, i to prema tvari koju odvajaju iz otpadne vode.

48 BOŽENA TU$AR: KUĆAA KANA.LIZACUA

Glavne su skupine: ·taWžnici- služe za izdvajanje uglavnom anorganske tvari: blata, pijeska, pepela

i lišća; . • odjeljivati masd-umasnimpogonima(velike kuhinje, tvo~ce.~a~ ~oru~e)

pri pranju posuđa i preradi robe u toploj se otpadnoj vodi u ~CIJU ulijeva_ l ve~ika količina otopljene masti. Hlađenjem vode ta se mast stvr?ne 1 ~:ata na zidovlDla cijevi i tako im smanji promjer, a može izazvati i zagušenJe. Buduci da se m~t teško čisti korisno je, a i propisano, da se u takvim pogonima masna otpadna tvar, pn Je nego

što~ sprovede u kanalizacijsku mrežu, propušta kroz odjelji~č~ masti , . U odjel ji vačima masti protjecanje se otpadne tvari uspon 1 tako m~ogu~~ da .se

voda ohladi i mast izdvoji te kao lakša ispliva na površinu. Mast se vad1 ruptcastun zaimačama, a voda oslobođena masti (za 92 %) odvodi se u kanalizaciju. Izvađena mast se iskorištava, prerađuje ili baca u smeće.

• odjeljivači benzina • odjeljivati ulja O odjeljivačima detaljnije u poglavlju 4.

Slika 2.42. Neki tipovi - odjeljivači pijeska, masnoća, benzina [l]

Literatura:

l.

2. 3. 4. 5.

Kucbel, J.; Fiala, J.; Ondroušek, K.: Tehnieke. zariadenia budov II, ALFA, Bratislava,

1988. Radonić, M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, Građevinska knjiga, Beograd, 1980. Tadić, D.: Kućne instalacije, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1965. Geberit- tehnička dokumentacija korporacije, Predstavništvo Zagreb.

Prospekti proizvođača sanitarnih predmeta

3. CIJEVI I PRIBOR

Za odvođenje otpadne vode upotrebljavaju se cijevi od raznog materijala i raznih tipova. Izbor cijevi ovisi o vrsti otpadne vode i mjestu upotrebe u objektu, a i o

cijeni. Budući da je protjecanje otpadne vode kroz kanalizacijske cijevi, u pravilu,

~vitacijsko, u njima nema većeg pritiska, pa se stoga upotrebljavaju i materijali koji_ se ne upotrebljavaju za vodovod (beton i keramika), a cijevi od ostalihmaterijala

obično imaju tanje stijenke. Cijevi moraju biti dobre kakvoće kako bi se osigurali siguran transport otpadne

vode, otpornost na kemikalije, postojanost na nagle promjene temperature te otpornost

na koroziju. Za dvorišne i priključne kanale upotrebljavaju se keramičke, betonske i cijevi od

sintetičkih materijala, a iznimno cijevi od lijevanog željeza. -U zgradama se najviše koristimo cijevima od lijevanog željeza, zatim azbest

cementnima, plastičnima, olovnim i drugim cijevima . . ·-Prema namjeni i položaju u kućnoj mreži primjenjuju se ove vrste cijevi:

za temeljne vodovode: keramičke, od lijevanog željeza, azbestcementne, HDPE (High density poly ethylene) cijevi, PVC (Polyvinil chloride) cijevi; i:a vertikalne vodove: od lijevanog željeza, azbestcementne i plastične - PVC ili

,·::'lroPE cijevi;

":za grane i ogranke najčešće: od lijevanog željeza, čelične te plastične - PVC ili

većinom spajaju naglavcirna. Za račvanje, mijenjanje pravca i promjera fazanski komadi. Nepropusnost spoja može se postići_ pomoću kudjelje i

asfalta, a u novije vrijeme, ovisno o vrsti cijevnog materijala, gumenim ili·zo!varivaujc:m (HDPE).

[ab:ričlkim cijevima ili cijevima od kamenštine koristimo se uglavnom u temelj

ukopanoj u zemlju. cijevi proizvodi su od gline s različitim dodacima, pečene na visokoj

·:·Za vrijeme pečenja se glaziraju, a time se osiguravaju glatkoća stijenki, i otpornost na kemijske i druge utjecaje iz otpadnih voda i tla.

SO BOžENA TUSAit KUĆNA KANAUZACLIA

Zbog krhkosti ne smiju biti izložene većem pritisku i udarci~a. . . . Prema kakvoći keramičke se cijevi svrstavaju u klase A, B 1 C, ~koJe su prop1saru

odstupanja u izgledu i dimenzijama te dopuštene gr~ške u glazun ~sl. . Ra k ramičke cijevi lj> so mm i 4> 7S mm prmzvode se dugacke 0,5 10,75 m, a

cijevi s:eos~lih promjera dugačke su 1,0 m. (prema hrvatskoj normi HRN B.D 1.220)

Slika 3.1. Ravna keramička cijev

Tablica 3.1. Dimenzije ravnih keramičkih cijevi

125 150 200 250 300 400

193 224 274 334 390 500

18 19 20 22 25 30

60 70 70 70 70 70

20 24 34 48 63 100

75 100 !37 164 16 17 60 60 12 16

za promjene pravca, odvajanje pojedinih kanala (račvanje) i za održavanje

kanalske mreže ugrađuju se fazanski komadi.

Slika 3.1. Lukovi i skretnica

Lukovi se primjenjuju pri promjeni pravca, a izrađuju se četi~ ~pa, svi~pnlm_jen• i do$ 400 mm prema kutu skretaoja (a~ 90', 60", 45" i 30")- Na slici3.2. osim lukova_

rik · i fazanski komad skretnica, koji se stavlJa na mJeStu gdJe Je ·

P azanJe . (HRN DI225'HRNB 01226)• promjena pravca kanala paralelna s os1 kanala B. · l · · ·:

Slika 3.3. Jednostruke i dvostruke račve

3. CIJEVI l PRIBOR 51

Račve omogućavaju međusobno spajanje dvaju ili triju kanala. Ogranci račve izvode se pod kutom 90° ili 45°. Odvojak račve može imati jednaki promjer kao i glavna cijev ili manji (slika 3.3.). (HRN B.D 1.240 i HRN B. D 1.245)

Slika 3.4. Redukcije - prijelazi

Redukcije na jednoj strani imaju veći poprečni presjek, a na drugoj manji. Primjenjuju se na mjestima gdje se mijenja dimenzija kanalizacijske cijevi. Razlikujemo pravilne s naglavkom uzvodno, na užoj strani, i obrnute s naglavkom nizvodno,

na široj strani (slika 3.4.). (HRN B.D 1.230) Lukovi također mogu biti prelazni a primjenjuju se na mjestima gdje vertikala

prelazi u horizontalni vod, povećanog promjera.

Slika 3.5. Revizijski komadi

Cijevi s otvorom za reviziju primjetijuju se na mjestima gdje može doći do talc;>~enja u kanalu i uslijed toga do začepljenja kanala. Imaju otvor s poklopcem za koptrolu i odčepljivanje. Pod poklopcem je gumeni umetak, koji osigurava bermetičDOSt'otvora od izlijevanja otpadne vode i prodora plinova. Poklopac se uvijek nalazi s gornje strane cijevi i priteže se oprugom koja prolazi kroz rupe u izbočinama cijevi.

·Razlikujemo ravne revizijske cijevi, revizijske lukove te jednostruke i dvostruke

reyi~jske račve (slika 3.5.). (HRN B.D 1.270)

ill~ill Slilca."-3.6. Cijev s dva naglavka

dva naglavka upotrebljavaju se pri rekonstrukciji kanalizacijske mreže

se proizvode i drenažne keramičke cijevi, koje služe za odvođenje i procjedne vode. Od normalnih keramičkih cijevi ove se cijevi razlikuju

su im u gornjoj polovini izbušene rupice promjera 3-5 mm, kroz koje

i teče donjom polovicom cijevi.

52 BOžENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLJA

.Ji;g; ·. l : , ASFALT ~,--··: "ti; . . , KUDJEUA o'

·_\ j ~·~ ::,,·~:i ___ _j Slika 3.7. Spajanje keramičkih cijevi [3]

Keramičke se cijevi na klasičan način spajaju nabijanjem kudjelje i zalijevanjem

asfaltnim kitom (a). Također je moguće, a ujedno brže i bolje, spajanje gumenim profiliranim prsteoovirna, koji zadovoljavaju svojom čvrstoćom i vodonepropusnošću (b). (slika 3.7.)

3.2. Cijevi od lijevanog željeza

3.2.1. Cijevi od lijevanog željeza s naglavkom

Primjenjuju se za kućne vertikalne vodove, počesto i za sabime vodove, a ponekad

i za grane i ogranke. Izrađuju se od sivog lijeva, kao i vodovodne, ali s tanjim stijenkama

d= 3,5- 6 mm. Obostrano su presvučene slojem bitumena, otporne na koroziju i trajne

(HRN CJ 1.421). Cijevi se proizvode' s naglavkom na jednoj strani. Prema čvrstoći razlikuju se tri grupe cijevi: lake, srednje teške i teške. Razlikuju

se i prema debljini stijenke cijevi te prema debljini i obradi naglavka, kao najvažnijeg

dijela cijevi. Lake cijevi najčešće se upotrebljavaju za instalacije izvan zida. U slučaju kad je

cijev u zidnom usjeku ilije zgrada javnog karaktera preporučuje se upotreba srednje

teških cijevi, a teške se cijevi primjenjuju onda kad se želi da budu dugotrajne. Proizvode se~ 50, 70, 100, 125, 150, 200 mm, duljine 150,250,500,750, 1000,

1250, 1500, 1750, 2000,2250,2500,2750 i 3000 mm. Za promjene pravca, promjera cijevi, odvajanje kanala- račvanje te za održavanje

mreže- reviziju ugrađuju se fazanski komadi (slika 3.8.-3.13.).

Slika 3.8. Lukovi (90", 45", 90" s petom, dugački luk)

SUka 3.9. Prijelazni luk 80", etažni luk, prelaznica centrična i ekscentrična

Slika 3.10. Jednostruke i dvostruke račve

Slika 3.11. Revizijski komad

~18-1@ .

fi!it8\ ~

Slika 3.12. Sifoni od lijevanog Ž!:!ljeza


.r.r.flr-:= ~

v • Za spajanje cijevi od različitih materijala rabe se i spojni dijelovi od lijevanog zelJeza.

1 2 4

EH Slika 3.13. Spojni i poklopni dijelovi od lijevanog željeza

Na slici 3.13. prikazani su:

l - ~io _cij.~vi _za sp.~janje keramičke na cijev od lijevanog željeza; 2- Spoj CIJeVI od lijevanog željeza na keramičku· 3 :.. ·cij~v s dvostrukim naglavkom; '

,4-:- Usadni naglavak: za spajanje prekinutih vodova;

~ "-: JX:~klopac kraja cijevi od lijevanog željeza.

5

~a' E;3,:: , ·n·-;· ·-· • ' ' l

, Spajanje cijevi od lijevanog željeza

54 BOžENA TUŠ AR: KUĆNA KANALIZAGUA

Cijevi s naglavcima spajaju se nabijanjem kudjelje u prostor između cijevi i naglavka i zalijevanjem olovom ili bitumenom, ali sve rjeđe. U novije vrijeme prešlo se na spajanje pomoću gumenih prstena raznih profila (slika 3.14.).

U svijetu je izvedba kućne kanalizacije na ovaj način već pomalo zaboravljena, jer se pronalaze novi materijali, koji omogućavaju bržu i jednostavniju izvedbu.

3.2.2. Gjevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvođača

Pont-A-Mousson)

Odnedavna se na hrvatskom tržištu nudi nova vrsta cijevi od lijevanog željeza i

fazonskih komada bez naglavka. Cijevi i fazonski komadi SMU (sustavi gravitacijske odvodnje) odvodnog sustava

izrađuju se od lijevanog željeza, proizvedenoga novim postupkom recikliranja odabranih čelika i legura, što proizvodu daje visoku kakvoću, a posebno je ekološki

prikladan, jer se može neograničeni broj puta reciklirati. Cijevi i fazanski komadi (odvojci, račve) izrađeni su od sivog lijeva te izvana i

iznutra zaštićeni antikorozivnim premazima. Vanjski premaz cijevi crvenom temeljnom bojom ima svrhu zaštite od oksidacije, a unutarnji je od epoksidne smole. Na fazonskim se komadima epoksidna smola upotrebljava i za vanjski i unutarnji premaz.

Cijevi se proizvode nominalnih promjera: 40, 50, 75, 100, 125, 150, 200,250,

300 i 400 mm, podaci u tablici 3.2. Sve su cijevi dugačke 3,0 m. Mogu se prema potrebi rezati na zahtijevanu duljinu.

U proizvodnom programu SMU odvodnog sustava još su i brze spojnice, izrađene od nehrđajućeg čelika i standardne EPDM brtve, te ovjesni element od konstrukcijskog

čelika, zaštićen galvanskim pocinčanjem.

Tablica 3.2. Cijevi SMU odvodnog sustava

Vanjski

P aM Oznaka

Fazonski komadi: lukovi radijusa 22°,45°, 67°30', 87°30' i luk velikog radijusa 87°30'; jednostruke račve; dvostruke račve.

3. CUEV11 PRIBOR 55

Osim navedenih, upotrebljavaju se i posebni fazanski komadi, od kojih su neki

na slici 3.15.

luk s odmakom protočni sifon krovni slivnik

Slika 3.15. Neki fazanski komadi SMU odvodnog sustava

Posebno se proizvode spojnice i obruči za prijelaz sa cijevi od lijevanog željeza

na plastične.

Cijevi odgovaraju slijedećim normama: · međunarodna ISO 6594

francuska NF A 48-720 njemačka DIN 19522 hrvatska HRN C.fl.485 i HRN C.JI.486.

· SMU odvodni sustav prema potvrdi o sukladnosti (br. P-25-23 a/96), izdanoj od >li~ti'futa građevinarstva Hrvatske, udovoljava u Republici Hrvatskoj zahtjevima za

za: unutarnju kućnu kanalizaciju, sustave odvodnje oborinskih voda i

itilltcijske cijevne sustave . . ·O>silon opis.ao<>g SMU sustava, postoji i SMU H/B program visoke zaštite, koji je

za odvodnju korozivnih i agresivnih tekućina, jer sadrži dodatnu visoko zaštitnu prevlaku. Za unutarnju zaštitu služe dva sloja epoksidne smole, a za

metalik cinčani premaz i antracitno siva vinilna boja. sustav visoke zaštite primjenjuje se za agresivne otpadne vode i podzemne

se podaci mogu dobiti od zastupnika za Republiku Hrvatsku {6] i iz proizvođača.

'

l l' ··' !

i il

56 BO!ENA TUŠAR: KUĆNA KAMAUZACUA

3.3. Azbestcementne odvodne cijevi

Izrađuju se od smjese azbesta i cementa u kalupima pod velikim pritiskom. Dobre

su kakvoće i trajne. (HRN B. C 4020) Mogu poslužiti za svevodoveukućnoj mreži, ali se najviše primjenjuju za ventil~~ske

vertikale. One su relativno lagane, neosjetljive na lutajuće struje i otporne na koroZJjske utjecaje normalne kućne otpadne vode. Ako su vode ili zemljište agresivni, takve se cijevi moraju zaštititi premazima ili na drugi način. Proizvode se s naglavk.om ili bez njega.

$60,80, 100, 125, 150 i 200 nun, duljine 3,0 m, s debljinom stijenke 6-9 mm. Cijevi i fazanski komadi mogu se spajati ili na klasičan način, kudjeljom i

zalijevanjem bitumenom, ili cementnim mortom, a nedostatak je ovoga spoja da se

ne može demontirati. Bolji je spoj nazuvicom ili gumenim rukavcem (slika 3.16.1), koji se navuče na kraj cijevi a unutrašnji se dio naglavka, kao i gumeni rukavac, nanosi sa sredstvom za klizanje i uvuče u naglavak. Pri tome se mora paziti da zubac

rukavca uskoči u žlijeb u naglavku (slika 3.16.3.).

i !B , m --Slika 3.16.1. Spoj AC cijevi nazuvicom

w -+

=~

Slika 3.16.2. Spoj AC cijevi kudjeljom

BITUMENSKI KIT

BITUMENSKA VRPC A

ill . ' ' '

~Ti m Slika 3.16.3. Spoj AC cijevi gumenim rukavcem


Azbestcementne cijevi mnogo se primjenjuju u gradskoj kanalizaciji i za vanjsku dvorišnu kanalizaciju izvan objelcta, odnosno unutar kompleksa objekata. Proizvodni program obuhvaća dvije klase ovih cijevi, spojnica i fazonskih komada, a klasifikacija

je provedena prema minimalnoj tjemenoj nosivosti. Razlikujemo: laki tip cijevi, s oznakom KC- L($ 350-1100 mm) teški tip cijevi, s oznakom KC- T($ 100-1100 mm).

Duljine cijevi: ~ 100-300 mm, duljine 3,2 i 5,0 m $300- 1100 mm, duljina 5,0 m

Za spajanje cijevi upotrebljavaju se "Dalma- reka" spojnice za KC-L i K C-T cijevi (sL 3.17.).

l_--[- _1_ ~---i--~ I_·_'~-~'~j ---·-.Cl-----·-·---·-·-·-·-·-·-

:--1------l---------~ _ i Q p l \t300-"KIOO

a) Spoj je moguć i bez srednjeg prstena

' ' ' -+-·-·-·-·-·-' '

' ' ·-·-·..-·- ·-·~ ' ' '

h\ /'riiel"<Zil' spojnica na spoju različitih klasa cijevi istog promjera

Spojevi AC cijevi

~ijevi i fazonskih komada od azbestcementa u gradskoj, odnosno dvorišnoj p~jenjuju se i slivnici za prihvat oborinske vode, što se sastoje od

tipskog dna i rešetke od lijevanog željeza na armirano-betonskoj

· (sL 3.18.). JJillcebom. azbe,;tc<:m,,ntnih cijevi, slivnika i gotovih okana moguće je zadovoljiti Zaizv·edlbu vodonepropusne kanalizacije.

58 BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA

'·

I ~~

~--'!-

Slika 3.18. Slivnik [4]

SUVIIIK Til" A;

1. l..L)u•~o-:oelje..,• ,..,~.

1. Arrn\rono-betonS~O po>dlot..• ploča

1. lJ(raden~ oD.O.LM.O.•Ri:KA• polusp<>jnlc&

,: Kr•tk• <:IJn koJo"' .. .-.~uu, .. kllt otlllo". •ll0"" 111 kllul>ne clj<"YL

t. f"'O<I}Dtrla ••be>t.cern.,.tn.a ploh koJa )< U\J~pljono no cl)ewl

7. BcUJns~a O·O<UoC•

Primjenjuju se i gotova montažna revizijska okna (slika 3.19.)

Slika 3.19. Montažno revizijsko okno [4]

3.CIJEIITIPRIBOR 59

3.4. Olovne odvodne cijevi

Ove se cijevi upotrebljavaju za grane i ogranke, uglavnom za kratke spojeve od sanitarnog predmeta do vertikale ili temeljnog voda. Cijevi su meke i daju se lako sjeći i savijati u hladnom stanju, pa zbog toga nemaju fazonskih komada, već se spojevi izrađuju na licu mjesta. ·

Proizvode se: ~ 30, 40, 50 ,70, 100 i 125 mm, duljine 2,2 i 2,5 m, a~ 100 i 125 mm- l m duljine debljina stijenki d~ 2 mm, a za~ 125 mm d~ 2,5 mm

·Za spajanje i račvanje ovih cijevi primjenjuje se lemljenje (slika 3.21.), a savijaju se tako da se cijev ispuni pijeskom ili spiralnom oprugom, pa nisu potrebni nikakvi dodatni fazanski komadi (slika 3.20.).

Olovne su cijevi osjetljive na mehanička oštećenja, ali su otporne na koroziju i trajne. Takoder su otporne na vibracije i ne prenose ih dalje, pa su dobri zvučni izolatori.

Osjetljive su na cementni· i vapneni mort. Stoga ih se mora zaštititi papirnim

omotom. Dulje horizontalne vodove treba, zbog mekoće i lakog savijanja, poduprijeti po

cijeloj njihovoj duljini. Danas se olovne cijevi sve više nadomještaju plastičnima.

~llttmijtttttutijm~

Spojevi olovnih cijevi

60 B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA

3.5. Plastične odvodne cijevi

3.5.1. PVC cijevi i PE·HD (sustav Pipe-life)

PVC cijevi za kanalizaciju mogu se primijeniti za sve dijelove kućne kanali

zacijske mreže, ali se najčešće upotrebljavaju za grane i ogranke, vertikalne vodove,

ventilacijske vodove te kišne vertikale (HRN G. C6.511, HRN B. C6.521). Slika 3.22. prikazuje sve dijelove kućne kanalizacije te pripadni dvorišni dio

izveden od PVC cijevi. Prednosti su im: mala masa-lagane, velika duljina cijevi (do 12 m), glatka

površina, tako da nema inkrustacije niti taloženja, ne korodiraju, lako se obrađuju, dobro izgledaju, ne napadaju ih lutajuće struje (ne mogu se upotrijebiti za uzemljen je).

Na tržištu se danas mogu nabaviti PVC cijevi raznih proizvođača. Ovdje se prikazuju cijevi od tvrdog PVC-a, s oznakom E, za polaganje u zemlju te cijevi s

oznakom HT za kućne odvodne sustave. Nedostaci su plastičnih cijevi: osjetljivost na povišenu temperaturu (pa ih se ne

smije upotrijebiti za odvode od aparata s toplom vodom), rastvaraju ih aceton, anilin, benzol i slični materijali, mekane su i mogu se lako oštetiti, pri temperaturi ispod

oo e postaju krute i lome/se na udar, termoplastične su. Proizvode se s naglavkom, fazanski su im dijelovi slični kao i za druge cijevi.

Spajaju se gumenim prstenom.

Ozn•ka

lf'fimjer: HT70/1500l KTB •• J ..

(Primler: HTB70!8n HTEA ... { .. /45

tmA •• / .. .{67

(Primjer: HTEAl00/70/bn

"' ----w------w-~ --,-,.-

NO l2 --.-,---,-,---,-,----;oo --"-,---.,-,-~

--"'-" --,00-

--"-,---.,-,-

lf'fimjer: HTEA70/40/8n HTOA .. J .. ./67

Slika 3.23. Cijevi i spojni elementi s ugrađenom brtvom [2]

[l][IJ

i NO SO)

Dijelovi kućne kanalizacije [2]


14 ·Podrumski sifm {NO 100) 1S • Odzračrik YEJtikale {od NO SO do NO 150) 16 • Prlčvrsna OOujmlca (od OO 32 do KO 150)

PVC • kanaltzacljake cijevi

17 ·Cijev s uličliin kolćakom (od NO 100 do NO 500) lB· ~ak· p:inosllarli 45' (od NO 100 do OO 500) 19 ·Luk 15', ~. 45", 67"i 87' (od NO 100 do OO 500) 20 • Prelazna tijev (od NO 100 do NO 500) 21 ·~~ivir s poklgon (oci NO 100do NO SOO) 22 • NepoY111na zaklq:Jka (oci NO 100 OO NO 200) 23 • ROS ·sustav za p!tUz cijevi kroZ zid (od NO 100 do NO 250) 24 ·KM od'lodrik (NO 100) 25 • Ov!Xišni siloo (NO IDO i NO 150)

62 BOŽENA TIJSAR: KUĆNA KAWI.LIZ:ACUA

Oznaka

100/0,5 100/1

~= [)._ ___ _J

~ ~ ~ ~ ~ 125/5

Duljina m

0,5

3

0,5

2

3

Slika 3.24. Cijevi s punom stijenkom

m -t-. . ,

Slika 3.25. Kanalizacijska dj e v PE - HD

__._

' • --- ·t-·-

'l

Slika 3.26. Elektrospojnica, sustav Eurofusion

Slika 3.27. Aparat za električno zavarivanje

Oznaka

150/0,5 150/1

~ ~ ~ loii7Q.5 ~ ~ ~ ~

NO "' 1~1 100 110 125 125

150 160 200 200 250 250 300 315

NO "' 1~1 100 110 125 125 150 160 200 200

"" 250 300 315

loleronOio toleroncija

1~1 l~ l l~ l +1,0 4,3 .O l +1,2 4,9 .0,7

<i 62 .09

'" 77 •' o •" 97 •" +2,9 12,2 +1,5

"' J,.nl t~l [mm]

122 6,0 "' 137 6,0 " 174 70 " 230 141 \65 285 \64 153 350 16,1 153

Duljina m

0,5

0,5

~w

[l<.g/mJ 1,46

1,88

304 469 737

11,70

~~

[kg/m] 0,13 016 026 l 70 215 2,85


3.5.2, HDPE odvodne cijevi

HDPE cijevi proizvode se od tvrdog polietilena visoke gustoće, a imaju dugi vijek trajanja. Ove se cijevi mogu iskoristiti za odvodnju svih otpadnih voda u objektu i gradskoj kanalizaciji, zatim u kemijskoj industriji i za radioaktivne otpadne vode i kao eluat na deponij ama komunalnog otpada.

Ekološki su najprimjerenije. Utrošak energije za proizvodnju sirovine i proizvoda sedam je puta manji nego za čelične cijevi, a dva puta manji nego za PVC. Prilikom sagorijevanja ne stvaraju se otrovni plinovi niti se zagađuje okoliš.

Upotrebljive su za otpadne vode temperature od -30°C do +sooc trajno te do 100°C kratkotrajno.

Otpornost na habanje veća im je nego metalnih cijevi. Otporne su na udarce i ne mogu se razbiti niti napuknuti.

Proizvode seu dimenzijama<!> 32, 40, 50, 56, 63, 75, 90, 110, 125, 160,200,250, 315 mm (tablica 3.3.). Cijevi su standardne duljine Sm, a zbog spajanja sučeonim zavarivanjem nema otpada.

Velik je izbor raznih fazonskih komada (slika 3.28.). Spajanje je moguće sučeonim zavarivanjem, elektrospojnicama, naglavcima,

vijčanim spojem ili prirubnicama (slika 3.29.) . Pojedini čvorovi mogu se izraditi u radionici. Takva je izrada kvalitetnija i brža. Postoje prijelazni komadi na sve druge tipove cijevi.

Tablica 3.3. Podaci za HDPE cijevi

za Pl uvia odvodnju krovnih voda

:::' j

Slika 3.29. Načini spajanja HDPE -a [l]

Slika 3.30. Aparat za elektrovarne spojnice [l]

zvučno izolirane HDPE cijevne sustave upotrebljavaju se dB 20 cijevi i · Kao što im i samo ime kaže, maksimalna razina buke u funkciji ne

decibela. Cijevi i fazonski komadi dB 20, za razliku od običnih HDPE, stijenku, a materijal je veće gustoće.

l'roiizvc>dese u dimenzijama$ 56, 63, 75, 90 i IlO mm. Cijevi su dugačke 3 m. se kao i HDPE ili steznim obujmicama.

J,pi:oizvoclnji se primjenjuju staodardi DIN 19535, J 9537, 8074, 8075.

66 B02ENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACLJA

3.6. Betonske ci j e vi

Klasične betonske cijevi danas se upotrebljavaju još samo za odvođenje oborinske ili druge čiste vode (tehnološke) na dionicama uličnih i dvorišnih vodova. Proizvode se kružne ijajolike (sl. 3.32.1 i sl. 3.32.2). Često se izrađuju s podnožjem, a spajaju se na pero i utor (sl. 3.32.1), odnosuo klasično s naglavkom (sl. 3.32.3) (HRN U. Nl 050).

SUka 3.32.1. Betonska kružna cijev s podnožjem

Slika 3.32.2. Betonskajajolib cijev

a . '

Slika 3.32.3. Betonska cijev s naglavkom

Radi zaštite kakvoće podzemne vode danas se za odvodnju otpadne vode moraju upotrijebiti cijevi koje jamče vodonepropusnost, pa se stoga i u nas proizvode kanalizacijske vodonepropusne betonske cijevi, dugačke 2500 mm, s ugrađenom gumenom brtvom ("Samoborka"), prema DIN 4032.

l OG l l Slika 3.33. Betonske kanalizacijske cijevi s ugrađenom gumenom brtvom [5]


Tablica 3. 4. Osnovne karakteristike kanalizacijskih betonskih cijevi [5]

[kN/m]

Izrađene su vibracijsko-tlačnim postupkom od prirodnog agregata, cementa i dodataka. Jamče potpuno vodonepropusni kanalizacijski sustav, jednostavno i brzo se ugrađuju. Namijenjene su za odvodnju oborinskih, fekalnih i agresivnih voda. Gumena brtva je otporna na prekristalizaciju (DIN 4060).

ZAVIIŠETA.I(kBSZ

l'l!nN US P/SOCI

IUDUKCIJA Uli BAU IUISlSSo\lSQO"""

NA12oo ....

Slika 3.34. Djelovi kontrolnog okna KBS R sustava [5]

I'RmN Uli P/150

OKNAUS12

j

68 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

Osim cijevi moguće je primijeniti K.BS (kanalizacijski betonski sustav) koji uz cijevi nudi još kontrolna (revizijska okna), spojnice "okno-cijev", prstene, završetak okna i poklopac od lijevanog željeza. Na slici 3.34. prikazani su kanalizacijska vodonepropusna kontrolno okno - KBS R i pojedini pripadajući djelovi.

Uz ovaj program na tržištu se nude i prikladna okna i spojnice.

Literatura:

l. Geberit, tehnička dokumentacija _koncerna, Predstavništvo Zagreb 2. Pipe life, cijevni sustavi, Proizvodni program, Karlovac 3. Radonić, M.: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Građevinska knjiga Beograd, 1980.,

str. 491 -507. 4. Saloni t Vranjic, Azbestcementne cijevi za uličnu kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement,

katalozi 5. Samoborka, Dioničko društvo, Samobor, Kanalizacijski betonski sustav K.BS, katalog 6. SMU i SMU- H/B sustav gravitacijske odvodnje za zgrade, CMC Ek.ocon d.o.o. 7. Tadić, D.: Kućne instalacije, drugo izdanje, Beograd, 1965., 7-25. 8. Zakon o nonnizaciji, NN br. 55/96.

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA

4.1. Osnovni pojmovi

Kanalizaciju čine građevinski i tehnološki objekti, koji služe za prihvaćanje otpadnih voda i njihovo odvođenje izvan naseljenog područja, do mjesta gdje se otpadne vode podvrgavaju postupcima pročišćavanja i ispuštaju u prirodnu vodnu sredinu, odnosno u okoliš.

. Kanalizacijski sustavi urbanih sredina sastoje se od sljedećih dijelova: A) kućne (privatne) kanalizacije, koja obuhvaća sanitarne predmete, cijevnu mrežu

unutar pojedinog objekta i kanalizacijski priključak; B) gradske (javne) kanalizacije, koja sadrži:

- mrežu pomoćnih i glavnih kanala u naselju, - uređaj za čišćenje otpadnih voda i - ispust u prirodni vodni sustav, odnosno u okoliš.

Kućna se kanalizacija sastoji od uređajnih i sanitarnih predmeta za zahvaćanje otpadne vode te odvodnog sustava u objektima, odnosno na privatnom posjedu. Ona može biti priključena na vlastiti uređaj za čišćenje otpadne vode i lokalni ispust ili na gradsku kanalizaciju.

Kanalizacijski priključak dio je kanalizacij skoga sustava koji spaja glavni sabirni vod kućne kanalizacije, od zadnjega kontrolnog okna, do priključka s gradskom kanalizacijom.

Gradska (javna) kanalizacija mreža je kanala s pratećim objektima za prikuplianje _otpadne vode iz pojedinih ulica ili dijelova naselja, koja tako prikupljene vode glavnim kanalom odvodi do uređaja za čišćenje otpadne vode. . _ Uređaj za čišćenje otpadne vode (gradski ili lokalni) objekt je u kojem se otpadna

· ~oda podvrgava postupcima čišćenja do takvog stupnja da se može ispustiti u prirodni · .V~ sustav, i to bez štetnih posljedica za nj, a time i za živi svijet.

" ·, Razvojem obrtništva i zanatske proizvodnje, otpadne vode unutamj e kanalizacije sve češće podvrgavati postupku djelomičnog pročišćavanja, odnosno postupku

Li·:~~:tho:xlrtog čišćenja otpadnih voda u uređajima za predpročišćavanje. Postupkom predpročišćavanja u otpadnim se vodama snižavaju koncentracije

'!l~::~~;;i to do razine određene za javnu kanalizaciju, a radi zaštite objekata javne ~ i omogućavanja kvalitetnog rada centralnog uređaj a za čišćenje otpadnih

lspust je mjesto gdje se pročišćene otpadne vode ispuštaju u okoliš.

l' il'

70 B02ENA TLJ!iAA: KUĆNA. KANAUZACLIA

4.2. Kanalizacija naselja

Kanalizacijom se rješava problem odvodnje svih vrsta gradskih otpadnih voda iz objekata, s prometnica i iz industrijskih pogona do uređaja za pročišćavanje vode. Na uređaju se otpadna voda čisti do stupnja koji neće dovesti do promjene (pogoršanja) kakvoće vode prijamnika i na određenom se mjestu ispušta u prirodnu vodnu sredinu (rijeka, prirodno ili umjetno jezero, more, kanal i dr}

Pritom treba nastojati da se sa što većeg dijela slivnog područja otpadna voda odvodi gravitacijski kako gradnja ne bi bila preskupa i da se postigne održavanje uz što je moguće manje godišnje troškove.

U ravničarskim područjima često se mora graditi tlačna kanalizacija, odnosno ne može se uvijek izbjeći djelomično dizanje vode, jer bi inače dubine kanala postale prevelikim.a, a time i izvedba gospodarski neprihvatljivom.

Prema načinu prikupljanja otpadne vode iz nekog naselja razlikujemo dva osnovna sustava odvodnje:

mješoviti ili skupni sustav, u kojem se sve vrste otpadne vode (kućanske, industrijske i oborinske) zajedno odvode istim kanalima, razdjelni ili odvojeni sustav, u kojem se oborinske vode odvode odijeljeno od kućanskih i industrijskih1

·'

Iz ovih osnovnih sustava odvodnje razvile su se kombinacije: polurazdjelni ili djelomični razdjelni sustav i kombinirani sustav.

4.3. Gradski kanalizacijski sustavi

4.3.1. Mješoviti kanalizacijski sustav

Ovim se sustavom sve vrste otpadnih voda, formirane na području kanaliziranog sliva, istim kanalima odvode u zajednički uredaj za pročišćavanje i potom ispuštaju u prijamnik. Prilikom polaganja mreže treba voditi računa o topografskim prilikama u odnosu na mogućnost gravitacijskog toka vode u kanalima. Također je potrebno utvrditi vrste i sastav vode s obzirom na štetne u~ eca je na kanalizacijsku mrežu te, ako je potrebno, uvesti prethodno pročišćavanje za industrijske otpadne vode.

Na slici 4.1. prikazani su mješoviti sustav gradske kanalizacije i njegovi glavni objekti. Kanali se u mješovitom sustavu najčešće postavljaju u osi prometnica, pa poprečni

presjek ove kanalizacije najčešće izgleda kao na slici 4.3.1. U mješovitom sustavu odvodnje najveće hidraulička opterećenje u kanalu stvara

oborinska voda. Stoga se kanali hidraulički dimenzioniraju prema mjerodavnoj oborini. U sušnom se razdoblju protok u tim kanalima uvelike smanjuje, što dovodi do taloženja.

,4. KANAUZACLJSKl SUSTAVI URBANIH SflEDlNA 71

Radi smanjenja dimenzija kanala i uređaja za pročišćavanje, na glavnom sabirnom kanalu mješovitoga kanalizacijskog sustava često se primjenjuju rasteretne građevine (kišni preljevi), koji pri jačim oborinama dio oborinske vode ispuštaju u prijamnik uz uvažavanje zakonskih propisa o kakvoći ispuštene vode, odnosno kakvoći vode prijamnika.

l. Uređaj za pročišćavanje otpadne vode

2. Ispust pročišćene vode

3. Ispust rasteretne vode

4. Rasteretna građevina

5. Glavni sabirni kanal

Slika 4.1. Mješoviti kanalizacijski sUstaV [13}

4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav

U ovom sustavu najčešće imamo dvije, a moguće je i više odvojenih kanalizacijskih mreža. Jedna mreža obično služi za odvođenje otpadnih voda (kućanskih i industrijskih), a druga za odvođenje oborinskih voda. Kanali za oborinsku vodu često se najkraćim putem vode do prijamnika, jer se donedavna oborinsku vodu smatralo neznatno zagađenom. Danas se zna da prve oborine donose znatna onečišćenja, pa se javlja potreba 1:3 saniranjem stanja kakvoće vode pojedinih prijamnika. Na slici 4.2. prikazan je

. razdjelni sustav gradske kanalizacije s glavnim objektima.

Razdjelni kanalizacijski sustav [13]

L Uređaj za pročišćavanje otpadne vode

2. Ispust pročišćene vode

3. Ispust oborinske vode

~Kanali za otpadne vode

--- Kanali za oborinske vode

72 B02ENA TUSAR: KUĆ~ KANAUZACUA

Dio oborinskih voda u razdjelnim se kanalizacij skim sustavima bez pročišćavanja ispušta u prijamnik. Danas se, međutim, zbog saznanja o kakvoći otpadne vode zahtijeva i njezin odgovarajući predtretman prije ispusta.

Karakterističan poprečni presjek prometnice s razdjelnim kanalizacij skim susta

vom izgleda kao na slici 4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav može biti potpun ili nepotpun. Potpuni je onaj

gdje se pomoću dvije ili više kanalizacijskih mreža odvode sve vrste otpadnih voda,

fonniranih na području kanalizacijskoga sliva. Nepotpuni je onaj razdjelni sustav u kojem se otpadne vode prikupljaju sustavom

kanala, a oborinske se vode odvode otvorenim jarcima, rigo lima i sl. Obično predstavlja prvu fazu gradnje kanalizacijskog sustava, koji naposljetku postaje razdjelnim sustavom.

4.3.1. Mješoviti sustav 4.3.2.Razdjelni sustav

Slika 4.3. Položaj objekata ooV6dnje u mješovitom i razdjelnom sustavu gradske kanalizacije [13]

4.3.3. Djelomični razdjelni (polnrazdjelni) sustav Ovaj se sustav, kao i razdjelni, sastoji od odvojenih samostalnih kanalizacijskih

mreža za otpadnu i oborinsku vodu, ali su na oborinskoj kanalizaciji ugrađeni specijalni objekti, koji prve dotoke oborinske vode (s najvećim zagađenjem) odvode u kanalsku mrežu za otpadne vode i dalje na uređaj, a ostale oborinske vode odvode direktno

prema prijamniku (slika 4.4.).

• 0

1 Kanal za oborinsku vodu 2 Kanal za otpadll\J vodu

PRESJEK

l FAZA- PRVI OOTOCI U KANAL OTPADNE VODE

Slika 4.4. Objekti na polurazdjelnom kanalizacijskom sustavu [15]

PRESJEK

l! FAZA - PREMA PRIJEMNIKU OBORINSK' VODE

4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 73

Djelomični je razdjelni sustav u smislu zaštite kakvoće vode prijamnika povoljniji od razdjelnoga, jer vodu od pranja prometnica i prve dotoke oborinske vode, koja je najzagađenija, uključuje u otpadnu vodu i usmjerava na gradski uređaj za pročišćavanje.

Ovaj sustav ima svojih prednosti i u pogledu održavanja kanalizacijskih objekata, jer se prilikom upuštanja oborinske vode u kanale za otpadnu vodu formiraju veće količine vode s većom brzinom toka što omogućava čišćenje (ispiranje) kanala.

U ovom je sustavu potrebno istovremeno izgraditi obje kanalizacijske mreže, i to tako da je kanalizacija kućanskih otpadnih voda položena niže od oborinske kanalizacije kako bi se omogućilo priključi vanje podrumskih prostorija. Oborinske vode nije potrebno voditi duboko, jer se one prikupljaju na površini terena. Plićim vođenjem smanjuju se količine iskopa, a time i troškovi.

4.3.4. Kombinirani kanalizacijski sustav

Ovaj je sustav najčešće posljedicom širenja naselja, koja su već imala izvedenu kanalizaciju mješovitog tipa .. U tom se slučaju u starom dijelu naselja zadržava kanalizacija mješovitoga tipa, a za novi se dio predviđa razdjelni sustav, pa se kućanske otpadne vode iz ovoga razdjelnog sustava priključuju na postojeći mješoviti kanalizacijski sustav, u kojem još uvijek ima toliko rezerve. Za oborinske se vode izgrađuju posebni kanali s ispustom u prijamnik (uz uvjetno čišćenje). U velikim se gradovima može formirati nekoliko takvih područja s kombiniranim kanalizacijskim sustavom.

4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava

Izbor sustava ovisi o više činilaca, kao što su lokalne prilike, gospodarske mogućnosti, investicijski i pogonski troškovi, te posebno sanitarni i ekološki uvjeti područja.

Svaki od navedenih sustava ima svojih prednosti i mana. Mješovitim se sustavom sva otpadna voda jednoga sliva odvodi istim kanalom,

pa je cijevna mreža jednostavnija i preglednija, a troškOvi gradnje su manji, što je često odlučujuće pri izboru.

Nedostatak je mješovitog sustava potreba hidrauličkog dimenzioniranja kanala prema količini oborinskih voda, što daje protoke 20 do 50 puta veće od količine kućanske otpadne vode. Stoga za vrijeme "suhog" dotoka nastaju problemi u otjecanju (male brzine, taloženje). Pri jakim pak pljuskovima, zbog premalo g kapaciteta cijevi, često dolazi do tečenja pod tlakom, što opet izaziva pojavu usporene vode u kanali

'.zacijskoj mreži, a posljedica je plav ljenje prostorija, koje su spojene na kanalizaciju, a ispod su razine mjesta pojave usporene vode. Nedostatak. je i u tome što se u prijamnik

dio nepročišćene otpadne vode, i to preko kišnih preljeva tj. povremenim ~te<eć<:njc,m kanala, koji su često sastavni dio kanalizacije mješovitog sustava.

7 4 BCJ1ENA TUŠAR: KUĆNA KANAUlACUA

Razdjelni kanalizacijski sustav sanitarno je i ekološki povoljniji, a uz dobro hidraulička dimenzioniranje kanala izbjegavaju se i problemi s pojavom usporene vode. (Problem usporene vode u kućnoj kanalizaciji detaljno je obrađen u poglavlju 6).

U razdjelnom sustavu također su povoljni izbor i način rada uređaja za pročišćavanje otpadne vode prije ispuštanja u prijamnik Ako otpadnu vodu treba dizati,

dovoljne su crpke manjeg kapaciteta, a time su i troškovi pogona niži. Nedostaci su razdjelnoga sustava veći građevinski troškovi, s obzirom na nužnost gradnje dviju kanalizacijskih mreža s potrebnim pratećim objektima, te ispuštanje prvih oneč.išćenih dotoka oborinske vode bez pročišćavanja u prirodnu vodnu sredinu.

Potonji se problem dobro rješava polurazdjelnim sustavom u kojemu se ovi prvi dotoci i voda od pranja ulica odvode zajedno s k:ućanskom otpadnom vodom na uređaj za pročišćavanje.

U nekim se naseljima mješoviti i razdjelni sustav često kombiniraju, tako da dio naselja ima mješoviti, a dio razdjelni sustav.

Postoji i nepotpuni sustav razdjelne kanalizacije, gdje se oborinske vode otvorenim kanalima odvode u melioracijske kanale i prirodne tokove, a otpadne se vode sakuplja ju u sabirnim jamama, čiji se sadržaj povremeno prazni i odvozi vozilom

komunalnog poduzeća ili pak prije ispuštanja lokalno pročišćava. Većina gradova, u koji~ je izgradnja kanalizacije započela prije stotinjak i više

godina. prihvatila je mješovite sustave odvodnje, odnosno sve se otpadne vode odvode zajedničkim kanalima.

Podizanjem ekološke svijesti, a time i postavljanjem sve oštrijih zahtjeva za zaštitu

okoliša, a posebno podzemnih zaliha pitke vode, uočeno je da su mješoviti sustavi preglomazni, opterećeni velikim brojem teško lješivih problema, pa se u posljednje vrijeme gotovo redovito za odvodnju primjenjuju razdjelni ili polurazdjelni sustavi.

Budući daje promjena postojećega mješovitog sustava u već izgrađenim kanalizacijama, posebno u većim gradovima, gotovo nemoguća, razdjelni ili polurazdjelni sustav primjenjuju se pri širenju gradova u novim naseljima.

Jedan od problema mješovitog sustava pojava je septičkog stanja vode u kanalu (trule vode). U mješovitom sustavu kanali se moraju hidraulički dimenzionirati za protok oborinske vode koji je za lO puta (pai više)veći od protoka kućanskih sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda (tzv. protok sušno g perioda). Naime, u sušnom se razdoblju

male količine kućanskih otpadnih voda kreću znatno manjim brzinama, pa se organske tvari intenzivno talože.

Prije početka radova na projektiranju kućne kanalizacije treba znati osnovne podatke o sustavu gradske kanalizacije te o mogućnostima priključka na nju ili potrebu lokalnog rješavanja ispusta iz objekta. Pri dobivanju lokacijske dozvole za gradnju potrebno je raspolagati ovim podacima.

(Detaljniji podatci o kanalizaciji naselja mogu se naći u knjizi: "Kanalizacija naselja", autora: Jure Margete.)

4.3.6. Primjena nov"h č"

4· KAAAllZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 7 5

I na IDa odvođenja otpadnih voda

4.3.6.1. Tlačna kanalizacija

Za manja nas r ·1· di ega II o naselja s manjim k r~· zbog povoljnijih graditeljskih i go d . . o Icmama otpadne vode često se zacije. T~v se sustav preporučuj;o arskih UVJeta, predlaže izvedba tlačne kanali~ - u ravmčan;kim podru ...

. Cjuna, gdje je zbog nemo , · . . b mna, odnosno nagiba e.. . gucnosh postizanJa primjere nib na područjima s visokom 1Jpoevdzi, potrebno ugrađivati prepumpne stanice,

dru . . ernnom vodom

na po ČJIIIla s nestabilnim tlom (ld' .• t ) . ' d ~· lZISat

na vo ozastitnim područjima.

Tlačni se kanal' · · ki IZ3CIJS sustav sastoji od kuć b. 4.5.), kućnoga tlačnogpriključka z . dni "ko n_oga sa mmg okna s crpkorn (slika stanica. Sustav kućne kanalizaci~ e ~~:mru: . ga tiacnog voda i prikladnih prepumpnih

otpadna se voda iz pojedinih obj;ka~ g ravi: ~-a~~ susta~ r~jelne kanaJizacij e, a IJ s o vodi do kućnoga sabirnog okna.

.,·~----~·~1~25~0~------1 t 0600

' .~-z_-_/ .-.

J 1111000

Slika 4.S. Kućno sabirno okno s crpkom

l l

-+-+

Danas su na raspola · · · . . . . ganJu CIJeVI od plastičnih mat .. ala, . . .. .

pop~rumpresJekom (0 80 do 300 mm) ko' . . enJ . vecih du~ maJ s manjim moguce polagati plitko (1-1 5 ) ' ~e JC, shčno kao I vodovodnu instalaciiu

'm. ;J'

7 6 B02ENA TIJSAR: KUĆNA KANALIZACLIA

Nedostaci su tlačne kanalizacije veća potrošnja energije_ ~e potreba za crp~o~ i ora omogućiti sigurnu l Jednostavnu upo e u.

gradnjoU: ob}e~t~. ~akav s;:sta~ ~kućanskih otpadnih voda, a oborinske se vode NamijenJen Je 1sključtvo za o vo JU

odvode odvojeno, i to gravitacijski.

4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija . . .. u već . akuumske kanalizacije razvili su se zbog tshh razloga koJI s

Susta:Vt v . alizaci"om. I u ovom sustavu odvodnje otpadne vode

~pomb_enktautto~:~:grs ~v=:~: sab~ogaokna. Dalje seprimjen~uje sustav pakuodtlaka IZ o Je ~J .. tiže hanički odnosno v um-. an· e tlaka od atmosferskoga, koJI se pos me ' . . .

~~a=~!. ~rincip je djelovanja u (slika 4.6.) tome da se.~~~:%~=: . kn (l) akuumski zatvarač otvara u unapn]e

vode u sabrrnom o u v . . v lače u glavni vakuumski cjevovod alima otpadne se vode, poiDtJesane sa zrakom, uv

v • tvara Otpadne se vode odvode do centralnog rezervoara (2) i zatvarač se ponovno za . d k ž · "ki ta grasemree (3) iz kojega se prepumpavaju u gravttactJS sus v .

DETALJ 1 DETALJ 2

___ _j l __J ~-----

Slika 4.6. Vakuumska kanalizacija [14]

Vakuumski sustav prikazan na slici 4.6. sastoji se od: . . r l .. kim akuumskim zatvaračem, u koJem se pnkup Ja

l. sabirnog okna s regu actJS v otpadna voda iz objekta,

2. vakuumskog cjevovoda, 3. zajedničkog rezervoara otpadne vode, . . . 4. ventila za osiguranje podtlaka u crpnoJ stamct,

5. crpke za mulj.

4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDII'\A 77

Promjeri cijevi za vakuwnsku kanalizaciju određuju se tako da u njima ne bude taloženja, a to se omogućava osiguranjem minimalne brzine od l mis. Podtlak. u vakuumskoj stanici iznosi od 0,6 do 0,8 bara, a određuje se prema duljini sustava i veličini područja njegove primjene.

4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda

Donedavna se smatralo da oborinske vode treba što brže prikupiti i odvesti izvan urbaoih područja, a danas ih se, zbog hidroloških mzloga, radi prihranjivanja podzemlja i ponovnog iskorištenja vode, želi zadržati u slivu. Naravno, budući da kakvoća oborina nije uyijek besprijekorna, primjerena se dodatna filtracija pokušava osigurati pomoću biljnog pokrova i slojeva podloge.

Kišne se vode također, prije nego što su se onečistile,.često prikupljaju u određe~ nim retencijama i preko podzemnih drenova upuštaju u podzemlje. Ovakvo umjetno prihranjivanje podzemlja, osim prednosti, ima i nekih nedostataka - onečišćenje

podzemnih voda iz površinskih slojeva, što smanjuje učinak i filtraciju pri sljedećim oborinama. U našim se područjima za lokalno odvođenje oborinskih voda često primjenjuju tzv. "upojni zdenci" ili "negativni zdenci" (slika 4.7.).

Kišnica, koja se u manjim količinama sakupi na mjestima odakle se ne može gravitacijom odvesti u kanalizaciju ili gdje nije izgrađena oborinska kanalizacija, može se upustiti u teren preko upojnog zdenca. Ako je kišnica čista, to je vrlo povoljno rješenje za zaštitu kakvoće i štednju vode.

Veličina ''upojnog zdenca" ovisi o veličini slivne površine, količini oborina, propusnosti zemljišta (vrsti tla) te razini podzemne vode. Jedno je od osnovnih pravila da između razine podzemne vode i dna upojnog zdenca treba ostaviti najmanje 1 m razmaka.

4.4. Kućna kanalizacija

Kućna je kanalizacija ona unutar objekta ili kompleksa objekata. Kanalizacijski sustav u zgradama stvarni je početak kanalizacije u naselju. Bez obzira na mogućnost priključka na sustav gradske kanalizacije ili lokalno ispuštanje otpadne vode, kućne se kanalizacije do priključka, odnosno sabirnog voda, projektiraju i izvode jednako, i to uvijek kao razdjelni sustav.

Unutar objekta kanalizacija mora osigurati higijensko~sanitamu odvodnju svih vrsta otpadnih voda iz njega i njegovih pripadajućih dijelova. Pri tome treba paziti da se niti prilikom izvedbe niti za vrijeme eventualnih budućih intervencija na kanalskoj mreži ne poremeti statička stabilnost objekta.

Otpadne se vode iz objekta odvode uz normalni atmosferski tlak, a otječu slobodnim padom s višega na niže mjesto.

7 8 Bo1ENA 1\IŠAR: KUĆNA KANAUZACUA

., 176

78

176

30 100

30 40 l

Slika 4.7. Princip izvedbe opojnog zdenca

so

ljeYOI1o telje;z.ni poklopac SOO mm

ll l

betonska pokrovna p\oca MB150

/

/ / /

30

30

belonskl stopa. MB l50

4. KANAI..IZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 79

Zbog takvog gravitacijskog načina odvodnje otpadne vode iz objekta dimenzije kanalizacijskih cijevi moraju biti veće od dimenzija cijevi za druge instalacije, i to zbog već spomenutog razloga, a i zbog potrebe ventiliranja kanalske mreže. Po načinu izvedbe i njenoj funkciji u objektu kanalizacija spada među najsloženije instalacije na području kućnih instalacija.

Kućna kanalizacija mora zadovoljiti sljedeće uvjete: sigurno i besprijekorno funkcioniranje; upotrebu materijala koji će osigurati dugi vijek trajanja; prvoklasnu izvedbu spojeva od postojana materijala radi osiguranja vodonepropusnosti;

primjerenu ventilaciju cijelog sustava odvodnje; primjereno dimenzioniranje cijevi; osigurano čišćenje i održavanje kanalizacije; zaštitu od naglih promjena temperature; treba paziti da cijevi ne dođu pod utjecaje slijeganja zgrade; mora se spriječiti povrat usporene vode izjavne kanalizacije; valja osigurati dovoljne količine vode za ispiranje; nakon izvedbe osigurati stalnu kontrolu i održavanje kanalizacijskog sustava u ispravnom stanju.

(Europska norma EN 12056-1, EN 12056-2 pokriva područjennutarnje kućne kanalizaoije)

4.4.1. Sustav kućne kanalizacije

U kućnoj se kanalizaciji posebnim sustavom prikupljaju otpadne, a posebnim

oborinske vode, a na gradski se sustav priključuju ovisno o njegovoj vrsti.

Ako je gradski sustav mješovit (u kojemu se istim cijevima odvode sve vrste

otpadnih voda: kućanske, oborinske, industrijske), kućna će kanalizacija sve otpadne

vode prikupljati u glavnoj sabirnoj cijevi, a na gradsku će kanalizaciju biti priključena

preko kontrolnog okna (slika 4.8.1.). Ako je gradska kanalizacija razdjelnog sustava (u kojem se otpadne vode odvode

odvojeno od oborinskih voda), o tome treba voditi računa već prilikom projektiranja

kućne kanalizacije, tako da će kućna kanalizacija imati po dva kontrolna okna i priključka, tj. posebni za kućanske otpadne, odnosno za oborinske vode (slika 4.8.2.).

Važno je napomenuti da se često gradi i tzv. nepotpuna kanalizacija. Nepotpuna

kanalizacija nastaje kad se ku ćanska otpadna voda odvodi sustavom kanala u gradsku

kanalizac!ju ili na lokalno pročišćavanje (septička jama, biološki uređaji), a odatle u

prijamnik, a oborinske se vode (kišnica) slobodno izlijevaju na zemljište oko zgrade

(ono mora biti prikladno pripremljeno za upijanje ili odvođenje kišnice) ili se upušta

u tzv. upojne zdence (slika 4.7.), odnosno u podzemlje.

i. l

!··.·

80 BOŽENA. TU~AA: KUĆNA KANALIZACUA

1 _ glavtrl sakupljač unutarnje kanalizacije 2 . kanalizacijski priključak 3 . podna rešetka 4 _kišna kanalizacija (oborinska) . .. 5 _ venika\a otpadne vode (mješovite kana~Jza~~e) 6 _ venika\a otpadne vode (razdjelne kanailzaCLJe)

7 . dvorišna kanalizacija . .. 8 _ glavni kanal (uličru) mješovite k~~-c 9 _ glavni kanal (ulični) oborinske kana~Lza~~e lO. glavni kanal (ulični) otpadne kanalizaciJe

. 2 Ra d" Ini kanalizacijski sustav SUka 4.8.1. Mješoviti kanalizacijski sus~~ . Sb~ 4.8. . . z Je Slika 4.8. Mješoviti i razdjelni kanalizaCIJSki sustavi unutar obJekta [3]

. . ·· ·ko "i funkcionira u nekoliko faza.: K . kanalizacija predstavlja povezam sustav c~evJ ~ . . . .. ih p= otpadne vode iz sanitarnih i uređajnih predmeta u zgradt, od onih naJVlS

do najnižih; h . t Inih cijevi i vertikala dovodi tako prikupljenu otpadnu vodu sustava~ onzon a_ . '"k b' og kanala (temelJnog voda),

do zaJedmc oga sa tm . ..sk · '") otpadne se ( dn· na kućnoj kanalizaciJ OJ mrezt

preko kontrolnog okna za ~e g r . . T lokalni uređaj za pročišća-vode iz z ade izli jevaju u gradsku kana tzaCIJU I t u . .. vanje (t!o gdje nije mognlipriključak na gradsku kanalizaciJU).

Slika 4_9,1. Priključak na gradski mješoviti sustav [13]

. Prikl. čak na adski razdjelni sustav [13] Slika 4.9.2. JU gr aliza .. gradske kanalizacijske sustave [13] Slika 4.9. Priključci kućne kan CIJe na

4. KANALilACUSKISUSTAVl URBANIH SREDINA 81

Uvjeti priključenja kućne kanalizacije na gradski kanalizacijski sustav određeni su pravilnicima poduzeća koja gospodare gradskom kanalizacijom.

4.4.2. Glavni dijelovi kućne kanalizacije

Kućna se kanalizacija (slika 4.10.) sastoji od:

l. prijamnika otpadne vode (sanitarni ili uređajni predmeti sa sifonom); 2. horizontalne katne mreže koja osigurava odvod otpadne vode od prijamnika do

vertikalne kanalizacije (grane i ogranci); 3. vertikala s ventilacijskim dijelom;

4. glavnoga sabirnog kanala u najnižoj etaži (podrum, prizemlje) ili u tlu ispod objekta (temeljna kanalizacija);

5. slivnika i vertikala oborinske kanalizacije; neke zgrade u sustavu kućne kanalizacije imaju i pripadajuću dvorišnu mrežu, koja se sastoji od rigola ili slivnika za prikupljanje oborinske vode ili prikupljanje otpadnih voda iz drugih objekata istog vlasnika, na istoj lokaciji, dakle, pripadajuću vanjsku cijevnu mrežu i kontrolna okna;

6. priključka zgrade na gradsku kanalizaciju, tj. dijela od zadnjega kontrolnog okua do kanala gradske mreže.

VENTILACIONA KAPA

WC

Slika 4.10. Glavni dijelovi kanalizacije

u

OKNO

Osim spomenutih dijelova, kućna kanalizacija može u određenim uvjetima sadržavati i druge objekte, i to:

objekte i uređaje za djelomično ili potpuno pročišćavanje otpadnih voda prije njihova uvođenja u javnu kanalizaciju (predtretman otpadne vode);

objekte i uređaje za dizanje otpadnih voda na višu razinu - kućne crpne stanice

ako se u gradskoj kanalizaciji pojavljuje usporena voda ilije gradska kanalizacija plića od kućne kanalizacije;

82 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA

objekte za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabime jame, septičke jame,

male uređaje; objekte i uređaje za snižavanje razine i odvodnju podzemnih voda (drenažna

kanalizacija).

Efikasnosti ekonomičnost kućne kanalizacije ovisi o broju sanitarnih i uređajnih predmeta i izboru instalacijskog materijala.

Broj sanitarnih predmeta određuje projektant objekta- arhitekt, i to prema namjeni

objekta i broju korisnika. Broj ovih predmeta određuje potrošnju vode u zgradi,

odnosno količinu otpadne vode. Pri rješavanju sustava kućne kanalizacije dodatni problem predstavlja eventualno

prodiranje u prostorije plinova, nastalih razgradnjom organske tvari u kanalskoj mreži,

odnosno njihovo uklanjanje. Stoga je izuzetno važan dobar ventilacijski sustav. Ako se kućna kanalizacija ulijeva u gradsku mrežu, najčešće je riječ o sumporovodiku

~s i ugljičnom dioksidu co2, a ako je povezana sa septičkomjamom, može se javiti i metan CH

4• Da bi se to spriječilo, u svaki se sanitarni predmet ugrađuju sifoni ili

vodeni čepovi, odnosno hidraulički zatvarači. Svaki dio kućne kanalizacije ima svoje osobitosti i nazive, i to prema ulozi,

mjestu i položaju. Otpadna voda iz sanitarnih predmeta obavezno prolazi kroz sifon (poglavlje 2) i

prikuplja se u horizontalnoj katnoj mreži, odatle otječe u vertikale, priključene na

glavni sabirni horizontalni vod (temeljna kanalizacija), i preko kontrolnoga se okna

izlijeva u gradsku mrežu. Sustav kućne kanalizacije samo je djelomično ispunjen otpadnom vodom, a

preostali dio zauzimaju zrak i plinovi. Protjecanje cijevima promjenljivo je, i to s

obzirom na količinu i vrijeme. Ponekad je u cijevima samo zrak, a nekad su one ispunjene otpadnom vodom. Ove promjene izazivaju različite tlakove u cijevnoj mreži,

a i smetnje u funkcioniranju.

4.4.2.1. Horizontalna katna mreža Sastoji se od ogranaka, a služi za odvođenje otpadne vode iz prijan:mih posuda

(sanitarnih i uređajnih predmeta) do najbliže vertikale ili temeljnoga voda. U granama i sifonima mogu nastati začepljenja i šumovi pri protjecanju, a moguće

je i isisavanje vodenog čepa sifona (poglavlje 2.2.). Pravilno otjecanje otpadne vode, bez spomenutih smetnji, ovisi o vrsti sanitamoga predmeta, količini vode, načinu njegova pražnjenja, promjeru cijevi te duljini i obliku grane. Ako nije pravilno izvedena horizontalna katna mreža, tj. njene grane i ogranci, može doći do pojave isisavanja

vodenog čepa sifona, i to:

4· KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 83

samoisisavanje vodenog č . f, . odvodnu cijev ako J. e ona epa SI odna na~~aJe u slučaju protjecanja vode kroz

.. . puna vo e a mJe omogućen d d zrak CIJev t formira vodeni klip ko.. . kr ' . . . ovo a. Tada se u

· ~ . . . ~ 1 pn etan;u tza sebe t zaziva p d tl k Ak . . sruzeru pntlsak veći od visine vode " . . . o . a . o Je ova; (samoisisavanje) Ovome na . . l~ogkasa cepa, d~lazt do tstsavan;a vode iz sifona . d . . gtnJu Jev te sarntarne posude . . . m ucrrano (strano) isisavanj d ., . npr. urmvaoruc1

; vodenog klipa pri pražqjenj~: e~og c~pa s~fona nastaje pod utjecajem pojave

razni sanitarni predmeti spoieni n g. tusd~t~ predmeta. To se događa ako su

l. . :J a IS IOlllCU ogranka a nij. e · d ~ava;uće povezivanje s atmosfer ( dzr ~. . , . ostgurano za ovo-

om o aciVanJe), (slika4.11.).

Slika 4.11.1. Odvodna cijev bez ventilacije [ll J Slika 4·11.2. P~jena kombi sifona

Na slici 4.11. prikazanje sluča· strano a . . .. sifona. Na odvodnu ciiev bez t~! .. g. (~duciranog) ISisavanja vodenog čepa

:J ven 1 aCIJe prikl;uč · · 1. varajućim sifonirna Kad se . l" I . ena su tn IZ J evna mjesta s odgo~ . .. . u IZJev naglo Ispusti odred k ! ...

pn sh;evanju u vertikalnu ciJ·evpr d 'b . . . ena o Icma vode, ona će . . . e so om Izgurati zrak Izmeđ 1 . 1 , . . ~ vodu 1Z Sifona 13. Obratno će se dogoditi u di. l . . . . u li ?'.a to ce IStisnuti izljeva Il u kojem će se kao pos!J'edica t k Jed u CIJ_ev~ I~nad točke ISisavanja sifona

p · . . 0 a vo e po;av1t1 vakuum rom;ena pntisaka u sustavu kućne kanali .. " .

mjeničnog upuštanja tople odnos_ hladn zaCIJe ~oze se dogoditi i zbog nalz-širenje zraka u cijevno1 mreži . taknođ e"v~e, što.•ma za posljedicu skupljanje i

• J I o er moze Izazvati par · · . . posljedice termičkih utjecaja. emecaJe u stfomma. To su

Pojava se može izbjeći · · k . . venti.lom),kojispriječavaisi~==n: o~bl Slf~na (sifon ~k~mbinaciji s odušnim eliminim šwnove u odvodnom s~ v . en~ ~a Sifona, prodiran;e neugodnih plinova,

vu I ne ~eva dodatno odzračivanje (slika4.11.2.).

l

.l

84 BOŽENA TUŠAR: KUC14A KANAUZACUA

3;tK~IP ~V G

VODENI KUP

G - grana, OG - ogranak, V - vertikala

Slika 4.12. Mogućnosti izvedbe grane [91

Grane mogu biti položene koso, horizontalno ili vertikalno lomljene ili složene. Na slici 4.12. prikazane su neke mogućnosti izvedbe grana. Pri tome je najbolje

položena grana u rješenju pod 1., jer sprečava samoisisavanje sifona (nastaje usporavanje toka vode zbog gubitaka na priključku). U slučaju 2. vertikalno skrenuti ogranak pri protjecanju omogućava formiranje vodenog klipa u vertikalnoj dionici, a sam vodeni klip izaziva isisavanje vodenog čepa sifona. Da bi se to spriječilo, valja povećati promjer grane i ogranka, ili, ako je sanitarni predmet više od 5 m udaljen od

vertikale, izvodi se posebno odzračivanje. Pn tzv e db t kOse grane, slučaj 3 ., takOđer se zbog povećane brzine vode i moguć-

nosti nastajanja vodenog klipa poyećava mogućnost isisavanja vodenog čepa sifona. Priključenjem dvaju sanitarnih predmeta na vertikalni ogranak. slučaj 4., izaziva

se inducirana isisavanje vodenog čepa sifona. U tom slučaju treba povećati promjer

vertikalnog dijela ogranka ili također postaviti poseban odušni vod. Na samoisisavanje utječe i oblik uljeva grane u vertikalu, koji može biti izveden

lukom od 45o ili račvom od 45°, što zbog veće brzine pri uljevu povećava samoisisavanje sifona, a istovremeno smanjuje pritisak u vertikali i inducirana isisavanje. Uljev preko račve od 70° ili 87° smanjuje samoisisavanje čepa sifona i omogućava bolju ventilaciju grane i vertikale. Najprikladniji je nagib grane ili njenog dijela 2%

ili l :50. Što je nagib veći, grana mora biti kraća. Duljina grane ogramčena je upravo radt izbjegavanja pojave samoisisavanja

sifona. Ona svakako zavisi od njena promjera i nagiba. Duljina grane, odnosno udaljenost izljevnog mjesta od vertikale, ograničuje se da ne dođe do pojave samo-

isisavanja (tablica 4.1.).

Tablica 4.1. Najveće udaljenosti između sanitarnog predmeta i vertikale [6] (od osi izljeva do osi vertikale)

. $ [mm]J!fane Udaljenost [cm)

32 90

40 120

50 170

75 210

100 330


. ~noge zemlje u svoje propise unose ova o ani~ . . . naJ vece udaljenosti između . ·z~· . gr cenJa. U tabhci4.1. navedene su

OSI 1 Jeva samtarnog predmeta · . . američkim propisima N. . . . I os1 vertikale prema važi i u nas (ali ne kao.pr~e~ač~ ~roptsl dopuštaju najveće udaljenosti od 5 m, što

. p1s, vec Je to preporuka komunalnih d , ) , . propis~m udaljenost je definirana na 4 m. . po uzeca . ;::,vtcarskim

Isisavanje vodenog čepa .fi ~ . . .. i to ako J· e ogranak,· . SI okna moze se poJaVIti l pri prolazu vode kroz vertikalu spunJen zra om a ·· d ~ · • (slika 4.13.). ' DIJe o usmm vodom povezan s atmosferom

/ /

/ /

/

/

/

Slika 4.13. Isisavanje sifona ogranka pri protoku vode vertikalom [ 11 J

4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija

Vertikalnu kanalizaCiju čin k r k . ulijeva voda iz sanitarnih i ure~a·= t~ OJe se: preko ~orizontalne katne mreže, (temeljnu kanalizaciju) VertikaJ J p ed:U~ta I odvodi u glavne sabirne kanale što prodiru kroz krovnu. konstruke.~e .produzuJ~ u odušne (ventilacijske) vertikale ventilacija). e~ u l završavaJU ventilacijslrim glavama (primam~

Prema vrsti otpadne vod 1 ]cu. . . kišne rt.k l ( e ~az l ~erno l poJedine vertikalne vodove i to· . ve 1 a e samo za ktšnicu) j ' ·

sanitarne vertikale.

Za pravilno funkcioniranje ovo a d .. l ku. . .. neke činjenice o protoku otpadn gd kriJe a ~ne kanalizaciJe potrebno je utvrditi

. . . . . e vo e oz vertikalu. ~likom ISpJhvanja toka vode kroz vertikale ustanovren . . .

u vertikalnu cijev, zavisno od količine . . ~ o Je .da pn ulj evu grane više ili manje ispuni presjek cijevi (slik:~~4 ~bl;,~t ulJeva l pr~mJ~ra vertikale, voda pred sobom zgušnjava i potiskuje zrak, š~ . . , tome s~ .oblikuJ.e vodeni klip, koji zrak se razrJ'eđuie a pn·n·sak .... o povecava pnhsak, a tza vodenog klipa

" • smzava.

J

l

86 Bo!ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLIA

pojava pri uljevu grane u vertikalu

MAKSIMAlNI SNIZENI PRITISAI<

POVIŠEN PfUTISAI<

Slika 4.14. Raspored pritisaka u vertikalnoj kanalizaciji s bočnim uljevom [9]

Mjerenjem pritisaka, koje voda izaziva pri protjecanju kroz vertikale, utvrđeno je da odmah iza uljeva, na pribi. 0,5 m, nastaje najveće smanjenje pritiska, koji se prema dolje povećava, a na visini od oko 2 m od dna vertikale prelazi preko normalnog atmosferskog pritiska u povećani pritisak. Na mjestu prijelaza vertikale u horizontalni vod dolazi do pojave usporene vode i povećanog pritiska (slika 4.14.).

Sniženi pritisak može izazvati inducirane isisavanje vodenog čepa sifona u sanitarnim predmetima na području sniženog pritiska. Da bi se spriječilo isisavanje

sifona, postavlja se sekundarri.3. odušna vertikala. Povišeni pritisak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona i izlaženje pjene od

detergenta kroz sifone. Zbog toga se u zoni povišenog pritiska ne smiju priključivati sanitarni predmeti nego se oni moraju priključiti izvan ovoga područja.

Budući da se pregibi vertikala ne mogu uvijek izbjeći, preporuča se da kut pre giba bude najviše a== 45°, a bolje je a== 30°, jer tada nema znatnijeg povećanja pritiska u vertikali i utjecaja na sifone, pa se računa kao _Qaje takva vertikala ravna (slika 4.15.),

primjer l. i 2. 2 3

Slika 4.15. Sheme pregiba vertikale

4• KANAUZACLISKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 87

Ako je kut skretanja veći d 45o · · . prijelaza vertikaln h . o '~nrnJer 3, nastaje povećani pritisak na mjestima oga u onzontalru vod Na tom · . .

smije priključiti direktno na vertikal . , . se mJeStu samtami predmet ne . b . . U. vec na honzontalni dio d b· d ši tz aciVanJa sifonske vode Prikl' čak ~ . . • a ne 1 o o do odvodne cijevi ili spajanje~ s .:a se r;;;_ze ~~esu postavljanjem premoštenja (slika 4.16.). am og pre eta Izvan područja povećanog pritiska

Pri svakom prijelazu vertikale u horizo Ini d . katu, nastaje kritična ritisnutazo .. nta . vo.' bez ob~rra na to na kojem je (slika 4.16.). p na, u kOJOJ se sarutarru predmetme smiju priključivati

. Za vis~ke objekte preporuka je da na svaka četiri kata ve . izmaknuta, 1 to ugradnjom "etažer " d. . . . rtikala bude blago otpadnih tvari i poništenja kinetič~ 'ra l s~anJenJa brzme, sprečavanja segregacije podnožje cijevi. e energiJe pada, koja može pogubno utjecati na

------:;t---i&&-.. ---------------------------

u l

~~ ~ ':l __ J __

l'

kontrakcija E odvodne cijevi.~

A

<2,0m

Slika 416 Prim' • . · · Jer premostenJa odvodne cijevi [ 16]

88 BOtENA ll..ISAR: KUĆNA. KANALI2ACLJA

. kad . abimi vod ispod podrumSkog Sanitarni se predmeti u podrumu, u slučaJU Je s . abirni vod.

. 'sk rikl'učuju na vertikalu nego na s poda, zbog pojave povećanog pnb._ a ne p ~ . svom položaju mogu biti

Kišne vertikale ovisno o vrstl krova na obJektu, p~ema . ka . vertikale . . .' ·e vertikale vrijede tsta pravila o I za

vanjske dt unutarnJe. Za unutarnJ . l 'č • , l' ene ilt. plastične, pa se zbog · k kiš vertika e naJ esce tm - .

otpadnih voda. VanJ.S ~su"' ,ne. ··e rikl'učka na sustav kanalizacije u donJem opasnosti od meharučkih ostecenJa pn J p . J sta 't' cijevi od lijevanog željeza. dijelu, i to na visini 150 cm ~d te~a, moraJ~ ~ ~~;nim vertikalama, prihvaćaju

Oborinske se vode, u qešenJlma s van~ .. s m ikal e uvode otpadne vode limenim žljebovima ispod krovne strehe. U kisne se vert e n

(posebno obrađeno u poglavlju4.4.2.4.); . . . . ifona treba sve vertikalne . T . kanalizaciJe 1 sprecavanJa ISisavanJa s . .. kim T

Radi ventl ~:m-Ja rovedene cijevi nazivaju se ventilactJS I l

:~~:::::~~!~::~~'!~!aju ventilacijskom :::e~:~i:~:l~astaju Ventilacija kanalizacij~ služi za o~v:_ph~~:~~ :;J:tvaraneug~dan vonj, što ga

razgradnjom organske tvan u otpadnoJ~ I, pn ... . č' produženjem vertikale .. . . . ade NaJJednostavmJIJe na m . ..

treba što pnJe tzvestl.IZVan zgr · .1

. . Po načelu primarne ventilaciJe iznad krova. To se naziva primarnom ventt ~CIJ~~-

• . . kna gradske i dvorišne kanaliZaCIJe. odzracuJU se 1 o ~.l

~100 mm v

d d zraka u mrežu i odvod i nje [ll] Slika 4.17: Ventilacijska kapa za ovo

\

4. KANAUZACLISKI SUSTAVl URBANIH SREDINA 89

Ventilacijski vodovi omogućavaju ulaz zraka u kanalizacijsku mrežu i njegovo izlaženje iz nje. Kad se sanitarni predmeti ne upotrebljavaju i kad nema dotoka otpadne vode u nju, cijevna je kanalizacijska mreža prazna. Ćim počne ulijevanje otpadne vode, izvjesna količina zraka mora izaći iz cijevne mreže, a na njegovo će se mjesto u nju usisati jednaka količina zraka.

Ventilacija služi i za izravnavanje pritisaka pri protjecanju otpadne vode. Raspodjela pritisaka u vertikalama prikazana jena slici 4.14. Snižen pritisak izaziva isisavanje vodenih čepova sifona, što ima za posljedicu izlaz plinova u prostorije, a povećani pritisak izaziva izbacivanje otpadne vode iz sifona. Ovo se sprječava izravnanjem pritiska s atmosferskim preko odušnih vodova.

Ventilacija može biti izvedena kao primarna ili sekundarna. Za primarnu se ventilaciju vertikale provuku iznad krova i na njih se postavi ventilacijska kapa. Ovaj je sustav razvijen i primjenjuje se u srednjoj Europi.

Sekundama se ventilacija izvodi tako da se uz svaku vertikalu kanalizacije postavlja paralelna odušna cijey, koja je barem u svakom trećem katu spojena s vertikalom. Na taj se način izbjegava isisivanje sifona koje bi moglo nastati uslijed podtlaka stvorenoga istovremenim ispuštanjem otpadne vode u različitim katovima zgrade. Spoj odušne cijevi s vertikalom kanalizacije treba izvesti s nagibom prema glavnoj vertikali da se spriječi prelijevanje otpadne vode u odušni sustav. Ovaj je

sustav razvijen u Americi Na slici 4.18. prikazane su dvije mogućnosti izvedbe sekundarne ventilacije.

Sekundarna ventilacija obavezna ·e i u nas i to za sve ob· ekte s više od pet etaža, !.. najmanji JOL presjek mora bih 70 mm.

Posebnu vrstu ventilaciJe predstavlja sustav "SOVENT'' (razvio ga je Švicarac F. Sommer). U takvoj je ventilaciji primijenjen poseban element- Sovent-račva- koji na utoku e u vertikalu ima pregradu, pa voda prilikom ':lli· evan· a ne može vodenim klipom zatvoriti cijeli presjek cijevi. o se ostgurava obro odzračivanje primarnom V@tilacijom, a smanjuju se mogučnost pojave sniženog pritiska i opasnost od isisavanja vodenog čepa sifona.

Za odvod zraka na_prijelazu vertikale u horizontalni sabirni vod primjenju'e se Sovent-deaerator, koji odvaja zrak od vode i omogucava nJegovo o v enJe odušnim

Vodom... --·----..,........ Pri primjeni primarne ventilacije, radi zaštite vodenih čepova sifona od samoisisavanja, vertikale treba tako hidraulički dimenzionirati da se nikad potpuno ne ispune vodom, već da voda teče uz stijenke, a u cijevi ostaje određena količina zraka koji cirkulira u vertikali.

Niža cijena izvedbe prednost je sustava primarne ventilacije, a manja sigurnost od pojave isisavanja sifona sanitarnih predmeta njena je mana.

90 BohMA. TUSAA: KUĆKr\ KArWJZACUA

;;_glavni

/ -······"-·········

'llt-~~d~ru~g~i vod ventilacije R l Razvodne q:ane ~ \ r-Drugi ventl.L

( 1:1 \t_ vod, odvojen

t '"l __ !_~ _______ / ____ _

'

. ; -~i~-~-~\_ -____ -__ // _________ _

SUka 4_18. Sekundama ventilacija [16]

sovent .. račva sovent- deaerator

Slika 4.19. Ventilacija sustava "Sovent" [9}

\


Sekundarna ventilacija pruža veću sigurnost od isisavanja sifona, ali zbog dvostrukog sustava cijevi zahtijeva i znatno v~će troškove U najnovije vrijeme i na našem se području nude i ugrađuju automatski odušni ventili Studor, koji su prije tridesetak godina patentirani u Švedskoj (EN 12380), Proizvode se dva tipa. Maxivent se ugrađuje na vrhu vertikale, pri čemu nema potrebe za prodor kroz krovnu konstrukciju. Ventil se u zgradama s klasičnom krovnom konstrukcijom smješta u potkrovlju, ili u zidu sanitarnog čvora, osiguran rešetkom koja omogućuje pristup zraka ventilu, ili u instalacij skom vertikalnom oknu.

Drugi je tip automatskoga odušnog ventila Minivent, koji se, prekriven rešetkom radi pristupa zraka, postavlja na odvodnu cijev pojedinoga sanitarnog predmeta (umivaonika, sudopera, ... ) ili u vertikalno instalacijsko okno.

NEMA PRODORA KROZ KROV

KAT

P RIZ:

S TUDOR :.;...: MA.XI-VENT

Slika 4.20. Primjena odušnog ventila Studor (7]

STU DOR MINI-VENT-

STU DOR MIHI•\IENT

4.4.2.3. Sabirna horizontalna kanalizacijska mreža Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mrežu čine horizontalno položeni kanali u

zgradi, a u njih se ulijeva otpadna voda iz vertikala i eventualno direktno prildjučenih grana te iz podnih slivnika: Horizontalna mreža (temeljni vod) odvodi vodu u priključni kanal ili u dvorišnu kanalsku mrežu.

., '

92 BOŽENA TL.ISAR: KUĆNA KANAUZACIJA 4. KANALIZACLJSKJ SUSTAVI URBANIH SREDINA 93

Prema vrsti otpadne vode razlikujemo sa~ime vodove: \ sanitarni _ za otpadnu vodu;

4.4.2.4. Kućna oborinska kanalizacija

"Kiša donosi blagodat" kaže stara poslovica. Odnos prema ovoj prirodnoj pojavi veoma je važan za cijeli svijet.

kišni _ samo za kišnicu; . skupni- ujedno je i sanitarni i kišm.

. .. . . " u i od oda najniže etaže ili ovješena SabirnasekanahzactJalZvodtpolozenautl s_p p 1- kanalizacijom, a

o strop Sabima kanalizacija ispod poda u tlu naztva s~ tem~~op:tezima odvede iz · dn odu najkraćim putem 1 ravm zadaća joj je ~svu otpa ~- vfti .. nego i najbolja. Stoga mreža sabirnih vodova

zgrade. Takva Je ne samo naJJe ruJa mora biti jednostavna i pregledna.

v v

k. v. ' r.o. ....,

/ ti / priklj.

l ~-,

v v Slika 4.21. Sabirna horizontalna kanalizacija

. . d se voditi računa o: Prilikom postavljanja horizontalnih sabtm.ih vo ova mora konstruktivnim elementima zgrade;

hidrauličkim zahtjevima; . . . . .· . . . rria i fazonskim komadima; . st'-a izvedbe prema pnmtJenJerum CIJeVI mogucno "~~

montaži i održavanju.

. . .d · na razmaku SD-100 . . l' ara1 Ino s temelJ nun ZI o vuna, SabimisevoduviJekpos~vJap e ... d izbjegneu~ecaj slijeganjazidova. cm od njih, kako bi se omoguc~o ~akš~ ;pa~anJe lvij~e~ križaju pod pravim kutom, jer je

Sabirni se vodovi s temelJrum ZI ovuna u

tada prodor kroz zid ~aj~ać~. . bimo voda. Ako se ipak mora mijenjati, Treba izbjegavah miJenJanJe prav~ sa , . g di" usom ili u kontrolnim oknima,

najbolje je to učiniti pomo~u lukova sa sto vecim ra J

što je najpovoljnije rješenJe. b" . kišne mreže spajaju samo na ·v k · Š vitom SUStaVU sa Ime Se l . ku

U zaj.ednic om ~Jeb~ . č zbog začepljenja ili prevelikog otpora pn proto ' nivou sabune mreže, Jer l rna e,

mogla nastati ~oplava. . d kišnih i sanitarnih vertikala na skupnom vodu PreporučuJe se da razmak Izme u

bude najmanje 3 m.

Danas se sve više teži tome da odvodenje klšnice iz kuće bude što jednostavnije. Budući da je na zemljištu, na kojem je kuća izgrađena, tektonskim procesima, ispiranjem i taloženjem stvorena prirodna ravnoteža između oborina i otjecanja voda, tu ravnotežu valja i održati.

Širenjem gradova i gospodarskim razvojem u posljednjih nekoliko desetljeća znatno je poremećena ravnoteža između oborina i načina odvođenja oborinskih voda.

Brz razvoj gradova pridonio je brzoj odvodnji kišnice, a time je povećana opasnost od poplava i smanjena mogućnost prihranjivaqja podzemnih voda, što znači ugrožavanje dobivanja pitke vode.

U poglavlju 4.4.1. opisan je sustav kućne kanalizacije s obzirom na sustav gradske kanalizacije. Međutim u svijetu voda danas, zbog promjene kakvoće i mogućnosti njene upotrebe, postaje sve skupljom. Tako se sve više čuju razmišljanja o tome kako se kišnica ne bi smjela odvoditi u kanalsku mrežu, već da je treba zadržati u slivu, kojem i pripada, jer mogućnosti njene ponovne upotrebe mogu biti višestruke. U individualnoj stambenoj izgradnji posebno se preporučuje postavljanje spremnika za

sakupljanje kišnice, koja se može iskoristiti za zalijevanje vrtova ili pranje i čišćenje dvorišta_ Za ove namjene voda iz gradskoga vodovodnog sustava postaje preskupom, a štednja svih resursa iz biosfere, među kojima voda zauzima važno mjesto, osnovno je načelo današnjice.

4.4.2.5. Priključak na javnu kanalizaciju

Priključni kanal spaja kućnu kanalizacijsku mrežu s uličnim kanalom, odnosno s gradskom kanalizacijom.

Priključni kanal počinje u kontrolnom oknu u objektu, odnosno u dvorištu, što je i povoljnije, a završava na spoju s uličnim kanalom (slika 4.22.).

! prikliUČfi kanal O: l50mm minimalni nagib 1:50 { 2 %J -rt.

RO. L

~!. SUka 4.22. Priključni kanal

94 BOlENA ruSAR: KUĆNA KNWJZACUA

. di k , kanalizacije ali se projektira prema Priključni je kanal sastavrn. ? u~ne uli~ . k:anal,obaveznojezasveobjekte

propisima za javnu kanalizaciju. PriklJ_llČ~~e na cm

na području gdje postoji javna ~~IZ~C~J:· . kanalizaciju treba postupiti na U gradu Zagrebu pri izvedbi pnklJUC a na Javnu

sljedeći način: . . 113

_ . l' čnog kanala, računajući od dna javnog - priključak uvijek mora bttl na vtsme u l .

kanala; b· ti u kontrolnom oknu; . . . kanal~< 30 cm, priključak obavezno mora l . kan li akojeJavru 'f- . ,. k tr lnimoknimaJavne a-treba nastojati da priključci budu u postojeCIDl on o

zacije.

. . ~ alno oduzeće koje se bavi Priključne kanale, u pravilu, izvodi I održava komun p

kanalizacijom, ali o trošku vlasnika ~bj~e~taodr. ed . . . . alni promjer priključnog . vilnikom naJčesce UJe t nurum . l .

Komunalnim se pra . " . . 'b 2% ako ne postoje drugi raz ozt. kanala, obično je to $ 150 mm, a uobtcaien J~ _nag~. . mamo dva priključna kanala,

U djelnim sustavima gradske ana tzactJe I

raz bni za oborinsku vodu. . .. . . posebni za otpadnu odnosno, P?~se. . . ..,. . . č' i to ovisno o vrsti CIJeVI I

Kućni se kanal može na ubcru priklJUCitl na tn na ma,

promjeru uličnoga kanala. ~,

CD 30'

Slika 4.23. Priključak pomoću fazonskog komada

"'e se rimi jeniti kad se u ulici, u kojoj Prikliučak pomoću fazonskog komad~ mo~ p . 'li dmab priklJ-Učuju na

~ . · - k altzactJa pa se oru 1 o već postoje objekti, gradt Javna an. . ' t a priključak (slika 4.23.). gradski sustav ili je unaprijed ostavlJeno mJeS o z

Slika 4.24. Priključak bušenjem uličnog kanala

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 95

Bušenjem uličnog kanala izvodi se priključak na-već postojeću gradsku kanalizaciju, posebno ako je ona od betonskih cijevi. U tom se slučaju u zidu uličnog kanala, 30 cm iznad njegova dna, izbuši otvor, u nj se uvede priključna cijev i zatvori spoj (slika 4.24.).

~150mm

Slika 4.25. Priključak revizijskim oknom

Priključak se može izvesti i revizijskim oknom. Takav je priključak najčešće okomit ili pod kutom u odp_osu na gradsku kanalizaciju, također 30 cm iznad dna okna (slika 4.25.).

Ako se na gradski kanalizacijski sustav priključuje više objekata istog vlasnika ili više ulaza istog objekta, to se mora izvesti jednim priključnim oknom.

4.5. Dvorišna kanalizacija

Dvorišna kanalizacija povezuje kućnu kanalizacijsku mrežu s gradskom kanalizacijom ih, ako takve nema, s lokalnim uređajem za pročišćavanje otpadne vode.

Sva otpadna voda iz dvorišta i drugih površina oko zgrada istog korisnika odvodi se dvorjšnom mrežom.

Po opsegu dvorišna se mreža može raditi za:

jednu zgradu, s eventualno manjim sporednim zgradama;

skupinu zgrada, više zgrada u dvorištu, gdje mogu biti neko poduzeće, tvornica, škola, bolnica i sl.

Za projektiranje i izvedbu dvorišne kanalizacije vrijede pravila koja se primjenjuju i za javnu gradsku kanalizaciju (materijal, slivnici, kontrolna okna, nagibi i dr.).

Položaj kanala unutar skupine zgrada prikazan je na slici 4.26. Raspored ovisi o

reljefu terena, rasporedu zgrada, položaju priključaka pojedinog objekta, mjestima

prikupljanja oborinske vode unutar skupine objekata i o položaju drugih instalacija. Za dvorišnu kanalizaciju još je važno da kanali budu:

što kraći, i to zbog cijene, ali i radi boljeg funkcioniranja; paralelni s vanjskim zidovima zgrada;

96 BOžENA TUŠAA: KUĆNA KANALIZACUA

na primjerenom (2- 4 m) razmaku od zgrade (temelja) radi osiguranja odvodnih cijevi i zgrade; na najmanjoj, ali ipak dovoljnoj dubini; na primjerenom razmaku od korijenja drveća; te da ne budu na površinama predviđenima za buduću gradnju.

~------------------~ l l l i i i i L ___ _

r-, ,--, r-l l 1 1 L __ J 1 1 l l l l l l L_J : l [

l l l l l l

li8MlEl!.JJNJ,JlL L_ J 1 G~ ____ .fi.EQl.lb. !J_NJ..,LA ___ ~

ULICA

Slika 4.26. Situacija kanalizacije za skupinu zgrada [9]

Na području grada Zagreba uvjet je da odvođenje oborinske vode s dvorišnih površina, parkirališta i prometnica, koje pripadaju istom vlasniku/korisniku, bude prije priključka na javnu kanaliz~iju provedeno preko slivnika s taložnikom. Definirani su i tipski slivnik od betonskih cijevi, s oblogom od betona M-20 oko cijevi, te podloga od 20 cm. Dubina taložnikaje 1,5 m, a priključci moraju biti vodonepropusni.

4.6. Drenažna kanalizacija

Ako je zgrada locirana na padini brda ili općenito na takvom mjestu gdje je izložena procjedivanju vode sa strane, potrebno je, radi zaštite podrumskih prostorija od vlage i podzemne vode, osigurati odvodnjavanje, i to drenažnom instalacijom. Prije priključka na gradsku mrežu, voda prihvaćena drenažnim sustavima uključuje se u zajednički kanal, i to uvijek u sustav odvodnje oborinskih voda.

Drenažni vodovi mogu biti postavljeni oko cijele zgrade ili samo na onom dijelu odakle dolazi procjedna voda.

Drenažne cijevi (koje mogu biti od pečene ilovače, keramike, betona ili plastične) postavljaju se u blizini vanjskih temeljnih zidova. Dubina drenažne odvodnje mora se odrediti tako da i na najvišoj točki bude nešto niža od hidroizolacije poda prostorije,

koju štitimo. Nagib drenažnih cijevi je 1-3 °/ or/ Cijevi je najbolje postaviti na betonsku podlogu

radi osiguranja od ispiranja podloge. Cijevi se u rovu oblažu krupnim šljunkom ili tucanik.om do potrebne visine, a oko toga filtrom od krupnog pijeska u sloju debelom približno 20 cm (slika 4.27.).

-------------.... aa .......... a&m&lllfmw~,llllllllllllllll-

.

)

4· KANAUZACIJSJ(I SUSTAVI URBANIH SREDINA 97

ro------1 1/ /1

l l L----r--...J

-9-, D ·" renazni vodovi oko zgrade

Slika 4.27. Drenažni vodovi oko zgrade

.. Drenažni se vodovi priključuju na okna s talo... . . . . slijeva u kanal oborinske kanal" .. "]' . . zrucima, a IZ b.h se okana voda

""l~ • JZaclJe 1 1 zajednički kanal · v •

valJa paziti da drenažna kanali .. . u IDJesovitom sustavu. kak zaciJa bude Iznad kanal. . .

o se otpadne vode ne bi uliievale u dr v • IZ3CIJe za otpadne vode p t .. li "J enazru sustav

. . ~s ~JI mogućnost pojave usporene vode u d . . ... prikljucujedrenaža,zazaštitutr b . . . . _gra skoj kanahzaCIJI na koju se

d k .. . e a postaviti ručm Ili automat ki vo u, OJI ce prostoriju štititi od popla s zatvarač za usporenu eventualnog razaranja zbog .,, ka ve usporenom otpadnom vodom, a drenažu od

pnus . Ako nije moguć gravitacijski odvod iz dre ... kan . .. .

vode treba podizati u viši odvodni kanal U nazne . alizacye, procJed.ne (drenažne) d · . -. · tomslučajunećeb"ti · vo e, jer ce vtsma uljeva biti viš d . . I opasnosti od usporene

a o VIsme usporene vode (slika 4.28.).

1;:f d ti$ "' u~ '

,. j L,pr .....!Jo~ HL_ 7

ll

DRENA>NA KANAUZACIJA ========i!:::l

0 j

"'' tl """ Slik 4 • 8 .28. Crpna stanica na priključku dr -.>!.- • ••

en;u,ue kanaliZaCIJe

98 Bo1ENA TUSAR: KUĆNA KAHAUZACUA

. . ku· oj kanalizaciji 4.7. Specijalni objekti u en

4 7 l Kućna crpna stanica . al k • • • JC kan s og

. . o adne vode, odnosno prepumpav~ rene Primjenjuje se za dizanJe tp .. zbo veće dubine ili pojave uspo

sadržaja iz onih dijelova o~~ekta_ iz ko;~ ~e, od ~čne kanalizacije. Zbog pove~anih vode ne mogu normalno uliJevati u sablffil; uređaj treba u zgradi izbjegavati kad troškova i potrebe stalne kontrole rada, ov av

odje to moguće. . . adsko kanala ili zbog usporene vode u g Ako je, bilo zbog višeg priključka gr b" gktu neizbježno, treba paziti da sve gradsko,i mreži postavljanje crpne stamce _u o_?skie. budu tako i priključene. Prepum·

J ' ·kr '"''f gravitaciJ , otpadne vode, koje se mogu pn JU Ciki . . . . d kote dna gradskog kanala, odnosno

. d. otpadne vode OJI JC Ispo pava se samo onaJ

10 . . arene vode. ·

. d kote pretpostavl;ene poJ ave usp_. rvoara i manji potreban kapacitet tspo . v• t"" znatnomanJIVOlumenreze Na taJ se nacm pos tzu

crpki (slika 4.29). VERTIKALA

Slika 4.29. Kućna crpna stanica . b .ti na slijedeće: d· · umpavanJem, tre a Pazi . . v

Akosediootpadnevodemoraodvo thprep avanje se može upotrijebiti mena . o količini otpadne vode, za prepump O VISU O

ka ili crpka s elektromotorom; . b"ti lako pristupačna i dobro crp . . " rpna stamca mora 1 . prostorija u kojoj Je smJe~t~na e. .. tl"ena zaštićena od utjecaja smr~vtce,

. dno ili umjetno venblirana t os~tJe _J. 'adnih- oda au objektu smJeštena pnro .h obonnskih I o tp v ' , . . " . zaštićena od prodora podze~ , . . . a. Pristupi moraju omogucth unosenJe tako da buka ne smeta njegoVIm konsrucrm

i iznošenje crpki.

k . i može biti od čeličnog · · od crpnog bazena, 0J , · Kućna se crpna stanica sastOJI b treba odrediti prema sljedectm "li arrmr· anog betona. Volumen azena lima, betona 1

--------------------~Bm--·z·~·~·~~w~*M~tmt~®%ma~!~~~flllllllllllllllllllll

4. KANAliZACIJSKI SUSTA VJ URBANIH SREDINA 99

uvjetima: ručnim će se crpkama prazniti najmanje jednom dnevno, a crpkama s automatskom regulacijom do 10 puta na sat. Bazen treba ventilirati preko kanalizacijskih vertikala, odnosno iznad krova zgrade treba omogućiti vezu bazena s atmosferom. Ako je to moguće, treba predvidjeti preljev, i to na takvoj visini da ne bude moguće plavljenje bilo kojeg dijela objekta.

Kad nema uvjeta za preljev, što je najčešći slučaj, treba predvidjeti dovod "električne energije iz dva izvora (rezervni elektroagregat), ručnu crpku ili, u najlošijoj varijanti, isključenje vode zatvaranjem zatvarača na glavnom vodovodnom vodu.

U stambenim i javnim objektima poklopci iznad sabirnih rezervoara moraju biti nepro dušni za plinove (obično se primjenjuje dvostruki poklopac).

Ctpke mogu biti ručne ili automatske, za fekalne i muljne vode. Pri projektiranju crpki treba se pridržavati sljedećih pravila:

svaka crpka mora imati svoj usisni vod s proširenjem na kraju (bez usisne košare); crpke moraju biti potopljene;

obavezno valja predvidjeti rezervnu crpku istih karakteristika kao i u radne;

za ukJjučivanje i isključivanje crpki primijeniti plovak ili drugi automatski način; potrebno je pripremiti podatke za izradu projekta elektroinstalacije.

I električni onnar (komandni onnar) s elementima osiguranja električnog motora od preopterećenja i elementima za automatsko rukovanje stanicom također je sastavni dio kućne crpne stanice. Mora se dodati alannni uređaj za ručnu Cipku ili drugi način intervencije. Jednom u mjesec dana crpka se, radi provjere ispravnosti, obavezno mora nakratko uključiti.

Valja predvidjeti cijevi, fazonske komade i potrebne armature za priključenje na kućni kanalizacijski sustav.

U određenim slučajevima za priključenje sanitarnih predmeta, za. koje bi trebalo primijeniti kućnu crpnu stanicu, može poslužiti potisni kanalizacijski sustav koji prikuplja otpadne vode i izbacuje ih na visinu od 4 m i udaljenost do 50 m. Na naše su tržište dopremljeni iz Njemačke, gdje su i atestirani, a mogu se nabaviti pod nazivima Saniplast, Sanivelox ili Sanibravo (slike 4.30. i 4.31.).

Saniplastje upotrebljiv za tri razne namjene. Uređaj se sastoji od dviju komora, jedne za prikupljene otpadne vode i druge za smještaj motora. Plašt je od primjereno zaštićene plastike (slika 4.30.).

Saniplast 1. -sabire otpadne vode jednog zahoda

Saniplast 2. -sabire otpadne vode sanitarnog čvora bez kade ili tuša Saniplast 3. - sabire sve otpadne vode

Sanibravo je zahod, opskrbljen crpkom i drobilicom, također sabire vode svih Sanitarnih uređaja, uz mogućnost prihvata vruće vode, kiselina i masnoća (ovo se zapravo ne bi smjelo upuštati u sustav gradske kanalizacije), (slika 4.31.).

"i.

' l<

l 00 BožENA TU$AR: KUĆNA KANiLIZACUA

b . tpadne vode osim . l . . t značaJ·ke kao Saniplast 2, sa rre sve o Saruve ox rma ts e fekalnib, dakle, bez zahoda.

Slika 4.30. Saniplast

Slika 4.31. Sanibravo

. .. d tp dnih voda neodgovarajućeg sastava 4.7.2.ZdtitagradskekanalizactJeO o a . . . noće i druge tvan, koje

Otpadne vode često sadrže l~awte ~li .kis~.e =~~~:e~~:~ sustava i time skraćuju općenito nazivamo agresivnimazah,Jer.~ste~uJ: ~~e troškove održavanja glavnih kanala vijek njihova trajanja, odnosno tiJeVaJU o

gradskoga kanalizacijskog sustava. . .b da, ali u stambeno-poslovnim . d . adama nema agrestvru vo

U kućanskim o tp a nun v . . . o. ih se mogu ispuštati agresivne vode. objektima često su i zanatske r~toruc~, ~~k ~a rikfučenje, odnosno prije izdavanja

Grads~ korn~~a po~uzec~::;::~:e fz k~jih se ispuštaju otpadne vo.de suglasnosti za pnklJucak~ 1

za J ~ t ane Ispusti su posebno obrađeru u različitog sastava propis~J~ određ~e ?re ~~0199). poglavlju 9., a prema vazecem Pravtlniku

4. KANAUZACLJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 0 l

4. 7 .3. Povišena temperatura otpadne vode Ispuštanje u javnu gradsku kanalizaciju otpadne vode s temperaturom većom od

40° e najčešće nije dopušteno.

Povišena temperatura, naime, štetno djeluje na kanalsku mrežu. Cijevi se uslijed povišene temperature neravnomjerno šire i skupljaju, a to izaziva napukline i koroziju. Na spojevima zabrtvljenima asfaltom brtveni se materijal počinje topiti, pa kanalizacija na spojnom mjestu postaje propusnom za vodu. Povišena temperatura ubrzava biološke procese, koji izazivaju bržu potrošnju kisika i pojavu trule vode, a ponekad i zagušivanje mreže.

Topla otpadna voda može povremeno nastajati u kotlovnicama ili prilikom ispuštanja pogonske vode zbog kvara na instalaciji. Tada otpadnu vodu treba ohladiti miješanjem s hladnom vodom, a to se najčešće radi u posebnom bazenu. Takav je bazen, ako je namijenjen za malu količinu vode od l do 3 m3, smješten u objektu, a ako se radi o većoj količini, izvan njega. .

Nastaje li topla otpadna voda kontinuirano, kao npr. u praonicama rublja i drugdje, primjenjuje se postupak hlađenja. Pritom se nastoji da se voda upotrijebljena za hlađenje i sama zagrije i iskoristi, tako da je ovaj postupak ekonomski opravdan (slika 4.32.).

U vrijeme sve skuplje energije i problema energetskog onečišćenja okoliša, obveza je štedjeti energiju na svim područjima i iskorištavati već jednom upotrijebljenu energiju

akumuliranu u otpadnoj vodi. Znanstveno je utvrđena mogućnost iskorištenja čak 26% toplinske energije iz otpadnih voda, odnosno oko 4,6 kW dnevno po stanu [3].

Mogućnost dobivanja energije iz otpadne vode prikazana je na slici 4.32.

' t ".

27"~/i\ ;~ ~

fm· 3

-,___"..,. ___ _ ----,

l l

Slika 4.32. Iskorištavanje toplinske energije iz otpadne vode [3]

I. dotok otpadne vode

2. odvod otpadne vode

3. dotok hladne vode

4. odvod podgrijane vode

l,

'

l 02 B02ENA. TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

4. 7 .4. Agresivne otpadne vode Komunalna poduzeća ne dopuštaju upuštanje u javni kanalizacijski sustav otpadnih

voda u kojima su agresivne i štetne tvari koncentrirane iznad dopuštenih granica. Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama određena je dopuštena kakvoća otpadne vode prije upuštanja u javnu kanalizaciju.

Sastav otpadne vode nadzire se analizom uzoraka uzetih iz kontrolnog okna ispred

priključka na javni gradski sustav. · Agresivne vode nastaju u mnogim industrijama: kemijskoj, prehrambenoj i dr., u

tiskarama, laboratorijima, akumulatorskim stanicama, galvanizacijama, cinčaonicama itd., a i u malim privatnim obrtničkim radionicama, restoranima, pekarnicama i sl.

U svakom procesu rada, gdje se pojavljuje nekoliko različitih vrsta zagađenja otpadnih voda, uobičajeno je i stručno opravdano prikupljati ih u sabirnom baZenu ili oknu za egalizaciju. U oknu za egalizaciju (izjednačenje), mogu se miješanjem voda različitih karakteristika postići takvi rezultati da daljnja obrada i ne bude potrebna. Ovo se posebno uspješno primjenjuje prilikom snižavanja temperature i neutralizacije

miješanjem kiselih i lužnatih voda i sl. Za neutralizaciju otpadne vode upotrebljavaju se čvrsta i tekuća sredstva. Sredstvo

se mora dobro izmiješati s otpadnom vodom, a radi nadzora mora biti predviđena mogućnost izmjere pH faktora.~Neutralizacija je temeljni proces za sve daljnje

postupke obrade otpadne vode. Neutralizacija se obično obavlja u posebnim objektima, koje treba projektirati u

dogovoru s kemičarima, koji će odrediti sredstvo za neutralizaciju, količinu i vrijeme kontakta, a građevinar će predvidjeti za to primjerene objekte na kanalskoj mreži.

Okna za neutralizaciju obavezno treba ventilira ti, a sve ventilacijske cijevi i glave

moraju biti od materijala otpomog na kiseline. Posebno treba paziti da se za kisele vode upotrijebe cijevi, slivnici i uljevi od

materijala otpomog na kiseline. U pravilu, ovisno o vrsti i količini otpadne vode, a u skladu sa zakonskim i

podzakonskim propisima, te internim zahtjevima komunalnog poduzeća, za sve otpadne vode, koje se po svom sastavu razlikuju od kućanske otpadne vode, treba prije priključk~na gradsku G avnu) kanalizaciju ugraditi odjeljivače (separatore), koji

mogu biti različitih tipova.

4. 7 .5. Taložnici

Taložnici se mogu primjenjivati kao samostalni objekti, što uglavnom služe za odvajanje anorganskih tvari: pijeska, zemlje, mulja, pepela i sL, ali i organskili krutih čestica, što potječu iz klaonica, mesnica itd. Jednostavan tip taložnika prikazan je na

slici 4.33. Prilikom odabira i hidrauličkog dimenzioniranja taložnika mjerodavna je brzina

4· KANAUZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 03

-!.. l. taložnik

~~~~~&:J;-- 5. dotok ~ 6. odtok

SUka 4.33. Taložnik [3]

taloženja čestica, koja se može pretpostaviti: za krupni pijesak v = O, 1 mis za sitni pijesak v= 0,008 m/s za mulj v ~ 0,00015 m/s

7. rešetka

. Talo~ je ~b~~no sastavni dio drugih odjeljivača, npr. masti iz velikih kuhin· l restorana Ih odjelJ Ivača ulja, benzina i naftnih derivata. ~a

4. 7.6. Odjelj ivači masti i ulja (hvatala masti)

U ~ ~bj~kti~a ~ p~pre~mu toplih jela obavezno se ugrađuju odjelj ivači ulja i masti p~mJen~ o~ih odjeljtvaca treba voditi računa o visokoj temperaturi otpadnih voda.

što Je posljedica uporabe perilica za suđe i sve snažniiih sredstava za odmašć' . , Ak · d' l" • ' !VanJe -~~Je o Je!_I;,ac m~sti preblizu perilici, zamašćene vode prolaze kroz n·e ~

p~c~ bez pro~tscavanJa, a masnoće se počinju izdvajati tek u cjevovodu pri~o~ ITUJeSanJa s drugim otpadnim vod . dn . . . . ama mzvo 0 od ugrađenog hvatala masti Zbo toga ~~JelJ IVač masti mora bi~i nešto veći od proračunate veličine a na d.ov d g ~sc~ne otpadne vode treba izvesti barem jedno kontrolno okno sa ;te eni co

0 u

naJmanJe 15 cm, koja služi kao taložnik i s obveznim prirodnim 'Ji . dnimp m, od \l !'č. d' l" 1 ponu oduškom.

e I ~a ~.~e~tvačamasnoćeodređuje se prema protoku i vremenuzadržavan·a Ako Je vnJeme zadržavanja 3 min, korisna površina hvatala masti iznosi ~ .

F~0,25 m'/1/s.

Minimalni protok q ~2 Vs do 400 obroka, a za svakih da!J·n;ih l OO obrok d d . se 0,5 Vs. Cl a o aJe

Ulazna brzina v= 1 m/s.

ugos~t:~::::~e~:~::~~~~:~~~aS:J.::ažrikla .• ~e~~~ z~atskih rad~oni~~· 'ed' k v • • • P ~uctu na javnu kanalizaCIJU J mopre otalom.tkazaodvaJanJesuspendiranihčestica. d" l" č . . i drugih štetnih tvari. l o Je~tva a masti, benztna

l Q4 BOžENA TIJSAR: KUĆWI. KANALIZACIJA

o N

o "'

o· N

o N Ml 25

,. 20 ~ 20 j•

l. 20 ... 1 1

'20 ' 70 , 1

J l -~ . -+-il-· : ~i::J:j-

l l

Slika 4.34. Hvatalo masti

50

107

147

' '

armirano bt t. poklopce 2w:75w:QOcm

J~, 30 ' so

v 20 l. .. )l

~,20 l

",20 .. 1 'l

- ·--

o o N N

~

~ ~

~

"' ... -'l<

o ao

4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 05

4.7.7. Odjeljivači benzina i naftnih derivata

Benzin, benzol i razna laka ulja tekućine su koje brzo hlape i u dodiru sa zrakom stvaraju eksplozivne pare. Stoga nije dopušteno njihovo uvođenje u gradsku kanalizaciju.

Odjeljivači benzina slični su odjelj ivačima masti, s razlikom što nije potrebno prethodno hlađenje otpadne vode u kojoj ima benzina i drugih lako zapaljivih tekućina. U takvim objektima treba obavezno smanjiti brzinu protjecanja, da izdvojene tvari ne mogu isplivavati.

Ovakvi se odjeljivači ugrađuju u garažama, automehaničarsk:im radionicama, praonicama automobila, na benzinskim crpkama i drugim mjestima.

Slika 4.35. Odjelj ivač benzina (Passavant) [9].

4.7.8. Odjeljivači !kroba

!.dotok vode

2.izdvajanje isplivavanjem

3 .plovak kontrole otjecanja

4.odvod vode

Odjelj ivači škroba postavljaju se u velikim kuhinjama uz ljuštilicu za krumpir. Škrob, koji bi se direktno ispuštao u odvodnu cijev, ubrzo bi izazvao njeno začepljenje. Ispred odjeljivača škroba obavezno se postavlja taložnik.

Proizvode se tipski odjelj ivači sljedećih dimenzija:

Lx b= 155x6Jcm ili 180x76 cm h= 95 ili 108 cm teški 320, odnosno 440 kg

Slika 4.36. Odjeljivač škroba (Passavant) [91

Da bi odjeljivač škroba pravilno radio, treba ga redovito čistiti.

l Q6 BalENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

4.7.9. Odjeljivač sapunice . . .. . . . rubi" a za odvajanje sapunice i mulja pnmJenJUJU

U javnim kup~mcama_I_ praomcar: i tvavaju, a mulj se taloži na dno. . . . se odjeljivači sapuruce. U n Juna sapuru sp kutna ili kružna oblika. DimeDZJ.omraJU

Ovi se ob;ekti obično grade od betona, pravo --~~-vanJ· a ' · "edn dn om vremenu :t.aWLa • lič . . tpadne vode 'J o evo se prema ko lDl o

•h"'""'

~ ~

="' eJ. ~l - --· ~

Slika 4.37. Odjeljivač sapunice [9].

Literatura: .. l. tvornica i usamljenih zgrada, Prva knJiga,

l. Broz R.: Kanalizacija w-:adov~ ngraas:fe~ina FNRJ Beograd, 1950. god. . Izdavačko preduzeće mirustars a. ~ . h· . . ! sku i sanitarno-tehničku ocJenU

h b. k t ·Pnrucnik za tgtJen 2. HigiJena građevni 0 'l~~ a,._ .. Beo ad-Zagreb, 1949. god. .

građevnih objekata Medicmskaknjtga, gr. d . b d vii Alfa Bratlslava, 1988. 3. 4. 5.

6. 7. 8.

. ' dro ~ k K- Tehnieke zana ema u o . .' 85 od Kucbel, J; Fmla, J; On use , h. 'k kripta fakultet Sarajevo, ll. dio, 19 . g . Kurpjel Branko: Osnovi hidrote m _e, s /" . elia Građevinski fakultet Beograd, Mil . . . M. SnabdievanJe vodom t kana lsan;e nas ;.r , OJeVlC .. ;.r

1987. god. . d PHCC ASPE 1975. National Standard Plu~ungyC~ e, . -atski ~stalater, (VII), br. 3. Zagreb, 44-46. Marinčić, L.: Autorski odusru venttl, ~ • . ·avnu kanalizaciju (Sl. gl. grada Pravilnik o sastavu otpadnih voda ko;e se upusta;u u J .. O

Zagreba br. 24177). . .. d ma Građevinska knJiga Beograd, 198 · Rad . , M . Vodovod i kanallzacya u zgra a • 9. ome, ..

d . .. Udruženje slušača tehničkog go · d d ·e Il 2 dio vodovod i kanaliZaCIJa, l O. Rieszner V.: Vo ogra n; .

fakulteta Zagreb, 1930. ~~- ~ . IV razred građevinske tehničke škole, Beograd, TađićD.:Kućneinstalacye,Uđžbenikza · . .

IL e rt 65 od da ?Agreba etv 1 19 . g . . ' b' katakanalizacifskogsustavagra ' 12. Tušar B.; Bjegovtć, D.: __ Tra;n~st o ~e 6 -13 6.1998, 327·334.

opći sabor HDGK, BnJunski otoci.' MIL h.l I .. Stokovanie a čistenie odpadovych vod, . . R nak D. Namer J., o er ..

13 .. Urcikan P., us. ·•. . Bratislave, Stavebna fakulta, 1991. . . Slovenska technicka um v erzi ta~ . . ROEVAC-ROEDIGER GmbH, GrađenJe uređaJa,

14. Vakuum-tehnika, poddačna kanalizaClJa, .

prosped ~ M . Kanalizacija (rukopis predavanja), Fakultet građevinskih znanosti u 15. Vo opiJa, ..

Zagrebu, Zagreb, 1978. . Wavin AS/program, katalog prOizvoda.

~~: Zakon o vodama, NN br. 107/95.

5. HIDRAULIČKI PRORAČUN KUĆNE KANALIZACIJE

Proračun kućne kanalizacije provodi se radi odabira cijevi primjerenih promjera kako bi se otpadne vode iz svih sanitarnih i uređajnih predmeta odvele iz objekta bez

zagušenja pri otjecanju i uz takve pritiske u mreži koji neće izazivati isisavanje sifona. Kanalizacija se projektira i izvodi tako da otpadna voda teče kroz kanale gravi

tacijom sa slobodnim vodnim licem. Uobičajeno je da cijevi budu ispunjene do otprilike polovice promjera, a brzina otjecanja ovisi o nagibu ~la.

Dok sanitarni uređaji nisu u upotrebi, cijela je mreža ispunjena zrakom, a kad se u ~u upusti otpadna voda, zrak i plinovi moraju izići iz nje.

Protok se u kućnoj kanalizac;ijijavlja povremeno, a to izaziva stvaranje vodenih

klipova ispred kojih se javljaju područja povišenog pritiska, a iza njih područja sniženog pritiska. Da se otklone sve negativne pojave i da se dobije kanalizacija s

najmanjima potrebnim presjecima kanala, treba poznavati više promjenljivih elemenata, od kojih su važni:

promjenljivost protoka;

neravnomjemost protoka (neravnomjemost upotrebe);

promjenljivost broja osoba koje se služe sanitarnim predmetima; raznolikost sanitarnih predmeta i uređaja; promjenljivo trajanje upotrebe sanitarnog predmeta; ispunjenost mreže zrakom i plinovima.

Zbog raznovrsnog sastava otpadne vode i spomenutih pojava veoma je teško točno obuhvatiti sve hidrauličke pojave u mreži, koje se odvijaju prilikom protjecanja i koje su često promjenljive, pa nije moguće dati podatke o dimenzijama kanala koji bi se zasnivali na točnom hidrauličkom proračunu.

Obično se dio proračuna kućile kanalizacije utvrđuje na iskustvenoj osnovi, a

pritom se uzimaju u obzir vrsta i broj sanitarnih predmeta, prosječna količina potrošene

vode u Vs ili broj uljevnihjedinica, režim upotrebe vode, vrsta i nagib kanala, materijal cijevi (hrapavost), punjenje kanala i dr.

Kanalizacijske se mreže unutar pojedinih objekata izvode već dugi niz godina, pa postoje i dugogodišnja iskustva, ispitivanja i provjere, što daju podatke o prosječnim količinama otpadne vode za svaki sanitarni i uređajni predmet, protok u l/s, uljevne jedinice, odnosno ekvivalentne faktore pojedinoga sanitarnog predmeta.

U Hrvatskoj dosad nisu doneseni nikakvi zakonski propisi o dimenzioniranju _kućne kanalizacije. Na području grada Zagreba primjenjuju se "Smjernice za izvedbu interne kanalizacije", prihvaćene još davne 1969. godine.

l 08 so!ENA ruSAR: KUĆNA KANAUZACIJA

. . . ·e rema spomenutim smjernica-Ovdje ćemo prikazati iskustveno ~ellZl~m~an~ ~i u nekim drugim europskim

ma, a i propise Republike ~jemač~~· ~OJI s~=b:ut986, koji se odnosi na kanalizemljama. To je njemački mdustnjski stan

zaciju zgrada i parcela.

5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada

Zagreba . .. , . .. u adu se Zagrebu najčešće određuju na osnoVI

DimenziJe kucne kanalizaciJe ~ . . . . . kvivalentni faktor poje-. . k-· sunavedemmimmalmpromjerie k

ovih smJernica, u OJIIDa .. ~· dal' ·e dimenzioniranje kanalizacijs e dinoga sanitarnog predmeta, koJI sluzi za JnJ

mreže.

. · di ih 1·tamih predmeta i . . . - rikf ~ ih odvodnih cijeVI poJe n san Tablica S.l. Mmrmalru pro~J7~ p . JUCD • •

. 'h vi pripadaJUCl ekvtvalentru fakton [ 41 OJI O

Minimalni promier Ekvivalentni faktor

Vrsta sanitarnOg predl:reta priključka odvodne pojedinoga

cijevi sanitarnog ,, [mm] predmeta

[FJ

l Ručni umivaonik

30 J. 3<l-50 -2. Vodoskok za piće 30 2 3. Normalni umivaonik

30 2 4. Bide 50 -5. Korito za pranie

50 -6. Sifon u podu kao snoredni odvod

3<l-40 4

7. Kuhinjski jednodijelni sudoper 3<l-40 -

8. Pojedinačni pisoar 50 -9. Kuhinjski izljev

50 -JO, Tuš od sifona dalje 6

Kuhinjski dvodijelni sudoper 3<l-40 JI, 50 -12. Sudoperi u velikim kuhinjama

13. Kuhinjski sudoper kombinirani, s 50 -

izljevom 70 -14. Odvod u nodu

50 7 !5. Kada i podni sifon

70 8 !6. Skuuni pisoari

100 JO 17. Zahod 18. Skupina uređaja u stanu s od~odom

100 12 u jednu odvod.nicu (bez obrua na ev. veći zbir ekvivalentnih faktora)

5. HIORAUUCKI PRORAĆUN KUćNE KANALIZACIJE } 09

Pošto se prema tablici 5.1. odrede minimalni promjeri priključka odvodnih cijevi za pojedini sanitarni predmet, pristupa se dimenzioniranju kanalske mreže, grana, vertikala i sabime (temeljne) kanalizacije.

To se radi tako da se zbrajaju ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta koji dolaze

na zajednički vod, pa se prema tablici 5.2. utvrdi potreban poprečni presjek horizon

talnoga ili vertikalnog voda. Ako bi se pritom ustanovilo da je potreban promjer cijevi

manji nego je to utvrđeno tablicom 5.1., treba zadržati onaj naveden u tablici 5.1.

Tablica 5.2. Dimenzije vodova za otpadnu vodu [4]

Dopušteni ukupni broj ekvivalentnih faktora F za Promjer cijevi horizontalne vodove vertikalne vodove [mm]

l JO - 50 2 25 40 70 3 100 150 !OO 4 270 400 125 5 600 900 150

Maksimalno dopušteno prekoračenje ekvivalentnih faktora za promjer cijevi

'f> 70 mm iznosi do 5%, a za veće promjere do 10%.

Ako se izljevi iz stana uključuju u više vodova, za dimenzioniranje su mjerodavni

pojedinačni ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta. Za svaki zajednički cijevni vod uzima

se u obzir najviše 12 ekvivalentnih faktora jednoga stana, pa i onda kad se zbrajanjem

pojedinačnih ekvivalentnih faktora dobiju veće vrijednosti (tablica 5 .J., redni broj 18).

Na ovaj se način odrede dimenzije cijevi kućne kanalizacije za otpadne vode.

Posebnu pažnju treba posvetiti dimenzioriiranju sabime horizontalne kanalizacijske

mreže, odnosno za odabrane dimenzije treba predvidjeti i primjereni nagib cijevi.

Tablica 5.3. Nagibi sabime (temeljne) horizontalne kanalizacijske mreže [4]

Promjer cijevi Normalan nagib Izuzetan minimalni Maksimalni

~ nagib nagib [nun] [%] [%] [%]

50 3.5 2,5 15 75 2,5 1,5 15 100 2 1,2 15 125 1,5 1,0 15 150 l 0,8 15 200 0,8 0,6 15

Izuzetan minimalni nagib iz tablice 5.3. može se primi jeniti samo ako je gradska

. kanalizacija visoko položena i jedino u slučaju primjene ovoga izuzetno ga minimalnog

nagiba moguć je gravitacijski odvod otpadne vode. Za promjere cijevi veće od 200

mm nagibi se određuju prema uvjetima za izvedbu javne gradske kanalizacije.

ll 0 B02ENA T\JSAA: KUĆAA KANALIZACUA

Sabirna (temeljna) kanalizacija postavlja se na dubinu k~ja će omogućiti gravitacijsko odvodenje otpadne vode iz objekta i pripadnog dvorišta, uz zadovoljavanje i

drugih uvjeta, npr. priključka najnižih etaža, utjecaja temperature i dr.

5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986.

Ovaj se propis zasniva na količini otpadne vode koja otječe iz sanitarnih i uređaj nib

predmeta, a prema priključnim vrijednostima

AW, u 1/s, prikazanih u tablici 5.4

Njemački standard pri određivanju dimenzija pojedinih dijelova kućne kanali

zacije uvodi priključne vrijednosti AW s s pripadajućim količinama otpadne vode u l/s iz pojedinoga sanitarnog predmeta. Zbroj prikl j učnih vrijednosti (AW s) daje protok

prema kojem se određuju dimenzije vodova, a pri tome se vodi računa i o isto

vremenosti upotrebe sanitarnih predmeta. Postupak dimenzioniranja prikazanje u nastavku. Zbrojem vrijednosti AW, ii tablice 5.4. dobit će se količina otjecanja ~·a iz te se

vrijednosti određuju poprečni presjeci cijevi. Tako se prema _vrsti objekta razlikuje

odtok iz:

stambenih i sličnih zgrada s kratkim vršnim opterećenjem:

L q,=0,5~LAWs (l/s) (5.1)

hotela i velikih restorana:

2. q, =0,1~'2.AWs (lis) (5.2)

industrijskih objekata, koji je dugotrajan i ravnomjeran, a iznosi:

3. q, =1,2~'2.AWs (lis) (5.3)

U navedenimjednadžbama drugi korijen izražava istovremenost upotrebe sani

tarnih predmeta. Iz tablice 5.5. moguće je pročitati odtok sanitarne otpadne vode q, prema zbiru

prik.ljučenih vrijednosti AW s• a prema jednadžbi 1. za stambene zgrade.

5. HIDRAUUĆKI PRORAČUN KUĆtE KANALIZACUE 111

Tablica 5 4 Prikl. ~ · · dn · · · · · JUcne VDJe osti samtarruh predmeta i promjeri priključnih cijevi [l]

l.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

8. 9. 10.

11.

12. 13. 14.

Sanitarni predmeti

Bide (sa~ 2 pregiba cijevi) (sa> 2 re iba ci'evi)

Tuš Tuš seri'ski bez č a Izl'ev kuhin'ski Izl'ev fekalni Kada, direktno s ·ena Kada, grana nad podom, duž.~lm

Kada sa slivnikom Pisoar 'edinačni

Pisoar serijski do 2 mjesta do 4 mjeŠta do 6 mjesta > 6 m'esta

Odjeljivači

ura Sudo

masti, benzina,

~2 pregiba

Promjer ogranka Priključna vrijednost AW, ~

[mm]

40 50 50

50 !OO 50 40

50 so 70

50 70 50 !OO so 70 50 70 !OO

rema otoku u Vs

Prema kapacitetu

[Vs]

0,5 0,5

l 2,5

l 0.5 l

!,S 2

l 1,5 l 2 l

1,5 l

1,5 2

40 0,5 50 0,5

prema dotoku Vs

!OO

5,5

4,5

r Napo':'en~: Iz usporedb~ s ta?Iicom 5.1. vidljivo je da su dimenzije priključaka ,_P erna SmJernicama gotovo tdent1čne ovima prema DIN-u.

112 BOhMA TUŠAR: KUČWI. KANAUZACUA

Tablica 5.5~ Odtok sanitarne otpadne vode iz stanova prema zbroju priključnih vrijednosti

12,

2.

(q, =o.s)2,Aw, 1 [lJ.

~;l AW, ,:};, AW, ~~:l AW,

56 58 60

14

3.9

5.92 28( 8.37

·"' :.51 75

JO 36 38 3.

3.

56

70

94 96 98 Oo

o: so

52 54

3, 3.32 3.39 ,_ .. 1:54" 3.61 3.67

80

84

4. .3

4,36 4,42 1.47 25

130 -w·

i2

18 59

2~

.07 ".25 7.42

"' ~

' l l

25

60 12.

Horizontalna katna mreža dimeitzionira se prema tablici 5.6.

Tablica S 6 ·Dimenzioniranje horizontalne katne mreže (grane) [l] ... Promier grane$ [mm] 50 70

bez ventilacije l 3

LAWs oozv· s ventilaciiom 15 45

iOO

~l ,75_ 94 69

l<

100

15 -

Pritom se vertikalni dijelovi grapa (ogranci) 1\'150 i 1\'170 mm odabiru s promjerom

većim za jednu veličinu ili ih treba dodatno ventilirati. Grane dulje od 10 m ili opterećene s više od 15 AW s treba obavezno ventilirati. Sanitarne se vertikale dimenzioniraju prema tablicama 5.7., 5.8. i 5.9.

Tablica 5.7. Dimenzije sanitarnih vertikala s primarnom ventilacijom [l)

Promjer Dopušteni priključci Protok u Vs

$ Q, o7V.

[mm] AW, [Vs! brOi zahoda stanovi labor. i dr.

70 9 - 1,5 1,5

100 64 13 4 3,2

125 154 31 6,2 4,6

150 408 82 10,1 7,5

5. HIDRAUUĆKI PRORAĆUN KUĆNE KANALIZACUE 113

Tablica 5.8. Sanitarne vertikale s pomoćnom ventilacijom [l]

Promjer Dopušteni o-rildiučci q, $ AW, broj zahoda [V']

[mm] dopušt.

70 18 - 2,1 100 . 125 25 5,6 125 300 60 8,7 150 795 159 14,1

Tablica 5.9. Sanitarne vertikale sa sekundarnom ventilacijom [l J Promjer Dopušteni orikliučci q,

$ AW, broj zahoda [Vs] [mm] dopušt.

70 27 - 2,6 100 185 37 6,8 125 441 88 10,5 150 1183 236 17,2

Horizontalni dijelovi sanitarne kanalizacije dimenzioniraju se prema tablici 5.10.

Tablica 5.10. Sanitarni horizontalni vodovi [lJ

NAGlliKANALA Promjer

$ 2% 1,5% 1% 1:0,5 1:$

[mm] q, AW, q, AW, q, AW, q, q, [Vs] [ll'] [Vs] [lis] [V']

70 1,5 9 - - - - - -100 4 64 3,4 46 2,8 31 -125 7,2 207 6,1 149 5 100 - 4,5 150 11,7 548 10,1 408 8,2 269 - 6,7 200 25 2500 21,7 1884 17,7 1253 - 12,45 250 45,4 - 39,3 - 32 - 28,6 20,15 300 73,5 - 63,7 - 52 - 42,3 29,8 400 157 - 136,3 - 111 - 78,5 55,0 500 283 - 245,3 - 200 - 126,0 89,0

Vrijednosti iznad podebljane crte ne važe za vodove u zgradi, nego za vanjske ·vodove.

.., Tablice 5.7 .. , s_. s., -~·9._ i 5.10. izrađene su prema Prandtl-Colebrookovimjedna-džbama za punJenJe CIJeVI hld=0,5 i za koeficijent hrapavosti k= l mm (dijagram slika 5.1.). '

L '

'l l '

114 BOžENA TUSAA: KUćNA KANAUZACIJA

I!SO

40

300

o o

20

15 12 lO

o o 5

o

7 ' 50 40

30

2 o

lO

1\ \

l\

1\ \ \

1\

~ \

1\

1\ 1\ \ -\

v r\

~

~ '{' ~

1\ \

\ 1\ 2

1-

1\

\ ' '"" k

1\ \

l \ y g

v e ~ ,.,l- o .. ~ o

1"\ \

1\

1\

\B .. ~ ~ ~ ~

1\

\ 1\ \ '

1\ 1\ \

\

1\ 1\

\

1\ 1\

"lo 0,2

0.25

0,33 0,4 0.5

'0,67 0,8

1.5

2 2,5

3,3

5

ID ~5 2 3 4 5 7 10 20 30 50 70 IIXt 200 300 soo ll•

SANITARNI OTICAJ q5

Slika 5.1. Dimenzije sanitarnih odvđdnih cijevi (h/d=0,5) [l]

Prema opisanim postupcima moguće je dimenzionirati unutarnju kućnu kanalizaciju.

5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova

Posebni proračuni ventilacijskih (odušnih) vodova u pravilu se ne izrađuju. U gradu Zagrebu uobičajena je praksa da se u objektima viso kima do pet katova postavlja primarna ventilacija, kojoj je promjer jednak promjeru vertikale na koju se nastavlja.

U objektima gdje kanalizacijske vertikale prolaze kroz više od pet katova izvodi se sekundarna ventilacija. To uz glavnu odvodnu vertikalu podrazumijeva i paralelnu ventilacijsku vertikalu, promjera barem 70 mm, koju treba najmanje u svakom trećem katu spojiti s glavnom vertikalom kanalizacije.

Ostale odušnice (pomoćne) obično imaju promjere 2/3 odvodnih cijevi koje ventiliraju ili promjer jednak promjeru odvodne cijevi. Iznimka su zahodske grane za koje je dovoljan presjek ventilacijske cijevi 50 mm.

Držeći se navedenih preporuka nije potrebno posebno proračunavati dimenzije

ventilacijskih vodova [4]. Sustav ventilacije prema DIN-standardima utječe na dimenzije sanitarnih vertikala

(tablice 5.7. i 5.8.). Primarni ventilacijski vodovi imaju promjer vertikale; a ostali ventilacijski vodovi (pomoćni i sekundarni) imaju promjere 2/3 do l presjeka sanitarnih vodova koje odzračuju.

5. HIORAULIĆKI PRORAćUN KUĆNE KANALIZACIJE 11 5 5.4. Dimenzioniran · riJd. č

Jep JU kaotpadnevodenagradskukanaliz •. . ~u

. Prema našoJ praksi nužno je prikl"učak kanal. . . . . . Cima o ukupnoj količini 1padn J. . JZaCIJe dJmenzwrurati prema poda-

Za - o e vode JZ objekta (Ifs). ~ proracun otpadne sanitarne vode jz ob. elcta . . . . .

nadzba, prema koi oi se oVJ· b . ? . PfllllJenJUJe se Sammgova jed-• . J :.r , sna o roJU samtarnih p d k . ~· .

poJedmoga sanitarnog predrn t . tku - re meta, ohcmi izljeva iz izračunava količina otpadne v::ei:;:;~oku:Istovremenog rada sanitarnih objekata,

gdje je:

Q~ N·P·q !OO

• Q količina o1padne vode (Ifs)

(Ifs)

- N broj sanitarnih predmeta iste vrste - p postotak istovremenog izl' eva . . . - q količina izljeva iz pojed~h s~tsamih~tarnihdmpredmeta iste vrste(%)

. pre eta (Ifs)

(5.4)

Dakle, za proračun je nužno . . ·-5.11. i 5.12. poznavati q 1 P, kOJI se mogu iskoristiti iz tablica

Postotak istovremenog rada (P) sani . . . . se broj sanitamili predm t . tarnih predmeta Iste vrste Izračuna se tako da

e a Iste vrste (N) pomnoži s ekvivalentom (K) iz tablice 5.11.

Tablica 5.11. Količina izljeva iz pojedinih

Vrsta sabirnog sarutarnih predmeta [5]

Ekvivalent Količina izl'eva nn predmeta K

izljev u Vs u l/min. zahod s visokim

l 0,33 20 ispira čem

3.6 zahod s niskim 1,20 -~piračem 6,0 l pisoar

0,5 2,00 -

umivaonik 0,5

0,17 10 sudoper

2,0 0,17 10

kada 0,67 40 tuš

2,0 0,67 40 bide

0.7 0,22 0,5 14

mali izljev 0,25

0,15 JO 0,08 5

Prema vrijednosti umnoška bro'asani . . . se vrijednosti postotka istovreme~o ra~ j.re~eta l e~Ivalenta K (NK) oči taju posebno za stambene, posebno za dru~tv a IZ Jeva_Jedna~h sanitarnih predmeta,

s ene zgrade IZ tabhce 5.12.

116 BO!ENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA

nih. r iz je san Tablica 5.12. Postoci istovreme 12 Jeva . dnakih itamih predmeta [5]

~ ~ -" .BK -"-14."! _i, ~10 ,8 od !"C _2,Q_ Do

" 15 ,z ''1_8()_ _4 " 12 12~ "_gQ_ ~ "2Q. I,Q_ "2Q!!. _4 "!4. ~ "~ " ~ "2~ ·~ " " •• J{ 18 .. " •• J: .M_ "20 "~ _g "40 9, ~ .l .. 25 9_,()_ ~ ~ "45 _2, ~ ""lO _s. 222. "5C ~ •. 5! ~ • J: •• 6C 8, ""O< '4C .... .• 7( "/l ~ "4~ "_5 •• 80 ,_! ""_SQQ_ . 50 f ~ !'_ "9Q. _J~ ~ '.6Q. ·~

~ .. " >2_

" " ,7

~ ....1±. ·~ .!..,±. .. 5_,3

Prora un o crn Č k li•. e sanitarne otpadne vode IZ objekta obave znose p rilaže projeknt

kućne kanalizacije. . '' bl .. 5 13 . . Č prikazanje U ta IC! . . C 32

PnmJer prora una d . t benog objekta sa 20 W -a. ako izračunati količinu otpadne vo e IZ s am . . ...

K .k 20 dopera 18 kada i 2 tuša? Postupak Je s!JedecL . urmvaoru a, su ,

Tablica 5.13. Pri -una mJerprorac

Ukupna količina Vrsta Ukupni Ekvivalent ~~ p• q Q sanitarnog broj K [Vs] predmeta N

1,20 N·P·q 3,6 72 7,5 1,80

wc 20

100 umivaonici 32 0,5 16 15,7 0,17 0,85 sud~ri 20 2,0 40 9,9 0,67 1,32 kade 18 2,0 36 10,5 0,67 1,26 !UŠ 2 0,7 1,4 19,8 0,22 0,08

Uku....,E!lo o_!2!Ldne vod~- 5,31 Vs

" min • Vrijednosti p IZracunaJU se lmeamo terpo laci'omprema tablici 5.12.

. . 'kl' čak otpadne vode na . ako utvrđenog protoka dimenztomra se pn JU -Na osnovi ov

gradski razdjelni kanalizacijski sus~v.. ak izračunatu količinu otpadne Za gradski mješoviti kana!i~ClJSki sustav uz. ov o

vode mora se predvidjeti i kohčma vode od obonna.

5. HIDRAULIĆKI PRDRAĆUN KUĆNE KANALIZACIJE ll\

5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže za odvod oborinske vode

5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba

Ovo dimenzioniranje se također može provesti pomoću već spomenutih "Smjernica za izvedbu interne kanalizacije na području grada Zagreba~'.

Prvo se odreduju dimenzije žljebova i vertikala, ovisno o tome jesu li vertikale vanjske ili su unutar objekta {tablica 5.14.).

Tablica 5.14. Dimenzije krovnih žljebova i vertikala [4]

Površina krova Promjer krovnog Promjer vertikala u Promjer vertikala (horizontalna žlijeba u mm objektu u mm izvan zgrade ___E_~k~) do m2

(limene) u mm 30 !OO 50 60 60 125 70 75 120 160 !OO !OO 200 200 125 120 300 240 150 150

Zatim se određuju dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne vodove oborinske vode, kako je to prikazano u tablici 5.15.

Vanjski vodovi za odvođenje oborinske vode i priključak oborinske vode u razdjelnom kanalizacijskom sustavu ili količina dodana u zajedničku kanalizaciju dimenzioniraju se prema jakosti kiše (intenzitetu koji se uzima u Vs/ha). Pri dimen

.zioniranju pripadajuće kUćne oborinske kanalizacije uzima se nešto kraće vrijeme trajanja kiše u minutama, nego .što je to uobičajeno za gradsku kanalizaciju.

U gotovo svim većim gradovima usvojeni su podaci o mjerodavnom intenzitetu oborina (za Zagreb je prema Vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba i=140 l/siha), ali često nisu poznati podaci o proračunskoj kiši, pa se pretpostavlja da je njena vrijednost i= 200 - 300 l/sxha. Ako se radi o većim objektima, mogu se uzeti veće vrijednosti.

Ako su na raspolaganju podaci o visini oborina u mm i trajanju kiše u minutama (takve podatke najčešće daju meteorološke stanice), moguće je doći do podataka llsxha jednadžbom:

166.67 ·h ( 1/s · ha)

(5.5)

gdje je:

h = visina oborine u nun

t = trajanje kiše u minutama

\

118 BolENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA

Tablica 5.15. Dimenzije horizontalnih vodova za oborinske vode{4]

Promjer Ekvivalentni

Priključena površina u m2 na koju padaju oborine, uz nagib horizontalnog faktor za voda samo za oborinske vode

kanalizacije l% i uz maksimalnu lokalnu količinu oborina oborinske vode u mješovitom

(mm) odvodu (N)

Količina oborina V .fua 70 !OO ISO 200

!OO 70 45 35 70 25 200 140 90 7 43 300 210 135 105 - 62 400 280 180 140 !OO 81 soo 350 225 175 - !OO 600 420 270 210 134 700 490 315 245 - 168

Površina 800 560 360 280 125 202 koja hvata 900 630 405 315 - 235

oborine 1000 700 450 350 270 d ll OO 770 495 385 311

1200 840 540 420 - 352 1300 910 585 455 - 394 1400 980 630 490 150 435 1500 1050 670 525 475 1600 1120 720 560 517 1700 1190 765 595 - 558 1800 1260 810 630 - 600

Sljedeći podatak, nužan za proračun količine oborinske vode, koeficijent je otjecanja \JI, čija vrijednost ovisi o obradi plohe na koju _oborina pada, a često se uzima još u obzir i nagib plohe.

Podaci u tablici 5.16.

Tablica 5.16. Koeficijent otjecanja 'll [4]

Konfiguracija terena BL Vrsta plohe i obrade ravan nagib nagib

do 1% nagiba 1-5% >5% l. Krovovi objekta 0,90 0,90 0,90 2. Asfaltni i betonski kolnici 0,70 0,80 0,90 3. Betonski šu rikavi kolnici 0,30 0,40 0,50 4. Parkovne ceste 0,20 0,25 0,30 5. Zeleni pojas 0,10 0,15 0,20

Količina oborinske vode iz objekta i u neposrednoj blizini objekta prema navedenim podacima uvjetovana je kratkotrajnim lokalnim oborinama, što ih karakteriziraju jak intenzitet i mala površina na koju oborine padaju.

S. HIDRAULIČKI PRORAčUN KUćNE KANALIZACIJE 119

L-~--~~li~~a mj~rodavna za di~enzioniranje priključka oborinske vode na gradsku .....u.uuu:aClJU razdJelnog susta dn di" mješoviti priključni kanal ob~~o~ ~s~ Jela p(protoka koJ: i se up~šta u zajednički nadžbe: se IZra unava rema racwnalnoJ formuli) iz jed-

(l/s) gdje je:

i =intenzitet oborine (L's·ha)

A: površ~ s ko~ e se prihvaća oborina (ha) 'l' -koefiCIJent O!Jecanja (tablica 5.16.)

Tablica517 Dimenzi" ki~nih d · · Je s vo ova prema slivnim površinama (l]

Slivna površina u m2 pri max. kiši u lis ha

Otjecanje

$ q, [mm] [1/s]

!OO 6,3

125 11,5

1.5%

$ [mm]

100

125

q, [Vs]

5,4

9,8

t------11-------1

150 16,1

ISO 18,7

200 34,4

200 40,2

$ [mm]

!OO

(5.6)

q, [Vs]

4,5

125 8,1

150 13,4

200 28,2

120 ĐClŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

5.5.2. Dimenzioniranje prema njemačkim propisima (DIN 1986)

Dimenzije vertikalnih cijevi za odvodenje oborinske vode također se odabiru na osnovi veličine pripadajuće slivne površine (za kose krovove obično se uzima horizontalna projekcija), intenziteta oborina, nagiba plohe i položaja vertikale u objektu ili pak limene izvan objekta.

Vrijednosti su prikazane u tablici 5.17. Prema tablici 5.17. moguće je dimenzionirati horizontalne kišne vodove i verti

kalne vodove. Pri korištCnju njemačkim propisima uključenje koeficijent otjecanja 'If= l, što

pridonosi sigurnosti. Unutarnje kišne vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagibom 2%, a vanjske

Oi mene) kišne vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagtbom l%.

Tablica 5.18.: Horizontalni kišni i zajednički vodovi [l]

Promjer cijevi N A G I B ~ 2% l 1,5% j_ 1% l: 0,5 ~ l l: I~

mm q, ili Qm 1/s q, 1/s 100 6,3 5,4 4,5 - -125 11,5 9,8 8,1 - 7,2 !50 18,7 16,1 13,4 - 10,7 200 40,2 34,4 28,2 - 19,9 250 73 63,2 51,5 45,8 32,2 300 118 102 83,5 67,7 47,7 400 253 219 179 125,6 88,0 500 456 394 322 201,6 142,4

Vrijednosti iznad podebljane linije ne vrijede za unutarnje kućne vodove pri

čemu je

gdje je:

<1." =q, +q, (lis)

<~."-ukupni odtok

q, -sanitarni o dt ok q,-kišni odtok

(5.7)

Tablica 5.18. izrađena je prema Prandtl-Colebrooku za punjenje h/d= 0,7 i za koeficijent hrapavosti k= l mm. Prema slici 5.3. moguće je direktno izabrati primjerene dimenzije cijevi za kišne i zajedničke vodove u zgradi.

Tablica 5.19. i slika 5.3. služe za izbor dimenzija kišnih i zajedničkih kanalizacijskih cijevi izvan zgrade. Izrađene su za dopušteni protok q za punjenje cijevi bl d= l i koeficijent hrapavosti k= l mm prema Prandtl-Colebrooku.

5. HJDRAUUČKI PRORACUN KUĆNE KANAUZACJJE 121

1:5 oo

3 oo

oo 2

15 12

IDO

6

5

o 5

7

o o ' JO

20

10 3

...l..

\

• 5

'\

\ /'

e

"' ~ ~ e J o \

!\ 7 to 20

\

"" 1\ \ 2

..>(" \ e e ."

\l es ~-2SC, ~-"' o 0 ~o e

,., ot, ."

e " ~ 1\

\ 1\ \

\ \ \ ,, 1\ \ \ \

JO 50 70 100 200 lOD 500 OTICAJ q

Slika 5.2 Dime · · · · · . DZlJe kišnih vodova izvan zgrade (h/d~ 1)[1]

l: 5 oo L'. \

oo _\ 1\ '\ 1\ 3

o .>- \ _\ \ /' o .-- -, \".

'l. 0,1 0,25

O,JJ 0,4 0,5

0,67 0,8 l

l,

2 2,

l, J

6

lO tOOOI/•

'l. 0,2 0,25

O,Jl 0,4

o, s 5

20

l s 12 to o

\ _\ J.. .,4-

~~~ o-r- 0,67

o, e

7

o 6

s 40

30

20

lO \5 2

..1 \

J

\'lo.-\':> ~ "'

\e, '?:. f\ o

1\ 1\ \

~ o

" -&~o ~ "

;-

~ 'i>

~-'K' \ \

\ _\ \ \

\ \ \ \ \ • 5 7 tO 20 lO K Š 50 70 tOO 200 300 SUka . .. . l Nl ILl SKUPNI OTICAJ q

5.3. Dtmenzue kišnih · ·edn."k' ' . 1 Za J tc th vodova u zgradi (h/d "" O, 7) [l J

l

t, 5

2 ,, '· 5

5

a

l o ~oo ll•

122 BO~NA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA

Tablica 5.19.: Kišni i skupni vodovi izvan z e grad [l]

Promjer N A G l B

~ 2% r 1,5% l l% [mm] _ik ili qm u Vs 150 23,4 20,2 16,5 200 50,2 43,4 35,4 250 90,7 78,5 64,0 300 147,0 127,0 103,0

.. riki. čk a gradsku kanalizaCIJU 5.6. Dimenzioniranje P JU a n

kanahzaci·e ovisi hoće li objekt biti Jednim priključkom O sustavu gradske . " . . J "li ako je gradski sustav razdjelni, dvama

priključen na gradski mJesoVI::::~~ i, osebnim za oborinske vode. . " priključcuna, posebnim za otpa k a kan:lizacJjskog sustava dlffienzije prikljucka

U slučaJU razdjelnoga g~ads og ku . č atom u poglavlju 5.4., a dimenz!Je otpadne vode određuju se prema pro: ku ~:atom u poglavlJU 5 5.

·ld· "ka oborinske vode prema pro d pn JUC . ~ "ti adski kanalizacijski sustav sastoji se o :

Dotok u mJesovl gi (5.8)

~.FO... +O.,, (l/s) . " .

" . k li". dotoka najčešće daju oborine, pa se zaJednicki U ovom slucaJu glavne o eme . dani. t blicama izrađenima prema

kanali i dimenzioniraju kao kišni vodo:I_{tako su 1 u a njemačkim propisima), odnosno na shci5.3.

Litaratura:

fo G b .. d u d Gnmdstiicke, 1978. DIN 1986 EntwOsserungsanlagen r e au e n l. ' · e de PHCC-ASPE 1975. 2. National StandardPlwrung o '.. dama Građevinska knjiga, Beograd 1980. 3. Radonić M.: Vodovod i kanalizacya u Zf!:a d ~- ada Zagreba, Skupština grada 4. Smjernice za izvedbu interne kanalizacye za po rucje gr

Zagreba, 1969. _ . . . Beo

5. Tehničar (2), Građe:m_ski p;u~ d ~kanalizacija za slušače usmjerenja građe-6. TušarB.:Predavan}alZpre mea o ov vinske instalacije, 1983.-1994.

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE

6.1. Predradnje

Da bi se moglo pristupiti proj ektiranj u kućne kanalizacije, prethodno je potrebno pismenim podneskom od nadležnoga komunalnog poduzeća zatražiti uvjete za priključenje na gradski odvodni sustav.

Uz zahtjev kojim se traže uvjeti za priključenje valja dostaviti:

katastarski izvod za zemljište na kojem se gradi objekt, i to u mjerilu l : 1000 s ucrtanom zgradom;

programsku skicu s opi so~ i crtežima namjeravanog zahvata u prostoru, a ako je to industrijski ili bilo kakav proizvodni objekt, potreban je i kratak opis tehnološkog procesa buduće industrije.

Komunalno poduzeće, od kojega se traže uvjeti za priključenje, dužno je također pismeno odgovoriti, s potrebnim podacima nužnima za daljnje projektiranje instalacije. U odgovoru komunalnog poduzeća moraju biti sljedeći podaci:

mogućnost priključka i uvjeti za to;

podaci o sustavu gradske kanalizacije (mješoviti ili razdjelni);

položaj i visinske kote gradske kanalizacij e i mj esto pretpostavljenog priključka, što se ucrtava na dostavljenoj katastarskoj podlozi;

podaci o eventualnoj pojavi usporene vode u gradskoj kanalizaciji (ako je gradski sustav mješoviti);

drugi podaci potrebni za izradu projekta kućne kanalizacije;

potreban sadržaj projekta kućne kanalizacije.

Osim potrebnih podataka, dobivenih od nadležnoga komunalnog poduzeća, prije ?:3-počinjanja projektiranja kućne kanalizacije od investitora se zahtijeva pismeni Projektni zadatak, koji će biti sastavni dio projekta.

Obično se projekt kućne kanalizacije radi zajedno s projektom vodovodne instalacije, na istim podlogama i u istom uvezu. U ovom ćemo prikazu navesti samo

jatkepo1:re1Jne za izradu kanalizacije, uz napomenu da se kanalizacija općenito, s ?b:zirc>mnanje:nofuJakc:imlinl.llj:e (!~avitllcijskc tečenje), velike dimenziJ-e i mogućnost

lclZV<:dbe, svrstava među najzahtjevnije instalacije u objektu.

124 BOžENA TU~AR: KUĆNA KANALIZACUA

6.2. Sadržaj projektne dokumentacije

. Zak o građenju (NN 77/92 i Sadržaj projektne dokumentacije ~ropisan J_e onom

33/95) i uvjetima komunalnog poduzeca [13] [14]. ·. U našoj praksi projekti se opremaJU kako shjedt.

6.2.1.Podaci o izrađivaču projektne dokumentacije

Na prvom mjestu u projektu se prilaže:

ovlaštenje poduzeća, dokaz o upisu u registar Trgovač~og suda,

imenovanje glavnog projektanta I . sla . . K arhitekata i inženjera za odgovornog nosJOca po . TješenJe amore

. . . " izraditi samo stručna osoba- "ovlašteni inženjer" Projekt kućne kana~actJe_moze " . odredbama Komore arhitekata i

s položenim stručnim ispitom l s ovlastenJem prema

ad. r tvu (NN br 40/99) inženjera u gr tte JS · kan. 1. .. ovlašteni proiektant mora dobro . d d b . ekta kućne a t zaCIJe J

Za Izra u ~ r~g ~ro~ .. i o"ave koje nastaju pri protjecanju otpadne poznavati :funkcwmranJe mstal~CIJ_e p ~ trukt zgrade lJ. dobro se upoznati s

konzultitab s kons arom . vode. Također se mora . , t. prolaza cijevi kroz njih. Mora

. . 1 tima zgrade 1 mogucnos rma . . d konstruktivmm e emen . . · · · čvršćivanja ciJeVI o

. .1 truk gućnosti vodenJa, spaJanJa 1 pn . . poznavah pravi a s e, m~ " ·ektiran"e i izvedbu instalaciJe kucne različitih materijala, te propise vazne za proJ J

kanalizacije. . ·1n· . T orme koji bi točno obrađivali U Hrvatskoj, nažalost, ne post_oJe ~~vi I~I "Il n . N'apodručiu grada Zagreba

, . kanal. ··· · ačmenJihovaiJesavanJa. :.~ problemeukucnoJ I~ac~Jil~ . . db kanalizaciJ" e primjenjuju se "Smjernice

. ktiranie dimenzwmranJe Itzve u . " 1969) za proJe . '-' • . .. odruč"e grada Zagreba"( usvojene JOS · · za izvedbu mteme kanalizaCIJe za P. J d (" 1977) [ll] [4]

. dluk od odn] I otpadne vo e IZ · · Također je važeća I O . a o_. v radi ovi načelne suglasnosti komunalnog Projekt kućne kanalizaciJe se . na osn

poduzeća ili uvjeta za priključak i pro;ektnoga zadatka.

6.2.2. Projektni zadatak

Sastavljeni projektni zadatak mora odobriti služba koja se bavi odvodnjom

otpadnih voda. . . • ..

U projektnom ~ad~~ m~raj~ bib ~ag~:;:·ili izvedbeni projekt), vrsta projekta (IdeJni proJekt, glavnp ~ . grad b . k risnika konstruk-

,. . di važnizainstalaCIJU,namJenaz e, roJ o .' . o~t podacd I o zg_:~ postavlJ.anJ·a cijevi (vidljivo ili skriveno), podaci o drugun CIJa zgra e, nacm

6. PROJEKT KUĆNE KANAUZACUE 125

komunalnim instalacijama,

podaci o gradskoj kanalizaciji,

cijevni materijal, predviđen za pojedine dijelove kućne kanalizacije (gmne, vertikale, glavni sabirni kanal, dvorišni kanal),

eventualni specijalni dijelovi kućne kanalizacije (kućna crpna stanica, neutralizacija otpadne vode, dezinfekcija, dekontaminacija i dr.),

ako ne postoji gradska kanalizacija, treba navesti način i stupanj pročišćavanja otpadne vode i ispusta pročišćene vode,

podaci o sanitarnim i uređaj nim predmetima (vrste, tipovi, dimenzije, primjena hrvatskih normi, klasa) te vrste i tipovi armature uz sanitarne predmete.

Važna napomena: U stambenim objektima prizemni je dio često namijenjen za poslovni

prostor, ali nije određena njegova namjena. Komunalno poduzeće zahtijeva da se u

takvom slučaju već u projektnoj dokumentaciji uvjetuje djelatnost koja NEMA otpadnih voda štetnih i opasnih svojstava, što onemogućava naknadnu ugradnju uređaja za pročišćavanje, pa ovako izi-ečeni navod ujedno uvjetuje i buduće korištenje prostorom.

Projektni zadatak mora sadržavati i popis svih priloga: pisanih i crtanih. Također se navodi i rok izrade projekta.

6.2.3. Suglasnost komunalnog poduzeća

Na zahtjev investitora o uvjetima priključenja na gradsku kanalizaciju, komunalno

poduzeće izdaje načelnu suglasnost, s podacima bitnima za priključak. Obično se na

priloženoj katastarskoj situaciji ucrta položaj gradskog kanala s podacima o mjestu

priključka, promjeru uličnog kanala, materijalu od kojeg je izved7n, dubini kanala

(kotama dna kanala i poklopca okna ulične mreže). Kote dna kanala ili kote nivelete

stabilne su točke, koje se praktički ne mijenjaju s vremenom i uporabom kanala, te se

uvijek iskazuju u apsolutnim vrijednostima (npr. 112,48). Dubina kanala je veličina koja se može promijeniti, primjerice rekonstrukcijom prometnice, pa se iskazuje u

metrima (npr. 4,37). Zbrajanjem s kotom nivelete može se dobiti apsolutna kota

poklopca (naš primjer: 112,48+4,37~ kp 116,85). Za mješoviti kanalizacijski sustav

također je potreban podatak o koti eventualne pojave usporene vode u gradskoj mreži.

Primjer: Suglasnost komunalnog poduzeća.

U nastavku se navodi izvadak iz izdane suglasnosti tehničke službe Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. grada Zagreba za stambeno-poslovni objekt u čijem je sastavu i tiskara.

126 BOŽENA T\JSAR: KUĆNA KANALIZACUA

Investitor je u svrhu dobivanja lokacijske dozvole zatražio od komunalnog poduzeća uvjete te mogućnost i način odvodnje otpadnih voda sa parcele k.č. br ...... . K.O. Klara ..... ulica i br. na kojoj predviđa gradnju stambeno-poslovnog objekta u

čijem sastavu se predviđa tiskara.

Tehnička služba- Odjel suglasnosti u rješenju odgovara:

Prema gore zatraženo m izdaju se temeljem članaka 36. i 38. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94) POSEBNI UVJETI s aspekta odvodnje i javne kanalizacije,

koje nadležni ured treba propisati kod izdavanja lokacijske dozvole. Interna kanalizacija mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama Zakona o

vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji vqda, Odluci o priključenju na komunalnu infrastrokturu, Odluci o vodoprivredno) osnovi grada

Zagreba i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže koncentracije agre

sivnih i štetnih tvari veće od maksimalno dozvoljenih "Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se upuštaju u javnu kanalizaciju" (Sl. gl. grada Zagreba 24/77), te je

potrebno predvidjeti uređaj za predtretman otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda predmetnog objekta priključit će se na postojeći javni

kanal rp 40 cm izgrađen ........ ulici, vidljivo iz priloženog položajnog nacrta. Kota usporene vode u javnoj kanalizaciji iznosi 114,45 m.n.m. Odvodnja svih prostora smještenih ispod navedene kote usporene vode (prostorije

podruma, suterena, kana/iz iranih dvorišta) neće se moći priključiti u javnu kanalizaciju direktno gravitacijom, već će se otpadne vode s tih prostora morati prepumpcrvati na

kotu višu od kote usporene vode. Priključenje odvodnje na javnu kanalizaciju treba izvesti na visin_: 13 cm iznad

dna kanala, a prema kotama kanala prikazanim u priloženom po ožajnom nacrtu. Otpadne vode iz prostorija tiska moraju se prije uvođenja u mrežu interne

kanalizacije pročistiti u separatoru, dok se otpadne vode iz prostora obrade snimljenog materijala ·moraju pročistiti u oknu za egalizaciju koje će se po potrebi koristiti i kao

okno za vršenje neutralizacije. Sva otapala i sredstva za čišćenje opreme, kao i za obradu materijala, smiju se

koristiti samo ako imaju vodopravnu dozvolu. Za prikupljanje iskorištenih kemikalija i boja potrebno je koristiti zasebne

kontejnere za tehnološki otpad. Svi odvodi otpadnih voda koje treba pročistiti moraju se priključiti na unutarnju

kanalizaciju uzvodno od uređaja za pročišćavanje. Na priključnom kanalu prije spoja s javnom kanalizacijom, mora biti izvedeno

kontrolno mjerno okno u kome će se moći vršiti neometano uzorkovanje, za utvrđivanje količina i kontrolu zagađenja otpadnih voda, smješteno na slobodnoj površini tik uz

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACUE 127

regulacijsku liniju (ogradu) i nizvod d · v. v, do kojeg je osiguran nesmetan . tuna o v uređalga za procJScavanje vode, a na mjestu

kv d prlS 'P· n.ontro no okno treba biti v

a ratom veličine 25x2S cm 1• d' . v . oznaceno crvenim u s re mz zutzm krugom p · l O

. Investitor, odnosno korisnik objekta obavezu ·e se ;o"}Jera - cm. . . . na;ave, uz prisutnost svog predstavnika d . ~ ~ ce v~ svako Vnjeme l bez rada svih dijelova uređaja za pri/cu

1. '. -~zvol~~:~a se _zzvrs! provjera ispravnosti

Uk l"k . pganJe l proclScavanJe otpadnih voda o l o se utvrdz da se u javnu kanalizaci"u u v • •

koje ne zadovoljavaiuprema "P .1

.ku lj pusta.JU agresivne i štetne vode :s. ravz m o sastavu otpadnih d k ·

javnu kanalizaci ·u" · v· , • • vo a Oje se upuštaju u od trenutka prikZuč;n;;;~~:;;as_kzd:nJe__priključka na teret korisnika, a odvodnja otpadnih voda. anJa o racunat će se po tarifi za odvodnju agresivnih

Interna kanalizacija sa svim ri ada. . . .. nepropusno, što će se na tehnicK.: 'P y;,und uređa~un_a treba biti predviđena vodo-

Oborinske od . m preg e u okazatz VJerodostojnim dokumentom V e s otvoremh površina pa k" I"vt . ·

predmetnom zahvatupotrebnoJ·ep . , kor Izra lS a l prometnica pripadajućih rovesttpre s ivnikastalov ik ··

na javnu kanalizaciju. zn ompryeprikljuc"ka

Prije ishođenja građevn d· 1 . . opskrba i Odvodnja" d. o. o. _es;::;o~lf:;~s_;~o;~ dužan _dos~crviti poduzeću "Vodo-suglasnost. 'E, projekt mterne kanalizacije na

Priključenje odvodnje sa d . putem poduzeća "Vodoop.skrb~~ O; e t~ e f!~r:;le na Javnu kanalizaciju treba izgraditi vićeva 1., Zagreb. vo nJa .o. o. -SEKTOR ODVODNJE, Fa/nego-

Potpis rukovoditelja službe

Tek nakon dobivanja ovak · "h · .. objekt, s obzirom na d .đ onapts~. u:Jeta, k~~~ su specifični za svaki pojedini dokumentacije, koja ::r: ::ti ~nzreađsaenadrzaJe t l~kdaCIJU, pristupa se izradi projektne

prema IZ anom naputku · · · h . građevne dozvole potrebno dob"t" k v • 'J_er Je za IS ođenJe u~ ete. I I onacnu suglasnost Iste službe, koja je izdala i

6.2.4, Tehnički opis

Tehnički opis ili tehnički izvješta· sastavni . d' . . biti kratak opis instalacija s bitnim ~dacima Je to s_vako_gp~Jelct~. U nJemu mora potpunosti iščitati iz nacrta i štonije:osebnod. ~~o J~ optsab sve sto se ne može u

Za dio projektne d kum .. .. e ~n~ opisano u stavkama troškovnika. opisu navode: o . entaciJe koJI se odnosi na kanalizaciju u tehničkom se

~tak opis sustava gradske kanalizacije· mJesto priključka; ' materijal, promjer i dubina uličnog kanala (ako gradska kan !iz .. . . . a actJamJetzvedena

______ ....,... __________ _

128 BožENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

i nema mogućnosti priključka, onda lokalni način odstranjivanja otpadne vode); kratak opis procesa rada i mogućnost pojave štetnih tehnoloških otpadnih voda, te odabrani postupak predpročišćavanja i vrijednosti efluenta nakon pročišćavanja; mjesto i položaj (dubina) temeljnih vodova, vertikala, grana, te opis ventilacijskog

sustava; nagibi kanala; cijevni materijali pojedinih dijelova kućne kanalizacije, način pričvršćenja, toplinska i zvučna izolacija, zaštita od korozije; okna na unutarnjoj i pripadne j dvorišnoj kanalizaciji, materijal, poklopci, dubine; ispitivanje kanalizacije po fazama izvedbe i konačno nakon kompletne montaže.

Sanitarni i uređajni predmeti: opis tipa sanitarnog ili uređajnog predmeta: oblik, vrsta, materijal i način montaže,

pričvršćenje i pripadne armature.

6.2.5. Tehnički uvjeti

Radi osiguranja izvedbe kućne kanalizacije prema projektu, njena dobra funkcio

niranja i pravilna održavanja, izVOđač radova mora se pridržavati propisanih tehničkih uvjeta koji su sastavni dio projekta.

Dio radova prilikom iZvedbe kanalizacije odnosi se na vanjsku kanalizaciju, od zadnjega kontrolnog okna do priključka, te pripadni dio u dvorištu objekta. Za ovaj dio radova (obično ga izvodi građevinsko poduzeće) primjenjuju se Zakon o građenju (NN 77/1992.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građenju (NN 33/1995.)

Radovi se izvode jednako kao i na gradskoj (javnoj) kanalizaciji [13). U ovom će se dijelu ukratko opisati tehničke uvjete što se odnose na izvedbu

kućne kanalizacijske instalacije koju izvodi poduzeće za montažu instalacije. Uvjeti izvedbe radova na montaži kućne kanalizacije u nekim su državama

definirani zakonskim odredbama, pa nema potrebe posebnog prepisivanja tehničkih uvjeta. U Hrvatskoj takvi zakoni još nisu doneseni, pa se izvođaču radova moraju dati osnovne upute kako bi se izbjegla razilaženja između projekta i izvedbe, a time i

naknadni radovi, odnosno dodatni troškovi.

6.2.5.1. Tehnički uvjeti za izvođenje instalacije kućne kanalizacije:

na gradilištu valja raditi samo prema odobrenom projektu, a mora postojati i

dozvola za izvođenje; u svemu se treba pridržavati odobrenog projekta. Prije početka postavljanja

instalacije projekt valja usporediti sa stvarnim stanjem na gradilištu i s tim upomati nadzornog inženjera. O svim eventualnim izmjenama i dopWlanla takoder

se mora dogovoriti sa službom nadzora;

6. PROJE!(l KtiĆNE KANAUZACLJE 129

::tl~~~-sve visinske kote u projektu i usporediti ih sa stvarnim visinama na

Kanalizaciju treba polagati od riki' učk . w • •

a na kraiu vertikal . p J a na uhcm kanal, zatlm temeljnu mrežu . :.r etgrane; '

SVI prolazi cijevi kroz nosive zidove mora·u se vod' . . . ne smiju čvrsto ugrađivati u konstrukti diJ' l th okonuto na Zid. Cijevi se kr .d vne Je ove zgrade Otvori l . . .

oz ZI moraju biti dovolino v liki đ , · za pro az CIJeVI · • :.r e , a me uproston oko kan 1· ·· kih IspunJavaju se vlažnom glinom kud. 1. .,_ 1 • • • • a 1Z8CIJS vodova

·· . • ueJOID,aSuutmmtlitra1 l f" · . ct;evt se u zemlji polažu u sl . .. k ko.. :.rno e as tcm.m kitom· 5 crn; OJ PlJes a ~~ obuhvaća cijev u debljini od najmanj~

za zatrpavanje rovova ne smiju se upotri'ebiti h . ~~te~jala, zgura ili kamenje; J umus, otpaci građevinskog

~lJeVI se mogu polagati u rov tek kad nadz ... . . Iskopan; oma sluzba utvrdi da Je rov pravilno

zatrpavanje rova može započeti tek kad . e . . . , instalacije; · J ISpitiVanJem utvrđena ispravnost

~~:~:!t:: ::~:~ cijevi u zidovima, stropovima i drugim konstruktivnim

cijevi na zidove i stropove pričvrsti·" b . . · . u. 0 UJmtcama, odnosno o · š cuna, ovtsno 0 vrsti i prom· .. . VJe ene na razma-

~eru CIJeVI" olovne i plastične cijev· t r . . čvrstu podlogu; I u op un prostonjama treba po cijeloj duljini osloniti na

sanitarne i uređajne predmete ugraditi uredn . . skom izgledu prostora; o I precizno, vodeći računa o estet-

sanitarne predmete pričvrstiti na zid tako da m . . .. konzolno izdržati silu od 1000 N Vi . . o~u na na;nepovolJDIJem mjestu

· Is me postavl;an;a sanitarnih redm dr se u opisu troškovnika. .P eta o eduju

Uobičaj_ene v~sine ugradnje (od gotovog poda):

utnJvaonik (prednji rub) ······················ 80 polica nad umivaonikom ....... ........... ... .... cm ogledalo do sredine .................................................. 125 cm

držač ručnika ...... ::: ·:: ::::::: :::::: ::: :: ······ ····· .. 155 cm zidna slavin ............................ 75 cm kuhinjski su:~ .. ~~ .............................................................. l lO cm

visoki vodoko:ić (~~J: ::::::::::::::.... ···· ········ 85 ili 90 cm kuti. .. ................................ 200cm

Ja za toaletni papir......................... 80 pisoar (predn. i rub . . ......... ......... ... ..... . . . cm U ) ............................................................ 65crn

130 BolENA TUSAR: KUĆNA KAAAUZACUA

ispitati vodonepropusnost instalacije, i to zapisnički uz nazočnost izvođača radova, nadzorne službe i predstavnika komunalnog poduzeća. Ispitivanje je uvijek na trošak izvođača.

Obaveze izvođača instalacije:

da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu u ugovorenom roku;

da s gradilišta odmah makne sav neispravan materijal, a otpad nakon završetka

radova;

da pri izradi instalacije surađuje s ostalim izvođačima u zgradi;

da izradi nacrt izvedene instalacije i preda ga službi koja će održavati instalaciju (dopune i izmjeoe projekta).

6.2.6. IDdraulički proračun

Hidraulički proračun kućne kanalizacije sastoji se od proračuna mjerodavnih

protoka te dimenzioniranja cijevne mreže i specijalnih dijelova kanalizacije.

Postoje li u objektu drugi specijalni uređaji. za njih treba izraditi posebne

proračune:

kućna crpna stanica (dizanje otpadne vode); neutralizacija; ~l hladeoje otpadne vode; sabirne ili septičke j arne;

upojni hunari;

podzemni ispusti.

Primjer: Hidraulički proračun kućne kanalizacije obiteljske zgrade, koja sadrži

prizemlje i kat, odnosno tri zahoda, četiri umivaonika, dvije kade, s1,1doper, praonik i perilicu rublja, a priključuje se na gradski mješoviti sustav.

Prikl j učne vrijednosti sanitarnih predmeta

Tablica 6.1. Određivanje priključnih vrijednosti (Aws) (vidi tablicu 5.4.)

Sanitarni ili uređajni Presjek priključka Priključna vrijednost predmet +(mm) Aws lis

Kada sa slivnikom so 1,0

Umivaonik 40 0,5

Zahod !OO 2,5

Perilica rublja so 1,0

Sudoper kuhinjski so 1,0

Slivnik u garaži so 1,0

6. PR<IJEKT KUĆNE KANALIZACUE 131 Di~enzioniranje grana i vertikala Sanitarni uređaji gru · · . ·

KUPAOMCA iv':~~ ~~deće vertikale (dimenzije priključka na vertikale) - penbca rublja 1 o -wc 2:5 -umivaonik O,S -kada 1 ,o A~ 5,0 l/s odabran$ 100 uun

WC (Vertikala K") -wc 25 -umivaonik o's A , ~ 3 ,O l/s odabran $ 1 OO uun

KUHIN.JA (vertikala K".) - sudoper kuhinjski l O A ' . ~ 1,0 l/s odabran$ 70 uun

GARAžA -praonik -slivnik A .,

0,5 2,0

2,5 l/s odabran $ 50 uun priključak na horizontalni vod

VERTIKALA K, A_~ 5,0 l/s. 2 ~ 10,0 l/s A ~641( '4.~4,01!s - s

'l, =il,S A_~ O,S . .Jiii ~ 1,581 l s <J

Odahrnna cjjev d) 100 mm qt!ol-

VERTIKALA K" A.,,~ 3,0 . l ~3,0 l/s Aws...., ~ 641/s 'l.~~ 4,0 1/s

'l, =il, S A_~ 0,5 . J3 ~O 871/ s <J q Odabrana cijev m 1 oo mm' ~.

VERTIKALA 1<

A ......

_~l, O· l~ 1,0 1/s A 4

WJdo.z = 9,0 Vs '4.~ ,O 1/s

'l,~ 0,5 A_~ 0,5 . .Ji.~ O Sl! s <J Odabnma cijev 0 70 mm • qdnz.

13 2 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANAliZACIJA

li · · kih rtikala U objektu je predviđena primarna ~e~tilac~ja kana. zact~s ve . .. . . . "ednaki poprecrn presjek kao 1 vertikale. Odušne CIJeVI tmaJU J

Odabrane su: . . odom iznad krovne plohe 1,20 m. azbestcementne cijevi, !1170 nun 1 !Ill OO :mm. s IZV

Ukupna količina sanitarne otpadne vode iz objekta .

b ·tarnih predmeta 1 to prema Treba je dimenzionirati za istovremenu u po tre u saru '

Samingovoj jednadžbi (vidi poglavlje 5.4.):

T bU a ea 6 2 . Proračun količina sanitarne otpadne vode iz objekta (vidi tablice 5.11. i 5. 13.). ... Sanitarni ili uređajni Ukupni Ekvivalent Ukupna količina

predmet broj N·P·q

Q~--!OO

K N.K p au, o (If') N. 1,20 0.69 3,6 10,8 19,2

ZAHOD 3 0,13 0,5 2,0 19,8 0,17

UMIVAONIK 4 0,13 2,0 2,0 19,8 0,67

SUDOPER l 0,26 4,0 19,8 0,67 2,0 KADA 2

---&~3~iis---PERILICA i SUVNIK __ _!__ VQ_0_.5 ___ _1_8_ ..!.9-'!..d:n .. UKUPNOSANITARNE OTPADNE v DE

Odvodnja oborinskih voda s krova objekta . .

Proračun pripadajuće krovne površine po oborinskoj vertikah

F, (za K,) 8,00-7,00 =

F, (za K,) 10,00. 5,00 =

56,00m'

50,00 m' Koeficijent otjecanja 'll= 0,9 Intenzitet oborine i= 300 lis x ha

Odvodnja oborinskih voda s uređenih površina o~ćnice 2

pomina okućrnce 160,00 m Koeficijent otjecanja '1'==0,4

Ukupna količina oborinske vode

~rin.fke == LF krova • 'l' " i + LF okut!.tućn " 'l' " i

Q = 0106 . 0 9 . 3oo + 0,016. 0,4. 300 = 2,86 + 1,92 =4,781/s oho~i.uke J •

(6.1)


Dimenzioniranje priključka na gradsku mrežu

Ukupna količina otpadne i oborinske vode mjerodavna za dimenzioniranje priključka na gradsku mrežu :

Q = Q ..,;-+ Qo"'"""'' = 1,34 + 4,78 = 6,121/s (6.2)

Za odabrani minimalni poprečni presjek Ill 150 mm uz nagib 2% i visinu punjenja 0,5 h

kapacitet cijevi brzina

Q = 8,60 1/s v= 0,981/s

bolje je usvojiti veći nagib (3% ili 4%), s obzirom na mali protok za "suha" vremena[!].

6.2.7. Statički proračun

Statičkim proračunom dokazuju se stabilnost, čvrstoća i nosivost cijevi. Za projekt kućne kanalizacije obično se ne provodi statički proračun, jer je način postavljanja i učvršćenja cijevi iskustveno poznat već mnogo godina. ~

Ipak, prilikom projektiranja kućnog priključka ili dijelova dvorišnih kanala, koji se izvode prema pravilima za izvođenje gradske kanalizacije, a ispod su prometnih

površina, ponekad i plitko zbog mogućnosti (uvjeta) priključka, treba provjeriti statičku sigurnost u rov položene cijevi, i to prema koeficijentu statičke sigurnosti, propisanom

za pojedinu vrstu cijevi. Proizvođači cijevi, koje se rabe za polaganje izvan objekta, u svoj im katalozima navode ove vrijednosti. Potrebno je izračunati ukupnu vertikalnu silu koja djeluje na cijev i provjeriti koeficijent sigurnosti n:

Vertikalna se sila sastoji od:

opterećenja nadsloja tla od tjemena cijevi (Pv1);

prometnog opterećenja (najčešće mjerodavno opterećenje dvaju kamiona nosi· vosti po 13 t (26 t) svedeno na l m' (Pv

2));

težine lm' cijevi (G); težine otpadne vode (Gov).

Primjer statičkog proračuna :

gustoća mase zemljanih materijala y pijesak ............................................................ l, 7 tlm' šljunak ............................................................ 2,0 tlm' vlažna glina .................................................... 1,8 tlm' les (prapor) ..................................................... 2,1 tlm' masna ilovača ................................................. 1,5 t/m3

zbijeni pijesak ................................................ 2,0 tlm'

134 BOlfNA TUŠAR: KUĆNA IWW.IZACUA

Slika 6.1. Podaci potrebni za provedbu statičkog proračuna

_ opterećenje nadsloja tla

Pv ~y-h·b l ~}

(t/m')

gdje je: y _gustoća zemljanog materijala (t/m3~. •

b _visina sloja zemlje iznad ~emena CIJeVI (m) b- širina rova (m)

(6.3)

-prometno opterećenje (uzet je u obzir i koeficijent dinamičkog udara)

Pv2

1r·p,·(d+s) 4

(t/m') (6.4)

gdje je: . " •· ro isima -sila vertikalnog opterećenja usvojenog prometnog vozila prema vazeciin p p Pv . . , ·

(d+s) _širina rasprostiranJa opterecenJ~

-težina lm 'cijevi

gdje je: D -promjer cijevi (vanjski) (m) s -debljina stijenke (m) Ye- gustoća cijevi (t/m3)

(t/m') (6.5)

6. PROJEKT KUĆNE I<ANAUZACUE 13 5

- težina protočnog fluida (otpadne vode)

gdje je:

d- unutarnji promjer cijevi (m) Yov- gustoća otpadne vode

- Ukupna vertikalna sila koja djeluje na l m' cijevi

-Koeficijent sigurnosti:

gdje je:

PKR n~- k

G

(6.6)

(6.7)

(6.8)

P_~ffi- minimalna tjemena nosivost cijevi prema kojoj su cijevi i klasificirane G- ukupna vertikalna sila koja djeluje na cijev

k- koeficijent nalijeganja cijevi na posteljicu, ovisi o središnjem kutu nalijeganja 2a, o debljini i vrsti podloge

U tablici 6.3. prikazane su vrijednosti koeficijenta nalijeganja k za različite središnje kutove nalijeganja i za podloge od nevezanog materijala ili od mršavog

betona. (Podaci prema katalogu Salonita- Vranjic, Azbestcemen.tne cijevi za uličnu kanalizaciju tipa KC) [l 0], a prema slici 6.2.

Tablica 6.3. Vrijednosti koeficijenta nalijeganja za azbestcementne cijevi [I OJ.

Središ2i!. kut Koefi'ii_ent na~~ Podloga od 0' 1,1 nevezanog 2a 30' 1,25 materijala

60' 1,5 90' 1,8 30' 1,25 60' 1,65 Podloga od

2a 90' 2,25 mršavog betona 120° 2,50 150° 2,80 180' 2,90

136 BOžENA TlJŠAR: KUĆNA KANALIZACUA

Koeficijent statičke sigurnosti n za azbestcementne se CIJevi prop ·· · isuje jednak ili

veći od: r na kamiona od 13 t (26 t) l 5 -za stalna opterećenja i dva paralelno postav_Je. dn 60 t , al" ak d 20 t il" gus"emčar 30 t, o osno . 1,2 _za stalna opterećenja i v J 0 1 'J

Proračunom se dokazuje koeficijent n veel od propisanog, ctme . . · ... · je potvrđena i

statička sigurnost ukopane cijevi. . čun treba predvidjeti zaštitu cijevi, Ak se sigurnost ne može dokazati prora om, . . .

. t . ~born zaštitne ploče, odnosno svoda iznad kanalizacijske ct;evt. 1 o IZVe ··ala Cijevi na posteljici od nevezanog matenJ

1. Cijev leE na ravnoj podlozi. Ovaj 51učai pnldičld nikada ue nastupa

2a=6f!!r k= 1.50

"

3 Ci" :r.alrpilti !Sanimadjcmcnanabij.~ .. ~materijalom. Poste! jica je od p!Jesb lli =nljaoog materijtJa.

Cijevi na posteljici od mršavog betona

' ~-no" ,.., -

o

o ~

2a=30° k= 1.25

"

2 Cijev zatrpali lO cm i1.nad tjemena ~ij.~im · . materijalom. Posteljica mole bill od ~unka. ili zemlje, ali nikako od ilovolSe.

Slika 6.2. Način nalijeganja cijevi na podlogu [lOJ

6. PROJEKT KUĆNE KAIW.IZACUE 13 7

6.2.8. Predmjer i predračun

Da bi se mogli ugovoriti radovi bez naknadnih troškova na izvedbi, posebno je

važno dobro izraditi ovaj dio projektne dokumentacije, koji se još naziva dokaznica mjera i troškovnik. U tom dijelu, koji može biti zajednički ili odvojen, u predračunu se daje detaljan opis svih radova, a u predmjeru također detaljno izračunate sve količine za opisane radove.

Radovi na kućnoj kanalizaciji obrađeni predmjerom i predračun obuhvaćaju: cijevi po vrstama (od lijevanog željeza, azbestcementne, PVC, PE, olovne i dr.)

za svaku vrstu cijevi definirati klasu, norme za proizvodnju i kakvoću cijevi te

primjereni način spaj~a, fazonske komade, pričvršćenja, eventualne dilatacije (PVC), zaštitu i sve drugo nužno za postavljanje i spajanje cijevi;

prodor cijevi kroz zidove, stropove i temelje, zaštitu cijevi;

specijalne dijelove na kanalizaciji: slivnike, zasune, taložnike, odjeljivače, crpke, uređaje u objektu.

Uz projekt kanalizacije obavezno se navode i sanitarni predmeti, koji također moraju biti detaljno opisani. Primjer:

Umivaonik: veličina, tip (opći, ručni, koritasti, bolnički itd.), materijal (sanitarni porculan, fajansa, plastika itd.),

boja, pričvršćenje (konzolne, vijcima, na nogama itd.),

sifon (u sanitarnom predmetu, plastičan, kromiran, čep na lančiću, preljev).

Bitno je da sve navedeno bude opisano u troškovniku da ne bi bilo nesporazuma pri davanju ponude za izvođenje, s obzirom na ponuđenu cijenu radova.

Zahod: tip (podni, zidni, čučavac, suhi, specijalni), JTialeJjjal i boja (kao za umivaonik), sjedalo i poklopac (plastika, drvo),

ispiranje (kotlić: visoki, niski, nasađeni, uzidani),

od kojeg materijala, boja, cijev za ispiranje (vidljiva, uzidana).

Kada: veličina, materijal (od lijevanog željeza, čelična, plastična .... ) boja, slobodna ili uzidana, sifon, slivnik, čep s lančićem, preljev i sve drugo nužno za dobro funkcioniranje.

Tuš: slično kao za kadu.

Pisoar: zidni, stojeći, mokri zid, materijal, ispiranje (automatski kotlić, mehaničko nožno, električno, fotoelektrično).

Bide: podni, zidni, boja, sifon (u sanitarnom predmetu ili JX>sebno ), čep s lančićem. Sudoper: kuhinjski, laboratorijski, ili drugi, zidni, stolni, podni, materijal (od lijevanog željeza, čelični, keramički, plastični, kamen:i), boja, jednodijelni ili dvodijelni, čep s lančićem, preljev, sifon (olovni, plastični).

13 8 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA

• Napomena: Uz sanitarne predmete treba, osim navedenoga, opisati i dio annature i cijevi koje se odnose na vodovodne instalacije (što prethodno nije naglašeno). Sanitarni predmet je pričvršćen na obje instalacije i međusobno ih povezuje. Vodovodna instalacija završava na izljevu vode u sanitarni predmet, a mjesto prihvata upotrijebljene vode u sanitarnom predmetu je uljev, -odnosno početak kanalizacijske instalacije.

Uz opisane sanitarne predmete, u troškovniku također treba detaljno opisati opremu, koja se obavezno postavlja uz sanitarne predmete.

To su:

kutija za papir (drvena, plastična, kromirana itd.);

držači za ručnike;

kuka za odlaganje garderobe;

ogledalo (veličina, oblik, staklo, pričvršćenje itd.);

onnarić (s ogledalom, osvijetljen, s priključnicom itd.);

polica (od stakla, plastike, keramike .... );

doza za tekući sapun;

zahodska četka

i sve drugo potrebno za đobro funkcioniranje i upotrebu sanitarnih predmeta.

Navedeni prijedlog izrade predmjera i proračuna ne odnosi se na građevinske radove koji nužno također moraju biti određeni, ali na način kako je to uobičajeno i za sve druge građevinske radove (iskop, beton i armirani beton, tesarski radovi, zidarski radovi, uređenje okoliša i dr.).

U nastavku je, kao primjer, izvadak iz predračuna projektne dokumentacije za neke stavke.

Dobava i ugradnja keramičkih kanalizacijskih cijevi klase "A" s potrebnim fazonskim komadima te materijalom za spajanje i brtvljenje. Za brtvljenje upotrijebiti kudjeljno uže i asfaltni kit. Ova instalacija se polaže u zemlju, na prethodno pripremljenu posteljicu od pijeska debljine l O cm. Obračun po m' položene kanalizacije.

$100mm m'

5'o.bav~ i montaža cijevi od lijevanog zeljeza t fazonskihkomada. Za brtvl' .

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE 13 9

tr" b' . uen;e upo IJe .. Iti .kudjeljno uže i rastaljeno olov?. CIJeVI na zid pričvrsti ti kukama na

sv~ 1,0 m i kod svakog naglavka. Obracun po m • ugrađ .. . ene CIJevi prema poprečnom presjeku.

~~b~va i montaža olovnih odvodnih C~Je~t. C.ijevi spajati lemljenjem. Sve VI~lJive di~~Iove zaštititi premazom uljane boje, a ~~J~love koji se ubetoniravaju pre~azatJ bitumenom u ·hladnom stanju (rezJtol). Obračun po m' prema poprečnom presjeku.

Doba_va i ~~~ja ventilacijske kape od saloru~e CIJeVI duljine 1,5 m. Ugraditi je na kraju ventilacijske vertikale. Obračun po komadu prema poprečnom presjeku.

$100mm $70mm

$l OO mm $50mm

$ 125 mm $100mm

~~va_ i ugradnja umivaonika sa stojećem 111ljesahcom. SkolJ'ka od prv kl . o asne faJanse vel. 560x465 mm, s učvr'"e .

'd :.~.;nJem na ZI .• S umivaonikom dobaviti i montirati kromrranu srcoliku miješalicu tP 15 kro~r~. sifon <V 30 nun spojit;n: ~~JJu. Sve izlaze instalacije iz zida maskiran kromiranim rozetama $ 15 mm (vodovod), odoosno $ 30 (kanalizacija). mm

m' m'

m' m'

kom kom

140 BOhMA MAR: KUĆNA KAKAUZACIJA

Obračun po komadu kompletno

postavljenog umivaonika

Dobava i ugradnja kade za kopao je. Kada je od lijevaoog željeza, emajlmum .. Predviđena j e ugrađena. K.romrram ~dlje~opreljevni ventil$ 32/25 = sa ."fonskim koljenom spojiti odvodnom_ CIJeVI .4t 30 mm na kanalizaciju. Za pnstup stfonu u aditi ponildana vratašca vel. 20/20 cm, z~u miješalicu s "telefon" tuše~, montirati na 850 mm od poda. Kada Je

veličine 1700x750 =· . Obračun po komadu kompletno postavljeoe

kade.

., Dobava i ugradnja prvokl~noga polukristalnog ogledala vel. 600x400 .=: d bl.. 4 ............ s četiri kromuana VtJka 1 e Jme LLI.U~, ~ ~·- •

gumenim podmetačima za ucvrsctvanJe

na zid. Obračun po komadu s ugradnjom.

Dobava i postavljanje kromiranog držača za

ručnike. Obračun po postavljeoom komadn

-dvokraki - trokraki

kom

kom

kom

kom kom

. . ado edvideoe projektnom dokomen-NasličannačintrebadetaljnooptsatiSver ~e_pr ". obračuna jedinicu mjere,

.. U adove u svakoj stavci valja navesti t nacm ' .. taciJOID. z r . . . . dinične cijene i ukupne CIJene. utvrđenu količinu i ostaV1tl stupce za upis JC

Na kraju predračuna navodi se rekapitulacija svih predviđenih radova.

" k . . . tavni dio projektne dokumentacije, Na osnovi izrađenog predracuna, OJ l Je sas

ugovaraju se i ustupaju radovi.


6.2.9. Nacrti

6.2.9.1. Položaj ni nacrt {situacija)

U položajnom nacrtu (slika 6.4.), koji se radi u mjerilu 1:1000 ili 1:500, a za manje zgrade l :200 ili l; 100, potrebno je, na osnovi dobivene suglasnosti i podataka komunalnog poduzeća, prikazati zgradu za koju se pro jektira kanalizacija, i to u odnosu na glavnu gradsku prometnicu, susjedne objekte, navesti duljinu i dimenzije priključnog voda te visinsku kotu priključka i mjesto priključka na gradsku kanalizaciju.

o

Slika 6.3. Položajni nacrt

Priključni kanal (slika 6.4.) mora se ravuom linijom spojiti na gradski krma!. Radi zaštite od mehaničkih oštećenja, dubina priključnog kanala određuje se kao minimalna s najmanje 1,0 m nasipa iznad tjemena kanala. Ima li zgrada podrumske prostorije, dubina se određuje tako da se i one mogu gravitacijski priključiti, uz uvjet dovoljne dubine gradske kanalizacije i ako se u njoj ne javlja usporena voda.

142 B02EMA TU$AA:KUćt~AKANAUZACUA

b .. •--" dna gradskog kanala, u pravilu, K ... ..;~r1 · čka kućne kanalizacije mora th LW4U . . eže

ota ~.u>..LJU . . d taloga IZ gradske mr u za 1/3 visine kanala da se smanji mogu~nost _vrac:mJa v~ e_t moću fazonskog komada,

. kanalizacf u Priključak je moguće tZVestma vtše načina. po . kućnu ~ · . . ..

1. · ·· kim oknom (vidi poglavlje4.42.5.).

bušenjem cijevi gradske kanaliZaciJe I I revlZIJS .

u l> e: t/H --< rn

Slika 6.4. Prik!jučsk

. . na priključku kanalizacije biti vidljivi: u položaJnom nacrtu moraJU

položaj priključka; spoj na gradsku mrežu; _ _ y poprečni presjek kanalskog pnklJucka;

materijal priključnog kanala;

uzdužni nag_i~; dn d k kanalizacije kota priključne cijevi, kota apsolutna VIStnska kota a ~ ~.e , usporene vode u javnoj kanahzactJI.

6 2.9.2. Tlocrti krih • a i • . b. ekta Raspored mo cvorov

Tlocrti katova dobij_u se od pro~ektan_ta o J t ob.~kta- arhitekt. Tim rješenjima sanitarnihpredmetauobjektuodređujepro~e~ .. ~ tri' ki zaht)·evi što je

.. . dra tv tehnički uvJeti 1 ergonome JS ' moraju se zado~oljtt_t ~ .:sy eno- . često ni' e-primjereno riješen prostor za uvijek i zadovolJaVaJuce nJeseno. ~eđutunfunk . J au· i e i vij'ektrajanja. Instalacije

. . .. užnih. bespnJekomo ctomr e~ smještaJ rnstalactJan za . .. . . tavka ·e da traju toliko dugo u objektu moraju zadovoljiti dugt VIJek traJ~Ja, pretposl. . -~ ktraiania 100 godlna

. ade . ki b'ekti imaJU pretpostav JeDI VIJe :.~ :.~ kolikoisamobJekt.Gr .. vms o~ .. k d l . do određenih promjena. Te promjene i više, a u dijelu instalaciJa gotovo UVIJe o azt

6. PROJEKT KUĆNE I<ANALIZACUE 14 3

mogu biti: starost instalacije, korozija, mehaničko oštećenje cijevi ili spojeva. Također korisnici zgrade mijenjaju životni standard, estetske uvijete, :funkcionalnost prostora i slično. S obzirom na nabroj eno, bilo bi nužno u fazi projektiranja i izvedbe objekta ozbiljno razmisliti o prostornom smještaju instalacija, kako bi one, naročito u odnosu na no seće dijelove konstrukcije, bile postavljene tako da naknadne izmjene i adaptacije budu moguće bez velikih zadiranja u konstrukciju objekta, jer će to zahtijevati manja ulaganja, a omogućiti i lakšu provedbu zamišljene promjene.

Na tlocrtnim podlogama treba određivanjem položaja vertikala riješiti instalaciju kanalizacije. U podrumu ili, ako ga nema, u prizemlju, rješava se glavna sabirna kanalizacija, i to položaj no i visinski. Pritom valja voditi računa o mjestima prolaza kroz konstruktivne dijelove objekta i o položaju drugih instalacija, te o estetskom izgledu kanalizacije kad je ona vidljiva. Ako je glavna sabima kanalizacija u zemlji, ona se prikazuje u tlocrtu temelja, jer se i izvodi u vrijeme izgradnje temelja objekta.

U projektu kućne kanalizacije mora biti priložen i tlocrt krova, na kojem se označe površine krovnih ploha, usvojeni koeficijent otjecanja, položaj objekata odvodnje -žljebova i vertikala, te položaj odušnih završetaka vertikala otpadne vode_

Radi bolje pregled.nosti i mogućnosti prikazivanja same instalacije, dobro je iscrtati tlocrtne podloge u kojima ne treba biti niza kotnih linija, namještaja i drugih dodataka koji su obično na arhitektonskim podlogama. N a ovim podlogama valja tankim linijama iscrtati konstruktivne dijelove zgrade, zidove, stupove, otvore te sanitarne i uređajne predmete (potrebu ovih drugih utvrđuje projektant instalacija, a njihov položaj dogovara s arhitektom odnosno odgovornim projektantom zgrade).

Na tlocrtima objekta odrede se položaji vertikala i označe kružićem i slovnom oznakom. Obično se označavaju slovom K, kojem se dodaju brojevi, i to arapski za otpadne vode, a rimski za oborinske, ili obratno, uz odgovarajuću legendu sa strane.

Detalji mokrih čvorova označe se također u tlocrtima, brojem ili slovom uz napomenu broja priloga u kojem su detaljno obrađeni.

Ako su katovi u objektu jednaki (karakteristični kat) nije pOtrebno crtati svaki. Najveću pažnju treba posvetiti crtanju najnižeg tlocrta u kojem je riješen glavni sabirni vod kućne kanalizacije. On može biti ovješen o strop prizemlja ili podruma ili položen u zemlju ispod najniže etaže.

N a slici 6.5. prikazan je glavni sabirni horizontalni vod s priključkom na gradsku kanalizaciju mješovita sustava.

Na slici 6.5., s obzirom na kosi krov i prihvat oborinske vode pocinčanim žljebovima, za odvodnju oborinske vode namijenjene su vanjske limene vertikale. Na visini 1,5 m od zemlje one prelaze u cijevi od lijevanog željeza i priključuju se u kontrolno okno zajedno s otpadnom vodom.

Na svakom kontrolnom oknu upisuju se kote dna cijevi priključaka i izlaza iz okna, a na cijevima vrsta cijevi (KC-oznaka za keramičku cijev), poprečni presjek u mm, uzdužni nagib u postotku i duljina pojedinih dionica od kontrolnog okna do kontrolnog okna.

144 BO!ENA TIJSAR: KUĆNA KAHALIZACUA

l :. 1~1 .so 1 2to 1 so 1 ~a=t=

ns 195 l 12 ?41

~ lli n ll,! i'! ~iii il

' l

~ "

'~ r, , . .. li

=• <' "'·''"'

....!!f !l!!f~~li;L._ -

Slika 6.5. Glavni sabirni horizontalni vod i priključak na grndsku kanaliz>ciju mješovita sustava [I]

U prikazanom primjeru priključak je izveden na gradsku kanalizaciju kontrolnim oknom.

U rješavanju glavnog sabirnog voda i priključka za konkretni slučaj bolje je, a nekada i obavezno mjesto relativnih kota, kao što je slučaj u ovom primjeru, gdje je kota ± 0,00 pod prizemlja objekta, a dubine su dane s + ili ~ od te kote, upisivati stvarne apsolutne kote u metrima nadmorske visine, vezane na državni visinski nivelman. Tako će se izbjeći eventualne greške ili zabune.

6. PROJEKT KUĆNE KANALJZACIJE 14 5

6.2.9.3. Sheme vertikala kanalizacije

Na tlocrtima objekta prikazuju se svi horizo taJni .. . . .. vertikale u tlocrtu prikazuju samo 1 ... . . 0 ~~J~lovi ~ahzactJe, a sve se slovnom oznakom U shemama rtikp~ oalzaJno, I to ~com I brojčano, odnosno

. · ve a one se crtaJu u · l' · · dtjelovima koii ru·su VI'dl"" · . 1 pravoJ ve tčm1, sa svim ;, lJIVI IZ t OCrta;

To su dimenzije vertikala, vrste ci"evi i . adna ., ~· . . čenja sanitarnih dm . ~ pnp du~ma, nacm 1 mJesto priklju-

pre eta na vertikalu, ventilacija.

' l. tot

'· ... ; ..;.-: .

e61) l '

' ... ; _,

r . Slika 6.6.1. Sheme vertikala kan r ·· .

a tzactje s pnmarnom ventilacijom [12]

146 ao1ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

. . kom vertikalnom presjeku zgrade, na kojem Sheme vertikalka se ctrukrtaJ~J~t~t::~e kote, u pravilu u istom mjerilu u kojem su

su ucrtane stropne ons

crtani i tlocrti. . l' .. k .. evi i njena duljina te poprečni Na shemama se označavaJU vrsta kana tzaclJS ~ ClJ

presjek. Također se prikaže i ventilacija svake verttkale.

scf/Oatm SC 9 IUO ~m

~· ,.~, ..

' ~~

-~ -' ~~ ..,

. ,. ' ;;§ ..,

--t

' ·~

-... -~ Sh ertikala kanalizacije sa sekundarnom ventilacijom [12] Slika 6.6.2. eme v

6. PROJEKT KUĆNE KANAliZACIJE 147

Slika 6.6.3. Izometrijska shema dijela kanalizacije [12]

Vodovodna se instalacija, u pravilu, prikazuje u aksonometrijskoj shemi, a kana

lizacijska se mreža tako prikazuje samo u nekim iznimnim slučajevima kad je to

potrebno radi bolje preglednosti. Sheme vertikala prikazane su Da slikarn.a 6.6.1. i 6.6.2 .

Iz oba je crteža vidljivo dane treba crtati svaku vertikalu u objektu, budući da su i sanitarni čvorovi tipski, pa se vertikale rješavaju slično kao i detalji. Označe se sve jednake vertikale i nacrta se odgovarajuća shema.

Prilikom crtanja shema vertikala projektant može nacrtati svaki sanitarni predmet,

priključak i odgovarajuće fazonske komade kao na slici 6.6. L, ali je prihvatljivo i crtanje detalja priključka samo na jednom katu, a na ostalim se to jednako primjenjuje,

bo što je prikazano na slici 6.6.2. (radi boljeg pregleda slika je skraćena, ali u shemi moraju biti ucrtani svi katovi).

Na slici 6.6.3. prikazan je detalj izometrijske sheme dijelova kanalizacije. Specifikacija i opis fazonskih komada također se mogu dati na samoj shemi ili

u posebnom prilogu, koji je ujedno i podloga za izradu predmjera i predračuna.

148 ĐOŽEtiA TUŠAR: KUĆNA KAKALIZAGUA

6.2.9.4. Uzdužni presjek kanalizacije Uzdužnim piesjekom kanalizacije utvrđuju se visinski odnosi kanala prema zgradi,

okolnom zemljištu i gradskoj kanalizaciji. Utvrđivanjem i prikazom dubine glavnoga odvodnogkaoalapotvrđujeseimogućnostgravitacijskogotjecanjaotpadoevodeizobjekta.

Uzdužni presjek je podloga za izradu predmjera i predračuna, jer se pomoću njega izračunavaju dubine, odnosno količine iskopa i nasipa, potrebna razupiranja,

broj okana i duljine cijevi. Glavni sabirni kanal se prikazuje, ako je to moguće, po cijeloj duljini, a sporedni,

koji se na njega priključuju, od svoga početka do priključka na glavni kanal Na uzdužnom presjeku kanalizacije valja označiti: vrstu cijevi: poprečni presjek;

nagib cijevi; kote površine podova i zemljišta;

dubine rovova; kote dna cijevi; kontrolna okna i međusobne razmake.

Uzdužni se presjeci obično rad6:tza dužine u mjerilu u kojem su i drugi dijelovi projekta (tlocrti), a za visine najčešće se uzima manje mjerilo kako bi se bolje prikazali

visinski odnosi. Iako arhitekti, u pravilu, u svojim nacrtima kao visinsku kotu prizemlja najčešće

daju ±0,00, u nacrtima je nužno, radi izbjegavanja moguće greške, koristiti se apso

lutnim kotama. Na slici 6.7. prikazanje primjer ~užnog pres jeka, prema tlocrtu na slici 6.5.

Slika 6.7. Uzdužni presjek [l]

--· ---~

~~~~--: l tC ~~n',

l . l ' L l 1 1

. ..".

6.PROJEKTKLIĆNEKANAUZACUE 149

6.2.9.6. Normalni poprečni presjek

Za vani ski dio kan 1· ·· ~ a IZactJe obično se crta Ini ~ . . . 1:50, a na nacrtu se označe podac" l·w· no~ poprecm presJek u mJerilu

• 1 za raz rctte dubme dna kan 1 do nJegovu širinu, podlogu kut li. . . . a a, o osno rova,

N li . . ' . na JegallJa I načm zatrpavanja rova. a s Cl 6.8. prikazanJe normalni o reč . . .

cijevi od tvrde plastike (PVC) . ad nihp p m presJek za polagan.Je kanalizacijskih . ,Izr e premastandarduDIN19534"1. . ..

prop1sima ONORM B 5184) [2] [3]. 11 aus!njskim

Uztakavnormalnipoprečnipresjekob·v ril ~ . . . za sve veličine poprečnih presieka Cl·J·evl· I~n~.se ~ .azh e tab~ca u kOJOJ su svi podaci

J pnmiJenJem u proJektu.

Slika 6.8.: Nonnalni poprečni presjek

---1- NASIP MATERIJALOM 112 ISKOPA

--if- NASI P SITNIM

sf~-~-~"''--~+~5 MATE~IJALOM

B

Podaci za normalni " · · tvrde plastike (prema D;~~~c;~ ~76~~;: ~aJ1°~:~anje kanalizacijskih cijevi od Tablica 6.4. Podaci za cijevi od tvrde l tik (p pas e rema slici 6.8.) [9]

D, s B H h [mm] [mm] [cm l [c,;,l [cm]

e F, F, [cm] [m21 [m']

110 3,0 80 10,30 10,00 11,61 0,0095 0,0944 160 3,6 80 10,36 10,00 12,34 0,0200 0,1013 200 4,5 80 10,45 10,00 12,93 0,0314 0,0988 250 6,1 90 10,61 10,00 13,66 0,0491 0,1179 315.- 7,7 95 10,77 10,00 14,62 0,0779 0,1299

i' .,

'i:

150 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

6.2.9.6. Detalji

U projektu kanalizacije za sve ono što se ne može dobro predočiti u nacrtima ili pak detaljno opisati u stavkama troškovnika prilažu se detalji:

kontrolna okna: -unutarnja u objektu; -vanjska okna te -svako specifično okno, s obzirom na -materijal ili dubinu, stepenicu i sl.

prodori kroz zidove i stropove izolacije cijevi (ako je potrebno) toplinske i zvučne

Detalji svih uređaja u objektu: za sve primijenjene proizvode, koji su na tržištu te se kupuju gotovi i ugrađuju,

nije potrebno posebno crtati detalje. Koji će se detalj priložiti projektu i u kojem će mjerilu biti nacrtan ovisi isključivo

o projektantu instalacija ili zahtjevu (ponekad i naknadnom) investitora, odnosno

izvođača radova.

l ,,

l~ l .l i ;

l l l ' ' '

; J__ -. i ~ ' i 1·:

-·~ ' l Oo

-!

~ .- . l l": o ' l .)"[) ' ' . ; l /tki_ . l.

"'"· p" " - - J

Slika 6.9.1. Detalj sanitarnog čvora u stanu

TLOCRT HJ 1 :z o VOOTIULAIII o•1 ~~·

.. ...... , -"••u•o•• ___ ", .......

Slika 6.9.2. Detalj sanitarnog čvora na zadnjem katu

TLOCRT

lEGUD>:

-HlADU VIIIIA

--toru VOilA

P1 J 1:20

l

Slika 6.9.3. Detalj sanitarnog čvora u sredini nebodera '

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE 151

PRESJEK HJ 1:20

"'""""'""" ...... ,., .. ,_

PRESJEK MJt:20

HIAlU VIITIIAl~

td.c. '"' ..

EIJI>' U HNTilACIJW I1Uu.•ZI.·C[II. CI/[V

l l

J.:

\ 15 2 ĐolENA 1U$AR: KUĆNA KANALIZACUA

6.PROJEKTKUĆNEKANALIZACIJE 153

Presjek o-a Presjek b-b

PRO~AZAK CIJEVI KROZ STROPNU kONSTRUKCIJU Q

L Q

_j

SHka 6.12. Revizijsko okno

Slika 6.10. Prodor cijevi kroz zidove i stropove

r------ ~ S .. LOMT/1.0. CIJEV l

S .. K.t.POII l j l

l U~TITifl U14ENI '-j-

OPS .. V -..;;:;:; Ft LJEVJ\/IO·ZEU!:ZNI l Ir-- UL!n OLCMlM

• tf ~~E'I.o.NO·tEUEZ/IA ·tl-' n .

! l l

r· ~::::;J:t}~ L f

l SUka 6.11. Detalj završetka ventilacije na ravnom krovu SUka 6.13. Kaskadno revizijsko okno

154 BOŽENA TUMR: KUĆNA KANAU2ACUA

U situaciji kad je nagib terena prevelik, većom se dubinom okna želi smanjiti potreban broj okana, koja su skuplji dio kanalizacijskog sustava. Međutim, budući da stepenice više od l m nisu preporučljive (a u javnoj kanalizaciji i oknu priključka nisu ni dopuštene), izvode se okna s kaskadom. Presjek ogranka kaskade dimenzionira se za odvođenje samo sanitarnih otpadnih voda ili se empirijski odredi kao 112 $ glavnoga kanala, ali ne manje od $150 mm. Iz načina dimenzioniranja vidljiv je i princip djelovanja. Sve intervencije na kanalu izvode se u periodu bez oborina, kad kanalom teče samo sanitarna otpadna voda, koja će biti odvedena kaskadom uz dno okna i omogućiti rad u oknu. Nailaskom većih količina otpadnih voda (oborine), djelovat će glavni odvod, a

ujedno će se kaskadni odvod pod povećanim pritiskom samoispirati. Danas se upotrebljavaju mnogo efikasnija posebno izrađena okna od polietilena

s ekscentričnirn dovodom vode, poništenjem kinetičke energije brzine vode i samo

ispiranjem okna u posebnom sferična oblikovanom dnu (proizvodnja "ROMOLD"). Ovakva okna, uz primjenu prikladnih kvalitetnih kanalizacijskih cijevi, omogućuju savlađivanje većih nagiba terena znatno manjim brojem okana (slika 6.14.).

Slika 6.14. Polietilensk.o okno (ROMOLD)

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACUE 155

N li - · a s _ct 6.1~. p~ikazani su detalji sanitarno čvo . . .. vodovoda t kanalizacije. g ra S J]ešenom mstalaciJOID

t l ocrt

Slika 6.15. a Tlocrt

156 B02ENA TUSAR: KUĆKA KANALIZA.CUA

pr~sj~k a-a T

Slika 6.15. b Presjek a-a Slika 6.15. e Presjek b-b

::

,,

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE 157

b-b

"'~ .JU<:<I'I~ ...... -

•UTHI VEotTIU o'lloo .I>TIUI•WIII.a"

6.PROJEKTKUĆNEKANAUZACIJE 159 158 BOžENA ruMR: KUĆAA ~<ANAL~ZACUA

ll '"" ~~-Oij

\~ "" -- ~ ~ --

fi l

"" ·~ "" • -- n n

'L>...- r, ! L-Oll - ~

_,.. ~ ln

•-o• - ~ ~ -- ~ ~ _:: -· '-'

6.3. Nove mogućnosti projektiranja kućne kanalizacije

•

'l l

l

• ~~ S-Oll -. '::: - '"' ~

n

__!!"_ ~ ~

; >=mr - -- ~ n

r-ms - 0 - .. -- .. .. .. l ~ i!

l[ l l

<-uo b fo. -~ ~ .. ..... '-'

ll i

l "" . 'l.l( r! f- ~ .... -ln .. ~ A ~ l= ill ! O> ~ '-- h

~

.ll ~ ! ~ - G ... ..

~ - --.-l l l l l l l l

~ l l i ~

i 1 5 a: ~ ~~ J i i a:

~ ~ ~ ~

i f g ~ ~ ~ i i ~ a .. "' "'

" • l § l

l l ~ * • j

' ll~ ::: :: :::::

~ l l :::::

~ ' > •

~ g

• * *

o, OI • g •

1. e e e >· 8 ~ ll

l §

Slika 6.17. Uzdužni presjek Slika 6.16. Situacija l

160 B02EHA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA

KROV

. .._ ... JIINI-VDIT

4. KAT

3. KAT

2. KAT

1. ICAT P.S.

PRI Z.

o

IETM.J LJCiRADI[ ITUIDI MAXI-VENT 1 «W N-''"""'

~

--

--P.S.

dn 160 1"11"1

Slika 6.18. Shema vertikale i ugradnja Studor odušnog ventila

Delaij ........ SlUOOR MINI- VENT ispod umivaonika /ugradba kada nema podnog &lfona/

Slika 6·19· Detalj ugradbe odušnog ventila

6. PROJEKT IC UČNE KANAUZACUE 161

162 BOŽEt{A TU$AR: KUĆNA KANALIZACLJA

Literatura: . . . di lomski rad, Zagreb, 1998.

. D . N. .. J'ešavanja kućne kana/lzacye, P l. Badovmac .. acm r

2. 3.

DIN !9534 ONORM B 5184 d v··ma grada gdje nije izgrađena javna

dv d .. tpadnih voda na po ruCJl 4. Pravilnik~ o 0~ nJI .

0 . da za eba br. 24/1977.

kanalizacija, Sluzbem glasmk ~ gr NN b 28/96. . Pravilnik o izdavanju vodopravmh akata, . ktir.. • . izVođenje betonskih i armlrano-

5. · ·uvjetimazaprc.ye ranJel I Sl l' t 6. Pravi/niko tehničkim m;erama l . ~ . ivnom djelovanju vode i t a, . lS

7. 8.

betonskih konstrukcija u sredinama rzlozemm agres

br. 32nO. . . . dn"e u seizmičkim područjima, Sl. list br. 39/64. Pravilnik o privrememm proprszma za ~ !l -ta ·u u javnu kanalizaciju, Sl. gl. grada Pravilnik o sastavu otpadnih voda koje se upus 'J

Zagreba, 1969. .. . 9 Prospekti proizvođača ctJeYt . . . l" č kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement,

· . V .. Azbestcementne c11eV1 za u 1 nu 10. Salorut ranJIC,

1 z reb Skupština grada kata og . ka lizacije za područje grada ag a, ll. Smjernice za izvedbu mterne na

Zagreba,l969. . . ·- . db "hprojekatakućnekanalizaczje 12. Tušar B.: Podacl IZ vrse fZVe en! 5

13. Zakon o građenju, NN br. 77~~~~ br. 36/95 14. Zakon o komunalnom gospo ,

Zakon o normizaciji, NN br. 55/96 4 15. đ nju NN br. 30/9 16. Zakon o prostornom ure e ,

Zakon o vodama, NN br. 107/95 17. Zakon o zaštiti na radu, NN br. 59/96 18.

7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE

7.1. Predradnje

Izvedbom, ili kako se kod nas najčešće govori, montažom kućne kanalizacije osiguravaju se dobro funkcioniranje i dugi vijek trajanja instalacije, a cilj je da se to postigne uz relativno najniža ulaganja.

Prije početka rada na montaži kanalizacije, radni prostor treba primjereno očistiti. Potom valja kontrolirati mjesta postavljanja cijevi, provjeriti dimenzije prema projektu i utvrditi položaje mokrih čvorova, nagibe kanala i sl.

Kanalizacijska se mreža montira uz određene uvjete za rad. Tako u zimskom razdoblju objekt mora biti zatvOren, a montaža se obavlja dok temperatura u objektu ne pada ispod +5°C. Pri montaži kanalizacije treba uvažavati određene tehnološke postupke i mjere zaštite na radu. Kanalizacija u objektu se ne izvodi odjednom, već u fazama usklađenima s napredovanjem graditeljskih radova. Tako se temeljna kanalizacija, ako je ukopana, provodi zajedno s betoniranjem temelja objekta (nekad i

. prije). Kućna cijevna mreža se montira nakon završetka grubih građevinskih radova. Završetak radova na montaži kanalizacije postavljanje je sanitarnih predmeta i podnih

sifona, i to nakon završnog žbukanja i postavljanja podova. Prije početka radova na montaži kućne i dvorišne kanalizacije treba na gradilištu

pripremiti potreban materijal. Nosilac posla (građevinsko poduzeće) mora za nj osigurati primjeren prostor, najbolje zatvoreni. Pri prijevozu i uskladištenju treba se, ovisno o predviđenim vrstama cijevnih materijala za izvedbu kanalizacijske mreže, pridržavati preporuka proizvođača cijevi. One se odnose na sljedeće:

Prilikom prijevoza treba paziti da cijevi cijelom duljinom naliježu na pod vozila, kako je to prikazano na slici 7.1. Treba ih položiti tako da tijekom vožnje na mogu vibrirati i da nema naprezanja na savijanje. Cijevi treba zaštititi od oštrih rubova, pri utovaru ili istovaru ne smije ih se povlačiti niti bacati. Utovar i istovar treba obaviti pažljivo i pritom se koristiti prikladnom dizalicom.

Prilikom skladištenja palete treba postaviti jednu na drugu tako da obodni drveni okviri naliježujedan na drugi, a ne smije ih se slagati u visinu veću od 1-2 m. Mjesto _skladištenja mora biti ravno i cijevi moraju međusobno nalijegati po cijeloj duljini. Da cijevi ne bi ležale na neravnoj podlozi, postave se barem tri podložne letvice za Uobičajene duljine cijevi od 12 m. I pri slaganju po visini također treba podložiti letvice da se spriječi nepravilno ležanje cijevi i eventualno deformiranje (važi za

cijevi).

164 BOŽENA TIJSAR: KUĆNA KANALIZACUA

Slika 7.1. Prijevoz cijevi do mjesta ugradnje [3]

Slika 7.2. Skladištenje cijevi [3]

7.2. Priključci ua gradsku mrežu

Svaki objekt mora imati samostalan priključak na gradsku mrežu, koji je određen propisanim uvjetima komunalnog poduzeća još prije nego što se pristupilo izradi projektne dokumentacije. Prije početka izvedbe priključka, odnosno polaganja priključnog kanala, veoma je važno provjeriti visinske odnose priključka gradskog kanala i uzdužnog nagiba priključnog kanala. To znači da treba provjeriti točnost podataka

navedenih u projektu. Osnovni uvjeti koji se moraju poštivati pri izvedbi kanalizacijskog priključka

pojedinog objekta: priključak mora biti što kraći; nagib mora biti jednak na cijeloj duljini priključne cijevi; dimenzija priključka ne smije biti manja od$ 150 mm; najmanji nagib za~ 150 mm je 2% (preporuka); najveći nagib priključka ograničen je maksimalnom brzinom, koji za većinu cijevi, što služe za izvedbu priključka, iznosi 3 m/s.

Pon~kad se zbog mogućnosti gravitacijskog priključka mora izvesti minimalan nagib, pa su stoga i smjernicama za projektiranje kućne kanalizacije, jednako kao i DIN normama, ovi nagibi utvrđeni prema promjeru cijevi (tablica 5.3.).

7 • IMOBA KUĆNE KANALIZACUE 165

Nagibi se određuju · -manjim od v >O 75 c:a ~sna~~ vu~ne s~age vode, koja je pri brzinama tečenja ne

U ~- ' . s, OVO Jna a ostgura samoispiranje cjevovoda.

odvodn~:~=~:j:e::: u ~oslje~~ ~je~e radi uštede i povećanja efikasnosti ispunjenošću pa su prikl' - ~č~e pn:sJe -~riklJu~ka s potpunom ili gotovo potpunom

' . . ~~c~J. _ esto 1 manJih pres Jeka od 41 150 mm. Ne mogu li se posticimh minimalni na "b· d' .

stanicom. gt 1• 10 odvodnJe valja riješiti crpnom

113 • .39 m.n.m.

Slika 7 .3. Uzdužni p resi e k ku· riki' :.o enog P JUčka od PVC cijevi na ulični kanal

CEMENTNI MORT 1:2

166 BOžENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACIJA

Na slici 7 .4. prikazan je detalj izvedbe spoja kućnog priključka, cijevi od tvrde plastike (PVC), na uličnu betonsku kanalizacijsku cijev, i to pomoću prijelaznog komada "RDS" ili "KGF" od tvrde plastike i gumene brtve.

PVC cijev se na kontrolno okno ili drugu betonsku građevinu priključuje posebnim priključnim komadom s gumenim brtvenim prstenom, a vanjske površine moraju biti tako obrađene da se može postići vodonepropusna veza između betona i priključnog komada. Ujedno veza mora i biti dovoljno čvrsta da ne dođe do deformacije cijevi (slika 7.5.). Također se u troškovniku posebno iskazuje potreban broj priključnih

komada prema presjeku priključne cijevi.

OCTONSI<A KANAUZAOJSKA CJEV

HRN - U-N1 051 HRN - U-N1 052

Slika 7.5. Priključak na kontrolno okno

Na slici 7.5. prikazan je detalj izvedbe spoja cijevi od tvrde plastike (PVC) na kontrolno okno ili drugi betonski objekt, pomoću prijelaznog komada "RDS" ili

"KGF'~ od tvrde plastike, s gumenom brtvom.

presjek

Slika 7 .6. Priključak fazonskim komadom [l]

167

168 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANAUZACUA

. . 7 6) · · ru··v J' e ako se svi objekti Priključak fazonskim komadima (shka . pnmJe JI .. d . . riki' • . na gradsku kanalizaciju, odnosno kad se unapnJe znaJU Istovremeno p JUCUJU točni položaji priključaka (poglavlje 4.4.2.5.).

Slika 7.7. Priključak keramičke cijevi na gradski betonski kanal [2]

N li . 7 7. prikazanje nekoć često primjenjivani način priklj~čka na gradsku a s ct · . . . . . . . lika ( d • og) pres Jeka.

kanalizaciju od betonskih CIJeVI,~~ th J aJ~ uz um l'' i svaka kanalizacija. Vi done ro usnost je osnovm zahtjev, koJI mora zado~o ~It .

o b ~ p ke kanalizacijs~e cijevi izrađuju vibro-tlacmm postupkom, što tm Stoga se e ons , . . e ostu kom rade i revizijska okna. Za sve osigurava vodonepropusnost~ aJe~ s p b;, (DIN 4060); a cijevi se na okno međusobne spojeve upotreblJaVaJU se gumene e . .

. . • . . . a (DIN 4034) prikazanima na shct 7.8. pnklJUCUJU spoJmcam •

SUka 7.8. Presjek baze kanala kontrolnog okna [6]

Kak se danas za kućne kanalizacije sve više primjenjuju ~VC ~aliza~ijs~e 0 . · k · dmah pri Izradi 1 betoruranJU .. - edlaže se i poseban sustav obujnuca OJe se o . .. d

CIJeVI, pr Tak adnju u zid za dtmenztje o okna ili zida postavljaju u samu otplatu. o .za ~gr .. od 300 do ~ 500 mm ~ 100 do ~ 250 mm postoji RDS-sustav, a za vece duneuztJe ~ . VC .. .

posebni brtveni prsten. Ovi sustavi omogućuju j~~sta~~ u_vođenJ:e :azi~~~v~ ak kidan]· a otplate i to tako da se kraj kanalizaciJSke CIJeVI namaz

n ons . · (rk 79) laganim zaokretanjem ugura kroz već ubetoniranu obuJmtcu s I a ...

7.1ZVEDBA KUĆNE KANAUZACLJE 169

Vanjska strana zida Urut81'Jia strana zida

t:JD:::: -~-

Vanjska stra'la zida Unutarnja strana zida

Slika 7.9. Ugradnja PVC cijevi u zid kontrolnog okna [31

7.3_ Kanalizacijska mreža izvan objekta (dvorišna)

7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi

Pri iskopu rova treba voditi računa o njegovoj širini,. koja mora, ovisno od dimenzije cijevi, iznositi najmanje 70 cm. Rov treba osigurati od prodora vode.

Važno je da cijev bude položena na dobro pripremi jenu posteljicu od prikladnog materijala. Prilikom polaganja treba paziti da cijev po cijeloj duljini dobro leži u rovu da se ne bi dogodilo da cijev bude oslonjena samo najednom mjestu ili u jednoj liniji, jer bi to izazvalo neravnomjerno opterećenje cijevi.

Na području nalijeganja najčešće se postavlja posteljica od pijeska, debela najmanje lO cm i uvećana za 1/10 promjera cijevi. Iznad cijevi područje je njena prekri vanja, visoko najmanje 30 cm, i to u zbijenom stanju.

Ovaj zadnji sloj treba posebno pozorno izvesti kako bi se poslije opterećenje završnog sloja, npr. ceste, ravnomjerno rasporedilo po cijeloj duljini. Oko spojnih mjesta rov se smije zatrpati tek nakon završnog ispitivanja vodonepropusnosti cjevovoda, odnosno nakon odobrenja nadležne nadzorne službe. Na slici 7.10. prikazanje položaj cijevi u rovu. ··

Za izvedbu pripadajućeg dijela kanalizacijske mreže izvan objekta upotrebljavaju se različiti cijevni materijali. Cijevi moraju ravnomjerno nalijegati na podlogu po cijeloj duljini kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao "prosta greda" ili "konzola". Širina rova mora biti takva da sa svake strane osigurava minimalno 20 cm slobodnog prostora. Posteljica za cijevi redovito se izrađuje od nevezana materijala (pijeska), ali nije rijedak slučaj da se izvodi i od mršavog betona. Ovo naročito dolazi u obzir kad se cijevi polažu u plitke rovove, gdje je uz to i znatan utjecaj prometnog opterećenja. Ovaj se dio kanalizacijske mreže najčešće izvodi od keramičkih cijevi.

'

170 ĐOŽENA TU!;AR: KUĆNA KANALIZACUA

Područje

prekrivanja cijevi :L~-7'o;;;:-

Područje nalijeganja cijevi

Slika 7.10. Položaj cijevi u rovu [3]

Keramičke cijevi . . ~ 50 do . . . . k ramičke cijevi s presJecuna od "' nun

Za otpadne vode pnmJenJUJ~ se ~v k no l'anim užetom i asfaltom. Cijevi 600 nun. Vodonepropusnost spoja postlze s_e o _P J l . betona. se polažu na pješčanu posteljic~u, a one većih presjeka u s OJ

·'

Betonske cijevi . . .. . T su betonske cijevi proizvedene Primjenjuju se dva ttpa betonskih CIJe~l- o . . ''pero i utor" s gumenim

. . . d ačke l O m koJe se spaJaJU na ' postupkom centnfugrranJa, ~g ' • "buk Budući daje vodonepropusnost

1- · OJa cementnom z om. odn. prstenom ili brtv Jenjem sp . bl' . Drugijepostupakproizv ue ovakvih sustava upitna, oni se sve IJeđeupotre JaVaJkU. a za brtvlienie služi gumena

. C" . d gačke25m snaglav om, ~ ~ tzv. vibrotlačenjem. lJeVI su u . ' ' akvim cijevima zadovoljava uvjete tzv. "labirint" brtva. K vali teta kanala _Izvedeno~ ov

. . funk · nalnostl (poglavlje 3.6.). vodonepropus~osti I.. cm od dn. e zabranjena je upotreba loših cijevi,. zbog

Na bilo kojem dijelu sustava vo J . l kopni sustav odvodnje, pa - - . e vode kojim se potapa CJe o .

mogućnosti pojave usporen ' w •• ak m diJ'elu kanalizacije bez obzrra di . otpoidnih voda u tlo moze doci na sv o

dopro ranJa . b . k.ih voda na to je li'Damijenjen samo za odvodnJU o onns . -

Azbestcementne cijevi .. .. ka 'li mršavog betona. .. . olagati u posteljiCU od pljes I

Azbestcementne e lJeVI mogu _se_p . . . kom razinom podzemne vode, Betonska se posteljica preporučuJe l na mjestima_~ vtso

. .1 d · · ani a P'ieščane posteljiCe. .. kako ne bt dolazi o o Isprr :.~ 'J • 'ti dubljenje postelJICe za

d . d l spo•inice potrebno je ostavi pro .. Na mjestu g Je o aze J • . al. š' . anie rova na tim mjestima mJe .. "DALMA REKA" spoJmce, I pro mv :.~ b.. z

debljlllU - .. . ''p dbiti". Pri tome se lagano na IJR u potrebno. Montirane CIJeVI treba sa strana o

7.1ZVEDBA KUĆNE KANALIZACUE 171

cijev s jedne i druge strane, što se također čini i na mjestu spoja, ali tek nakon ispitivanja vodonepropusnosti montiranih dionica. Cijevi treba zatrpavati u horizontalnim slojevima, i to tako da prvi sloj uz plašt cijevi bude od sitnijeg materijala koji treba nabiti

ručnim nabijačima. Ostale slojeve treba bolje nabiti kako bi se zasuti materijal dobro zgusnuo i da se uspostavi veće trenje o strane rova. U protivnom dolazi do naknadnih

slijeganja zbog prometnog opterećenja, odvajanja i "propadanja" završnog zastora.

.. f iji *''

l ..

Slika 7.11. Polaganje azbestcenientnih cijevi u rov [5]

Slični se postupci primjenjuju i pri polaganju cijevi od drugih materijala. Za pojedine cijevne materijale proizvođači obično daju naputke o prenošenju, skladištenju

i ugrađivanju, a tih se uputa valja pridržavati. Obavezno treba vidjeti kataloge ili prospekte proizvođača cijevi.

Cijevi od sintetičkih materijala

Ove se cijevi, najčešće pod nazivom plastične cijevi, upotrebljavaju za oborinske i otpadne vode. Brtve se gumenim prstenom. U rov se postavljaju na pješčanu podlogu

i pažljivo zasipavaju. Prije polaganja treba pozorno pregledati jesu li cijevi ispravne, odnosno utvrditi da se nisu oštetile pri transportu .

7.3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka, odnosno novih priključaka

Vrlo često se javlja potreba da se na već postavljenu cijevnu mrežu priključi neki novi sadržaj. To se može uraditi postavljanjem kontrolnog okna ili ugradnjom fazanskog komada.

Primjer naknadne ugradnje na PVC cjevovodu:

Želimo li naknadno, na već položeni i ugrađeni PVC kanalizacijski cjevovod, ugraditi novi priključak, koristimo se odvojkom tipske oznake KGEA (oznaka prema

katalogu proizvođača) (45°) i dvjema dvostranim spojnicama KGU. Da bi se takav

172 BOiENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACUA

.. k ·u stavljamo novi priključak, skratiti zahvat mogao izvesti, treba osnovnu CIJev, na ~J . .. vi kako je to prikazano

za duljinu odvojka KG_~A_uvećanu za dv~~pr=~:o:;;~·15o. Spojeni elementi na slici 7.12. Krajeve CIJeVI treba na rubu ost p ni u kojem se slučaju ne smiju skraćivati.

t~ lli~ ~

Slika ?.ll. Naknadna ugradnja odvojka [3]

. d . ak KGEA a na drugi kraj odrezane N · dan kraj odrezane cijevi stavi se o VOJ - • "ka. .. . aJe . . . umetnuti dio cijevi između odvoJ I CIJeVI

cijevi navlačrmo dvostruku spoJlllCU, ~ ~ "č tako da one polovicom svoje .•. dn · · Tada spo1mce panu erno

takoder JOS Je u spOJniCU. J .• • dan ·· · · one odrezane. duljine nalegnu preko odvojka i_doda_ne CIJeVI, o:-;~:~~:jak: ;r~~::rn dvostrukom

. ~a taj=~ ~e~~~~:~:7e1

p::re:;e i prilikom naknadne ugradnje drugih spoJmCOm. elemenata.

7.3.3. Kontrolna okna

.. . . kanalizacijom mora biti izvedeno Na priključnom kanalu pnje spoJa s ~avnom . n· uzorci za utvrdivanje

k · moćt nesmetano uzuna kontrolno mjerno okno u ome ~e se. . e osebna važno ako su u objektu i količine i sastava otpadnih voda IZ _objdcta. Ovo J p mo biti agresivne(vidi4.7.4.). sadržaji koji mogu ispuštati vod~ koJe_posv~~ ~7:vu re:::lacijsku liniju objekta (ili

Ovo okno smješta se na JaVDOJ pov mt dtr ~ana otpadne vode i na mjestu ogradu objekta), nizvodno ~ eventualnog pre e gdje je osiguran nesmetan pnstup.

7.1ZVEDBA KUĆNE KANALIZACUE 173

Kontrolno okno označava se kvadratom, veličine 25><25 cm, crvene boje sa žutim krugom, promjera 10 cm, u sredini (vrijedi na području grada Zagreba).

Kontrolna se okna također izvode na dvorišnoj kanalizaciji, ali i unutar objekta ako je glavna sabirna kanalizacija ispod poda najniže etaže (u temeljima). Ako je kontrolno okno u zgradi, na maloj dubini, tada se često provodi u zatvorenoj cijevi, ali obavezno mora postojati mogućnost čišćenja. Detalji primijenjenih revizijskih okana, pojedinačnih ili tipskih, prikazuju se u detaljima projekta. Na slici 7.13. prikazana je mogućnost izvedbe kontrolnog okna u objektu, keramičkom zatvorenom cijevi, radi sprečavanja neugodna vonja iz kanalske mreže. Za okna u području podzemne vode potrebno je, radi osiguranja vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava, izraditi prikladnu hidroizolaciju.

i - -_,._il 1 -i-J-~,. j ~

900

Slika 7.13. Kontrolno revizijsko okno u objektu [2J

7.4. Kanalizacijska instalacija u zgradi

Kanalizacijska instalacija u zgradi i svinj eni pripadajući dijelovi (uređaji) moraju biti predviđeni i izvedeni vodonepropusna, a to se pri tehničkom pregledu dokazuje vjerodostojnim dokumentom.

Kanalizacijske cijevi unutar zgrade postavljaju se u zidovima, stropovima, podovima i ispod površine tla.

Radi kontrole ili popravka važno je da su cijevi postavljene tako da budu što pristupačni je.

Cijevi se mogu postavljati otvoreno - vidljivo uza zidove ili ispod stropa, ili zatvoreno, u kanalima. U oba slučaja cijevi se pričvršćuju o konstruktivne elemente zgrade, a pritom se mora voditi računa o slijeganju zgrade, dilatacijama te širenju i skupljanju. Cijevi se najčešće postavljaju kombinirano, tako da je dio njili zatvoren, a dio pristupačan i vidljiv.

174 B02ENA TIJŠAH: KUĆNA KANALIZACIJA

Postoje određena mjesta u zgradi, npr. stubišta i svi dijelovi zgrade gdje bi temperatura mogla pasti ispod 0°C, na kojima je bolje ne postavljati kanalizacijske

cijevi. Također nije dobro cijevi postavljati u kotlovnici centralnog grijanja i drugim dijelovima objekta s visokom temperaturom, jer na takvim mjestima dolazi do

topljenja bitumena ili kita na spojnicama cijevi, što zahtijeva intervencije i popravak

~L ~ Ako u zgradi postoje pokretni uređaji, dizalice i sl., koji mogu izazvati mehanička

oštećenja i vibracije, kanalizacijske cijevi moraju biti primjereno udaljene. Budući dase vodovodne i kanalizacijske instalacije projektiraju i izvode zajedno,

treba, zbog higijenskih razloga, paziti da vodovodna instalacija posvuda bude iznad kanalizacije kako bi se spriječila svaka mogućnost onečišćenja pitke vode onom

otpadnom.

7.4.1. Temeljna kanalizacija

Glavna sabima kanalizacija najčešće se postavlja ispod poda najniže etaže iz koje se odvode otpadne vode. Tada se naziva temeljnom kanalizacijom, polaže se u zemlju, a cijevi mogu biti: keramičke, azbestcementne, od lijevanog željeza ili

plastične. Betonske se cijevi, ~_,pravilu, ne polažu u zgradi već samo u dijelu dvorišne kanalizacije. Najmanji poprečni presjek temeljnog voda u objektu je 70 mm ako se

njime ne odvode vode iz WC-a, a najčešće je ~ 150 mm. Nagib kanala ovisi o

poprečnom presjeku ili se određuje prema pravilnicima i propisanim preporukama

(tablica 5.3.). Dubina polaganja cijevi uvjetovana je mehaničkom zaštitom od udara, opterećenja

ili pak zamrzavanja. Za cijevi položene unutar objekta obično se za osiguranje zahtijeva

20-30 cm nasipa iznad tjemena cijevi. Na slici 7.14. prikazan je uzdužni presjek

temeljne kanalizacije objekta priključenog na gradski mješoviti sustav. Na početku temeljnog voda (točka O) priključenje dvorišni slivnik, što je dobro

predvidjeti, kad god je to moguće, radi ispiranja temeljnog voda, kontrole i održavanja, a tu se također priključuje i dio oborinske vode ako je gradski sustav mješovit.

Na uzdužnom presjeku 4-4' predviđeno je unutarnje zatvoreno revizijsko okno, a

izvan objekta kontrolno okno prije priključka na gradsku mrežu. S obzirom na zadanu kotu priključka (nema pojave usporene vode u gradskoj mreži) i tješenje najdonje etaže osiguranje uzdužni nagib temeljne kanalizacije 3%. Također je prikazan detalj prolaza cijevi kroz temelj zgrade unaprijed ostavljenom mogućnošću prolaza (plan oplate temelja odnosno izvedbeni projekt zgrade). Osnovno je pravilo postavljanja da cijev nikad ne smije biti čvrsto uzidana u nosive dijelove zgrade, nego mora ležati slobodno, i zbog toga otvor mora biti za 3-5 cm veći od vanjskog promjera cijevi

(slika 7.15.).

7. IZVEDBA KUĆNE KANALIZACIJE l 7 5

#l ,i:""'._"' ... -----lr; ror-rr-. -rJY'-~--_,/;r=·~::.__ •• '" ·~ .. l- . l

'" ~~ ,.

~;; '" ~ ~

~ 6' 5' ,. ,. •

.. ,."

' ,. Slika 714 Prim· uzd • · · • !Jer uznog presJeka temeljne kanalizacije [2J

,.

N

l l 150 l

Slika 7.15. Detalj prolaza cijevi Jcroz temelj [2)

. Mjesta~ či~ćenje temeljne kanalizacije postavljaju se tamo gdieJ·e v-' .. Jatnostzačepl,en .. · . :.~ ~a VJero-

. ~ Ja CIJeVI, a to su mJesta nagle promjene pravca i ulievi bočnih kanal u glavru kanal. Takva s · edb . . . ' a

e IZV a preporuČUJe da se IZbJegnu začepljenja (slika 7.16.).

17 6 BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACUA

2 3

Slika 7.16. Mogućnost uljeva bočnih kanala u glavni kanal [4]

Priključak nikad ne bi smio biti izveden pod pravim kutom (primjer 2), pa niti

ako se tu predviđa kontrolno okno, već pod kutom 45°, kao što je to prikazano na primjeru L I rješenje u primjeru 3 hidraulički je lošije od primjera 4, ali se ne može

uvijek izbjeći, pa tu treba predvidjeti otvor za čišćenje. Ako je to moguće s obzirom na namjenu prostora, otvori za čišćenje mogu se

postaviti tako da se izbjegnu kontrolna okna u objektu (slika 7.17.).

2 3 ,, s

~t t --+ R45" L87• b ~ R4SO

R'5°

Slika 7.17.: Otvori za čišćenje sabirne kanalizacije [4]

Primjeri 1-4 odnose se na temeljnu kanalizaciju ispod poda, a primjer 5 sabirni je vod, ovješen ispod stropa, s otvorom za čišćenje na račvi, koji je zatvoren čepom.

Prednost je predloženih rješenja ne samo ušteda novca za izvedbu okna, nego je

i čišćenje lakše i jednostavnije. Važna napomena: Otvori za čišćenje moraju biti postavljeni prema smjeru tečenja,

uvijek uzvodno od mjesta vjerojatnog začepljenja da bi prilikom intervencije i nakon nje voda postepeno otjecala bez neugodnosti za radnika koji radi na odčepljivanju.

Prolazi kroz temelje ili zidove objekta uvijek su pod pravim kutom. Ako se cijevi polažu paralelno s temeljnom stopom, moraju biti od nje odmaknute barem za 1,0 m dase izbjegnu utjecaji slijeganja zgrade na kanalizacijsku instalaciju, a i da se omoguće eventualni naknadni popravci. Cijevi s vanjske strane zgrade (dvorišna kanalizacija)

treba odmaknuti od zgrade za najmanje l do 2m.

7. IMDBA KUĆNE KANALIZACLJE 177

Drugi je slučaj prikupljanja otpadne vode glavnim sabirnim vodom .dl.. . ·stropa ~A-·-a dn . . , VI JIVo ISpod

•• ~Ulll ' 0 osno pnzemlJa. U tom se sluča·u "č š· . . .. od hjevanog željeza ali i plastične e·· . b . ~- naJ ~ c_e Up?trebljaVaJU Cijevi na stropove i zidove: . lJeVI se o UJnucama l VJešaljkama pričvršćuju

pose= s~~ ovaj dio ~~~lacije primi~e~e cijevi od sintetičkih materijala, treba ih . p ~Ivo postaviti, I to zbo.g velikih koeficiienata istezan,; vih .. .

se dio od 1 tičn ·· · . . ~ ~a o CIJevi. Ako da takva P_~ ebCIJeVI u~adi u beton, Istezanje se sprječava silom, ali se preporučuJ· e

CIJev ne ude dulJa od 1 m.

Za prič~ćenje cijevi na strop odnosno zid služe metalne obujmice posta l. neposredno IZa nagla v ka cijevi. Na horizontalnim od . . ' v J ene treba biti · dnak . v o vuna razmak lZIDedu obujmica

. . Je deseterostrukom vanJskom promjeru voda, ana vertikalnim od . naJVIŠe 2 m (slika 7.18). v ovuna

1 NEPOM!ĆNA OBUJMICA

2 SLOBODNA OBUJMICA

08UJMICA SA Ul0.2:NOM TRAKOM

Slika 7.18. Sabirna kanalizacija ispod stropa

. . Upo~ebljavaju se nepomične obujmice, koje su fiksno pričvršćene o ko . dijelove, I slobodne, koje labavo obuhvate cijev i služe samo ka l šnstruktivne ćava horizontalno - . .

1. . . o os anac to omogu

klizni l . poffilcanJ_e l I_ ~Je cijevi. Između čvrstih !očaka postavljaju se nag avet za kompenzuanJe razlika u duljini istezanja i skupljanja cijevi.

178 B02ENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA

7.4.2. Vertikale

r . lobodno uza zid ugrađene u zidne otvore Vertikale u zgradi mogu se pos~v J~b s . Zbog ~pasnosti od smrzavanja

ikalnirn instalaciJ skim otvonma. . . . · ili slobodno, u vert . . 'sk . tubt.šne zidove. Ne može li se to IZbJeCI,

ika! tavljatl u vanj e l S .. nije dobro vert e pos . . ~ v • otre b lJ" avaju cijevi od liJevanog . . ki . 1. ti za vertikale se naJcesce up . . . treba ih toplins lZO rra : . . . .. . oprečni presjek CIJeVI ~O mm. željeza, azbestcementne lli pl~ti':_~e._ NaJ~~J~!ei~i način, i to bez obzira ria njihov

Vertikale se na zidove pncvrscUJU UVIJPrie 'č ", nJ· e J· e moguće izvesti kukom l y • • • li slobodne ili zatvorene. vrsce

polozaJ, ~-Jesu bol" •. obu;micom 2 (slučaj b) na slici 7.19. (slučaj a), aliJe JI nacm '

b

~ ~ .·

2

Slika 7.19. Načini pričvršćivan}a vertikala [2]

. " , . . ako na lavka ali najmanje dva puta na CiJ. evi se na zidove pnčvrscuJU Ispod svč g k g buJ· m' t· ce Dno vertikale oslanja

· · · tr pneplo e pre oo · svakomkatu.Moguseoslomtllo_s_ o ak d" o cijevima od lijevanog željeza, se na blok od opeke ili betona Ih sek, o se. ra_ Jru 1 Prema nosivosti tla određuju

. . ·u,;e luk s petom (slika 7.20), ao u pnmJe . pnmJenJ , . ika! se i dimenzije oslonaca (blokova) Ispod vert e.

1 2 3

s s

1 , .. ;,'= 51 .....

Slika 7.20. Oslonci vertikala [4]

7. IZVEDBA KUĆNE KANAliZACIJE 179

Na dnu svake vertikale postavljaju se otvori za čišćenje, i to na visini 40 cm od

poda kako bi se prilikom čišćenja mogla podmetnuti posuda. Otvori za čišćenje su od istog materijala kao i vertikale.

Mogućnosti postavljanja otvora za čišćenje prikazane su na slici 7.21.

s FS fS FS FS

rus~

Slika 7.21. Otvori za čišćenje na dnu vertikale [4J

Ako je vertikala u zidu, odnosno, ako nije vidljiva, na mjestu otvora valja postaviti vra

tašca, koja sa svake strane moraju biti b3rem za 5 cm veća od poklopca na otvoru za čišćenje. Kišne vertikale mogu biti unutarnje ili vanjske. Za unutarnje se vertikale primjenjuje

isti materijal kao i za sanitarne vertikale. Vanjske su vertikale najčešće limene (pocinčani lim), kao i žljebovi za prihvat vode, ili plastične. Budući da su ti materijali zbog svoje

male čvrstoće osjetljivi na mehanička oštećenja, za dm~ji dio vertikale, do visine 1,5 m

iznad tla, upotrebljavaju se cijevi od lijevanog željeza ili čelične. Kišne se vertikale ne smiju otvoreno izlijevati na pločnike ili prometne površine, jer bi voda pritom prskala po

prolaznicima, a zimi izazivala poledicu i moguće nesreće. Ako se kišna vertikala ne

priključuje u glavni sabirni vod (nepotpuni razdjelni sustav gradske kanalizacije), vodu treba prihvatiti primjerenom obradom plohe na koju se izlijeva.

7.4.3. Grane i ogranci

Grane i ogranci mogu se izvoditi od olovnih, cijevi od lijevanog željeza, azbestcementnih ili plastičnih. Cijevi se postavljaju s određenim nagibom, kako je to već navedeno u poglavlju 4.2.1.

Preporuka je da se priključci grana na vertikale izvedu pomoću fazonskih komada,

pod kutom od 87° do 88S\ jer se na taj način osigurava cirkulacija zraka iznad otpadne vode, što će onemogućiti izazivanje podtlaka u mreži.

Najpovoljnije je da grnne budu postavljene vidljivo, ispod stropa ili između stropa i

spuštenog stropa. Ponekad se grane polažu i illlutar stropne konstrukcije, ali to nije najsretnije .rješenje, jer ostaju nepristupačne. Ako je stropna konstrukcija rebričasta, od vodnu se cijev

može položiti između dvaju rebara i osigurati mogućnost pristupa s donje strane.

180 BolEKA TiJSAR: KUĆNA KANAUZACLJA

. . od r oruča se izvedba na različitim Pri dvostranom priklJUČtvan}u _na v~~ v p ::era bude ispod izljeva manJeg

vismama Pntom treba paziti da tzlJev CIJeVI veceg_Pro se barem osigurati njihov promjera (slučaj a), odnosno, ako to mJe moguce, mora međusobru razmak od najmanje 25 cm (slučaJ b).

a) PRESJEK b) PRESJEK

~~g ~r-----77 TLOCRT TLOCRT

. . od [l] (prema ONO RM B 2501). Slika 7.22. Priključci grana na vertikalm v

7.4.4. Odu§ni (ventilacijski) vodovi

. . ~nib dova. detaljno su opisani u poglavlju 4.4.2. Svrha, postavljanje i ttpovt odus vo d dn kanale važno je da to bude

. · od~ vodova na o vo e . Prilikom tzvedbe spoJeva ·- . . . . funkcioniranje kanalizaciJe.

d b d Siguraru provJetravanJe 1 . ..., . izvedeno tako a u u

0 . . . 1. · !5 cm iznad najvtse razme . .. ki d · moraJU bttl postav Jeru .

Primarni venttlaCIJS vo OVI . . .1

.. ki dovi treba da budu izvedem . dm tu Sarutarru ven h act JS vo . . .

vode u sarutarnom pre . e . . d • . dn stavni)' e i da se spriječi uliJeVanJe . . zraka 1 plinova bu e sto Je o tako da struJanJe

otpadne vode u odušoicu. .., . . . riki)' uče na od vodnu mrežu grane, . d" " sekundarne odusne CIJeVI P - . . .

Ak.osepoJe 1nacne d. 51·'ona TakoćesespriJečtti . .. · aknutao tjemena l' · • onamorabitizadvapromjeraciJeVIpo~ . . tp dne vode (masnoće dlake I

.. . od š ijevi pnmJesama tz o a ' . začepljtvan;e otvora u ne e w d dušna cijev bude postavljena vertikalno sl.). Zbog istog je razloga također vazno a o ili koso na granu (slika 7.23).

ll ll lit ND ll

~ ~ G. grana O - odušni vod

. . · d" čnih odušnih vodova [4] Slika 7.23. PostavlJanJe po;e ma

--------------·--7. IZVEDĐA KUĆNE KANAI.JZAC!JE 181

Iznad krova zgrade, ako je tamo terasa, da se izbjegne neugodan vonj treba izlazne odušne cijevi podignuti na primjerenu visinu (3 m), a ako je u blizini odušnog voda prozor zgrade, mora ga se udaljiti i povisiti.

Horizontalni odušni vodovi moraju biti postavljeni s nagibom 1:50, svi prelazi na vertikale izvedeni lukovima 45°, a priključak na vertikale kanalizacije pod kutom 45° do 70°.

7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije

Nakon izvedbe svake kanalizacije mora se, u interesu korisnika instalacije i zgrade, ispitati njena vodonepropusnost. Ispitivanjem se provjerava ispravno odstranjivanje

otpadne vode, odnosno da se prilikom montaže nisu negdje začepili priključni kanal, vertikala ili drugi dijelovi cijevne mreže. Ispitivanjem se moraju obuhvatiti svi vodovi i ventilacijski sustav. Za kućnu kanalizaciju ovo se ispitivanje najčešće odvija u tri faze:

I. faza: podrazumijeva ispitivanje donje odvodne mreže (temeljne kanalizacije) prije zatrpavanja rovova. U toj fazi kontroliraju se uzdužni nagib kanala prema

projektu (ravnjača i libela ili nivelman) i hermetičnost spojeva kanala. Ispitivanje se provodi tako da se cijeli sustav ispuni vodom pošto se zatvori na najnižem kraju. U slučaju propuštanja vode, najčešće na spoju, spoj treba rastaviti i ponovo ga ispravno izvesti. Tako se radi dok cijela temeljna kanalizacija ne zadovolji uvjete nepropusnosti. Tek tada se rovovi smiju zatzpati.

ll. faza: obavlja se nakon izvedbe vertikala i ogranaka. Ovo se ispitivanje može

provesti pomoću vode, zraka, dima ili sumporne pare. Voda slnži za djelomično ispitivanje vertikala. Pošto se začepe svi otvori, osim najvišeg kroz koji se upušta voda, ispitivanje se provodi pod tlakom shtpca vode najmallje 3,0 m do 5,0 m u

roku od 15 minuta. Ako spojevi pritom ne propuštaju vodu, znači da su ispravni. Cijela se vertikalna mreža ispihtje zrakom, dimom ili plinovima, i to pomoću kompresora s manometrom. Aparat se priključi na jedan od otvora, a svi se ostali dobro zatvore. Pokusni je pritisak obično 0,5 bara, a traje 15 minuta. Opadanje

kazaljke na manometru ili izlaženje dima (plina) znakovi su neispravnosti spoja, pa ga treba popraviti.

m. faza: provodi se nakon postavljanja svih sanitarnih i uređajnih predmeta. Ako

svi sifoni drže vodu i nema promjena na mreži, znači da je instalacija ispravna. Tek tada se mogu zatvoriti zidni usjeci i polagati podloge za podove.

Prilaže se primjer zapisnika o ispitivanju vodonepropusnosti.

182 BOlENA.llJSAR: KUĆNA KANAUZACUA

ZAPISNIK

O ISPITIVANJU VODO NEPROPUSNOSTI KANALIZACIJSKIH GRAĐEVINA

VODOM

OPCI PODACI

Datum ispitivanja:--------

1. Investitor:---------3. Lokacija:---------

2. Izvođač:---------4. Građevina: --------

ZAPISNIK br.: __

TEHNICKI PODACI

1. Vrsta građevne:------------------====

2. Dionica Ron- Ro".,:~-=--,..--:-:---'----_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-=-=-=-3. stacionaža, (st. Km):

4. Dužina, L (m); volumen (m

3

_):~================================= s. Nazivni promjer, DN (mm)_~.;--,.------------------6. Vrsta materijala i cijevi: ----------------

7. Ispitivanje se provodi (redni bro,~j}=:==;;;;===~~;~~~~ 8. Vrijeme ispitivanja, od- do (h):

9. Dozvoljeni gubitak vode (Vm2): _ne zadovoljav_a 10. Ocjena vodonepropusn_o_st_i: ___ ·_za_d_o_v_o_IJ_••_• _________ _ 11. Opažanja i primjedbe:

Za Naručitelja: ____ _ Za Ispitivača: _____ _

Literatura:

l. 2. 3. 4. 5. 6.

~:~~:: 1~~:::~-~~~;::::~~:~:::;::·~ariadenia budov Il. Alfa, Bratislava, 1988.

PIPE LIFE cijevni sustavi, Upute za polaganJe G đ . k knjiga Beograd 1980 g. Radonić M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, ra evms a ' Salonit, cijevi za kanalizaciju, Prospekt Samoborka, Katalog proizvoda

8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI

Odstranjivanje otpadne vod~ iz kućne kanalizacije moguće je centralno, u uličnu kanalizaciju i dalje kroz gradski uređaj, ili lokalno.

Lokalno odstranjivanje obuhvaća odvođenje otpadne vode iz zgrade ili skupine zgrada na odredeno mjesto, gdje se ta voda na pogodan način učini neškodljivom i ispuštanjem se uključuje u prirodni hidrološki ciklus.

Otpadna je voda vrlo podložna truljenju, jer osim mineralnih materija, koje ne trule, sadrži i vrlo mnogo organske tvari, što trune i razvija plinove i neugodan vonj.

Pod utjecajem mikroorganizama, uglavnom bakterija, u mulju otpadne vode počinje proces truljenja, što se odvija u dvije faze.

U prvoj se fazi aerobne·bakterije, kojima je za život potreban kisik, brzo razmnožavaju, hrane se organskom tvari iz otpadne vode, vrše oksidaciju i proizvode mineralne tvari. Karakteristika je ovoga aerobnog procesa da se odvija brzo, s malo plinova i bez neugodna vonja, a traje samo dok u vodi ima kisika za aerobne mikroorganizme. Rezultat razgradnje je mulj.

U drugoj fazi, koju označava anaerobno vrenje, javlja se:

kiselo vrenje, a pritom se stvara velika količina mulja, pH<6, koji je kiseo i smrdi. To je svježi mulj, koji je vrlo nepodesan za obradu.

Nakon toga nastupa metansko (alkalne) vrenje kojim mulj postoje crne boje, tekuć je, lako se suši, pH>7, ne smrdi, a količina muje četiri puta manja u odnosu na svježi mulj (cca 0,26 lid po osobi).

Za vrijeme ovih procesa u talogu čestice se zajedno s mjehurima plinova dižu na površinu vode, gdje se stvara kora (plovni mulj, skrama), usput inficiraju vodu, pa se jednaki procesi zbivaju i u vodi.

Ako bi sadržavala samo organske biološki razgradi v e tvari, otpadna bi voda ovim procesima sama sebe pročistila (sarnopročišćavanje ili autopurifikacija).

Samopročišćavanje (autopurifikacija) vode proces je biološke razgradnje u kojem, uz prisutnost kisika, mikroorganizmi razgraditelji iskorištavaju organske tvari iz otpadne vode ~ao hranu, a njezinom oksidacijom nastaju mineralne tvari.

Proces samopročišćavanja otpadne vode, koji je polazište svim uređajima za pročišćavanje, traje u normalnim uvjetima od 30 do 50 dana.

U svakoj vodi u kojoj ima organske tvari dolazi do pojave samopročišćavanja. Ovo se prirodno samopročišćavanje sastoji od niza povezanih fizikalnih, kemijskih i

·:.· bioloških procesa.

184 BOžENA TUŠAA: KUĆAA KANAUZACLJA

Prirodno samopročišćavanje otpadne vode odvija se brže ili sporije, ovisno o određenim ekološkim čini ocima, kao što su npr. temperatura, svjetlost, strujanje, atmosferski plinovi i dr., te odredenim hidrauličkim elementima: brzini vode i turbulenciji.

U uvjetima, koji vladaju u okolišu, za obradu vode samopročišćavanjem bili bi potrebni uređaji vrlo velikih dimenzija, pa bi ovaj način bio neekonomičan. Međutim, suradnjom s kemičarima, biolozima i bakteriolozima te imitiranjem procesa u prirodi, uz održavanje optimalnih uvjeta za razgradnju, uspjelo se skratiti vrijeme pročišćavanja, a time su smanjene dimenzije uređaja i oni su učinjeni gospodarski prihvatljivijima.

Dalje će se obrađivati samo problematika lokalnog odstranjivanja otpadne vode.

O pročišćavanju otpadnih voda više se može naći u specijaliziranoj literaturi.

8.1. Područje bez vodovoda i kanalizacije

U pojedinim područjima stanovništvo, nažalost, još uvijek nije opskrbljeno vodom

iz vodoopskrbnog sustava niti je izgrađen sustav prikupljanja otpadne vode. U tom se slučaju, radi zaštite ljudskog zdravlja, grade posebni objekti koji moraju zadovoljiti

odredene zahtjeve. Najvažniji je zahtjev svakako onaj zdravstveni (sanitarni) kojim se isključuje

mogućnost da fekalna otpadna to:ar zagađuje okoliš (zrak, zemlju, vodu). U takvim područjima grade se higijenski suhi zahodi u kojima je važno pridržavati se određenih uputa za izvedbu i održavanje.

Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreba, Služba za sanitaciju fizičke okoline, dao je naputak za izvedbu, dimenzije i nacrt higijenskoga suhog zahoda (slika 8.1.),

koje u potpunosti prenosimo [9]. Higijenski se suhi zahod primjenjuje tamo gdje ne postoji javna kanalizacija, a stambeni objekt nema vodovodne instalacije, dakle, uglavnom u uvjetima seo~ skoga ili prigradskog načina stanovanja. Higijenski suhi zahod može biti samostalno stojeći objekt ili se može uklopiti u stambeni objekt, i to tako da se druga komora s poklopcem za pražnjenje nalazi

izvan tlocrta zgrade. Dobro dimenzionirani suhi zahod mora se prazniti 3 puta godišnje, i to samo

sadržaj druge komore. Marka betona mora biti 30, a to se može postići dobrim miješanjem materijala navedenih u tablici u omjeru 1:5 (tri puta treba miješati u-suho, a tri puta uz

dodatak vode). Prilikom betoniranja pokrovne ploče jame potrebno je ploči dati takav nagib da se spriječi slijevanje kišnice na poklopac jame. Na krov treba postaviti žlijeb da se krovna voda ne slijeva na poklopac jame tj. u

jamu.

B. OOSTRAHJIVANJE OTPADNE TVARI 185

F ~

-· - -1

nacrt "'""l ! l l j

l !

~"~ l ! i l o' ' • rt .. -~---- l <'·i/

+< """"= ' i l

'

'l 1 '!

_, l ·. ~ -~ -..-

• E ,

' '. <O w ~ .... ·~ lk ;;.j-

'i • " •

tlocrt

Slika 8.1. Higijenski suhi zahod [9]

Dimenzije u nacrtu označ b . . Zahodsku kućicu treba re~:evit:J~.v~~a.odgovaraju v?jedn~stima u tablici 8.1. mlijekom. cis I I povremeno Je dezmficirati vapnenim

Beton se mora izvesti bez na uklin odmah zatvoriti cementnirn r!rtom~· Ako se one s vremenom pojave, valja ih

Daske, upotrijebljene za otplatu . izvedbu kućice zahoda. ' mogu se nakon nJena skidanja iskoristiti za

U tablici 8.1. nije iskazan tr šak .. vrsta materi.ala m u o . matenJala za izvedbu kućice. Tip kućice i se postiže v;rtika:gu sed oc:abrati.~o :olji. <:>na mora biti dobro ventilirana, a to

om o usnom CIJevi. Na Sjedalu mora biti prikl d kl a anpo opac.

186 BOŽENA Tu$AR: KUC NA KANAUZACUA

Tablica 8.1.: Osnovni podaci za I gl Jens ki suhi zahod

DIMENZIJE JAME Za I. komora II. komora De b rina

šir. str. dna pokr. Pre gr broj dub. duž. šir. dub. duž. D E F osoba A B e

[m] [m] [m] [m] [m] [m] [cm] [cm] [cm] [cm l do 3 0,60 0,60 0,35 0,90 0,90 0,50 10 10 8 7 do 4 0,60 0,60 0,42 0,90 0,90 0,65 10 10 8 7 do6 0,70 0,60 0,55 1,00 0,90 0,90 10 10 8 7 do 8 0,70 0,65 0,66 1,00 1,0 1,05 10 10 8 7 do 10 0,75 0,65 0,78 1,00 1,10 1,20 10 10 8 7 do 15 0,75 0,75 1,01 1,00 1,30 1,54 15 15 lO 7

UIRO AK MATERIJALA za obie komore

Cem. Pij es. Voda Šljun. Drvo za oplatu Za Ukupno broj bet.

[m'] [m'] [m'] [m'] [m'] osoba [m'] [kg]

do3 0,75 232 0,42 0,14 0,56 5,62 0,14 do4 0,81 251

,, 0,45 0,15 0,60 7,45 0,19

do6 0,91 282 0,51 0,16 0,67 9,55 0,24 do 8 1,26 390 0,70 0,23 0,93 13,53 0,34

do 10 1,37 424 0,76 0,25 1,00 14,65 0,36 do 15 3,29 994 1,91 0,76 2,46 18,90 0,47

bez gradske kanalizacije 8.2. Naselja s izgrađenim vodovodnim sustavom, a ..

. . di ku. kanalizaciJ. a po svim pravthma ·· b" khmatzvo ena ' . U takvim se naselJima u o_ ~e v t dne vode uvijek prikupljaju razdjelnim opisanima u poglavlju 4.4., s ttme sto se o pa

sustavom. . . . . ·v od takvim slučajevima rješavamo odvodnja~ Konačnu dispoZICIJU Iskonstene v e~ b a za otpadne vode (fekalne t

. odnosno u upoJne unare, ku oborinske vode na teren, . ·v • v • N k od njih opisat ćemo u nastav · Potrošne) moguća je primJena VISe IJes~nJa.adne a de a ,· o značaikama okoliša i

li.. . . kakvoći o tp e vo ' ' Rješenje će ovisiti ~ ko .ciD.l t gospodarskim mogucnostuna.

8.2.1. Sabirne jame (nužničke, fekalne jame)

. . benih ili drugih objekata, tamo gdje nije izgrađen PrikuplJena otpadna voda: ~~stam unalna služba za pražnjenj e, ispušta se u sabtmu kanalizacijski sustav, a postOJI om

jamu koja mora:

8. OOSlRANJNANJE OTPAONE TVARI 187

biti vodonepropusna,

imati zaobljene prijelaze između zidova i dna te poklopac za pražnjenje.

Sabime jame mogu biti kružnoga ili pravokutnog oblika, ovisno o materijalu. Njihov volumen ovisi o: vrsti (namjeni) zgrade, broju osoba u zgradi i

količini otpadnih voda.

Ako je volumen manji, bit će potrebno češće čišćenje i obratno.

Primjer: Za stambenu zgradu s 10 stanara, s količinom otpadne vode 50 Vd po osobi, uz pražnjenje svaki mjesec, potreban korisni volumen bio bi:

V~ J 0 ( osoba)x50 (l/d/osoba)X30 {dana)~ 15.000 t~ 15 m 3

Ako se odabere kružna jama s polumjerom r-1,5 m, potrebna se korisna visina (h) izračuna:

h~~ 15 2,12m r'n L52 ·3,14

(8.1)

(8.2)

Izračunata visina 2,12 m odnosi se na dubinu jame ispod uljeva otpadne vode. Ne smije se dopustiti propuštanje ovakve jame, jer zagađenje podzemne vode

predstavlja opasnost za zdravlje.

Radi zaštite kakvoće podzenmih voda, koje su glavni izvor vodoopskrbe stanovništva, u gradu Zagrebu je za područja bez izgrađene kanaliZacije, tj. ona koja nisu priključena na kanalski sustav, propisan "Pravilnik o odvodnji otpadnih voda na

područjima grada gdje nije izgrađena javna kanalizacija" (Služberu glasnik grada Zagreba br. 24/1977.g.).

Pravilnikom se utvrđuju gradnja, iskorištavanje i održavanje objekata, instalacija i uređaja za skupljanje otpadnih voda.

Na gradskim područjima, gdje su objekti izgrađeni u ulici, nizu ili naselju, a u kojima nije izgrađena javna kanalizacija, otpadne vode iz objekata prikupljaju se

razdjelnim sustavom i konačno izlijevaju u sabime jame ili preko uređaja za pročiš-• -Cl!van1e otpadnih voda u otvorene prirodne ili umjetne vodotoke.

U dijelovima grada gdje su objekti izgrađeni rijetko (slobodno stojeći objekti :.;.međusobno udaljeni više od 100 m) za stambene se i druge objekte, u kojima boravi

do l O osoba, mogu izgrađivati sabime jame prema tipskom projektu, i to:

188 Đo2:ENA TLJSAR: KUČMA KANALIZACIJA

· ktu tipa A (slika 8.2.); za objekte u kojima boravi do pet osoba prema pro Je ro·ektu tipa B. za objekte u kojima boravi šest do lO osoba prema p ~

pr 111. s j 111. k

ls ." _lj_

L l

lKjtv

T t o e r t

Uljev

,, IL..!>> ,- .. . ' -:.::J

Slika 8.2.: Sabirnajama [8]

Atmiranot:&tonski ili id,juni pddopac

Gl.avra ormo.tura p-'(lmm/15 cm

/~ an~jdno """"'";.:G mm/1Scm

295 3?S L2S

~)l!

.

. . 3 75 2 O m a volumen joj je 15 mJ. Sabirnajama tipa A veli.kaJ_e2,0_x ' x 'f 'A ali s volumenom 30 m3 i Sabirna jama tipa B identična Je s onom Ipa '

dimenzijama 3,0 x 5,30 x 2,50 m: Sabirne jame mogu se graditi tn v buke 1·2 uz dodatak sredstava od betona M -20 s unutarnjim premazom cemen e z .

donepropusnost betona; . . · a· zaodvčeolika i to tako da su u cijelosti zaštićene antikoroziVTillll prem~llTI •

• . b t odonepropusnosh. od drugih materijala za koje Je petre an ates o v

8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE NARI 189

Jama se mora graditi bez ispusta i preljeva, s jednom komorom i s otvorom, minimalne veličine 60x60 cm. Mora biti na mjestu do kojega je moguć pristup vozilima za pražnjenje jame. U sabirnu jamu mogu se upuštati:

otpadne vode iz kućanstva i industrijske otpadne vode.

Oborinske se vode ne upuštaju u sabirnu jamu. Poduzeće koje održava javnu kanalizaciju prazni sabirnu jamu posebnim vozilima i sadržaj izlijeva u javnu kanalizaciju na za to posebno određenim mjestima, koja se moraju redovito čistiti vodom pod pritiskom i dezinficirati.

Za pražnjenje sabirnih jama plaća se naknada prema Odluci o odvodnji voda. Važno je istaknuti da sabima jama ne služi ni za kakvo pročišćavanje otpadne

vode, već samo za njenu akumulaciju. Valja znati da su sabime jame tek međufaza na putu otpadnih voda od sanitarnog predmeta do javne kanalizacije. Stoga se u sabirne jame mogu direktno ispuštati samo sanitarne otpadne vode, a eventualno postojeće tehnološke otpadne vode od· drugih djelatnosti u objektu moraju se, prije ispuštanja u sabirnu jamu, pročistiti prema kriterijima važećima za javnu kanalizaciju.

8.2.2. Septičke jame

Septička jama najčešći je oblik prihvata sanitarnih otpadnih voda iz pojedinačnih objekata, uz zadovoljavanje higijenskih uvjeta. U septičkoj jami voda se pročišćava i tako se otklanja opasnost za zdravlje, pa se vode iz septičke jame mogu, uz potreban oprez i nadzor, upuštati u okoliš. Nepravilno izvedene jame čest su uzrok zagađenja okoline i izvorzaraza.StupanjemnasnaguPravilnikaogrnničnimvrijednostimapokazateljaopasnih

i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/1999) uvjeti postaju još stroži. Osnovna je značajka septičkih jama da se u njima taloženjem izdvajaju suspen

dirane tvari, a istaloženi mulj u njoj i dalje truli. Prema načinu taloženja razlikujemo dvije vrste septičkih jama: jednostavne septičke jame ili septike-trulišta te dvokatne taložnike - tzv. emscherske septike ili Imhoffove tankove.

Septičke se jame sastoje od dvije ili tri komore, pri čemu je prva komora najvažnija. Obično je dvostruko veća od ostalih i ima glavnu funkciju u izdvajanju taloživih tvari. Druga i treća komora samo su preljevne i stoga im je volumen manji, a ponekad su i pliće.

Septička jama uvijek je puna vode, a voda u komorama teče po zakonu spojenih posuda; prilikom dotoka nove otpadne vode u prvu komoru nastaje prelijevanje iz prve u drugu i iz druge u treću, a višak vode istječe iz septičke jame (slika 8.3.). Komore moraju biti izvedene tako da se spriječi kratkotrajan tok vode od ulaza do izlaza. Dok voda prolazi duljim putem, ona se dulje zadržava i za to je vrijeme proces taloženja potpuniji.

190 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KAr.ALIZACLJA

Na dnu nataložena organska tvar pod djelovanjem anaerobnih bakterija dalje trune. Početni je proces kiselo vrenje, dalje se nastavlja metanska vrenje, koje postupno zahvaća cijelu zapreminu komore, mulj i vodu, a na vrhu se oblikuje kora koja sprečava

pristup zraku. U septičkoj se jami u procesu truljenja razvijaju plinovi (ugljični dioksid, dušik,

metan, sumporovodik). Zbog toga septičke jame treba ventilirati kako bi se otklonila opasnost za ljude pri održavanju jama. Zbog metanskog vrenja i stvaranja plinova

smanjuje se volumen mulja (3 do 4 puta). Septičke jame grade se pod zemljom, najčešće od betona, koji mora zadovoljiti

uvjete vodonepropusnosti, ili s unutarnje strane moraju biti ožbuk.ane cementnom

žbukom do crnog sjaja.

~

i"" / l ,, l ll Ul

" l '~ Slika 8.3. Shema trodijelne septičke jame [ll]

Ako su podzemne vode visoke, vanjski sloj oko jame, debeo 20 do 30 cm, treba obraditi vodonepropusnim glinastim materijalom. Septička se jama s gornje strane osigurava armiranobetonskom pločom, a nad njom je obično sloj zemlje, debeo 0,5 m, za zaštitu od utjecaja vanjske temperature. Pregrade u komorama izvode se cca 20 cm iznad nivoa vode, a preporučuje se da slobodni prostor iznad razine vode do gornje ploče bude visok 0,5 m. Svaka komora ima otvor za čišćenje- okrugli, promjera

60 cm, ili pravokutni, 60x60 cm. Za uljev otpadne vode i preljeve iz komore u komoru, koji su potopljeni, upotre

bljavaju se keramičke cijevi i fazanski dijelovi, a u malim septičkim jamama za prelijevanje služe otvori u pregradama, veliki cca 20x20 cm. Radi lakšeg pražnjenja,

dno jame izvodi se zakošeno, s nagibom u jednom smjeru. Septičke jame najčešće treba čistiti i prazniti svakih šest mjeseci,~· dvaput godišnje. Primjer. Proračunati i nacrtati septičku jamu za objekt sa 15 stanovnika Količina

otpadne vode [300 l/d/stanovnik]. Mulj iz septičke jame vadi se jedanput godišnje. Pročišćena voda se najčešće ispušta u podzemlje pomoću upojnog bunara ili priklad

noga infiltracijskog sustava.

8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI 191

Dimenzioniranje septičke jame

(za 15 stanovnik ·· a, vriJeme zadržavanja otpadne vode l dan)

Volumen septičke jame:

V=300xl5=4500 1=4,5 m'

Dubina vode obično je 1,5 m (8.3)

Prva komora - taložnik tak đ da . o er se o btre većeg volumena od 2,0 m3

Površina septičke jame

F= 4,5 =30m' 1.5 '

Površina prve komore: 1,5 m2 p -· ovrsma druge i treće komore: 2 x o, 75m2

r l tJ_ l

: l

' ' l

Presjek 2-2

020 '"' 1:"1 11 '" ll '" l]

....,

Dimenzioniranje upojnog bunara:

Presjek 3-3

(8.4)

Propustljivo zemljU. te iznad nivoa podzemne

vode

Potrebna upojna pov v· •

iznosi l m2 rsma po osobi, uz pretpostavku krupnog pijeska ili šljunka

15 osoba x lm2 =15 m2

za usvojeni promjer 2,5 m

192 BOIDU. TUSAR: KUĆNA I(AWUZACIJA

Površina će biti:

F =R2·TI =2,5l·TI =4,90ml

""' 4 4

(8.5)

Usvojena u po jna površina vertikalnog omotača 2,0 m

F -064·25IT·2=10,0m' cmw!MM- ' '

(8.6)

U gradu Zagrebu Zavod za zaštitu zdravlja pr~oručivao abjel~e8d2bu septičke

. d" ··e prikazane u t ICI • •

J· ame prema slici 8.5. NJene su osnovne tmeilZlb J otreba septičkih jama, a za . druč" da Zagreba za ranJena up

Danas Je na po :JU gra . d" . vne kanalizacije namijenjene su odvodni u otpadnih voda s područJa g Je nema Ja d ,

~. . T komunalnog po uzeca. . .. sabime Jame, koJe se prazne vozi Ima dn" anske tvari anaerobnom digest:IJom,

Učinak pročišćavanja odnosno razgra Je org kakva se odvija u septičkoj jami, iznosi 55-58%.

TLOCRT

'1 ... ~ ..

"l

' ,.

-+"+ o,

PRESJEK

o • -""----jlc"'"il-- "---t"+--+•4---~' ---+"l

Slika 8.5. Septička jama koja se primjenjivala u Zagrebu [9]

______________ .. 8. ODS1fW-lUVANJf OTPADNE TVARI 193

Tablica 8.2. Osnovni podaci za septičku jamu (slika 8 .5)

Dimenziie iame Broj duljina duljine dubina dubina širina

osoba vode iskopa

D, D, D, H, r'!:r

š [m] [m] [ml [m]

doS 2,50 1,25 1,15 2,07 1,25 do 10 3,60 1,80 1,25 2,17 1,60 do 15 4,00 2,00 1,35 2,27 2,00 do20 4,45 2,25 1,45 2,37 2,25

Utrošak materijala Broj cementa pijeska šljunka vode armature

osoba ~!O mm ~6mm [kg] [m'] [m'] ~J [kg] [kg]

do5 3 085 6,43 7,74 l 923 28,00 5,00

do 10 5 169 9,73 11,70 2 9!0 48,60 8,90 do 15 5 853 !2,19 14,59 3 654 57,53 11,75 do20 6 953 14,49 17,33 4 334 75,80 15,10

8.2.3. Dvokatni taložnici

Ponekad se umjesto septičke jame za pročišćavanje otpadne vode primjenjuju dvo .katni taložnici. Između septičke jame i dvokatnog taložnika osnovna je razlika u vremenu zadržavanja otpadne vode. U ovim drugim objektima otpadna voda brzo prolazi kroz taložnik (l sat), izbistri se i isti eče "oslobođena od suspendiranih tvari", pa se još u svježem stanju ispušta u prijamnik ili odvodi na uređaj za biološko pročišćavanje. U septičkoj jami otpadna se voda najčešće zadržava po jedan dan (24 sata). Razlike su i u konstrukciji samog uređaja. U septičkoj jarni u istom su prostoru i svježa otpadna voda i talog koji trune. Stoga dolazi do međusobnog miješanja što remeti proces vrenja, a voda, koja se prelijeva iz jedne komore u drugu, sadržava dosta truljivih tvari, pa je i na samom ispustu voda mutna i katkad neugodno vonja (H,S). Zgodnom konstrukcijom i smještajem taložnika iznad trulišta i neutralnim slojem između njih odvajaju se ta dva međusobno različita tehnološka procesa (taloženje i truljenje), a kratkoća vremen~ zadržavanja otpadne vode u objektu omogućuje priključak za veći broj osoba. Zbog toga se dvokatni taložnici najčešće upotrebljavaju za javne objekte: škole, motel e, bolnice, eventualno naselja, odnosno dijelove naselja. Dvokatni taložnici nazivaju se još i Iroho.ffovim bunarima, i to prema dr. ing. Karluimhoffukojiihje konstruifao, a katkad i emscherskim bunarima, prema Emscheru u Njemačkoj, gdje su bili prvi put primijenjeoijoš 1906. godine [13].

194 Bo1ENA rušAR: KUĆNA KANALIZACUA

. . . kružni taložnik prema čerkesu, a u :ablici 8.3. Na slici 8.6. prikazanJe dvo~~ ti· promjer visina, volumen, broJ osoba za

navedene su njegove osnovne. vnJe. ost k otpadn; vode. koje može služiti i maksimalni satru pro o

PRESJEK C-D

tf~ TLOCRT OHALJ

katni kružni taložnik (po čerkesu) [15] Slika 8.6.: Dvo ,,

taložnika [15] d k tn Tablica 8.3. Osnovne dimenzije vo a og

Zapremina

h, H, H w D trulišne

Red. cilindra konusa zajedn. komore Broj

[MJ [m] [m] [ml [m'J

5,4 1.4 6,44 26.2 l 4,0 28,8 1,04 7.40 2 4,0 6,38 46,6

1.18 6,58 3 4.5 5.4 57,6 1,18 7,90 4 4,5 6,72 56,6 1,13 6.73 5 5,0 5.40 90.1

7,11 1.13 8,44 6 5.0

Moguć Q-

priključak za broj

stanOVnika [m3/h]

485 12,5

652 12.5

619 14.1

901 14,1

752 17,5

1502 17,5

... .". ćavan·e . .. . en kanalski sustav, pnhcno se često za proctš . ~

l u nas, tamO gdJe mJe tzgrađ . ." . . r radijednostavnije izvedbe om su otpadne vode upotrebljavaju dvokatm talozmct, a l

najčešće pravokutnaoblika. d 6 mmfs kroz uzak žlijeb od 0,15 m po dužini Put otpadne vode brzmom od 3 o . d . tal g koi i duž kosih zidova krOz

· prolasku tz vaJa o • J - • · uređaja omogućava da se pn tom . U l ;::__;,_. na ulazu i izlazu, treba postaV1t1

. al • 'ka ada u truhšte. ta O:t.lUfo.-u, _ • • u donji prorez tz t ozru . p . . . , . . U t m se procesu iz otpadne vode pn nJen

ad za zadržavan1e phvaJucih tvarL o pregr e " .. prolazu izdvaja oko 70% suspenziJa.

8. ODSTRANJIVANJE 0TPADNE1VARJ 195

Donji dio uređaja trulištamora imati zakošene stranice s nagibom 1:1 do 1:1,5, i to radi lakšeg klizanja istaloženih čestica u trulište. Mulj u trulišnom dijelu može se

skupljati do donjeg otvora, iznad njega stvara se neutralni sloj, koji proces truljenja

razdvaja od procesa taloženja. Za uklanjanjeprovrelog (zrelog) mulja služe vertikalne

cijevi, cp 200 mm, na kojima je zasun, smješten u oknu pored uređaja.

Za određivanje zapremine trulišta nužno je poznavati osnovne podatke o:

količini i vrsti svježeg mulja i vremenu potrebnom za truljenje.

Proces razgradnje mulja u trulištu aoaerobaoje (bez prisutnosti kisika). U prvoj fazi to je kiselo, a u drugoj metansko vrenje. Intenzitet procesa ovisi o temperaturi, te je, na primjer, pri temperaturi otpadne vode od l 0°C potrebno 120 dana, a uz temperaturu od

l5°C dovoljno je 60 dana. To vrijeme truljenja i količinu taloga u Vstanovniku, ovisno o temperaturi otpadne vode u °C, moguće je odrediti prema tablici 8.4. (Stroganov).

Vrijednost W (količina taloga) i p% (postotak dnevnog opterećenja) uz poznatu

temperaturu t u tablici 8.4. ·određuju se prema jednadžbama

W=0,525t

P(%)= _(!J_ ·100 0,525

(8.7)

(8.8)

gdje su vrijednosti pretpostavljene prema 0,7količine svježeg taloga po stanovniku

na dan (24 h). Uz pretpostavku da se 50% organske tvari raspada, a izdvojeni mulj zbijena polovi11-u, dnevna količina taloga po stanovniku iznosi 0,7x0,5x0,5=0,1751.

U praksi se taj teoretski proračun povećava 3 puta, pa se volumen truli šta po stanovniku izračunava ovako:

Wt=O,l75x3xt=0,525t (8.9)

Ako je poznala temperatura (t) o1]l!lrlnevode, ti se podaci mogu uzeti prema tablici 8.4.

Tablica 8.4.Vrijeme truljenja i količina taloga ovisno o temperaturi [15]

Temperature Vrijeme truljenja u Količina taloga Postotak dnevnog otpadne vode o e danima u Vs opterećenja

w % 6 210 110 0.64 7 180 95 0,74

8,5 150 79 0,88 10 120 63 1,10 12 90 47 1,49 15 60 31 2,22 20 30 16 4,45 25 21 ll 6,40

196 BOŽEHA TU SAR: KUĆNA KANALIZACUA

Pri temperaturama nižima od 6°C ne izdvaja se plin, a sam se proces odvija veoma sporo. Za izdvajanje p~ (metana) optimalna je temperatura +25°C, a za raspadanje (razgradnju) +36,5°C. Da bi se postigla takva temperatura, uredaji se ukapaju u zemlju ili se oko njih izvodi nasip od zemljanog materijala. Također se i gornja ploča izolira zemljanim nasipom ili se prekriva trstikom, odnosno slamom.

Količina taloga po stanovniku za komunalne otpadne vode (kućanstva) iznosi u

prosjeku 0,7 do 0,91 s otprilike 95% vode.

Primjer: Dimenzioniranje dvokatnog taložnika za 1300 stanovnika: Broj priključenih- ekvivalent stanovnika: ...................................... 1300 ES Specifična količina otpadne vode: .............................. '!., =200 l/d/stanovnik Dnevna količina otpadne vode: ................................................ Qd=156 m3/d Dnevna količina tuđe vode (procjedne): ..................................... Qt=78 m3/d

l Dio srednje dnevne količine otpadne vode zbog kolebanja potrošnje: . K= 12

M. d . d t k tp dn . tuđ d q = Q, + Q, = 156

+ 78

Jero avm o o o a e 1 e vo e: ................ h 12 24 12 24

., q.=l6,25 m3/h

Potrebno smanjenje suspendiranih tvari: ............................................... 50% Vrijeme zadržavan j a u taložniku: ....................................................... t= l ,5 h Smanjenje BPK

5: .................................................................................... 30%

Za dvokatne taložnike posebno se određuju dimenzije taložnika, a posebno truli šta.

Dimenzije taložnika: Volmnen 16,25xl,5: ................................................................... V=24,37 m3

Srednja dubina taložnika: ................................................................. h=l,5 m

Površinska opterećenje: ............................................................. V0=1,3 m/h

H . ln š" tal žnika q·h 16·25

12 5 ' onzontaapovrma o : ....................... f1o=-=--= ,m v, 1,3

Duljina taložnika: ........................................................................... L=7,0 m Širina taložnika: .............................................................................. B=2,5 m Poprečni presjek taložnika: ................................................ A=bxB=3,75 m' Kritična brzina protjecanja: .................................................. v nm= 0,005 m/s

v =16,25m'lh=433mlh Srednja brzina protjecanja: ............................... 1 3,75 mz '

V1=0,0012 rnls<viii&X

:<

B. ODSTRANJIVANJE OTPADNE lVAAI 197

POGLED ODOZGO

~ .. -il "' il "' 'l ,. .. ' ~.., - A" "A li ~

'= - a·· .. ~ ~ ~ . ..,

'JI.

·-

' -, r8J ' 0~·1~V

r-;

;~ ' ' ' :.== lf2 ·.~ ,_ _,

' ' l

L-"

' 1 !j

' .. m !7 .. " "' ""

UZDUŽNJ PRESJEK

POPREĆN! PRESJEK

S Ji ka 8.7. Dvo katni taložnik prema primjeru

198 B DiEm TUŠAR: KUĆNA KANALIZACLJA

Dimenzije trulišta Suspendirane tvari dnevno po stanovniku: .................. 0,070 kg/d/stanovnik Učinak smanjenja suspenzije: ............................................................... 50% Sadržaj vode u mulju: ............................................................................ 95% Specifična količina sirovog mulja: .................................. 0,70 l/d/stanovnik Temperatura vode u spremniku za stabilizaciju: .............................. T=l2°C Vrijeme stabilizacije mulja: ............................................................. tmin =90 Specifični obujam spremnika za stabilizaciju: ......................... V

1= 61,0 m3

Pražnjenje trulišta dva puta godišnje.

8.3. Neki gotovi uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda

Na područjima gdje nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, a gradi se neki veći stambeni objekt ili više njih, prema važećem Zakonu o vodama i podzakonskim pravilnicima te prema izdanim vodopravnim uvjetima obavezno je pročišćavanje

otpadne vode prije njena ispuštanja u prirodni vodni sustav.

Najčešće je riječ o hotelima, mOtelima, školama, vojarnama, bolnicama, kampovima, marinama, sportskim centrima i sl. Osnovne su značajke otpadnih voda iz tih

objekata da su to kućanske otpadne vode, u kojima je glavni sastavni dio organsko

opterećenje, te biološka razgradi vost tog opterećenja. S obzirom na jednaki sastav

otpadne vode, različitosti u pojedinom uređaju odnose se na priključak za odredeni

broj osoba, pa se i takvi tipski uređaji nude na tržištu u veličinama prema ekvivalentu stanovnika (ES). Ek:vivalen~ stanovnika podrazwnijeva opterećenje otpadne vode

iskazano prema pokazatelju BP~ (biološka potreba kisika u pet dana). U Hrvatskoj već godinama djeluje više proizvođača takvih uređaja, a montiran je veoma velik

broj uređaja i njihovo funkcioniranje potpuno zadovoljava, tj. efluent (otpadna voda na izlazu iz uređaja) može se bez bojazni upustitj u svaki prirodni vodni sustav. Sve

je više novih tipova uređaja, a ubuduće će svakako biti i drukčijih. Svi gotovi uređaji za pročišćavanje koncipirani su na osnovi procesa biološke

razgradnje, pri čemu se pretpostavlja da je sastav otpadne vode standardan za sanitarne otpadne vode te da su one eventualno potrebnim postupcima predpročišćavanja oslobođene svih sastojaka koji bi spriječili proces biološke razgradnje (ulja, masti,

derivati nafte, kiseline, Južine, teški metali i sl.)

8.3.1. Bio-disk

Bio-disk je uređaj koji se u nas proizvodi prema licend engleske tvrtke Ames erasta ltd. Uređaj se izrađuje u standardnim veličinama za l O, 30, 60, ll O, 200, 265,

350,420, 500, 650 i 1000 ES.

8. ODSTRANJIVANJE DTPAĐHE TVARI 199

n oCRT

Slika 8.8. Shema Bio-disk uređaja (lOJ

Sastavni. su dijelovi BIO-DISK-a (slika 8.8.): l. tank, koJI sad!žava primarni i sekundarni tal žnik," 2. lukružni...... 0 međusobnoodvojenepregradom· P? zhJeb, smješten na pregradi između taložnika unut k . .. '

btolo~ proces pročišćavanja; • ar OJega se odviJa 3. ~= I ~ogonski sustav. To je čelična osovina na koju su pričvršćeni di k .

I eru od mrežastoga polietilena. Diskovi su postavlieru· tak d . . s okVI 40o/r p rš' · . ~ o a tm Je o o

o ov. me ~aJno uronJeno u otpadnu vodu, a 60% u dotica·u s ak Rotor s diskoVIma okreće se brzinom od -pola do J' ednog okreta~ a ~ ~m. Pogon osi 1 k ~a u mmutt a gurava e e tromotor male snage (0,25_1 5 kW)· '

4. poklopac. ' •

odva:j:e~:~~~ć::: o~adne vode na ... to~ ti~u uređ.aja sastoji se od primamog

dvokatnom Imhoffovu tal ~r:am) Tom talo~ ts pod btološke zone (slično kao u . ozn . useodvaJa50-70% suspendiranih tvari. 30 o

:!u~~:::~t:dna vo~a prelaz.i u ~iološku zonu, gdje diskovi služe k~o č-:~: s preljevima, čime s:o~!=~~ ~~~~~~ zrronaotppadnodijeljedna~euikrpetzaseb~h odjeljaka tik. ·~ :~ ~ evo etm oorgamzam 'b l"

e e h proČisćavanja. Tip, odnosno veličina bio-diska dređ . . ~ I o JI

čkog .opte~e~ja (dotoka otpadne vode) i biološk;go opte~~::j:a ~n~:I h=u~~~ uređaJa UZimaJU se hidraulička opterećenje od 180 l/d/ES ·b" 1 šk. ~ . CIJl 68 g BPK,Id!ES. I Jo o o opterecenJe od

Uredaji BIO-DISK k tru. · . • do 500 m Kad . ~n~ . uam su za btološko opterećenje otpadnih voda BPK

P treb ~· se priklJUCuJu otpadne vode iz restorana kantina i većih Jruhin,ia'

0 na Je prethodna ob ad tp dn • ' ' • mora redovito održavati. r a o a e vode pomocu odjelj ivača ulja i masti, koji se

Kao i pojedini dru · t · · · DISK d

. č gt go OVI uređaJI za pročišćavanje otpadnih voda tako i BIO ra l po na elu aktivno r d b' . ' -

g mu ~a, a a I se postigla puna efikasnost pročišćavan· Ja,

200 BOŽENA TUSAR: KUĆNA I<AAALIZACUA

na početku rada uređaja potrebno je određeno vrijeme za stvaranje dovoljne količine biološki aktivnog filma na diskovima (aktivnoga mulja). Ljeti to je vrijeme od tri do četiri tjedna, a zirni i do tri mjeseca. Ako treba to vrijeme skratiti (npr. zbog rada hotela u sezoni), mulj se može dopremiti iz prve komore nekoga septičkog taložnika

i ubaciti u primarni dio uređaja. Uređaj može biti izložen prekidu napajanja električnom energijom u trajanju od

nekoliko sati, a da ne bude poremećaja u procesu pročišćavanja. Međutim, potraje li prekid dulje, uputno je povremeno okrenuti rotor da bi se spriječilo ljuštenje mikroorganizama s diskova. odnosno njihovo odumiranje. Ručno okretanje rotora potrebno je i radi očuvanja pogonskih dijelova. Za višesatnog se zastoja iz gornjega se nepotopljenog dijela diska ocije di tekući dio, a pri ponovnom uključenju, zbog nesrazmjera

težine, dolazi do pucanja lanca, zupčanika i sl. Uređaji su potpuno zatvoreni, s različitim mogućnostima ugradnje (iznad zemlje,

djelomično ukopani ili pod zemljom - slika 8.9), oblikovani tako da ne narušavaju

izgled prirodne sredine.

MOGUĆNOST UGRADNJE UREĐAJA BIO-DISK

Slika 8.9. Mogućnosti ugradnje Bio-disk uređaja [lOJ

Danas se na tržištu također nudi BIO-DISK-MODUL, TIP BDM, koji pruža nešto veće mogućnosti u upotrebi, i to zbog više razloga:

slaganjem modula mogu se, u skladu s povećanjem opterećenja, dobiti veći kapaciteti od početnoga; točnijim dimenzioniranjem, osim što se smanjuju investicijski troškovi, dobiva

se i bolja kvaliteta efluenta (otpadne vode na izlazu); uređaj za sezonske objekte (kampove, marine i sl) može se ukopčavanjem i iskopčavanjern pojedinih modula prilagođavati potrebama. Također je moguće

8. DOSTRANJNANJE OTPADNE TVARI 20 l

uključivanjem samo jednog modul . b. l ški . a, uz automatsku recrrkulaciju efluenta, ~~~- . IO os proces I kad nema dotoka· uw:.t.avat:L

murerumeđ~j ml okad~:unog(grtipa može se p;en:Uestiti pošto postane nepotrebnim na pn·vr o CIJama adilištima, i sl) . . . e

budućnosti moći priklj.učiti na . ad. 'p~~~~fod~ l ~a objekte koji će se u bližoj tzgr em zactjski sustav.

Tablica 8.5. Tipovi i veličine Bio d. k d I - lS mo u a [14] Tip

Kapacitet ekv. st. m3/dan kgBPKS/dan BDMC60 60

BDCM !OO ll 4,0

!OO BDCM 150

18 6,8 150

BDCM200 27 10,2

200 BDCM250

36 13,6 250

BDCM300 45 17,0

300 BDCM350

54 20,4 350

BDCM400 63 23,8

400 72 27,2

. . Učin~ čišćenja ovisi o organskom opterećen ·u kućans . . 1 VlSoke vnJednosti od čak 94%. !J kih otpadnih voda, a doseže

8.3,2, Biotip

. Ti?ski uređaj, koji se izvodi u veličinama od 50 do 2500 ES . mka),.trna ove osnovne pokazatelje rada: (ekvivalent stanov-

- hidraulička opterećeljja od O 75 do 37 5 'Ih tp dn . b" Ivka ' • m o a evode 1

Jo os opt~ećenja·od· 30 do 150 kg BPKjd. Ta; se uređaJ za proc1šcavanje otpadn"h d . ·

muljem, što znači da u njemu organske ~ ':u a zasmv~ na ~ostupku s aktivnim organizmi iz aktivnog mulja. Postu ak . an u otp~dnOJ vodi razgrađuju mikroživotni ciklus mikroorgamz· am pl J: aeroban, to ;est za razgradnju, odnosno za

a raz a gaca nuždan 1· e ki ik, k · · otpadnu vodu u uređaju Glavni . .. _ s OJI se mora unositi u

. su sastavru dJjelovJ uređaja (slika 8.10.): o ..

Slilta 8.10. Biotip

202 BalENA TIJSAR: KIK:NA KAHAUZACIJA

a) bioaeracijski bazen u kojem dolazi do apsorpcije organske tvari, b) sekundarni (naknadni) taložnik u kojem se izbistrena otpadna voda odvaja od

aktivnog mulja, koji se taloži, e) povrat aktivnog mulja iz taložnika u bioaeracijski bazen (pomoću mamut·pumpe),

d) aeracija otpadne vode upuhivanjem komprimiranog zraka u vodu.

Uređaj se postavlja na glavni skup ljač kanalizacije, a na dovodu (ako zatreba)

postavlja se dio mehaničkog uređaja: rešetke, sita, pjeskolov, odjeljivač ulja i dr.,

što proizvođač svakako preporučuje za industrijsku otpadnu vodu, a za sanitarne otpadne vode to nije potrebno. Razlika u razinama dovoda sirove (nepročišćene)

vode i izlaza čiste vode u granicama je od 0,2 m. Utrošak energije za rad uređaja malen je i procjenjuje se na 0,1 kw/h/d po ES. Energija se troši samo za pogon

kompresora. Kompresori i automatika, potrebna za rad uređaja, smješteni su u posebnom

zatvorenom prostoru, što omogućava lakše održavanje uređaja. Regulacija dovoda

zraka varira ovisno o ulamom opterećenju, pa se i na taj način štedi energija. Uređaj

je pod zemljom i može se lako uklopiti u okoliš. Efekt rada uređaja 95·py~totna je razgradnja organske tvari.

8.3.3. Biokom

Također se upotrebljava za pročišćavanje otpadnih voda, opterećenih komu·

nalnim ili industrijskim organskim tvarima, a posebno za pročišćavanje otpadne

vode iz prehrambene industrije: mljekara, klaonica, pogona za preradu voća i

povrća, pivovara i dr. Biološko opterećenje iznosi od 60 do 1200 kg BPK/dan, a

moguće je priključiti sanitarne otpadne vode iz naselja sa ekvivalentom stanovnika

do 20.000. Taj se uređaj može naknadno povećavati tako da se na osnovni objekt dogradnju

pojedini dijelovi, pa se kapacitet uređaja može povećati za četiri puta. Glavni dijelovi uređaja Biokom prikazani su na slici 8.11. U njemu se odvija

dijagonalna aeracija, odnosno zračni se mjehurići dijagonalno izdižu, zato što se

odvojeno uzdužne kreće voda i okomito dižu mjehurići. Kretanje vode ostvaruje se

podvodnim propelerom. Sekundarni taložnik i prostor za zgušćivanje mulja smješteni su odvojeno u sredini

uređaja.

Uz taj se uredaj mora sagraditi i mehanički dio koji služi za prethodni postupak

pročišćavanja, a sadržava grubu i finu rešetku, pjeskolov, a akoje potrebno, i odjelj ivač

ulja i masti.

EfL e JL-5...i-.\ _jjL...J

SU~a 8.Il. Biokom [!OJ

8.3.4. Bio A.M.

a

+

b

B. ODSTRANJNANJE OTPAONE TVARI 203

. Taj se biološki uređaj izrađuje u komadu (tiks .. I s modularnim elementima A.M.l OO do A.M.450an) za veličme A.M.25 do A.M.I OO

UređaJ se može vidjeti uz ulazni ob. ekt " v

pročišćavanje otpadne vode s t .. d~ ~ela Ucka". Biološki uređaj za . edn as OJI se o aeractJe talo... · . .. J om kućištu. Automatski se regur . . . '.. ZellJa I praznjenja, a sve u koje iznosi 20 do 30 sati. ITaJu razme l VOJ eme zadržavanja otpadne vode,

. r:rodulamiuređajpretpostavljas ·an."eviš . . . .. spaJaJu kako je potrebno pa se ako . pa J ~ b e Jedinica (modula), kOJI se međusobno

• • Je potre no mogu pred ·d· · · U susjednoj Republici Sloveni"i tak đ , . v~ uetu proširenja uređaja.

za pročišćavanje od koi ih val· J o ~r ~~upotrebljavaju gotovi biološki uređaji ' J ua spomenuti nJ th tri. .

8·3•5· Hidrodisk spiralnih biodiskova

Proizvod Hidroinženiringa ~. hr . do HD060, dakle za riki' JU .~ana) dolazi na tržište pod oznakom HED0060

' p JUčke s ekvivalentom stanovnika od 60 do 600.

8.3.6. Eko roi

u r dn' pos ue ue se vrijeme često upotrebrava . otpadnih voda iz naselJ·a sa kv. l U na područJu Slovenije za čišćenje

e t va entom stanovnika do 2000 p u tom uređaju teče u ovim fazama: · roces pročišćavanja l. faza: mehaničko čišćen ·e d 2. faza· biološko č'š• . ~ u vokalnom (emscberskom) taložniku

. I cenJe preko valjka 3. faza: naknadno taloženje u vertikal~om taložniku.

204 BolEHA TIJŠAR: KUĆNA KANAUZACIJA

Na tržištu postoji i:

8.3. 7. Biokon

. •. • . adnih voda u kontejnerskoj izvedbi (slika 8.!2). BiološkiuređaJzaprocišcav~Jeotp d dni k t .;ner dugačak6 9ili 12metara, đ . . vt nJe U Stan ar On eJ ' ' .

Kompletan ure aJ smJese . rt Nakon postavljanja uređaJa na . d rmalan cestovru transp o · . . .

1 k koji je predv1 en za no . . . v . odn . dvodna kanalizaciJa 1 e e -

jednostavne betonske temelJe priklJUCUJU se dov a I o trična energija, te se uređaj pušta u rad.

Slika 8.12. Biokon [lO]

Svaki kontejner sadržava tri funkcijske cjeline: 1. bioaeracijski bazen,

2_ sekundarni taložnik i 3. pogonsko-upravljački prostor.

. . ri. ed zadanom vremenskom programu. Rad je uređaja automatski I teče po unap J zvučno izoliranom Kompresori i automatika smješteni su u ~sebnom zat:"o:_:~:~i

· uređ · i održavanje veoma su Je · . •v ) prostoru, a rukovanJe aJem_ . da. ·vremenih objekata (gradihsta •.•. avanJe otpadnih vo lZ pn od .

Pogodan je za proctsc .. d 'd riključaknasustavodv enJa i onih objekata za koje se u dogledno YnJem~ pdnre ::a preseliti na novu lokaciju.

1' d edaj može veoma Je os . "f otpadne vode. a a se ur v•v . . drugih a vjerojatno će se poJaVI I

Osim nekoliko opisanih ure~ j~ na ~stu Ima I . .. . • . . . al' . ·p,· rada i učmct u svth su vrlo shcru. 1 neki nov1, 1 pnnc1

8. ODSTRANJIVANJE OTPADNElVARI 205

8.3.6. Odabir uređaja

Može se ustvrditi da je tehnologija obrade i odstranjivanja otpadne vode iz naselja i iz objekata već davno svladana i da se rješenja mogu naći u upotrebi gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, koji daju dobre učinke pročišćavanja (do 95% ). Pri tome ne treba unaprijed davati prednost bilo kojemu od opisanih uređaja, pogotovo ne prema njegovoj cijeni .

Za svaki pojedinačni primjer objekta, industrije ili naselja valja zatražiti savjet stručlliaka i odabir rješenja zasnovati na ispravnim zaključcima do kojih se dolazi

ocjenom više varijanti zješenja. Donošenje odluke uvijek se mora zasnivati ponajprije na tehničkim i ekološkim, a tek potom na ekonomskim pokazateljima, premda ni oni nisu zanemarivi

Još jedna važna napomena. Svaki od opisanih objekata mali je pogon, s vlastitom tehnologijom i vremenskim rokom; da bi radio dugo i s dobrim učinkom, mora se

posebna pozornost posveti~ održavanju. Nažalost, mnogi su objekti postavljeni samo zato jer su bili uvjetovani vodoprivrednom dozvolom, a odmah nakon izvedbe ostali

su zaboravljeni, odnosno od cijeloga izvedenog sustava objekata za pročišćavanje najčešće se upotrebljava tzv. by-pass, tj. otpadna se voda mimo uređaja ispušta u prijamnik [14].

8.4. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama

Poznata je i od davnina iskorištavana sposobnost samopročišćavanja voda. Pročišćavanje otpadnih voda u prirodnim sredinama svakako je jeftinije i jednostavnije provoditi ondje gdje za to postoje uvjeti, a to su:

da otpadna voda mora biti biološki razgradiva i

da moraju biti zadovoljeni osnovni prirodni uvjeti: prihvatljiva lokacija, kontrola procjeđivanja, povoljne klimatske prilike (temperatura, oborine, isparavanje i dr.).

Da ti postupci i uvjeti imaju svoje puno opravdanje, dokaz je i to što se u tehnologiji pročišćavanja(u izgrađenim uređajima) zapravo imitiraju prirodni postupci,

odnosno biološki procesi koji se pri organskom zagađenju zbivaju u svakoj prirodnoj vodnoj sredini.

S malim količinama otpadnih voda učinci pročišćavanja daju i nešto bolje rezultate, odnosno veće vrijednosti nego što se mogu postići na uređajima za pročišćavanje.

Prema podacima Vasilenka (Kijev, 1970.) mogući učinci pročišćavanja u postocima, u prirodnim prilikama i s izgrađenim uređajima, prikazani su u tablici (8.6.).

206 BOŽENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACUA

Tablica 8.6.: Učinci pročišćavanja u postocima

Osnovni ookazateJj_ Prirodni uvieti Izgrađeni uređaji

BPKs 93-50 80-95 otopljene tvari 99-65 85-45 amonijak 98-35 31-50 oksidansi 95-45 49-65 UBB (ukupni broj

98-50 90-80 bakterija)

Pri ocjenjivanju kakvoće prirodne vode i njene upotrebljivosti posebno je važno ustanoviti biološke osobine, koje se ocjenjuju prema organizmima što se nalaze u vodi, odnosno utvrditi saprobnost vode, a onaj e u izravnoj vezi-sa stupnjem onečišćenja. Vode se prema saprobnosti mogu podijeliti u:

oligosaprobne ili čiste vode, mezosaprobne (a i b), polisaprobne ili vrlo onečišćene vode (otpadne vode).

8-4_1_ Lagune

Na Istoku, u azijskim zemljama, već se godinama primjenjuje postupak pročišćavanja vode u lagunama. Taj J'e postupak veoma sličan postupku pročišćavanja vode

u prirodnim vodnim sredinama. Lagune su zemljani spremnici u obliku prirodnih ili umjetno izgrađenih udolina

u koje se dovodi otpadna voda, ostavlja ondje nekoliko dana i izlaže procesu samopročišćavanja.

U laguni se odvija razgradnja organskih tvari, čišćenje otpadnih voda uz aerobnu i anaerobnu izgradnju i razgradnju stanica i uz fotosintezu alga.

Osim bioloških procesa, u lagunama se, zbog duljeg zadržavanja vode uz razmjerno malu brzinu strujanja, istodobno zbivaju i fizikalni postupci taloženja i isplivavanja.

Na slici 8.13. prikazana je shema mogućeg tijeka procesa u laguni (prema J.E.Zajcu, 1971.).

Iz slike je vidljivo da se lagune mogu podijeliti u više tipova. One mogu biti: aerobne, fakultativne (aerobno-anaerobne),

anaerobne i aerirane

U prva tri tipa laguna količina raspoloživoga otopljenog kisika ovisi o otapanju iz atmosfere i procesima fotosinteze, a u aeriranu se lagunu kisik dodaje različitim sustavima ozračivanja (to su često plivaJući aeratori).

NOVE STANICE

ALGE~ l iiiRTVE

AEROĐNA

STANICE CO:!,Nfi;J

\ HzO,PO ..

l ON A

fAKULTATIVNA ZONA

'-.BAKTEAIJE l GlJIVE--<

! I.IRTYf STANICE NOVE STANiCE

""''~·~·-' .. ~.~.,:,.~~::... . . .l I .l "; .' ~~~--!(.'?.L...~~~~~-~-~~~:~.C~~~~J- AN~~~~BNA

·' :·. Slika 8.13. Shema procesa u laguni [5J

~---rnlilTTrT·l·-··1

KOMANDNA KUĆICA

---- BY-PASS

l. Prvi ~i~Još~J ~tupanj~1~:a~ -----------------------/1. Drug1 bJoloskJ stupanj (2. faza) 1. Aeracijski lanac 111. Ta/ožnik mulja 2. Plivajući preljev rv. Sekundarni ta/ožnik 3. Povrat aktivnog mUlja

Slika 8.14. Bio-laguna

. Jedna od prednosti pročišćavarya otpadne vode u la . . Izgradnje, jer je riječ o zeml· . . . . gunama ruski su troškovi

. ~anun spremrucuna Međutnn v • • -· •

hidrogeološke istražne radove kojima , di.. . . , vazno Je DaJpnJe IZVrŠiti procjeđivanje vode u pojedini~ sredU::: utvr ti filtr~~IJSke ~akteristike tla; naime, će biti potrebni i dodatni rado . d m?že ugroziti kakvocu podzemne vode, pa zauzimaju velike š' VI a se _postigne vodonepropusnost lagune. Lagune

povr me, pa se, u pravdu, primjenjuju tamo gdje zemlja nije skupa.

208 BOlENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

Klimatske prilike na području lagune utječu na ishlapljivanje vode, a pod utje·

cajem oborina može doći do povećanja ukupne količine. Dubina vode u laguni odlučna je za tijek procesa, ona iznosi od 0,3 do 6 m, a

nagib pokosa najčešće je l: l ,5. U aerobnim lagunama, koje su u pravilu plitke, sunčeva svjetlost prodire do dna,

pa i procesi fotosinteze teku po cijeloj dubini lagune. Ostali tipovi laguna nešto su dublji kako bi se smanjila površina, proces u

njima nešto je sporiji, a vrijeme zadržavanja otpadne vode u laguni malo je dulje.

U želji da se vrijeme zadržavanja vode u laguni skrati, konstruiran je tip aerirane lagune, koji je zapravo prijelaz od lagune prema uređajima za pročišćavanje otpadne

vode. Otpadne vode mogu se u lagune dovoditi uz prethodno taloženje ili bez njega.

Prosječne vrijednosti postignute u različitim tipovima laguna, kad se otpadna voda dovodi bez prethodnoga taloženja, iznose (prema Metcalfu i Eddyju, 1974)

kako je prikazano na tablici 8.7.

Tablica 8.7. Podaci za razne tipove laguna [5]

Laguna La una

ookazateli anaerobDa fakultarivna aerobna aerirana

srednja dubina 2,5-5 1,0-2,0 0,30-0,45 2-6

vrijeme zadržavanja 20-50 7-30 4-6 3-10 (dani)

organsko opterećenje 200-500 15-30 500

(kgBPK,) 20-80 (100 do 150 uz povremenu

ha.d (max 750)

recirkulaciju vode)

Lagune se veoma često postavljaju u seriji, pri čemu se također često primjenjuje

postupak povrata vode (recirkulacija) iz posljednje lagune u prvu.

U procesu pročišćavanja otpadne vode u laguni će se stvarati i određena količina mulja (nerazgradivog ostatka), koji treba čistiti,~· vaditi iz lagone svake 2 do 3 godine,

i to pošto se laguna isključi iz sustava. Mulj se može iskorištavati na poljoprivrednim

površinama. Učinak pročišćavanja vode u laguni ovisi o godišnjem dobu, odnosno vremenskim

prilikama. Tako se ljeti u kućanskim otpadnim vodama postiže smanjenje organske

tvari za 80 do 95%. Uz lagune je korisno graditi i ribnjak:e, u koje se, uz dotok vode iz vodotoka,

može dodavati i do 20% pročišćene vode iz lagune.

B. ODSlRANJIVANJE OTPADNE TVARI 209

8.4.2. Biljni uređaji i akvakulture

Vr · · ·· acaJUCl se sve više prirodnim o stu · .. mogu postići veoma dobri rezultati p -~Cl~, koJI~a se uz_ minimalne troškove uređaja (Slika 8.15.). ' u SVIJetu Je nlZVIjen projekt primjene biljnih

Takvi su r đ .. ma I ure ajt na osnovi vegetacije d · v•

voda iz samostalnih objekata sei .. . ·~~ogom za proctšćavanje otpadnih Biljni uređaji - močvar; m~gum:Jih turid't~tickihl kompleksa, pa i gradskih naselja.

ak dz gra l I sa s obodnorn vodn š' p . s po emnim tokom. To su litici zeml' . . . . . om povr mom ili SpiJeČavaju procjeđivanje. Na o~e l . Jaru J arct s~ slojevll11a za brtvljenje koji bi1jke. Tio mora biti dovoljno se s Ojeve pos~vlJa plod~o tlo na kojem rastu

Vi l"~. . . propusno da omogucava vo deru tok e teme OVIh uređaJa određuju se . . , . ·

stanovniku, koja se uzima od l do 5 pr:n;,a P~?adaJUCOJ površini za prik!.jučak po troškovi održavanja su minimalni. m . ostizu se dobri učinci pročišćavanja, a

Na slici 8.16. prikazana je primjena birn đ . ~·-.. voda iz kućanstva tJ. obJ'telJ'sk k , Y og ure aJa za procisćavanje otpadnih

· e uce u Njem vk · v· d· . dobro uklopljen u okoliš uređene oku. . ~akac OJ. l. l se kako Je biljni uređaj tp do

. cmce J.; avsenačmpro~·~· · o a Ih voda primienJ.UJ·e . . . · CiscavanJakućanskih

k 'J J u SJevernoJ Italiji za udar b.

po azao se vrlo učinkovitim U sus·ed . . .. JCn~ o 1ekte za odmor, a primjenjuje. . ~ llOJ SlovemJI ovaJ se postupak također

U.t..\Z.NALUI)JEI.J<,o. GllADEVJW, OG LUIEifOG l<ABAĆA/,o.

~ 110.00 ~;K,t~r~~ t l . 2,4_0 1,50 240 ~

l l l . l

Slika 8.15. Shema bil" · v•v, Jnog uređaJa za proc1scavanje

.. ki ureda i za pročišćavanje Slika S.16. Kućni vegetaciJS :~

Literatura: .

v• v , • d maćih otpadnih voda, Građevmska Č 'ak p. Objekti i uređaji za procrscavan;e o 1. epurnJ --

knjiga, Beograd, 1965. . 'tion Rueil-Malmaison.Degremont, 1979. 2. Degremont; Water Treatmefl[Handbook, Ft~Wtedit Water Disposal, John Wiley and Sons,

F . G M Geyer J. C.: Water Supply an as e 3. arr, . ., •

Inc New York, 1981. . v.v, vani e upotrebljenih voda, Beograd 1950. . k ka l" an;e gradova z precrsca . :r I t ed

4 Imhoff, K.: Pn'rnčni za na rs ':J • • Ii tm en t Disposal, Reuse, n er, . If d Eddy INC: Wastewater Engmeenng rea '

5. Metca an ' 1991 · New York: Mc Graw-Hill Book Company, ka . . dm eta Snabdjevanje vodom i kanaJt-Mil . vićM ·Liubisavljević:Zbirkazadata IZ pre

6. OJe ., ~ . l B d 1984 sanje naselja, Građevinski ~~ku tet eo~ Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1948. Petrik M.: Opskrba vodom l otpadna tva ' d v.. rada gdje nije izgrađena javna 7

· ' ·· t aJnih voda na po ruc;1ma g -8. Pravilnik o odvovdnp_op . da Za eba br. 24/1977. ·- .

kanalizacija, Sluzbem glasnik gra. gr b Sl žba za sanitaciju flZlcke okohne, Preporuke: Zavodzazaštituzdravljagrada-Zagre ' u 9. Mirogojska e. 16. đ, .

Prospekti proizvođača gotovih biol~ških ure a;a d građevinske tehničke škole, Beograd, 10. Tadić, D.: Kućne instalacije, Udžbemk za IV razre

ll. r . ·a Hrvatska 1965. . .h d odručja gdje nije izgrađena kana Jzacu , 12. TušarB.: Odvodn;aotpadm v~ a~f994 br 26 35-37.

vodoprivreda (Ill), Zagreb, stu em ' d . . , eda (III) Zagreb, prosinca 1994, br. 27' Tušar B.: Dvokatne taložnice, Hrvatska vo opnvr

13. da 6 3

7 d Hrv tska vodoprivre 3

- . .. b· j v ko pročiŠĆavanje otpadne VO e, a 14. TušarB.: Gotoviuređapza lO os ..

(IV) br. 28, 33-36. i br. ~0, 40-41.. . i" ena đevnihobjekata,Medicinska knJlga, Zlo kas D.: Odstranjivan;e otpadnih voda, Hl g J gra

IS. Beograd-Zagreb, 1949,499-538.

9, ISPUŠTANJE OTPADNlli VODA

9.1. Uvjeti za kakvoću ispuštenih voda

Konačni postupak u rješavanju kanalizacijskih sustava, bilo velikih bilo kućnih i lokalnih, ispuštanje je pročišćene vode u prijamnik. Pročišćene otpadne vode mogu

se ispuštati u prirodne vodne sustave (vodotoke, jezera, more), a tamo gdje nema drugih mogućnosti i u tla (u tom slučaju voda mora biti primjerene kakvoće).

Zakonskim su odredbama uvjetovani norme i standardi kojima se sve vode svrstavaju u vrste, od I. do V. Prema uvjetima upotrebe voda za određene namjene utvrđena su sljedeća mjerila za pojedine vrste:

Vrsta I. Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon

dezinfekcije mogu upotrebljavati za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu iskoristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba.

Vrsta IL Vode koje u prirodnom stanju mogu služiti za kupanje i rekreaciju, za

sportove na voili, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon pročišćavanja mogu upotrijebiti za piće i druge namjene u industriji i sl.

Vrsta ITI. Vode koje se mogu iskoristiti u industrijama bez posebnih zahgeva za

kakvoćom vode i u poljoprivredi. Te se vode pročišćava ju da bi se upotrijebile za određene namjene.

Vrsta IV Vode koje se pročišćene mogu iskoristiti na područjima gdje je veliko pomanjkanje vode.

Vrsta V. Vode koje se gotovo ne mogu iskoristiti ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije (Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98). [I l]

Prema usvojenim normama određene su granične vrijednosti pojedinih pokaza. telja, i za pojedine vrste voda, a i za otpadne vode ispuštene iz pojedinog objekta u sustav gradske kanalizacije ili u prirodnu vodnu sredinu. (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40199). Tablica 9. I.

Prihvaćanjem novih zakonskih propisa, uz "standarde vodotoka", koji služe kao prijamnici upotrijebljenih voda, važnima postaju i "standardi otjecanja", odnosno kakvoća ispuštene otpadne vode.

212 BOŽENA TU~AR.: KUĆNA KANALIZACLJA

·· ih i drugih .. . kazatera i dopuštene koncentraCIJe opasn . Tablica 9.1.: Granične vnJednostt po . J k . . uštaju u sustave javne odvodnJe

tvari u tehnološkim otpadnun vodama OJe se !Sp

T dne prijamnike [7] 11 upnro

Pokazatelj Vodotok-more Komunalni

n. m. IV. v. sustav

VRSTA VRSTA VRSTA VRSTA odvodnje

lc!'!~ 6,5-8,0 6,5-8,5 5,5-9,0 5,0-9,5 5,0-9,5

2. T~ratura oc 35 40 45 45 45

za . .ru oc, ne više od: 2 3 3 3 -3. Boja bez nje slabo slabo slabo -

1 primjetna 1 primjetna L_primietna 4. Miris bez njega slabo primjetan primjetan primjetan

~tan 5. Kru_Q_ne tvari bez~ih bez~ih bezmJh bezpjjh bez !!ijh 6. Taložive tvari ml/l 1,0 2,5 5,0 10 20 7. Ukup. suspend. 20 30 50 80 so tvari~

8. BPK, ~ 0,!1 25 25 40 80 250 9. KPKc,- mg O,!! 125 125 200 400 700 10. Ukupni organski 15 17 25 40 ugljik UOU mg Cll ,, (TOC) ll. Toksičnost (za nbe l 2 3 3 3 ili dafl!lie, GF) Ua. Biološka - - - - najmanje razgradljivost OOU 70 (DOC~i1i KPK% 12. Alwninii mw'l 2,0 3,0 3,50 4,0 4,0 13. Arsen mg/l 0,2 0,3 0,4 0,4 0,5 14. Baka; mg/l 0,1 0,25 0,4 0,5 0,5 15. Barij_ mg/] 2,5 3,0 4,0 5,0 5,0 16. Bor mg/] 1,5 2,0 2,5 3,0 4,0 17. Cink mg/l 1,0 1,0 1,5 2,0 2,0 !8. Kobalt mg/] 0,5 1,0 1,25 1,5 2,0 19. Kositar mg/l 0,75 1,0 1,25 1,5 2,0 20. Krom ukupni mg/I 1,0 1,25 1,5 1,75 2,0 21. Krom • _mg/l 0,05 0,1 0,15 0,!5 0,2 22. Mangan mg/l 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 23. Nikal 1,0 1,25 1,5 1,5 2,0 24. Olovo mg/J 0,2 0,5 0,75 1,0 2,0 25. Selen mg/l 0,02 0,03 0,04 0,05 0,1 26. Srebro !11g/l_ 0,1 0,15 0,2 0,3 0,5 27.~-ezo ll!li! 2,0 3,0 4,0 5,0 10,0 28. Vanadij mg!! 0,05 0,05 0,075 0,075 0,1 29.Uk.!!Qni fenoli 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5

-----------------9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA 213

1 30. Fluoridi m~ 5,0 6,0 8,0 9,0 12,0 31. Sulfiti~ 1,0 2,0 4,0 5,0 10,0 32. Sulfidi ~ 0,1 0,25 0,5 1,0 1,0 33. Sulfati '!Ill - - - - 400 34. Kloridi ~ - - - - 1000 35. UkEE_ni fosfor ~ l 2 4 8 10,0 36. Djelotvor. klor Cl2 0,2 0,25 0,3 0,3 0,3 "'Z!!_

37. Ortofosfati ~g/1 1,0 2,0 3,0 4,0 -38. Amo'!ii_ion mg Nn O, l 0,5 1,0 3,0 -39.Nitrit~ 0,5 1,0 1,5 2,0 10,0 40. Nitrati~ NII 2,0 5,0 7,0 10,0 -41. ~i dušik 11_1g_ Nn 5 15 25 35 42. Mineralna t.!!i_a ~ 5,0 10,0 15,0 20,0 30,0 43. Ukup. ulja i masn. 25 30 40 50 100 mg/l

44. Aldehid~ 1,0 1,5 2,0 2,0 2,0 45. Ukupni ar. O,Q2 0,05 0,1 0,15 0,2 ~ikovodici ~ 46. Ukupni nitrirani 0,01 0,025 0,03 0,05 0,1 E.&Ukovodici~ 47. Ukupni O, l 0,25 0,5 0,75 1,0 haloge n. ugljikovodici

'Eli!. 48. Ukupni - 0,05 O, l O, l 0,1 organofosfomi pesticidi ~ 49. Ukupni org.anoldomi - 0,025 0,05 0,05 0,05 pesticidi mg/I

50. Uk. pov. aktivne 4,0 5,0 7,0 10,0 20,0 tvari~ 51. Detergenti,anionski 1,0 2,0 4,0 4,0 10,0 'Eli!. 52. Detergenti,neionski 1,0 2,0 4,0 4,0 10,0 '!'&'! 53. Detergenti, ketionski 0,2 0,5 l,O 1,0 2,0 'Eli!. 54. Radioaktivnost 500 750 1000 1500 2000 ~oBeta~qn

* * U tablici m:Su sadržane koncentracije opasnih j drugih tvari, a ni drugih pokazatelja dopuštenih za ispuštanje u prirodni prijamnik prve vrste, podzemlje, odnosno u "vrlo o~jetljiva" područja. (Ispuštanje otpadnih voda u takvim se slučajevima lješava u skladu s planskim osnovama za upravljanje vodama i na temelju mjera utvrđenih u planovima za zaštitu voda).

214 BOiENA TUŠAR: KUĆNA KANALIZACIJA

Državni Plan za zaštitu voda [3] propisuje potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće vode te utvrđuje i primjenu mjera zaštite. Sastavni je dio plana i kategorizacija vode radi postizanja planirane (utvrđene) vrste vode. Kategorizacija se odnosi na vodotoke, jezera, podzemne vode i more.

Prema "Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama" prijamnici se dijele na:

"manje osjetljiva područja" (vodotoci lli. i lV. kategorije) i osjetljiva područja" (vodotoci i jezera ll. kategorije).

Prema veličini, uređaji za čišćenje otpadne vode dijele se na one: do 10.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više od 10.000 ES.

Ekvivalent stanovnika (ES) označava jedinicu opterećenja prema BPK5 (biokemijska p<,>trošnja kisika petodnevna) koja iznosi 60 g 0

2 na dan po stanovniku.

Predviđeni su stupnjevi pročišćavanja: prvi, drugi i treći

Radi boljeg razumijevanja problematike objašnjavaju se neki upotrijebljeni pojmovi:

Vrsta vode utvrđuje se arializom kakvoće prema Uredbi o klasifikaciji. [ll] Vode se prema kakvoći svrstavaju u pet vrsta.

Kategorija vode planirana je vrsta vode prema kojoj se prijamnici na osnovi kategorizacije razvrstavaju u skupine (mjerila odgovaraju pojedinoj vrsti vode

prema spomenutoj Uredbi)

Prethodno čišćenje znači uklanjanje iz vode opasnih i drugih tvari, i to prije ispuštanja u sustav javne odvodnje (predtretman otpadne vode). Propisuje se i za kućanske otpadne vode ako u otpadnoj vodi ima određenih štetnih i opasnih

tvari (poglavlje 8.).

Uređaji za pročišćavanje prema stupnju pročišćavanja mogu se podijeliti na: prethodni stupanj: uklanjanje krupnih plivajućih i raspršenih otpadnih tvari, prvi stupanj: primjena fizikalnih i/ili kemijskih postupaka kojima se iz otpadne vode uklanja najmanje 50% suspendiranih tvari i najmanje 20% BPK

5 u odnosu

na ulazne vrijednosti, drugi stupanj: primjena bioloških i/ili drugih postupaka kojima se u otpadnoj vodi smanjuju koncentracija suspendiranih tvari i BPK

5 za 70-90%, a koncen

tracija KPK (kemijska potrošnja kisika) za najmanje 75%, treći stupanj: primjena fizikalno-kemijskih, bioloških i drugih postupaka, kojima

9. ISPUST ANJE OTPADNIH VODA 21S se u otpad.n · di · ·

OJ vo Sina!1JUJe koncentracija hranjivih tvari (dušik. fi fi . 80% i uklanjaju drugi posebni pokazatel" k . .. . t os or) naJmanje drugog stupnja čišćenja (biljni uređaji J~v::e ~oguce odstraniti primjenom odgovarajući stupao' v'š' . . . '. re' ispuštanja kojim se~ ;~:::~nn;:~naJ~~lo k~j~eg pos~pka čišćenja ili načina nosti za pojedine pokazatelje, p J amru posttzu proptsane dopuštene vrijed-

"vrloosjetljivapodručja"suon d ~· . . . vode bez obzira na stupanj čiš;e~;a ~~;eulkc:1:/e za~ranJeno ispuštanje otpadne "osjetljiva područja" su ona d ~· ·. . egonJe, podzemne vode),

voda uz treći stupanj čišćeniap(:o~:Jtl ukktoJa J~. d)opušteno ispuštanje otpadnih ., . . " . a egorlJe , manJe OSJetljiva područja" su ona d ... . .

otpadnih voda uz odgovarajući stup:o ... ~CJ~ ~koJa Je dopušteno ispuštanje "posebno štićena područja" su ona pod~ c~~cenJ: ~ode III., lV. i V. vrste), zaštite (vodozaštitne zone ili pos b ru .~adnna OJ una se provode posebne mjere

e no YnJe a vodna područja).

Tablica 9.2 Odno 1 ... · . . • .s ve tetne uređaJa t stupnja pročišćavanja

a) Vodotok svrstan u IV vrstu vode ("manje o . ti'· d SJ e ~t va po ručja"),

VELIČINA UREĐAJA STUPANJ PRO '!.~CAVANJA do 10.000 ES

10.000 do 50.000 ES odl!ovaraiući

više od 50.000 ES orvi (l.) orvi (l.)+ drugi (II.)

b) Vodotok svrstan u III tu d (" . vrs vo e manJe osjetljiva područja"),

1---...!VE~U~ A UREĐAJA do 10.000ES STUPANJ PRot Iš AVANJA

više od 10.000 ES . nrvi (l.) Prvi(!.)+ dru•i (ll.)

e) Vodotok svrstan u II vrstu d (" . 1 .. · vo e OSJet JIVa područja");

VELIČINA UREĐAJA do IO.OOOES

više od l 0.000 ES

STUPANJ PRO( :rS( Ay ANJA . orvi (l.)+ dru oi (ll.)

DfYI (l.)+ druo; (ll.) +treći (.II.

d) Jezera, svrstana u II. vrstu vode ("osjetljiva područja").

VELI INA UREĐAJ A STVPANJPRO IŠCAVANJA za sve uređaje prvi(!.)+ drugi (ll.)+ treći (Ill.)

216 BOŽENA TuSAA: KUĆNA KANALIZACLJA •

. -.,Ar,; odamakojese iz uređaja za pročišćavanJe • •w ""ednostipokazateljauo,..,.......umv _ . .. ik Tablica 9.3.: Grarucne vnJ . oč"š • vanja ispuštaju u prirodni pnJamn nakon određenog stupnJa pr 'ea

GRAN1ĆNA STUPANJ POKAZATEU1 VRIJEDNOST PROĆ1ŠĆA V ANJA

l. Ukupne suspendirane tvari 120-150 mgll

35 mg/l

Ukupne suspendirane tvari (veće od 10.000 ES)

60 mg/l (do 10.000 ES)

25 mg 0,11 Biokemijska potrošnja

(veće od 10.000 ES) n. kisika BPKs (20oC), bez 40 mg o2n nitrifikacije (do 10.000 ES)

125 mg 02/l Kemijska potrošnja kisika- (veće od 10.000 ES)

KPK,;, 150 mg 02/l (do 10.000 ES)

2 mg P/l (10.000-100.000 ES) ,,

Ukupni fosfor 1 mg P/1

(veće od 100.000 ES) Ill.

15 mg N/L Ukupni dušik

(10.000-100.000 ES) (organski

10 mg N/1 N+NH3+N02+N03)

(veće od 100.000 ES)

9.1.1. Ispuštanje u more .. . .

. . o ćnosti korištenja njome, IniJenjaju Radizaštitekakvoćemorskevode,atnnet~ gu ··amnike Nekim naseljima u . . . bl" nih voda u pnrodne pn J . . .

se i načini ispuštanja _upotnje ~~ ..... . . vol"ni"i prijanmik. Dugogodtšnja praksa Hrvatskoj Jadransko Je mo~ naj~lizt I naJpo Jre J opravdavala se povoljnim postup-

adnih d najkraćlm putem u mo ·wta ispuštanja o tp vo a ks. d. i asimilira otpadnu vodu te urus va cima razrjeđenja i činj~nlc~m da mo~~ o t t ;dne vode i mogućnosti razrjeđenja u

"kroorganizme. Uz bJOlosku razgra tvos o . . . kakvoći vode mora. rru da ne bi trebalo btti promJena u masi morske vode smatra!~ se kazati da . se uz određenu duljinu podmorskog Proračunima se moglo relativno lako do - š. ~e 3,00 m namiJ. enjen rekreaciji. Ipak

. baJni ·as propisane mne • . ispusta, moći očuvati o pC j •. . w . adn vodeizazvaovidljivepromjene

-T · · · wavanjatspustanjaotp e . al ovajjenačinraznus~anJal_IJes . aženi"e u zatvorenim i poluzatvorerum uv ama, kakvoće morske vode, koje su sve Izr J b du o vremena.

d. ·= ·J·enu mase morske vode potre no g g Je jeza

9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera 9. ISPUšTANJE OTPADNIH VODA 217

Za svaki ispust treba utvrditi uvjete kakvoće ispuštene vode, odnosno propisanu vrstu vode prijamnika.

Prijamnici mogu biti vode tekućice- rijeke i potoci, a ispuštanje treba biti odobreno od vodnogospodarskih službi, i to u skladu s važećim zakonskim propisima ..

Ispusti otpadne vode u prijamnik mogu biti gravitacijski ili tlačni. Konstrukcija ispusta treba biti što jednostavnija, prilagođena obliku korita rijeke i ne smije stvarati prepreku u poprečnom presjeku vodotoka.

Visinska Iješenja ispusta ovise o razinama malih i velikih voda, ali i o visinskim prilikama na slivnom području s kojega se prikupljaju otpadne vode.

Ispusti otpadne vode u stajačice, osim onih u more, koje je specifično i već opisano, ispusti su u jezera i umjetne akumulacije, što s obzirom na kakvoću ovih

voda koja je gotovo uvijek II. vrste, spadaju u skupinu "osjetljivih područja". Za sve

takve ispuste nUŽno je provesti analize kakvoće vode, odnosno kontrolu kakvoće ispuštene vode. Primjerena se kakvoća prije ispuštanja mora osigurati pomoću uređaja za pročišćavanje.

Ispuštanje otpadnih voda u jezera ili akumulacije ekološki je problem, jer se zbog prekomjernog unosa hranjivih tvari (dušik i fosfor) pogoršava kakvoća vode.

U praksi se provode posebna istraživanja svakoga pojedinoga vodnog sustava, a za prognozu stanja kakvoće vode prijamnika nakon ispuštanja otpadnih voda prirnje~ njuju se razni ekološki modeli

9.1.3. Ispuštanje u tlo

U slučaju kad nema drugih prihvatljivih prijamnika mOguće je i ispuštanje u tlo, a pritom je zapravo riječ o i spuštanju u podzemne vode.

Ovakav način dolazi u obzir samo na· područjima gdje nije izgrađena javna kanalizacija već su prikupljanje i odvodnja otpadnih voda lokalni. To je kućanska otpadna voda bez štetnih ili opasnih tvari, a prethodno je obavezno pročišćena do određenog stupnja.

U područjima gdje je opskrba vodom ograničena zbog nedovo ljnih količina, pa je nužna štednja, otpadne se vode posebno prikupljaju, obrađuju i iskorištavaju za navodnjavanje poljoprivrednih kultura (Izrael).

9.2. Osobine ispusta

Na važnim kanalizacij skim sustavima treba, prema važećim propisima, na kraju sustava izgraditi uredaj za pročišćavanje otpadne vode i odgovarajući ispust.

218 BOŽENA TUŠAA: KUĆNA KANAUZACUA

. dne vodne sustave utječu na kakvoću vode, pa je Ispusti otpadne vode u pnro. . . ledu is uštenih količina u odnosu na

nužno svaki ispust posebno anahzrratt ~ po:m i- irati kakvoću ispuštene vode protok u prirodnom prijanmiku. ~ako~er Je v o ana IZ

i kakvoću vode prijarnnika na mJestu ~~us~. đ sa zadanim uvjetima: vodoprivreSvaki ispust otpadne vode mora tti_us _a en.

dnima, sanitarnima, ekološkima, estets~ I. drug.tm. Prema vrsti vode koju ispuštamo razlikujemo.

~spustte oJZbroasO:r~~dgre,adevina u mješovitim sustavima kanalizacije, tspus e . .

ispuste vode nakon pročišćavan~~ I ~- .. , ih oda (takvih još uvijek ima na ispuste nepročišćenih ili djelonncno proctscen v našim područjima).

. . . . žno . e ras olagati hidrauličkim podlogama z~ Pri dimenztomranJU Ispusta va 1. p r . ti kakvoću ispuštene vode l dn od i za prirodnu vodnu sredmu, te ana tzrra otpa ev e,a .

vode prijamnika, a i lokalne uvjete.

1. dotok 2. odtok 3. rasterećenje 4. preljev

Slika 9.1. Ispust iz rasteretile građevine . .. .

- ..... · tpadne vode Ispusta JU . b' ktiko'imasepročišćenetneproctsceneo . Ispusb su, dakle, o ~e ~ . b" . balni .li podvodni-potopljeni (slika 9.2.). u prirodne vodne sustave. Ispusti mogu ttt o t

Slika 9.2. Obalni i potopljeni ispust

. . .. amnike sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom Otpadnesevodemo~ .. ~~tabUPJ?J . . a minimalnih vodostaja (iako bi Obalni se ispust naJcesce predvtđ~ tzna~ ~v~ smije stvoriti zapreka toku

potopljeni bio bolje tješenje). Odabrarum se rJe enJem ne

9. ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA 219

vode, a također je važno i estetsko uklapanje ispusta u okoliš.

Podvodni se ispust preporučuje, u prvom redu, zbog zdravstvenih razloga, jer se otpadne vode intenzivnije razrjeđuju odnosno miješaju s vodom prijamnika. Dugačkl se podvodni ispusti uglavnom predlažu za ispuste umore, rijeke,jezera i akumulacije.

Postoji li mogućnost povrata vode prijamnika u kanalskl sustav, u ispusnom oknu mora postojati osiguranje da se spriječi ova pojava (žablji poklopac ili zasun). U kanalizacijskim sustavima s relativno malom količinom otpadne vode potrebno je na ispustu osigurati minimalnu brzinu tečenja. To se postiže crpkama ili pomoću auto

matske dozažne komore sa sifonom (Milerov sifon) (slika 9.3.), što se obavezno primjenjuje za ispuste na zemljište.

Slika 9.3. Dozažna komora i Milerov sifon

Sifoni se izrađuju od keramike ili betona, a promjer odvodne cijevi treba osigurati brzinu pražnjenja od 1,0 do 1,5 m/s. Broj je pražnjenja od 10 do 15 puta na dan.

9.2.1. Obalni ispusti

Pri ispustu otpadne vode u prirodne prijamnike, u kojima visina vodostaja varira, što je i najčešći slučaj, pa je i za morske ispuste (plima-oseka) potrebna provjera za dva slučaja tečenja pod tlakom (pri visokom vodostaju prijaninika) i sa slobodnim

vodnim licem. Takvim se proračunom utvrduju najpovoljnija kota dna ~anaJa na ispustu te promjer i nagib dna kanala (slika 9.4.).

12 22

------~O.«~:iQ::sooti~J----- om 'y-.".-J • 0.8"1.. 2g

~ a~wous '1100cm

soam

"' o

Slika 9.4. Rješenje obalnog ispusta za dva slučaja razine vode u prijamniku [6]

220 BOŽENA TUSAR: KUĆWI. KAr.AUZACLJA

U slučaju visoke vode (kota 126,00) javlja se tečenje pod tlakom, piezometarska linija ima pad 0,44°/ ()O uz nagib dna kanala 0,8°/ ()0. Prilikom nisko~ vodostaja (ko~ 122,00) tečenje je sa slobodnim vodnim licem, a sam je ispust potoplJen zbog estetskih

i zdravstvenih razloga. Ispusti završavaju ispusnom glavom na obalnom dijelu. Ona mora biti solidno

izvedena da se spriječe u~ecaji strujanja vode. Na ispustu uvijek treba stabilizirati

dio obale, i to na mjestu samog ispusta i oko njega. Ispusti se s vanjske strane zaštićuju rešetkom, a na kraju cjevovoda povratnim

poklopcem, koji pri visokom vodostaju sptječava povrat vode iz vodotoka u kanali

zacijski sustav (slika 9.5.).

-+---"'"'--+ Slika 9.5. Detalj obalnog ispusta

Uvijek, kad je to moguće, ispust treba zbog estetskih i zdravstvenih razloga postaviti ispod razine male vode. Na ispustima se obično skupljaju galebovi, a često

i štakori, a to valja onemogućiti.

9.2.2. Podvodni (potopljeni) ispust

Podvodni se ispusti, radi zaštite od vanjskih utjecaja, ukopavaju u dno prijamnik~: Moguće je i njihovo polaganje na dno i zaštita betonskim opterećivačima, koJI

osiguravaju stabilnost cijevi.

9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA 221

Najčešće se podvodni ispust u priobalnim dijelovima ukopava u dno, a pri većim se dubinama vode u prijamniku polaže na dno.

Prilikom polaganja cjevovoda, odnosno njegova potapanja, treba raditi osobito pažljivo. Način rada ovisi o vrsti i tipu cijevi te o uvjetima lokacije, što je specifično za svaki pojedini slučaj.

Ekološki i sanitarni uvjeti zahtijevaju što bolje miješanje ispuštene vode s vodom prijanmika, i to radi bržeg smanjivanja koncentracije pojedinih ispuštenih tvari i što manjeg poremećaja propisane vrste vode prijamnika.

Zbog tog se razloga na kraju dugačkih podvodnih ispusta postavljaju difuzori (slika 9.6.), kojima se voda ispušta u više mlazova, okomito na strujanje vode u

prijamniku. Nužno je osigurati primjerene izlazne brzine, što je moguće na više načina: gravitacijski ako je položaj kanala povoljan u odnosu na dubinu ispusta, pomoću crpne stanice na kraju obalnog dijela ispusnog kanala ili Milerovim sifonom.

Na dugačkim podvodnim ispustima na kraju obalnoga dijela, odnosno na početku podvodno ga, obavezno se postavlja odušno okno za zaštitu od ulaza zraka u podvodni dio.

Na slici 9.6. prikazanje difuzor s dva otvora na kraju podmorskog cjevovoda, položenog u more na dubini od 50 metara.

~"-~-U'I·;>OO

_ TP<J.U!!i!!.L."" OPIOOI>OO

-~ .... /\;""/ ........ g.=..... ~~~~ JC[ME"'OM

Slika 9.6. Detalj difuzora (lOJ

9.2.3. Ispuštanje u tlo

Otpadna se voda, nakon prolaza kroz septičku jamu, dvokatni taložnik ili neki od gotovih uređaja za biološko pročišćavanje, ako u blizini nema prikladna prijamnika (vodotok, more, melioracijski kanal ili sl.), može ispustiti na filtarsko polje za podzemno natapanje.

222 B02ENA TIJŠAR: K\JĆWI KANAIJZACUA

Najčešći je slučaj ispusta u pjeskovito zemljište s dubljom razinom podzemne vode (3 m ili više). Mehanički iz b is trena voda pri ovakvom se podzemnom natapanju ili subirigaciji dijelom pročišćava biološki, a djelomično se kapilarne diže kroz zemljište do biljnoga korijenskog sustava.

Sustav podzemnog natapanja omogućava iskorištenje ostatka otpadnih hranjivih tvari (dušik, fosfor) u poljoprivredi, a da pritom ne izaziva neugodne pojave, npr. širenje insekata.

Toloittik

Slika 9.7. Shema podzemnog natapanja [2]

Uobičajena shema podzemnog natapanja prikazana je na slici 9.7. Otpadne se vode dovode u taložnik, iz njega u dozažnu komoru i na ispust u drenove. U mnogim se područjima sustavi podzemne subirigacije uvelike primjenjuju kao dopuna malim uređajima za čišćenje otpadnĐ vode.

Mehaničko se pročišćavanje otpadnih voda, prije podzemnog natapanja, mora obaviti veoma pažljivo. Poželjna je (ali nije obavezna) i truležna obrada u septičkoj jami.

Površina potrebna za smještaj podzemnog sustava navodnjavanja mota biti po mogućnosti ravna, s malim nagibom, kako je to prikazano na slici 9.8.

Tamo gdje nije izgrađen vodoopskrbni sustav već je opskrba vodom individualna, iz bunara, podzemno se natapanje može primijeniti samo ako ne zagađuje okolne bunare. S obzirom na smjer toka podzemnih voda prvi bunari moraju biti:

100 m nizvodno od završetka sustava- drenova, 30 m uzvodno od početka sustava- drenova, 50 m po strani od krajeva sustava- drenova.

Podaci su približni, a potrebno je, posebno na kraškim područjima, uvažiti lokalne hidrogeološke prilike.

Mehanički pročišćena otpadna voda u septičkoj jami ispušta se u mrežu drenskih cijevi, odakle se upija u zemlju. Kako u zemlji ima zraka, razvijaju se aerobni procesi i organske se tvari mineraliziraju, a voda se miješa s procjednom vodom ili se transpiracijom preko biljaka vraća u atmosferu. Radi osiguranja opisanoga procesa, drenažne cijevi ne treba polagati duboko.

Na slici 9.9. prikazanjepresjekdrenažnogrova,naslici 9.10. duljine i međusobni razmaci rovova, a na slici 9.11. detalji polaganja cijevi.

------~-=-===~-!!!!'!---!"""!-.

9. ISPUST ANJE OTPADNIH VODA 223

t»>lljN.I.l.l.

$- 'E,.3-,

Slika 9.8. Shema podzemnog natapanja s okretnim žlijebom (koritom)- klackalica [2]

1-----maz 2Dm,

Slika 9.9. Presjek drenažnog rova [2]

o)

SJika 9.10. Raspored lat~lnih ~ala u sustavu podzemnog natapanja: a) s obostrarum račvanJem, b) s naizmjeničnim račvanjem [2J

224 B02ENA TUSAR: KIJĆNA KANALIZACLJA

} Him

Slika 9.11. Detalj polaganja cijevi [2] . ,

Tablica 9.3.: Duljine drenova

Vrsta zemljišta

Krupan pijesak Sitan pijesak i porazna zern)j!l Laka oieskovita ilovača Teška pjeskovita ilovača

.l l l

'

• l l l ls:

l . i l J•MOJ

l

$Qhfzr1 liJ/Mje

:p•O.DOJ l

Duljina drena po stanovniku u m

4 6 12 18

Prilikom ispuštanja otpadnih voda u podzemnu irigaciju ili intennitentne pješčane filtre izuzetno je važno da dozažna komora bude ispravno dimenzionirana. Najvažnije je da se u drenažni sustav u što kraćem vremenu upusti takva količina vode da se sve drenažne cijevi i glavni vod istovremeno ispune kako bi se cijela površina polja za podzemno natapanje ujednačeno opteretila. Tu zadaću ispunjava dozažna komora sa svojim uređajima, a njen kapacitet mora biti za l 0% veći od ukupnog volumena svih cjevovoda u sustavu podzemnog natapanja.

Navodnjavanje je druga mogućnost ispusta na zemljište, a moguće ga je provoditi raspršivanjem, plavljenjem ili procjeđivanjem iz otvorenih kanala. Ako se navodnjava otpadnom vodom (što nije preporučljivo), nju se mora prethodno dezinficirati. Oba vemo treba predvidjeti kontrolu kakvoće otpadne vode i proizvoda koji se tako uzgajaju, a obično se propisuju i zaštitne zone, i to otprilike 200 m oko zemljišta koje se navodnjava.

9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA 225

Literatura:

l. Council directive concerning urban waste woter treatment, EU Directive 91/271/EEC 2. Ćepumjak, P: Objekti i uređaji za pročišćavanje domaćih otpadnih voda, Građevinska

knjiga, Beogrnd 1965. 3. Državni plan za zaštitu voda, NN br. 8/99. 4. Health Aspectes of waste wo ter und Excrete use in Agriculture and Aquaculture, IRCWD

News 23,1985.

S. Margeta, J.: Kanalizacija naselja, Sveučilište u SplitU, Građevinski fakultet Split, 1998. 6. Milojević, M.: Snabdjevanjevodom i kanalisanje naselja, Građevinski fakultet Beograd,

1980.

7. Pravilnik o graničnim vriJednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN br. 40/99.

8. Pravilnik o katastru emisije u okoliš, NN br. 36/96. 9. Tušar B.: Gospodarenje otpadnim vodama naselja na Jadranskoj obali, Druga hrvatska

konferencija o vodama, Hrvatske vode od Jadrana do Dunava, Dubrovnik, Hrvatska, 19.-22. svibanj 1999., 971-978.

10. Tušar B.: Dokumentacija Za kanalski sustav Vzsa, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, .siječanj 1994.

ll. Uredba o klasifikaciji voda, NN br. 77/98.

12. Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama, NN br. 3311996 . 13. Zakon o vodama, NN br. 107/95.

226 B02ENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

,,

KAZALO POJMOVA

A aerator- Sovent, 90 agresivne vode, 102 aktiviranje ispiranja, 33

-infracrveno, 33 -pneumatski -ručni, 33

-nožni, 33 - radarski protuvandalski, 33

aktivni mulj, 200 akvakulture, 209 amonijak. 206 aparat za elektrovarne spojeve, 64 autopurifikacija 183 azbest cementne cijevi, 56, 170

B bakreni lim, 22 bakterije: aerobne, 183

anaerobne, 183 betonske cijevi, 66,170 bide 37-38, 137 biljni uređaji,209 bio A.M. 203 bio-disk, 198 biokemijska potrošnja kisika (BPK),l2 biokom, 202 biokon, 204 bio-lagwn 207 biološko pročišćavanje otpadnih voda, 198 biotip, 201 brtva, 67

e cijevi, 49-68

-azbest cementne, 56, 57,.170 - betonske, 66,170 - HDPE cijevi, 65 -keramičke, 49-52, 170 -lijevano željezne, 52-54 - od sivog lijeva, 54, 55 -olovne, 59 - plastične, 60-65 - PVC cijevi, 60

č čeličo.i lim, 22 čučavac, zahod, 30

D Dalma-reka spojnica, 57 deaerator (Sovent), 90 detalji, 150 difuzor, 221 dizanje otpadne vode, 98 djelomični razdjelni sustav, 72 djelovi kućne kanalizacije, Sl dozažna komora, 219 dozažni sifon, 219 drenažna kanalizacij a, 96 drenažni vodovi, 97 dvorišna kanalizacija, 95 dvokatne taložnice, 193-198 dvokoličinski ispitači, 28

E ekonomičnost. 20 Ekorol, 203 ekvivalent stanovnik, 198 ekvivalentni faktor, l 08, l 09 elektronička armatura, 36 elektrospojnica, 62 emajliranje, 39, 42 Emscher, 193 ergonomija, 19 etažni luk, 52

F fajansa, 21 fosfor, 213 fazanski komadi, 50

G glavni dijelovi lcućne kanalizacije, 81-95

- grane, 84, 179 -gumeni prsten, 52 - horizontalna katna mreža, 82 - priključak na javnu kanalizaciju, 93 - sabima horizontalna kanalizacijska

mreža, 91 - vertikalna kanalizacija, 85

H hidraulički proračun kućne kanalizacije, l 07-122,

IJO - dimenzije ventitacijskih vodova, 114

228 BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLJA

-dimenzioniranje oborinske kanalizacije, 117-

122 -dimenzioniranje prildjučka, 122 -prema DIN 1986,110-113 -prema Smjernicama grada Zagreba, 108-110

higijenski suhi zahod, 185 hlađenje otpadne vode, 101 horizontalna katna mreža, 82 ·HPDE cijevi, 63 hrapavost cijevi, 120 hvatalo masti, 103, 104

I Imhoff, 193 iskop rova, 169 ispiranje, 25 ispitivanje vodonepropusnosti, 181, 182 ispuštanje otpadnih voda. 211-225 izbor kanalizacijskog sustava, 73 izvedba kućne kanalizacije, 163-182

K kada za kupanje, 38-40 kada za tuširanje, 40, 137 kakvoća ispuštenih voda, 211

kamen, 22 - prirodni, 22 -umjetni kamen (terazzo), 22

kamenština, 21 kanalizacija naselja, 70-77

- drenažna, 96-97 -kućna, 77-95 - dvorišna, 95-96

kanalizacijski zasun, 47 kaskadno okno, 153 kaskadno revizijsko okno, 153 kaznionički zahod, 31-32

• sanitarni porculan, 21 - fajansa, 21 - kamenština, 21

KBSR- sustav, 67 keramičke cijevi, 49 kiselo vrenje, 183 kišna vertikala, 85 klozomat, 27 koeficijent oticanja, t l 8 kolčak- v. naglavak: komandni ormari, 99

,,

kombinirani kanalizacijski sustav, 73 kontrolno okno, 172

konzole, umivaoničke, 35 KPK, 13 kućna crpna stanica, 98-100 kućna kanalizacija, 77-95 kudjelja, 52, 53

L lagune, 206 lim,22

- bakreni lim, 22 -čelični, 22

lijevano-željezne cijevi, 52 - cijevi od sivog lijeva, 54

lijevano željezo, 22 luk, 50, 52, 55

M materijali, 21 materijali za cijevi, 49 metanska vrenje, 183 miješalica, 36, 41 Milerov sifon, 219 mješoviti kanalizacijski sustav, 70 močvare, 209 mokrionici, 32

-stojeći, 32 -upravljanje, 33 -zidni, 32

montažni sanitarni čvorovi, 43, 44 montažno revizijsko okno, 58 more, 216

N nacrti, 141 nagibi kanalizacije, l 09 naglavak, 50, 51, 52 neutralizacija otp. vode, l 02

o obolni ispust. 218 219,220 oborinska kanalizacija, 93 obujmica, 177 odabir uređaja, 205 odbojni poklopac, 47 odjeljivači, 47, 103-106

-benzina, 105 ~masti, 103 - sapunice, l 06 - škroba, l 05

odstranjivanje otp. tvari, 183 odušni vodovi, 88-91, 180

- primarni, 89 -sekundarni, 89, 90 - sovent, 89, 90 ~ studor, 91

odvodnja oborinskih voda, 77 ogranci, 179 Olovne odvodne cijevi, 89 otpadna voda, 11-18, 211

~industrijske otpadne vode, 14-15 ~ komunalne otp. vode, 16 -kućanske otpadne vode, 11-14 ~ oborinska, ll, 15~ 16 - sanitarna, ll - tehnološka, ll

otyori za čišćenje, 176

p PE-HD cijevi, 62 pisoari v. mokrionici, 32 plastika (sanit. predmeti), 23 pneumatska armatura, 36 podzemna voda, 16 polaganje cijevi, 169, 171 polietilensko okno, 154 porculan sanitarni, 21 PVC -cijevi, 60 povišena temperan.rra otp. v. 101 pričvršćenje sanitarnih predmeta, 28, 35 prildjučak, 93, 142, 164 primarna ventilacija, 89 pritisak u vertikali, 86 procesi pročišćavanja otp. vode, 183 procjedne vode, 16 projekt kućne kanalizacije, 123-

- detalji, 150-157, 160 ·hidraulički proračun, 107-122, 130-133 -nacrti, 141-161 -normalni poprečni presjek, 149 - položajni nacrt, 141 • potopljeni ispust. 218, 220 -predmjeripredračun, 137-140 -predradnje, 123 • predzidne instalacije, 43 - pričvršćenje, 177, 178 - procjedne vode, 16 ·projektni zadatak, 124-127 -sheme vertikala, 145-147 -statički proračun, 133-136 -tehnički opis, 127-130 - tlocrti, 142-144 - uzdužni presjek, 148, 159

KAZALO POJMOVA 229

R rasteretna građevina, 218 razdjelni kanalizacijski sustav, 71 redukcije-prijelazi, 51 revizijsko okno, 153 rezervoar, 98 rukovanje ispusnicom, 36

s sabima horizontalna kanalizacija, 91, 177 sabirne jame, 186-189 samopročišćavanje, t 83 sanibravo, 100 sanitarna sigurnost (higijena), 19 sanitarni porculan, 21 sanitarni predmeti, 24-42

-bide, 37-38 - kada, 3 8-41 - mokrionici, (pisoari) 32-33 -sudoper, 41-4-3 -umivaonici, 33-37 -zahodi, 24-30

specijalni zahodi, 30-32 sekundama ventilacija, 89, 90 separatori, 47, 103-106 septičke jame, l 89-193 sheme vertikala, 145, 146 sifoni, 23-24

-isisavanje vodenog čepa sifona, 83 - neisisni sifon, 24 - samoisisavanje, 83 - vodeni čep, 23

sigurnost upotrebe sanltamih predmeta, 19, 20 situacija, 141, 158 skretnica, 40 slivna površina, 119 slivnici, 44-46, 48

- balkanski, 46 -dvorišni, 45 -krovni, 45, 46 -podni, 46

SMU odvodni sustav, 54 soniplast, l OO soprobnost vode, 206 sovent-sistem ventilacije, 90 specijalni objekti u kućnoj kanalizaciji, 98-106 statički proračun, 133-136 studor-odušni ventil, 91 sudoper, 4), 42 suglasnost komunalnog poduzeća, 125 suhi zahod, ·25 sustav kućne kanalizacije, 79

230 B02ENA TUŠAR: KUtNA KAHALIZA.CUA

T taložnici, 102, 194 tehnički opis, 127·130 tehnički uvjeti, 128 temeljna ~lizacija, 91, 174 temperatura otpadne vode, l O l tlačna kanalizacija, 75 tlačni ispirač, 26 tlocrti, 142, 155 topla voda, IOI trulište, 195

u umivaonik, 33-35, 137

• pričvršćenje umivaonika, 35 • tipovi umivaonika, 34 • liječnički, 34 • opći, 34 . ručni, 34

upojni zdenac, 78 uređajni predmeti, 44

• odjeljivači, 44 . slivnici, 47 -zatvarači, 47

uzdužni presjek, 159

v vakuumska kanalizacija, 76 vakuumski zahod, 31 ventilacija kanalizacije, 88, 89 vertikale, 178 vertikalna kanalizacija, 85 vodonepropusnost, 181 vrijeme truljenja, 195

z zahodi, 24--30

·čučavac, 30 . kaznionički, 31,32 ·monoblok, 27 • nezamrzavajući, 31 · s ispiranjem, 25 ·s niskim vodokotlićem, 27 · s tušem (klozomat}, 30 • s visokim vodokotlićem, 26 • tipovi i vrste školjki, 29 . ugradbeni vodokotlić, 27 · vakuumski, 31

zatvarači, 4 7 - odbojni poklopac, 47

,,

SAN\OBORK;.\ IZACIJSKI BETONSKI SUSTAV KBS

REVIZIJSKA OKNA;SPQJNICE, PRSTENI, ZAVRŠETAK OKNA, ŽELJEZN().UJEVANI POKLOPAC

Geberit Vodeći u naprednoj tehnologiJI Instalacija vode i odvodnje

EVftlpeld pionir u ... ...,_ ,.m_ Geberit ;e osnovan 1874., kada je gospodin Caspar Gebert u Rapperswilu pored Zuricha ($vicarska) otvorio trgovinu materijalom za vodu i odvodnju. Kompanija je bila u lllasnittvu obiteiF 123 godine, a od 1999. je dioničko druttvo. Gabarit je prvi napravio d<venl >Odokolllć (110!5). prvi je u Evropi poćeo primjenjivati plastićne materijale (1935), te je postao sinooim za inovaciju i kvalitetu sanitame opreme.

--u....,_., ......... u ~ Danas Geberit Grupa, koja se sastoji od 14 tvornica u $vicarskoj, Njemaćkoj, Austriji, Haliji, Portugalu, SAO, Kini, Sloveniji i Velikoj Britanij ima preko 400) zaposlenih. Ukupni prihod za 1998. iznosi 1,032 mlrd et-F. Prodajna mjesta se nalaZe Skoro u svakoj Evropskoj di'Ž8Yi kao i u Kanadi i SAO. lapfaw se 85% lJI:upnog prihoda realizira izvan Svicarske. · s...e tvornice Grupe posjeduju najsuvremeniju tehnologiju koi& omogućava brzu isporuku svim kOrisnicima.

Geberlt: K_..... na pnom -8vake godine Gebeflt investira značajni iznos svog ~upoog prihOda u istraživanje i razvoj novih kao l unapređiVanje postoiećih proizvoda. Svi noYi proizvodi se odmah certlficiraju za sva tr:ži§ta gdje je Geberil prisutan. Geberit je medu prvim kOmpanijama koje su u $vicarskoj dobile EN ISO 9001 --

~#A [ili

11m

a-Prodajni koncept Geberita je bazi- · ran na atrategiji usmjerenoj na vodoinstalaterska zanimanja i specijalizirane veletrgovce. GeberitOYi centri za obuku diljem Evrope redovito obučavaju instalatere, inžinjere, pro;ektante, arhitekte i eve ostale korisnike ...

GeberH Pluvta Odvodnja oborinskih voda sistemom podtlaka

Geberit Pluvia odvodnja oborinsklh voda s krovolta bazirana je na principu podllaka uzrokovanog gniVitacijom. Sistem se 8llltCiii od krovnih vodoloYnih p, cijeYI i fazonski1 komada saćinjenih od Geberlt HOPE, ;eo;.......",.._....."_,.. .. ---,_....,. princ;pu-

Gebelil_...."..,..,. -nu ottYotfl1u b8z polretlnih padova na odYocbJm cjeYOYOdu.

PNdnoetl Geber~ Pluvll ........ Cl omogućav8. veću fleksibilnost pri -a I"'88T8 padova na odvodnom -a .-_., """"'" a rnarf utoAak raMog vremena na

....,mitu a """""'""-Je_. a manjo- prooton>m

wdenje._

---IOćenja .lednostavnl i brzi sistem -ja

Geberil P/uvia Sistem

er-~--=--. ----!~ ~-------------------/. l&

Geberlt Pluvta ......,. •= a horizontalnim cjevtMJdom

D nekoliko vertikala D minimalnim iskopima

.GEBERIT

INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE CIVIL ENGINEERING INSTITUTE OF CROATIA

!OOOO ZAGREB, JANKA RAKUŠE l, PP 283 tel.: 01/6144 Ill, fax: 0116144 781,0116144 769

Poslovni centar OSIJEK Drinska 18

tel.: 031/274 400, fax: 0311274 400

Poslovni eentar RIJEKA Viktora Cara Emina 5

tel.: 0511330 744, fax: 0511330 810

Poslovni centar SPLIT Matice Hrvatske 15

tel.: 0211523 333, fax: 021/551 152

kucna kanalizacija b.tusar

Documents