kuhinje seminarski

20
Masinski fakultet, Banja Luka MAŠINSKI FAKULTET ODSJEK: ZAŠTITA NA RADU SEMINARSKI RAD PREDMET: INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJA TEMA: INDUSTRIJSKI OBJEKAT ZA PROIZVODNJU KUNINJSKOG NAMEŠTAJA SRUDENT: ASISTENT: BANJA LUKA , __/__/20__

Upload: rakabl

Post on 04-Jun-2018

234 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 1/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

MAŠINSKI FAKULTET 

ODSJEK: ZAŠTITA NA RADU 

SEMINARSKI RAD

PREDMET: INDUSTRIJSKI OBJEKTI I URBANIZACIJA

TEMA: INDUSTRIJSKI OBJEKAT ZA PROIZVODNJU KUNINJSKOG

NAMEŠTAJA 

SRUDENT: ASISTENT:

BANJA LUKA , __/__/20__

Page 2: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 2/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Sadržaj: 

1.  STRATEGIJA RAZVOJA I ZAŠTITA OKOLINE.................................................... 

   Zaštita vazduha, zemljišta i vode.......................................................................................

   Zaštita od buke i zračenja ................................................................................................. 

   Asprekti primene ISO 14000.............................................................................................

2.  PROSTORNO PLANIRANJE.....................................................................................

   Izbor makrolokacije..........................................................................................................

   Izbor mikrolokacije...........................................................................................................

3. 

INDUSTRIJSKE ZONE...............................................................................................

   Proračun površina............................................................................................................ 

   Raspored površina............................................................................................................

4.  INDUSTRIJSKE KOMPLEKSE................................................................................

   Proizvodne prostorije.......................................................................................................

   Radionice.........................................................................................................................

   Pomoćni objekti i prostorije (skladišni objekti, energetski i prateći............................... 

   Mikroklima radnog prostora (grijanje i klimatizacija, osvetljenje, buka, ergonomija).

  GRAĐEVINKE KONSTRUKCIJE............................................................................ 

  Sistemi građevinskih konstrukcija i konstruktivni elementi objekata..............................

5.  ZAŠTITA OD POŽARA............................................................................................... 

Page 3: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 3/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

1.  STRATEGIJA RAZVOJA I ZAŠTITA OKOLINE 

1.1. Zaštita vazduha, zemljišta i vode 

Dosadašnji uticaj zagrijavanja Zemlje i razaranje ozonskog omotača , ugrozili su biološkisvet naše planete. Ekosistem cine svi ţivi organizmi, ukljucujući i čoveka, sva neţiva okolina sakojom smo u stalnoj interakciji kroz izmenu energije. Uzimajuci resurse iz okoline, čovek

njihovom eksploatacijom i odlaganjem sirovina vrši delovanje na svoju okolinu. MeĎu najvaţnije i najprisutnije posledice savremenih načina proizvodnje spadaju:

-  zagaĎivanje vazduha,-  zagaĎivanje zemljišta, -  zagaĎivanje vode 

U proizvodnji kuhinjskog nameštaja koriste se mašine za bušenje, brušenje, sečenje,

kantovanje... Nakon završetka proizvodnje, nad obradjenim delovima vrši se zaštita procesomlakiranja.

Lakiranje ima veoma štetan uticaj na okolinu  kao i na zdravlje radnika, štetne materijenastaju isparenjima raznih vrsta hemikalija iz tekuće smeše koje se koristi. Koncentracije para

štetnih materija u vazduhu smanjili smo zračenjem prostorija.  Na kvalitet vazduha znatno utiče I

korištenje mehanizacije koja se koristi u proizvodnju, pa se radovnom analizom, redovnom

tehničkom kontrolom I odrţavanjem znatno otklanja emisija izduvnoh gasova. Emisija otpadnih voda  predstavlja manje značajan oblik zagadjenja. Posledice zbog kojih

dolazi do zagadjenja vode su :

  ispuštanje otpadnih voda bez tretmana u propisanoj septičkoj jami, 

  ispuštanje tehnoloških otpadnih voda bez taloţnika mehaničkih nečistoća,   rasipanje goriva i masnoća iz transportnih uredjaja. 

Do zagadjenja zemljišta i podzemnih voda moze doći ako nisu uradjeni slivni kanali iseparator suspendovanih čestica iz otpadnih voda, od povremenog pranja radnog platoa.  Tako da

smo posvetili paţnju za izgradnju odgovarajućih  separatora za mehaničku nečistoću , kao iredovnog čišćenja separatora.

Jedan od zagaĎivača zemljišta i voda moţe biti neţeljno izlivanje rezervoara tečnog goriva zakotlovnicu i rizik izlivanja ulja iz transformatorske stanice, tako da je izgraĎen bazen koji

sprečava propuštanje goriva pri pretankavanju ili nekom kvaru, a kod transformatora jenapravljena sabirna jama za brzo odvoĎen je i sakupljanje ulja.

Kao čvrsti otpadni materijal javlja se drveni otpad , npr. : letvice, piljevina,fina drvena prasina. Piljevina i fina drvena prašina bi se prevozile do silosa i koristili bi se kao energent ukotlovnicama, tako da bi se smanjio uticaj emisije drvene prasine koji deluje na okolinu.

Page 4: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 4/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Za nastajanje otpada u pogonu, obezbeĎeni su  kontejneri, jedan za drveni otpad, jedan za

metalni otpad. Potpisanim ugovorom sa lokalnim komunalnim preduzećem otpad se odvozi na

deponije.

1.2. Z aštita od buke i zračenja 

Mašine kao i njihovi delovi i uredjaji su  glavni izvor buke i industrijskim pogonima i

radionicama. Veći intenzitet buke nastao bi kod rada instalisanih mašina i ureĎaja, kao i od radamotora prevoznih sredstava. Dozvoljeni intenzitet buke ponekad nije strogo propisan.

Zaštita okoline od povećane buke koju stvaraju proizvodne mašine, moţe se rešitiodgovarajućom konstrukcijom objekata sa zvučnom izolacijom i dovoljnom  udaljenošću prostora gdje borave ljudi koji ne učestvuju u procesu proizvodnje.

Radnici koji učestvuju u procesu proizvodnje i koji su izlozeni velikom intenzitetu buke

moraju da obezbede zaštitu sluha, u vidu antifona, ušnih pokrova ili ušnih čepova. U ovakvom objektu nema stetnih zračenja, izuzev nekih manjih elektromagnetnih zračenjakod samih mašina, ali nemaju uticaj na same radnike. 

1.3.Aspekt primene ISO 1400

Standard ISO 14 000 kao sistem upravljanja okolinom i preventivnog djelovanja u zaštitiokoline formiran i usvojen je da pomogne preduzećima u njihovom traţenju puta za ekološkiefikasnim poslovanjem i predstavlja jednu od ključnih komponenti odrţivog razvoja.Osnovne potrebe za promjenu ponašanja prema okolini: 

  Svjest o uticaju na okolinu

  Prihvatanje odgovornosti za taj uticaj

  Očekivanja da negativna djelovanja na taj uticaj mogu biti smanjena ili u

 potpunosti eliminirana

  Postavljanje odgovornosti za djelovanje na okolinu za sve sudionike nalaze se u

standardima ISO 14000 kroz sledeće tačke tog standarda 

Aspekti okoline (u aktivnostimapr eduzeće).Svijest o okolini uspostavlja se kroz procedurekojima se prepoznaju sve aktivnosti preduzeća, koje mogu imati značajan uticaj na okolinu akoje se nalaze pod kontrolom preduzeća. 

Opšti zahtjevi Prihvatanje odgovornosti proizilazi iz odluke preduzeća da uspostavi i odrţavasistem upravljanja okolinom, uključujući tu politiku prema zaštiti okoline, ciljeve, zadatke i program upravljanja okolinom

Politika zaštite okoline Smanjivanje negativnih djelovanja proizilazi iz definiranja politike

zaštite okoline preduzeća, koje uključuju stalno unapreĎenje i preventivno djelovanje prijezagaĎivanja 

Page 5: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 5/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Obuka savjesti odgovornost i nadleţnost. Odgovornost svih sudionika (ukupne zajedniceu preduzeću) postiţe se kroz obaveznu obuku svih zaposlenih čiji rad moţe uticati naokolinu. Uspostavljanjem procedure postiţe se bolja svijest pojedinaca o uticaju njihovihsvakodnevnih aktivnosti na okolinu.

Page 6: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 6/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

2.  PROSTORNO PLANIRANJE I LOKACIJA

Prije izrade investicionog elaborata i glavnog projekta potrebno je utvrditi da li je lokacija

izgradnje industrijskog objekta usklaĎena sa prostorno- planskom dokumentacijom odreĎeneopštine ( ili regije). Ţelja investitora za izbor lokacije u pogledu ekon omskih razloga treba da je

usklaĎena sa prostornim planovima regije. Ujedno investitor treba imati viziju kako proizvodni

objekat da se pozicionira u odnosu na šire društveno-ekonomske faktore tj. na izbor

MAKROLOKACIJE. Nakon toga pristupa se izboru povoljne lokacije koja treba da doprinosi

uspješnom poslovanju u odnosu na bliţu okolinu tzv. MIKROLOKACIJU.Odluka o izboru lokacije industrije je olakšana kad je urbanističkim planom predvidjena

industrijska zona.

 Na izbor lokacije utiču faktori: 

  veličina i oblik tlocrta gradilišta 

   povezanost predvidjene gradjevinske parcele sa saobraćajnom mreţom 

  karakteristika zemljišta,kao to su nagib, nosivost i podzemne vode   mogućnost snabdevanja vodom i njen hemiski sastav 

   poloţaj parcele prema stambenoj zoni 

   broj zaposlenih

  mogućnost onečišćenja zemljišta industrijskim otpacima 

  mogućnost naknadnog proširenja. 

2.1.I zbor makrolokacije

Izbor lokacije čini prostor Republike Srpske.Faktori koji utiču na izbor lokacije su: 

  Kretanje BiH ka Evropskoj uniji pa samim tim se teţi političkoj i ekonomskojstabilnosti. PrilagoĎivanjem zakonsko pravnih regulativa Evropskim zakonima. 

  Proizvodni material se nabavlja na domaćem trţištu koje zauzima značajno mesto u

svetu po šumskom bogatstvu 

  Plasman proizvodnje, zbog blizine pogona vaţnim saobraćajnicama kao iţeljezničkoj lomunikaciji, povoljan je zbog poloţaja u odnosu na Zapadni dio BiH,

kao i prema Hrvatskoj.

  Električna  energija koja je potrebna za proizvodnju se nalazi u dobrim

resursima,voda se koristi iz vodovodne mreţe grada Banjaluke. Ljudski resursi kao faktori izbora su povoljani zbog poloĎaj u odnosu na gradBanjaluku koja ima veliki broj kvalifikovanih radnika, struke koja je potrebna za

 proizvodnju.

  K lima područija je povoljna za proizvodni pogon zbog kretanja vjetra a i drugih

 paremetara: temaratura,vlaţnost,broj sunčanih dana. 

Page 7: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 7/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

2.2. Izbor mikrolokacij e  

Osnovni faktori za izbor mikrolokacije su površina i konfiguracija zemljišta, nosivostzemljišta, saobraćajna povezanost, priključci na  energetsku mreţu i vodenu mreţu, zonestanovanja, mogućnost proširenja i faktori značajni za okolinu. 

Industrijski objekat nalazi se na magistralnom putu Banjaluka-Čelinac u naselju Ada u

sklopu slobodne zone. Ţeljeznički pristup lokaciji predviĎen je sa ţeljezničke stanice Vrbanja,koja predstavlja kontaktnu tačku Poslovne zone sa ţeljezničkom prugom Sunja-Doboj, te

direktnu vezu sa zemljama Jugoistočne Evrope. Veličina cele parcele iznosi 5000 m

2,sto je dovoljno za izgradnju našeg  industrijskog

kompleksa.

Page 8: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 8/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

3.  INDUSTRIJSKE ZONE

Osnovni principi u planiranju kompleksa predstavlja zoniranje urbanih cijelina i to se vršiu okviru generalnog urbanictičkog plana. U postupku projektovanja proizvodnih sistema naosnovu projektnog zadatka,potrebno je odrediti površine za proizvodne i pomoćne aktivnosti,k ao

i površine za skladištenje ,transport i dr. OdreĎivanje veličine površine potrebno je odrediti za svaku od navedenih aktivnosti:

 projektovanje nove fabrike, raspored pojedinih pogona kao i proširenje proizvodnih sistema.

Osnova za proračun svih površina je proračun potrebne proizvodne površine. 

3.1. Proračun površina 

Osnovni segment u projektovanju proizvodnog sistema predstavlja proračun proizvodne površine zato što je izgradnja potre bnih površina vezana za troškove. 

U našem industrijskom objektu za proizvodnju kuhinjskog nameštaja zaposleno je stalno 15radnika sa prosjekom starosti do 35 godina. Proračun površina po jednom radniku iznosi 80m2.

Prema tome ukupna radna površina iznosi: 

 

Proračun pomoćnih površina 

Proračun pomoćnih prostorija obuhvata proraču površina za: pomoćne djelatnostivezane za proizvodnju ,skladište,administraciju sanitarne i socijalne potrebe ,odmor i reakciju.Površine potrebne za ove djelatnosti zavisi od niza faktora pa se za svaki slučaj odreĎuju

 pojedinačno. A)  Površine vezane za proizvodnju 

Au = K   Nr = 15 150 =1200 m2.

Ukupna površina proizvodnog programa sastoji se od: 

Au = A pv+Atr +Aod+A pom

-  Površinu proizvodnog pogona cini 60% od ukupne proizvodne površine 

A pv =0.6 Au = 0.6  1200 = 720 m2 

-  Površina koja se odnosi na transport materijala cini 25%

Atr =0.25  Au =0.25  1200 = 300 m2 

Page 9: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 9/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

-  Površina koja se odnosi na pripremu sirovina za preradu cini 20 %

Aod =0.1  Au =0.1  1200 =120 m2

 

-  Površina koja se odnosi na pomoćne objekte cini 5%

A pom=0.05  Au =0.05  1200 = 60 m2 

U površinu za pomoćne objekate spadaju: - površina za odrţavanje Aodţ = 0.25  A pom = 0.25  60 = 15 m

- površina za lakirnicu Aal = 0.38  A pom = 0.38  60 = 23 m2

- površina za skladš. alata Asa = 0.18  A pom = 0.18  60 = 11 m2 

B)  Površina za skladište gotovih proizvoda i sirovina 

Za skladište sirovina i gotovih proizvoda ovog preduzeća, uzećemo sledeću veličinu: 

Askl = 0.3  Au = 0.3  1200 = 360 m2

C)  Proračun površina potreban za administraciju 

Površine koje su neophodne za organizaciju i funkcionisanje ovog proizvodnog procesa su: 

Funkcija

Radno mjesto

Potrebna površina(m2)

Direktor 50

Finansijski direktor 25

Sekretarica 20

Rukovodilac proizvodnje 30

Konstruktor 15

Referent 10

D)  Proračun sanitarnih i socijalnih površina

Sanitarne površine odreĎuju se na taj način da se po jednom zaposlenom radniku uzima od0.6-1.2 m

2:

Asn = (0.6-1.2)  Nr  = 1  15 = 15 m2

Page 10: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 10/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Veličina prostorija za drustvenu prehranu zavisi od broja smjena i načina prehrane(topli ilihladni obrok), uzima se od 0.65-1.5 m

2 po korisniku i oko 1 m

2 po korisniku za prostorije za

 pauzu:

Akuh = (0.65-1.5)  Nr  = 1.2  15 = 18 m2 

A pauz = 1  Nr  = 1  15 = 15 m2 

Prostorije za garderobu se usvajaju od 0.8-1.2 m2:

Agar  = (0.8-1.2)  Nr  = 1.1  15 = 16 m2 

E)  Proračun površine za salon 

Salon proizvoda naše industrije. 

Asal= 250m2

3.2. Raspored površina 

Šemom rasporeda površina odreĎuje se ukupno dugoročno korištenje površina kojeomogućuje rast njenih sastavnih dijelova u sljedećem periodu. 

Pored proizvodnog pogona potrebno je izgraditi sledeće objekte: -administrativni objekat

-skladište 

-objekat za društvenu ishranu ,pauze, gardoreober,sanitarni čvor  -portirnica

-trafostanica

Pregled površina za sve navedene objekte ovog preduzeća su prikazane u sledećim tabelama:

PROIZVODNI POGON 

1.Ukupna proizvodna površina  720 m2

2.Ukupna transportna površina  300 m2

3.Površ.koja se odnosi na pripremu sirovina za preradu 120 m2

4.Površina za pomoćne objekte 

-Površina za odrţavanje  15m2

50m2-Površina za lakirnicu 23m

2

-Površina za skladičtenje alata  11m2

UKUPNO: 1190

1200 m2 

SKLADIŠTE GOTOVIH PROIZVODA 

UKUPNO: 360 m2

Page 11: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 11/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

ADMINISTRATIVNI OBJEKAT

1.Direktor 50 m2

2.Finansijski direktor 25 m2

3.Sekretarica 20 m2

4.Rukovodilac proizvodnje 30 m2

5.Konstruktor 15 m2

6.Referent 10 m2

UKUPNO: 150 m2

OBJEKTI ISHRANE,GARDEROBE, SANITAR. ČVORA 

1.Sanitarni čvor   15 m2

2.Kuhinja 20 m2

3.Prostorija za pauzu 20 m2

4.Gardarober 15 m2

UKUPNO: 70 m2

SALON KUHINJSKOG NAMEŠTAJA 

UKUPNO: 250 m2

Page 12: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 12/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

4.  INDUSTRIJSKI KOMPLEKSI

Prostorno oblikovanje industrijskih kompleksa moguće je tek onda kada se izvrši uţi izborlokacije , a projektovanju se pristupa nakon odluke o sistemu gradnje. Princip komponovanja

velikog kompleksa sastoji se u razlučivanju programa i naša industrija se sastoji iz tri osnovnezone:

   Proizvodno-uskladištavajuća zona –  koja je najveća po površini, u njoj se nalaze površineza objekat u kom se odvija proizvodnja. Zatim se na tu istu povrsinu nadovezuju objekti

u kome vršimo skladistenje sirovina i gotovih proizvoda. U ovoj zoni imamo iadministrativni objekat.

   Energetska zona-.za ovaj pogon to je električna energija.

   Zona ostalih službi –   parkinzi, objekti društvene ishrane i sanitarni čvorovi kao i salon za

izloţbu gotovog proizvoda. 

4.1.Proizvodne prostor ij e

 Naša proizvodna prostorija mora biti dobro  osvetljena i prozračena kako bi osiguralifunkcionalna radna mesta u skladu sa proizvodnim procesom.

Uz proizvodnu prostoriju imamo i prostorije za ishranu,sanitarni čvor garderober,itd. Svako radon mesto čini osnovnu jedinicu proizvodnog procesa, takodje je to I najvaţniji

element koji utiče na projektovanje naseg industrijskog objekta. Kada analiziramo radno mesto, moramo voditi računa o nekoliko uticajnih faktora : 

  Koliku površinu obuhvata radni prostor ,tj. kolika površina mora biti oko

masine. U nasem slučaju iznosi 80 m2  pojednom radniku.  Potrebna energija,električna energija.   Transport materijala. Raspored i smeštaj radnih mesta u zavisnosti od toka

materijala,sirovina i gotovih proizvoda.

  Pokretna i nepokretna radna mesta, u nasem slučaju sva mesta su nepokretna.

Izgled prostorija u procesu proizvodjne:

Page 13: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 13/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

4.2.Radionice

Radionice predstavljaju prostor u kome se odvijaju radni procesi. Prostor u kome se nalazi

radionica, mora se projektovati na osnovu funkcionalne i arhitektonske analize :

  radon mesto kao osnovni element projektovanja

   potrebe i mogućnosti optimalne organizacije unutrašnjeg transporta 

  konstruktivne mogućnosti oblikovanja prostora 

  izbor opreme, instalacije i potreban sadrţaj radionice. U našem slučaju to su zatvorene radionice i strogo su podredjene obavljanju tehnoloških procesa i zaštiti ţivotne sredine. 

 Našu radionicu projektovaćemo i izgraditi kao visoku halu,tj. radionica za popravku delova namašinma i alatnica nalaze se u samom proizvodnom pogonu, odvojeni u posebne celine. 

4.3. Pomoćni objekti i prostorije 

U naše pomoćne objekte i prostorije spadaju :   Portirnica (sluţi za ulaz i izlaz u naš industrijski kompleks)   Upravna zgrada (smještaj zajedničkih sluţbi preduzeća)   Skladište ( skladištenje sirovina i gotovih proizvoda)   Trafostanica (za snabdevanje el.energijom industrijskog kompleksa)

  Prateći objekti (prostori za parkiranjem objekat za ishranu i sanitarno higijenskičvor,zelena površina)..

Portirnica se smešta na ulaz u industrijski objekat radi kontrole ulaza i izlaza ljudi i

materijala.U našem slučaju samo je jedan ulaz sa rampom i vratarskom kućicom u kojoj jesmešten radnik koji radi u smenama. Koristi se za ulaz radnika i posetilaca, kao i za teretni

saobraćaj za dovoz i odvoz robe i materijala.

Upravna zgrada (administrativni objekat) smještena je odmah na ulazu kompleksa uz

 portirnicu tako da se obezbjeĎuje kvalitetan pristup posjetilaca industrijskom kompleksu. Površina upravne zgrade je odreĎena prema broju radnika administracije.

Skladište sirovina  nalazi se u sklopu naseg proizvodnog programa, dok skladiste gotovih

 proizvoda predstavja jedinstvenu sredinu koja se naslanja na proizvodni pogon radi lakšegtransporta materijala i proizvoda izmeĎu skladišta i radnog pogona. Naše skladište je tako

uradjeno da ne sme doći do smanjenja upotrebe i količinske vrednosti gotovih proizvoda isirovina.

Trafostanica (energetski objekat), u našem slučaju industrijski objekat je priključen nagradsku mreţu el. energije. Radi mašina pomoću kojih obavljhamo tehnološki proces, moramo

Page 14: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 14/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

 povećati snagu energije, a dio energije koristimo i za zagrevanje i ventilaciju našeg industrijskog postrojenja.

Prateći objekti industrijskog kompleksa su svi objekti, prostori koji se ne uključu ju direktno u

osnovne ili pomoćne tehnološke tokove,  proizvodnji i distribuciji energije ili skladistenje

materijala.

4.4.Mikroklima radnog prostora

Radna odjeća koju nosi radnik ne čini sama ugodan rad u nekoj prostoriji. Takodjetemperature, vazduh, vlaţnost i kretanje vazduha, imaju bitan uticaj na radni proctor. Naš

industrijski pogon ima temperature od 19-24C. Samo u administrativnom objektu i objektima za

društvenu ishranu i mokri čvor imamo povećanje temperature i do 27C, jer se radnici tu

uglavnom nalaze u sedećem poloţaju. Sistem grijanja je rešen centralnim grijanjem, postavljanjem radijatora na odredjena mesta i u

dovoljnom kapacitetu. Proračunatim i ugradjenim sistemom ventilacije uspećemo zadovoljitinorme po pitanju vlaţnosti, kretanja i prečišćavanja vazduha.Objekat društvene ishr anei mokri

čvor imaju poseban sistem ventilacije I on je rešen klima uredjajima. Odisni sistem za odvoĎenje prašine je pojedinčni za svaku mašinu i postavlja se tako da odvodišto veću količinu prašine i najčešće se postavlja iznad radne mašine. Osvjetlljenost utiče na stvaranje napora kod radnika i nedovoljno svjetlosti dovodi do uticaja na proizvodnju. Prirodna rasvjeta trebaju da budu bočni prozori na objektu pogona kao i krovni prozori tzv. Shed kr ov. U sučaju nedovoljne osvjetljenosti potrebno je koristiti i vještačku

rasvjetu (reflektori i pojedinačna osvjetljenja na svakoj mašini). 

Buka koja se javlja u industrijskom pogonu jedan je od najizraţenih problema koji se nemoţe eleminisati, pa se zaštita radnika vrši pomoću ličnih zaštitnih sredstava dok buka ne predstavlja opasnost za ţivotnu . 

Oblikovanje radnog mesta u samom pogonu uskladili smo sledećim faktorima :  

  tehnologija -  prema načinu i postupku obrade materijama (metalni dijelovi) potrebno je definisati koja operacija sledi posle koje.

 tehnika  –  trebalo bi da se zna rad svake mašine u procesu proizvodnje, da bi sesvaka mašina iskoristila na pravi način. 

  ergonomija - uzima u obzir čoveka, njegove mogućnosti i sposobnosti,kao igranice u kojima se neki zahtev moţe postaviti na čoveka,a da pro tome nenastrada.

Page 15: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 15/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

  organizacija  –   povezuje sve u jednu celinu, pazeći na interakcije pojedinihelemenata tog sistema. To moţemo regulisati dobijanjem ISO standard injegovom primenom.

Uskladjivanjem tih odnosa, potrebno je poznavati osobine naših radnika, da ne bi došlo

do štetnih posledica za njih same..Bitno je sistemski izvršiti procjenu po standardima ISO da seradnici zaštite od povreda. 

Page 16: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 16/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

5.  GRADJEVINSKE KONSTRUKCIJE

Pod graĎevinskim objektima podrazumjeva se svaka individualna, nadzemna ili podzemnagraĎevina, koja je u graĎevinskom smislu, odvojena samostalna cijelina sa unaprijed odreĎenom

namijenom. Prije izgradnje svaki se graĎevinski objekat projektuje u cijelini, ili u dijelu koji se

 prilagoĎava zemljišnim uslovima.Gradnj našeg industrijskog objekta sastoji se od faza i podfaza : 

 Prethodni radovi :

  Istraţivački radovi, istraţivanje terena 

  Prikupljanje podloge za izradu projekata i drugi poslovi vezani za pripremu

dokumentacije na osnovu koje se donosi odluka o gradnji objekata i kupovini zemnjištvada bi isto bilo u vlasništvu preduzeća. 

 Izrada idejnog projekta,koji je sastavni dio investicionog programa i podloga za izradutehničke dokumentacije 

  Izrada investicionog programa

  Odluka da se realizuje dati investicioni program

  Osiguranje novčanih sredstava za graĎenje 

Tehnička dokumentacija i građevinska dozvola:

  Izrada više projekata što zavisi od industrijskog pogona:graĎevinskog,tehnološkog  

 procesa ugraĎivanja mašina i tehničke opreme,graĎevinsko-zanatskih

radova,graĎevinsko-instaleterskih radova,saobraćajnog i drugih projekata po potrebi.   Tehnička kontrola objekta 

  GraĎevinska dozvola 

Ustupanje poslova ,građenje,nadzor,upotreba dozvola:

  Posao se ustupa najboljem ponuĎaču na osnovu objavljenog tendera te je datu odlukudonio investitor odnosno vlasnik objekta.

  Pripremni radovi

  Gradnja objekta

   Nadzor nad gradnjom

  Likvidacija gradilišta 

  Tehnični pregled 

  Upotrebna dozvola  Primopredaja i obračun,a  rok konačnog obračuna obavlja se način koji se reguliše

ugovorom izmeĎu investitora i izvoĎača radova.

Garantni rok:

  Uklanjanje nedostataka u garantnom roku.

  Konačni prijem objekta nakon garantnog roka.

Page 17: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 17/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Upotreba i održavanje:

  Upotreba objekta i nadleţnosti investitora

  Odrţavanje objekata u nadleţnosti je investitora.

 Rekonstrukcija:  Ako je potrebno ponavljaju se postupci prije ove faze.

 Napuštanje objekata:

  Kada je objekat funkcionalno i tehnički zastario ili dotrajao,pa je njegovo odrţavanjeekonomski neopravdano i postao smetnje razvoja i slično,objekat se napušta ili ruši,pričemu se rušenje objekta povjerava graĎevincima sa preporukama da se njegov materi jal

 ponovo upotrebi.

5.1. Sistemi gradjevinskih konstrukcija i konstruk tivni elementi objekta

 Naši objekti u industrijskom pogonu spadaju u grupu visokogradnje, a saobraćajnica, parkinzi i zelena površina u niskogradnju. 

U zavisnosti od načina opterećenja u našim objektima imamo montaţni skeletni sistem

konstrukcije. Naše skeletne konstrukcije su višespoljne nosive konstrukcije od vertikalnih

stubova T profila i horizontalnih greda. Imamo skelet širokog raspona, gde je razmak stubovado 3 metra.

 Konstruktivni elementi našeg industrijskog objekta su : 

  temelji   zidovi 

  stubovi

  konzole 

  grede 

  svodovi 

  vrata I prozori. 

Temelji dio konstrukcije koji prenosi celokupno opterećenje objekta na nosivu podlogu (tlo).  Mi ćemo primeniti plitko temeljenje,tj.temelj od ukrštenih greda ( roštilj temelj),jer naš objekat

mora biti konstruktivno povezan u oba smera.

Stubovi su betonski u kojima su ugreĎeni inker vijci na koje se montira konstrukcija našegobjekta

Zidovi su nenosivi, sto znači da prenose samo vlastitu teţinu. Zidovi su izradjeni od

 presovanog tj.sendvič lima ispunjeni kamenom vunom.

Page 18: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 18/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

Krov je uraĎen od presovanog rebrastog sendvič lima I radi bolje izolacije debljine je 10cm.

Prozori i vrata u našem objektu su četvrtastog oblika. Prozore smo stavili da budu pod većom površinem,jer tako dolazi do većeg osvetljenja prostorije, oni su od aluminijuma sa pokretnim

krilima i ugraĎuju se u svrhu ulaska svijetlosti i prirodno provjetravanje prostora. Stakla su dupla

i vakumirana radi bolje izolacije u zimskom periodu.. Vrata su celicna sa aluminijumskimokvirom( profilom) da bi dobili sto veću zvučnu zaštitu i bolju toplotu I zaštitu od atmosferskihuticaja. Na ulazu u skladište imamo aluminijumska rolo vrta. 

Upravna zgrada, portirnica, i objekat za isharnu sanitarije i garderober su izgraĎeni od čvrstihmaterijala masivnim konstrukcijskim sistemom gradnje. Znači da se sva opterećenja i vlastitateţina konstrukcije, prima i prenosi na temelje zidnim sklopom. Krovna konstrukcija je drvena.

Pokrivanje objekata se vrši cr ijepom. Prozori i vrata su od aluminijuma sa vakum staklom.

Posebna paţnja se posvećuje izradi kotlovnice sa rezervoarom za mazut i trafo-stanice. Ovi

objekti će biti izgradjeni od materijala koji dobro podnose poţarno opterećenje. 

Page 19: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 19/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

6.  ZAŠTITA OD POŽARA 

U smislu rizika od poţara u proizvodnom kompleksu, već u fazi idejnog riješenja,detektovaće se postojeći rizici od poţara i inicirati sistemi zaštite od istih.

Uslovi koji mogu da dovedu do poţara su :   goriva materija(aluminijumska prašina, drvena stolarija u pomoćnim objektima)   prisustvo vazduha i

  izvora paljenja(korištenje elektro uredjaja,pušenje). 

Da bi se moglo pravilno i blagovremeno reagovat, potrebno je poznavanje konkretne

situacije i to :

  sta se radi ( napraviti detaljno process tehnologije)

  sa čime se radi (fizičko-hemijske osobine materijala)

 kako se radi (opis rada I operacija,odnosno alata)

  gde se radi ( naš industrijski pogon) 

   pod kojim uslovima se radi ( rešeno pitanje ventilacije, grijanja)   stanje instalacija I uredjaja ( instalacije)

  mere zaštite (treba uvesti tehničke I organizacione mere) 

U našem industrijskom postrojenju radi se sa drvetom, kao materijali koji sagorevaju plamenom i ţarom, a gasi se vodom.

 Neke mjere zaštite koje smo sproveli u našim objektima: 

-  Radi bolje vatrootpornosti objekat našeg proizvodnog  pogona I skladišta izgraĎen je od presovanih sendvič limova koji su ispunjeni kamenom vunom.

-  U naše objekte smo ugradili I protiv poţarne sisteme, tako das u sve prostorije prekrivenesistemom koji reaguje na  povećanu koncentraciju dima I na taj način se vrši pokretanjealarmnog sistema.

-  Unutar skladista smo stavili takav sistem drţanja robe a je moguća brza I efikasnainetvencija.

-  Prema projektnoj dokumentaciji zahtijeva se ugradnja protivpoţarnog hidranta na sve

spratove i postavljanje ručnih aparata na dostupnim mjestima te obiljeţavanjeevakuacionih puteva.

-  U objektima kotlovnice i trafo-stanice zbog opasnosti od poţara klase „B“ i „E“ugraĎuju se poţarna signalizacija i poseban tretman u gašenju ( stabilni i pokretni sistemi

gašenja pjenom i ugljen –  dioksidom )

Kontrolu čitavog protiv poţarnog sistema provodi lokalna vatrogasna jedinica, svakihšest meseci predvidjeno Zakonom o zaštit od poţara. 

Page 20: kuhinje seminarski

8/13/2019 kuhinje seminarski

http://slidepdf.com/reader/full/kuhinje-seminarski 20/20

Masinski fakultet,

Banja Luka

  Prilog:

Crteţ rasporeda površina za dati: 

INDUSTRIJSKI OBJEKAT ZA PROIZVODNJU KUHINJSKOG NAMEŠTAJA