SVEČILIŠTE U MOSTARU

FILOZFSKI FAKULTET

STUDIJ POVIJESTI UMJETNOSTI

KULA NORINSKA

SEMINARSKI RAD

SREDNJOVJEKOVNA UMJETNOST U BiH

Mentor: doc. dr. sc Tatjana Mićević Student: Andrija Sršen

Matični broj: 5537/R

Mostar, Siječanj, 2015.

Sadržaj

Uvod.................................................................................................................................... 3

1. Kula Norinska, položaj i opis kule................................................................................. 42. Povijesni značaj Kule Norinske..................................................................................... 5

Zaključak.............................................................................................................................. 7

2

Uvod

Kula Norinska je monumentalna građevina iz 16. st. koja se nalazi uz samu obalu

Neretve. To je okrugla kula iz Osmanskog perioda koja je služila za obranu Hercegovine i

napad na Mletačke posjede u blizini same kule. Sama kula je okruglog oblika, danas ima pet

katova iako se u potopisu Osmanskim Carstvom Evlije Ćelebije spominje sedam katova. Ovaj

putopisac kaže da je sa svih strana imala topove te da je bila dobro opskrbljena naoružanjem i

ljudstvom.

Kula je danas zbog ne brige zaduženih osoba u jako lošem stanju obrasla bršljanom i

granjem čeka bolje dane. Iako monumentalne građe, turističkog potencijala i prije svega

velike povijesne važnosti samog objekta ostala je zaboravljen i neiskorišten reprezentativni

objek. Kula je bila od velike strateške važnosti svim velikim povijesnim državama,

Osmanlijskom Carstvu, Mletačkoj Republici, Francuskom Carstvu I Austro-Ugarskoj

Monarhiji.

Kula Norinska ima veliki povijesni značaj za prostor doline Neretve i Bosne i

Hercegovine. Izgrađena je oko 1500. god. te su Osmanlije njome zaštitile morski prilaz, kroz

rijeku Neretvu, u Hercegovinu te dublje u Bosnu. Rušenjem utvrde Brštanik Kula Norinska je

ostala jedina prava obrambena linija Osmanlijski čaršija Počitelja i Čitluka te nije ni čudo što

je uvijek bila dobro opskrbljena vojskom i opremom. U ovom radu ću pokušati naznačiti

važnost Kule Norinske za dolinu Neretve i šire te njeni povijesni i kulturni aspekt.

3

1. Kula Norinska, položaj i opis kule

Kula Norinska je utvrda iz 16. st. koja se nalazi na desnoj obali uz samu rijeku

Neretvu. Nasuprot Kule Norinske pritoka Norin se ulijeva u Neretvu po kojoj je kula i dobila

ime. Sagrađena je na prijelazu iz 15. u 16. st. (oko 1500. god.) odmah nakon Turskih

osvajanja doline Neretve.

Kula se prvi put spominje 1665. godine kada je turski putopisac Evlija Čelebija

spominje u svom drugom putovanju kroz Osmansko Carstvo. Evlija Čelebija u svom putopisu

detaljno opisuje kulu, tko ju je izgradio te njeni značaj ne samo za dolinu Neretve već i za

Hercegovinu. On opisuje da je kula bila okruglog oblika, da su se na svim stranama nalazili

topovi i da su male stepenice uz liticu vodile unutar kule. Samu kulu dao je izgraditi Kodža

Mustapaša Ušćuplija (zapovjednik vojske stacionirane u Bosni) te Evlija Čelebija spominje i

da je imala sedam katova.

Sama kula danas sadrži pet katova, što se dogodilo sa preostala dva kata bez detaljnijih

analiza i arheoloških iskopavanja nećemo saznati premda postoje dvije pučke predaje što se s

istima i dogodilo. Neki smatraju da su dva najviša kata Turci porušili što zbog oštećenja što

zbog stvane opasnosti od potonuća kule, drugi kažu da su dva najniža kata, zbog močvarnog

tla na kojem je kula izgrađena, utonula u tlo.

Danas je kula u jako lošem stanju, iako je proglašena spomenikom kulture. Zbog

nedostatka financijskih sredstava i ne brige općine Kula Norinske sama kula prepuštena je

sama sebi i korovu koji je obavija. Iako je monumentalna kula proglašena spomenikom

kulture i danas nije prepoznata kao isplativ turistički materijal iako ima sve preduvijete za to.

.

Slika1. Kula Norinska (preuzto iz: http://www.meteo-europ.com 21. 1. 2015.)

4

2. Povijesni značaj Kule Norinska

Kula Norinska kao srednjovjekova građevina ima veliki značaj kako za dolinu Neretve

tako i za širi prostor Hercegovine. Kula je podignuta kao obrambena građevina Osmanskog

Carstva od upada venecijanskih brodova u dolinu Neretve. Kao vojna kula korištena je do 19.

st. nakon čega je pretvorena u vjetrenjaču, a danas je zaboravljeni spomenik kulture obrastao

bršljanom.

Osim povoljnog obrambenog položaja Kule Norinske Osmanlije su upravo iz nje

krećali u pljačkaške pohode područja pod Mletačkom vlašću, što i opisuje Evija Čelebija u. st.

svom putopisu. Osim napadačkih akcija Osmanlije su znajući da je rijeka Neretva prirodni

ulaz kako u Hercegovinu tako i Bosnu izgradnjom ove kule pobrinuli da ovaj prolaz utvrde i

tako zatvore neprijateljima prodor u Hercegovinu s mora. Kula Norinska radi svog posebnog

položaja i dobre opskrbe vojskom i oružjem bila pravi strah i trepet kršćana, a branik i straža

Osmanskih posjeda.

Krajem 17. st. i slabljenjem moći Osmanlijskog Carstva Mletačani predvođeni

domaćim stanovništvom osvajaju Kulu Norinsku. To je bilo prvo osvajanje kule od Mlečana

ali već sljedeće godine paša Hercegovine okupio je vonike koji su mu bili dostuni i uputio se

vratiti Kulu Norinsku pod Osmanlijsku vlast. Predaja kaže da je obrana kule bila malobrojna

no da je junački odolijevala turskim napadima te tek nakon nekoliko dana pobjegla i predala

kulu ponovno u Osmanlijske ruke.

O drugom Mleačkom osvajanju kule tadašnji kroničari pišu kako su se četrdeset

primoraca u dogovoru s Mletačkim providurom Petrom Valierom sakril pola milje od kule,

jedan od njih kojega je aga poznavao približio se kuli govoreći agi da će mu dati neke darove.

Aga se polakomi i dok je otvarao vrata kule taj primorac se uvuče unutra. Turci su ga ipak

uspjeli izbaciti no prekasno jer ostali primorci uspjevaju provaliti u kulu gdje su pobili sve

koje su pronašli unutra. Tada im se pridruži i mletačka vojska predvođena Petrom Valierom i

zauzmu Kulu od Norina

Osim Osmanskog, tjekom povijesti Kula Norinska je bila pod Francuskim i Austro-Ugarskim

kraljevstvom. Potvrđeno je kako je kula još za vrijeme Austro-Ugarskog uprvljanja BiH

služila u vojničke svrhe a kasnije je prodana na dražbi i pretvorena u vjetrenjaču. Tako je ova

nekoć slavna kula izgubila svoju nekadašnju moć, slavu i sjaj koje još nije uspjela povratiti.

Više od sto godina kula je napuštena, a povodom dvijesto pedesete obljetnice 1933./1934.

god. od kad je kula pod Hrvatskom upravom narod neretvanske doline stavio je na kulu veliki

5

bijeli križ, a ispod križa spomen ploču za koju je natpis sastavio don Frane Bulić. Blagoslov

križa i svečano slavlje obavljeni su tek 30. rujna 1935. god. Jer u Kraljevini Jugoslaviji za

vrijeme Šestosiječanjske diktature to nije bilo dopušteno.

†

NA USPOMENU

1900 GODIŠNJICE

ODKUPLJENJA RODA LJUDSKOGA

PO

ISUSU KRISTU

I

250 GODIŠNJICE

OSLOBOĐENJA NERETVE OD TURAKA

OVAJ ZNAK

SVOJE VJERE, UHVANJA I LJUBAVI

NAROD NERETVE

1934 GOD.

POSTAVI.

Slika 2. Spomen ploča na Kuli Norinskoj (preuzeto iz: https://www.google.ba 21. 1. 2015.)

6

Zaključak

Kula Norinska je monumentalna građevina iz 16. st. koja se nalazi uz rijeku Neretvu

nasuprot riječice Norin po kojoj je i dobila ime. Izgradile su je Osmanlije zbog prodora

Mlečana s mora u Hercegovinu a neposredno i u Bosnu. Za vrijeme Osmanlijskih osvajanja

porušena je kula Brštanik te se je gradnjom ove kule na strateškom važnom mjestu osigurala

sigurnost krajeva pod Osmanskom vlašću. Kula Norinska je uvijek bila dobro opskrbljen

voskom i opremom te nije ni čudo što se u literarnim izvorima spominje kao neosvojiva kula.

Nakon Mletačkog osvajanja kule ona ostaje krištena u vojne svrhe sve do povlačenja

Francuskog Carstva iz doline Neretve nakon toga kula je pretvorena u vjetrenjaču. 1934. god.

kuli je pridodan križ i spomen ploča povodom dvijesto pedesete obljednice hrvatskog

upravljanja kulom.

Danas je Kula Norinska napuštena i obrasla korovom. Zbog nedostatka financijskih

sredstava i nebrige lokalnog stanovništva kula je zaboravljena. Nije prepoznati njeni turistički

potencijal, a prije svega povijesni značaj za dolinu Neretve i Hercegovinu, a neposredno i

Bosnu. Kula Norinska i dalje ostaje zaboravljena i napuštena od svih čekajući neke bolje

dane.

7