kultura straha od apokalipticne buducnos
TRANSCRIPT
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
1/21
O strahu: od apokaliptine budunosti do utopijske sadanjosti
Nema nade koja nije isprepletena sa strahom i straha koji nije isprepleten s
nadom.
Baruch de Spinoza (2009), Etika
oku!amo li de"nirati strah krenu#!i od uop$enih !kolskih de"nicija ne %ismo
tre%ali nai$i na mno&o pote!ko$a. Strah je tako, doznajemo, emocija
prouzroko#ana nekim o%jektom ili situacijom koju ljudsko %i$e percipira opasnom
ili prijete$om. Strah je tz#. osno#na ili primarna emocija i ulazi u skupinu sa
rado!$u, 'alo!$u, ljutnjom, iznenaenjem i &aenjem. rimarnost straha kao
emocije de"nirana je nje&o#om ranom poja#om u djeteto#om raz#oju, neo#isno o
kulturi ili ci#ilizaciji kojoj ono pripada, slino!$u situacija koje &a izazi#aju i
karakteristinim izrazima lica koje &a prate, a koje dijete, pokazali su eksperimenti
sa slijepim oso%ama, nije od niko&a nauilo. Strah ili preciznije, sposo%nost
osje$anja straha kao primarne emocije jest, ini se, uroena, on ima s#oje
znaajno %iolo!ko i e#olucijsko opra#danje %udu$i da pretposta#lja postojanje
#rhunsko& o%ram%eno& mehanizma koji se akti#ira kao od&o#or na odreeni
prijete$i ili %olan podra'aj. Strah pritom potie ono&a koji &a osje$a ili na
suoa#anje s opasno!$u*prijetnjom ili na %ije& od nje. Na'alost, u ekstremnim
situacijama #eliko&a straha, koji psiholozi nazi#aju panikom tj. u'asom, %ije& nije
u#ijek mo&u$, %udu$i da o#a emocija mo'e uzroko#ati paralizu ili stanje
zakoenosti. +m%i#alentna priroda straha se tako uoa#a u injenici kako on s
jedne strane predsta#lja #a'nu za!titu u o%liku neophodno& reeksa koji
omo&u$uje (pri#remeni) %ije& od smrti, dok, s dru&e strane, prijee li podno!lji#u
mjeru, postaje ote&otna okolnost, %udu$i da mo'e paralizirati ono&a koji tre%a
%je'ati (ili se %oriti) te &a na taj nain izlo'iti smrtnoj po&i%elji. -to#i!e, sna'anstrah po se%i mo'e %iti uzrokom smrti, %udu$i da netko mo'e od straha i umrijeti.
ako je sposo%nost osje$anja straha uroena, spoznaja o o%jektima i
situacijama koje strah uzrokuju je u #elikoj mjeri steena uenjem, pri emu se
proces uenja od#ija ili kroz #lastito iskust#o ili na osno#u iskust#a onih koji nas
okru'uju. /ako npr. strah od #atre ili #ru$ih predmeta nerijetko %i#a prouzroko#an
1
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
2/21
sje$anjem na osje$aj %oli ili po#redu prilikom dodira istih, dok $e pak strah od
la#o#a, oso%ito onima koji 'i#e dalje od Su%saharske +rike i ndije, #jerojatnije %iti
prouzroko#an roditeljskim upozorenjima i dokumentarnim opisima njiho#e
#eliine, zu%a i prehram%enih na#ika. ritom nije s#aki strah racionalan tj.
prouzroen st#arnom i neposrednom prijetnjom. 1no&i straho#i s#ojimintenzitetom nadilaze st#arnu opasnost z%o& e&a ih odreujemo iracionalnima.
/ako npr. premda neke #rste pauka mo&u uzroko#ati po#redu ili ak tro#anje,
trajan i sna'an strah od pauka poznat i kao arahnoo%ija se s pra#om mo'e
de"nirati iracionalnim. ako na pr#i po&led jasna, distinkcija izmeu racionalnih i
iracionalnih straho#a nije podrazumije#aju$a, a onima koji strahuju nije ni oso%ito
%itna. oliko&od iracionalan neki strah %io, za ono&a koji &a osje$a 3 %io to
pojedinac, &rupa ljudi ili ita#o dru!t#o 3 on je st#aran i #rlo neu&odan.
Straho#anje je, dakle, muan aspekt ljudske e&zistencije, ispunja#aju$i
o#jeko#u ima&inaciju i kreaciju, nastanjuju$i nje&o#u s#ijest i pods#ijest. 4otiki
romani Bram Stokera, 5d&ar +llan oea i 1ar6 7olstonecrat, horor "lmo#i /erenca
8ishera, +lreda itchcocka ili :omana olansko&, rock &laz%a &rupe Black
Sa%%ath ili moderne horor prie Stephena in&a samo su popularni primjeri
tisu$lje$a poku!aja razumije#anja i suoa#anja sa strahom koji je esto do%i#ao
s#oje lice u o%liku ma&le, crne make, napu!tene ku$e, !i!mi!a, ptice, (su)mraka,
zmije ili 'ene. St#oren da %i spasio 'i#ot i zdra#lje ili %arem uklonio mo&u$nost
neu&ode, strah je sam po se%i %io neu&odan, osje$ati &a nikada nije %ilo po'eljno.
-to#i!e, zao%ila'enje straha jest poslanje mno&ih ljudi za koje mo'emo re$i da,
paradoksalno, strahuju od straha.
Strah u osnovi drutvenosti i kulture
Strah utjee na o#jeko#e iz%ore, odluke, pona!anja i #jero#anja. ritom taj utjecaj
nerijetko ostaje sakri#en, %udu$i da postojanje straha poesto izmie s#ijesti ispoznaji. No, utjecaj straha ne o&leda se samo na o&ranienom 'i#otu indi#idue.
1no&i su teoretiari spekulirali o puno sna'nijem dose&u straha kao emocije koja
se nalazi u samim temeljima dru!t#enosti, zakljuuju$i kako su u#anje i
preno!enje sje$anja, kreiranje kulture i umjetnosti kao i konstruiranje reli&ijskih
susta#a esto slu'ili ni manje ni #i!e ne&o suoa#anju i %or%i sa strahom. ritom
2
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
3/21
se dominantnim strahom pokazao strah od smrti, s kojim su se s#jetske reli&ije,
s#aka na s#oj nain, nastojale suoiti, npr. od&ojem s#ijesti o %esmrtnosti
osta#!tine ili nade u onostrani #jeni 'i#ot.
Strah kao pretposta#ku dru!t#enosti jasno je de"nirao /homas o%%es
(2002) odreuju$i osje$anje straha (u pr#om redu straha od smrti) dominantnomoso%inom o#jeko#a prirodno& stanja te &a do#e#!i u direktnu #ezu sa st#aranjem
politike i pra#ne zajednice. rirodno stanje je o%%eso#o "kcionalno pred;
ci#ilizacijsko stanje koje je prethodilo dru!t#u, kulturi i zakonu. z to& je stanja
samo$e, kaosa, neprijateljst#a i smrti o#jek po%je&ao, pri emu su za nje&o#
%ije& %ile nu'ne d#ije pretposta#ke< strah i razum. Strah je %io taj koji je
predci#ilizacijsko stanje uinio nesnosnim, a onda i na&nao o#jeka da tra'i i
pri'eljkuje promjenu postoje$e& stanja s namjerom postizanja osje$aja mira i
si&urnosti. :azum je pak omo&u$io sredst#a i pretposta#ke da se ta promjena
ost#ari.
romjena o kojoj je o%%es &o#orio omo&u$ena je u&o#ornim odustajanjem
od dijela s#ojih slo%oda (npr. slo%ode da se neko&a po #olji usmrti) uz zadr'a#anje
onoliko slo%ode koliko se dopu!ta s#ima ostalima. =ru&im rijeima reeno,
iz#jesno je za #jero#ati kako su straho#i od smrti, ranja#anja, &ladi, samo$e i
%udu$nosti spajali ljude, potaknu#!i ih da se 'rt#uju (tj. 'rt#uju dio s#oje slo%ode)
u ime si&urnosti 'i#ota u kolekti#u sa s#im nje&o#im zakonitostima i etikama koje
su normirale i usmjera#ale njiho#o pona!anje i djelo#anje. >sje$aj si&urnosti nije
samo doprinio raz#oju ljudskosti u s#oj njezinoj punini, odnosno sna'enju
o#jeko#ih sposo%nosti koje nadilaze puku e&zistencijalnost, #e$ i ne&aciji ili
potiski#anju straha.
olitika zajednica je, dakle, po o%%esu nastala kako %i se umanjio strah,
no on kao taka# ipak nije nestao. Bor%a i suoa#anje sa strahom je ostala jednim
od osno#nih zadataka politike 3 ponekad s #i!e, a ponekad s manje uspjeha. 1ilanoduna#ac (20??) istie kako s#aka raz#ijena teorija dr'a#e, s#aka raz#ijena
politika ideolo&ija, s#aka reli&ija, ui o#jeka !to %i on, kao pojedinac i kao lan
zajednice, tre%ao uiniti kako %i iz%je&ao kolekti#ne posljedice straha (20??< ?2).
4o#ore$i o transkulturnoj i trans#remenskoj rasprostranjenosti straha
rancuski po#jesniar @ean =elumeau (?9A) zakljuuje kako je potre%a za
3
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
4/21
si&urno!$u, kao stanjem za!ti$enosti od straha i ono&a !to &a uzrokuje, u temelju
ljudske osje$ajnosti i morala, citiraju$i pritom Sartrea i nje&o#u primjed%u kako se
s#i ljudi %oje te da nedostatak straha nema #eze s hra%ro!$u #e$ s odsust#om
zdra#o& razuma. /ijekom po#ijesti nesi&urnost je predsta#ljala sim%ol smrti, dok je
si&urnost predsta#ljala sim%ol 'i#ota pa su oni koji su je pru'ali %ili predmetompos#ema!nje& o%o'a#anja, neo#isno radilo se o amajlijama, s#ecima za!titnicima,
anelima u#arima ili suputnicima i prijateljima. /i idoli i s#eti predmeti nisu samo
s#jedoili postojanju kolekti#nih o%lika osje$anja straha #e$ i kolekti#nih o%lika
suoa#anja sa strahom (kroz za&o#or odreenim oso%ama ili kroz upotre%u
odreenih predmeta). 4o#ore$i o potonjem =elumeau koristi primjer ritualnih
maski koje su %rojne ci#ilizacije kroz stolje$a koristile u s#ojim litur&ijama te se
pozi#a na sociolo&a :o&era Cailloisa koji je ritualne maske isto#remeno tumaio
kao sim%ole straha, o%rane od straha ali i sredst#a nje&o#a !irenja. 1aske arikih
plemena nerijetko su tako slu'ile suoa#anju s mno!t#om straho#a 3 od duho#a,
sila prirode, umrlih, di#ljih 'i#ih i mrt#ih 'i#otinja i od nepoznato&D
> #ezi straha od smrti i raznih rituala (reli&ijskih ili ne) koji su imali za s#rhu
nje&o#o umanji#anje ili uklanjanje &o#ori @oseph @ordania u s#ojoj knjiziZato ljudi
pjevaju?Glazba u ljudskoj evoluciji(20??) u kojoj t#rdi da je &laz%a kod pr#ih ljudi
imala ulo&u mijenjanja stanja s#ijesti u ono !to on de"nira %or%enim transom.
Bor%eni trans je predsta#ljao stanje u kojem ljudi nisu osje$ali strah ili %ol, nisu
do#odili u pitanje zapo#jedi #oe te su djelo#ali u interesu &rupe, ak do te mjere
da su %ili spremni djelo#ati proti# #lastito& interesa tj. 'rt#o#ati #lastiti 'i#ot.
:itmino pje#anje i ples imali su ulo&u ni!tenja indi#idualnosti u prilo& st#aranja
kolekti#no& identiteta, a onda i kolekti#ne akcije nu'ne za o%ranu od 'i#otinjsko&
ili ljudsko& neprijatelja. @ordania smatra kako su pjesma, ples i %ojanje tijela
kasnije pretoeni u reli&ijske ritualne prakse, a s#oje su mjesto dijelom zadr'ali i u
su#remenoj ratnoj taktici.Enato %rojnim mehanizmima otpora kolekti#no osje$anje straha, do#edeno
do s#oje krajnosti, nerijetko je za#r!a#alo (auto)destrukti#nim i u'asa#aju$im
ino#ima. :azumije#aju$i neizmjernu sna&u straha antiki su 4rci, u pr#om redu
Spartanci, strahu dali %o'anski status klanjaju$i se =eimosu (Zebnji) i ho%osu
(Strahu) i trude$i se umilosti#iti ih 'rt#ama prije ratnih suko%a. -to#i!e, samo
4
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
5/21
spartansko ureenje, t#rdi =elumeau, predsta#lja kolekti#ni od&o#or na strah,
konkretno, strah od dr'a#nih ro%o#a ili helota. Strah od te skupine iji je %roj
#i!estruko nadma!i#ao %roj slo%odnih &raana nerijetko je rezultirao njiho#im
neka'njenim u%ijanjem i maso#nim po&u%ljenjima. >maso#ljenje a onda i
neizmjerno di#ljanje straha od #anjsko& ili unutra!nje& neprijatelja prepoznaje senpr. i u po#ijesnim primjerima #elikih eshatolo&ijskih straho#a zapoetih u ?F.
stolje$u koji su se hranili haranjem ku&e, #elikom reli&ijskom shizmom i islamskom
prijetnjom. /o razdo%lje ujedno %ilje'i i #elika strada#anja onih koji su straho#e iz
o#ih ili onih razlo&a izazi#ali< Gido#a, /uraka, kri#o#jeraca, 'enaD Straho#e su
nerijetko pratila apokaliptina pred#ianja, a uzroci kraju s#ijeta ponekad su se
kretali od dolaska +ntikrista, pa do pada ne%a na s#ijet (oduna#ec et al., 200A).
Na#edeni primjeri ukazuju na to da strah nije ne!to !to iskljui#o prethodi
dru!t#enosti, ostaju$i joj iz#anjsko i strano. >ni takoer neizra#no pokazuju ne
samo da je strah i dalje ostao neprijatelj s kojim se politika po potre%i suoa#a,
#e$ i da je on postao jedan od #a'nih, ako ne i naj#a'nijih, instrumenata kojima se
ta ista politika koristi u ost#arenju s#ojih cilje#a. /o&a je %io s#jestan i o%%es ija
je politika teorija nepotpuna %ez razrade upra#o o#o& dru&o&, politiko&, aspekta
straha. Naime, o%%es jasno istie kako #ladari koriste strah mno!t#a pret#araju$i
&a u politiko orue upra#ljanja. osjeduju$i pra#o i mo$ &ospodarenja tuim
'i#otom i smr$u oni manipuliraju iskonskim strahom, strahom od smrti, kako %i
do%ili poslu!nost. 1eutim, poslu!nost #ladaru nije ost#ari#ana samo nje&o#om
pret#or%om u o%jekt straha #e$ pronala'enjem ili konstrukcijom niza dru&ih
neprijatelja 'i#ota i zdra#lja koje $e ustra!eno mno!t#o potaknuti na poslu!nost
#oi 3 upra#o &ornji primjeri eshatolo&ijskih straho#a pokazuju kako je strah u
po#ijesti iz raznih razlo&a nerijetko i nimalo sluajno %io usmjera#an prema onima
koji zapra#o nisu predsta#ljali nikak#u oz%iljniju prijetnju. >n je tako u&raen u
same temelje dru!t#enosti.nstrumentalizacija straha s#oje je najru'nije nalije do%ila u totalitarnim
dr'a#ama. Strah je %io du%oko u#eden u njiho#u strukturu, kapilarno pro'imaju$i
s#e dijelo#e dru!t#a. >n pritom nije &arantirao samo podlo'nost #ladaju$ima #e$
je s#oju destrukti#nu i kr#a#u sna&u usmjera#ao prema onima koje je taj isti
re'im, iz o#ih ili onih razlo&a, odrei#ao opasnima. 1eutim, tak#a instrumentalna
5
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
6/21
ulo&a straha nije %ila rezer#irana samo za totalitarne t#ore#ine %udu$i je, kao !to
je #e$ reeno, nerijetko imao strate!ku unkciju kako u iz#ed%i politike zajednice i
njezinom ekonomskom osna'i#anju, tako i u suko%u s onima koji su tu istu
zajednicu na o#aj ili onaj nain do#odili u pitanje.
Neo#isno o tome je li uzrok straha %io racionalan ili iracionalan, st#aran ilia%riciran, ostaje imati na umu kako su se kroz po#ijest mno&a dru!t#a na
radikalne i izrazito kr#a#e naine o%rauna#ala s onima koji su taj strah
uzroko#ali, koliko&od pritom %ili sami %ezopasni. /i su pak u kolekti#noj ima&inaciji
do%i#ali u'asa#aju$a i monstruozna o%ilje'ja, hrane$i i po#e$a#aju$i kolekti#ni
strah a onda i opra#da#aju$i, dakako proti# s#oje #olje, u'asnost i monstruoznost
postupaka pro#oenih nad njima. >d ink#izicije kao od&o#ora na strah od hereze i
a!izma i nacizma kao rezultata straha rentijera i sitne %ur'oazije od dru!t#enih
poreme$aja, pada #rijednosti no#ca i komunizma, po#ijest je prepuna primjera
kada su ne#ini padali kao 'rt#e straha ili manipulacije istim.
Hakljuno se mo'e re$i da je, unato primarnoj ulozi (politike) zajednice u
nje&o#u ukidanju ili %arem smanji#anju, strah nerijetko %io oruem te iste
zajednice ili %arem onih koji su tom zajednicom upra#ljali, %udu$i da je imao #eliku
mo$ mo%ilizacije mno!t#a koje je strahuju$i i zato ne %iraju$i sredst#a, ost#ari#alo
razne (tue) politike cilje#e.
Strah kao ideologija
5mocije, meu kojima nas u o#om trenutku naj#i!e zanima strah, iako du&o
#remena zaposta#ljene, #jerojatno izmeu ostalo& i z%o& #i!estoljetno&
kartezijansko& uzdizanja #a'nosti uma u o%liko#anju %olje&a dru!t#a, s#e su #i!e
predmetom istra'i#anja, a njiho# znaaj u dru!t#enim procesima interesom jemno&ih znanst#enika i "lozoa, oso%ito onih koji promi!ljaju pro%lematiku
dru!t#enih nejednakosti. e&&6 +. /hoits (?9A9) t#rdi kako je o#ak#a pa'nja
pos#e$ena emocijama posljedicom razumije#anja kako ljudska %i$a, na !irem
dru!t#enom i politikom ni#ou, nisu iskljui#o moti#irana racionalno;ekonomskim
razlozima, #e$ i, izmeu ostalo&a, emocionalnim #ezama s dru&ima. >tuda
6
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
7/21
zaokret prema istra'i#anju emocija kao i prema poku!aju da se one pra#ilno
de"niraju i razumiju.
=ru!t#ene teorije emocija, odluimo li se na kori!tenje npr. sociolo!ko&
pojmo#no& aparata, naje!$e se iscrpljuju izmeu socijalno;konstrukti#istikih i
sim%oliko;interakcionistikih, koje promatraju emocije, a onda i strah, kaoprimarno o#isne o situaciji, emocionalnom #oka%ularu i u#jerenjima koja #ariraju u
o#isnosti o prostoru i #remenu, i poziti#istikih, koje emocijama odreuju
konstantne i automatske od&o#ore na odreene klase socijalnih podra'aja. @a sam
se odluila prikloniti pr#oj struji, %udu$i da smatram kako unato uroenoj
sposo%nosti straho#anja kao rezultata uop$ene tjelesne po%uenosti, strah
nastaje, oituje se, jaa ili sla%i pod utjecajem speci"nih dru!t#enih i kulturnih
aktora. ako nitko ne ui straho#ati, #e$ se s tom sposo%no!$u raamo, #e$ina
ono&a !to nas stra!i je naueno i dru!t#eno u#jeto#ano, kao !to su naueni i
dru!t#eno u#jeto#ani naini na koje $e se taj strah ispoljiti. =ru&im rijeima
reeno, ne uimo samo od e&a straho#ati ne&o i kako pra#ilno straho#ati.
od sinta&mom dru!t#ene epistemolo&ije emocija ili u#jerenja o
emocijama kao inte&ralno& dijela konkretne kulture emocija /hoits razumije#a
injenicu kako su su%jekti#na emocionalna iskust#a pod utjecajem ne samo
dru!t#eno& #oka%ulara emocija #e$ i kulturnih u#jerenja o emocijama. /o se
odnosi na dru!t#ena pra#ila !to netko smije ili ne smije osje$ati ili izra'a#atiI na
ideolo&ije o emocijama, poput onih o romantinoj lju%a#i ili kuka#ilukuI na
dijeljena razumije#anja tipinih poetaka, sljedo#a i rezultata emocionalnih
iskusta#a i interakcijaI na u#jerenja o tome koje se emocije mo&u a koje ne mo&u
uspje!no kontrolirati. ojednosta#ljeno reeno, iako na pr#i po&led du%oko oso%ne
i pri#atne, emocije %i#aju nes#jesno pod#r&nute nizu pra#ila njiho#a do'i#lja#anja
i izra'a#anja. ra#ila do'i#lja#anja se pritom odnose na u#jerenja o prikladnom
rasponu, trajanju i predmetu emocija u danoj situaciji, dok pak pra#ila izra'a#anjare&uliraju raspon i intenzitet emocionalnih pona!anja. Epra#o zato se emocije ne
smiju promatrati u potpunosti kao o dru!t#u i kulturi neo#isne, #e$ kao enomeni
ija de"nicija i izra'a#anje dijelom o#isi o posta#kama i #rijednostima to& isto&
dru!t#a i kulture unutar koje se poja#ljuju. /akoer, dru!t#o ne nastoji propisati
samo uzroke, trajanje, intenzitetD emocija, #e$ nerijetko i naine na koje se
7
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
8/21
pojedine emocije odreuju, lijepe$i uz njih normati#ne i hijerarhijske etikete te ih
o%a#ijaju$i ideolo!kom aurom ispra#nosti, po'eljnosti i ljudskosti tj. neispra#nosti,
nepo'eljnosti i neljudskosti. /o, dakako, ne znai da je ljudsko %i$e emocionalni ro%
kulture u kojoj 'i#i. Jjero#ati u potpunu neori&inalnost i o#isnost indi#idualnih
emocija znai odustati od ideje slo%ode kao i od mo&u$nosti slo%odne #olje.riznati utjecaj kulture na indi#idualne osje$aje znai zapoeti raspra#u o snazi i
#a'nosti emocija kao i nainima na koje one mo&u do#esti do uskrate te iste
slo%ode i slo%odne #olje.
Ezmemo li tako primjer straha pokazat $e se kako je on, iako nerijetko
spasonosan, kroz po#ijest ljudske ci#ilizacije, #rlo esto odrei#an lo!im i
po&u%nim. -to#i!e, ini se kako su se upra#o na nje&o#u posjedo#anju i
iskazi#anju &radile (dis)k#ali"kacije neije linosti, pri emu su se oni koji strah
nisu osje$ali ili iskazi#ali de"nirali hra%rima, junacima, ljudima u pra#om smislu te
rijei?, dok su oni koji su &a osje$ali i iskazi#ali esto nazi#ani po&rdnim rijeima 3
kuka#icama. >#o na#odi po#jesniara =elumeaua na zakljuak kako je strah
postao po#ijesni izop$enik. rema mojem mi!ljenju ta je sud%ina straha u pr#om
redu rezultat ideolo&ije po'eljne emocionalnosti ili dru!t#ene normati#izacije
straha.
o#ijesno pre!u$i#anje ulo&e i #a'nosti straha, t#rdi =elumeau, rezultat je
z%rke na duho#nom planu izmeu straha i kuka#iluka tj. hra%rosti i
nepromi!ljenosti. denti"ciranje straha s kuka#ilukom kao iskljui#o ne&ati#nom
oznakom kroz po#ijest je imalo #i!e znaajnih dru!t#enih ulo&a od kojih u o#om
trenutnu #alja istaknuti samo jednu. Naime, strah je predsta#ljao razd#ajaju$i
moment meu dru!t#enim sloje#ima. /ako su naj#i!i sloje#i, meu kojima se
isticao arhetip neustra!i#o& #iteza i plemi$a, posta#ljani u direktnu opreku
naspram o%ino& puka koje& je pratio &las da ne posjeduje hra%rost. =elumeau
(?9A) pru'a mno!t#o knji'e#nih, kazali!nih i historio&raskih primjera u prilo&o#oj tezi, s#aki put izno#a pokazuju$i kako je strah smatran neplemenitim,
prostakim i &lupim, odlikom sirotinje i onih kojima se upra#lja.
1U poznatoj bajci Brae Grimm Mrchen von einem, der auszog das Frchten zu lernen (hr.Pria o mladiu koji je elioupoznati strah) upravo neo!tata" !traha ovoi #$avno# juna"a% unato& o#rani&enoj pameti% o trona i $jubavi vo$jene 'ene.
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
9/21
1eutim, stra!lji#ost nije %ila rezer#irana samo za ni'e sloje#e. >na je,
naime, smatrana rodno u#jeto#anom, te je %ila razumije#ana i (ne)prih#a$ana u
o#isnosti o spolu oso%e koja strah osje$a. /ako su 'ene e!$e odrei#ane
stra!lji#im %i$ima, pri emu je stra!lji#ost na#odna odrednica njiho#e na#odno
emocijama prepu!tene %iti. Gene su i danas esto u popularnoj ima&inacijiprikazane kao histerina i strahom paralizirana %i$a koja suoena s opasno!$u
pokri#aju oi i s#ojim &lasnim kriko#ima pru'aju z#unu podlo&u u napetim
kinemato&raskim ost#arenjima. pak, posjedo#anje straha kod 'ena nema tako
ne&ati#ne konotacije kao kod mu!karaca, koji $e za osje$anje i iskazi#anje straha
%iti ka'njeni ne&acijom njiho#a identiteta te #irtualnim stjecanjem no#o&a 3
'ensko&. uka#iluk je takoer %io (i ostao) smatran rasno i etniki u#jeto#anim,
#ezuju$i se uz ljude tamne %oje ko'e, Gido#e i stano#nike Blisko& istoka. ritom
zapadnjaki rasizam i !o#inizam, uostalom kao i s#aki dru&i, iskazuju prikladnu
razinu licemjerja nazi#aju$i kuka#icama one kojih se naj#i!e %oje.
S dru&e strane, hra%rost kao sposo%nost suoa#anja sa strahom (popularno
nazi#anim unutarnjim neprijateljem koje& #alja sa#ladati prije suoa#anja s
ijednim dru&im) odrei#ana je jednom od naj#e$ih #rlina, nalaze$i s#oje mjesto u
reli&iji i etici, iskori!ta#ana do s#oje krajnosti u "lozo"jama rato#anja, uzdizana u
umjetnosti, proklamirana u politici i ekonomiji. >d antike pa do su#remenih
primjera #eliana je indi#idualna hra%rost junaka koji su upra#ljali zajednicom, pri
emu je ta ista hra%rost nerijetko %ila a%ricirana. ao !to je #e$ reeno, %ilo je
nu'no da kralje#i, #itezo#i i plemi$i %udu neustra!i#i, ili %arem %udu prikazani
tak#ima, kako %i u #lastitim i u oima naroda opra#dali, ali i odr'ali #last i mo$.
/akoer, mo'da i #a'nije, %ilo je nu'no da oni kojima se upra#ljalo %udu stra!lji#i
(ako tre%a i zastra!eni), ili %arem prikazi#ani tak#ima, kako %i se opra#dala
injenica da se njima #lada.
1apiranje kulturno& s#emira u#jerenja o emocijama, smatra /hoits, jeznanst#eno i "lozo"jski #a'an zadatak, %udu$i da ta u#jerenja, nastojala sam
pokazati, ne utjeu samo na indi#idualna iskust#a i pona!anja #e$ i otkri#aju
odreene tenzije na op$oj dru!t#enoj razini. /ako npr. popularno u#jerenje da su
'ene su#i!e stra!lji#e da %i se %a#ile oz%iljnim politikim zada$ama ima
neizosta#ne posljedice na njiho# dru!t#eni polo'aj kao i na mo&u$nost politiko&
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
10/21
utjecaja. Ba#ljenje o#om pro%lematikom ujedno pru'a i dra&ocjen u#id u ulo&u
koju dru!t#o ima u proiz#odnji, &u!enju ili sna'enju pojedinih emocija. S o#ime u
#ezi postaju izrazito znaajne teorijske pretposta#ke kako emocije moti#iraju
odreena pona!anja, po'eljna i nepo'eljna, z%o& e&a se odreeni tipo#i emocija,
meu kojima u pr#om redu dominira strah, mo&u po#ezati s nekim aspektimadru!t#ene kontrole. /o %i znailo da je politikim proiz#oenjem odreenih emocija
mo&u$e posti$i odreene tipo#e po'eljnih ili nepo'eljnih pona!anja. /ako npr.
refeksivne emocije preuzimanja ulogapoput srama, kri#nje, ponosa ili ta!tine
moti#iraju samokontrolu. >ne se tako pokazuju krucijalnima za normalno
unkcioniranje dru!t#a %udu$i da potiu i odr'a#aju samokontrolu. E tom smislu
njiho#a se ulo&a mo'e odrediti u&la#nom poziti#nom, %udu$i da onemo&u$uju ili
smiruju potencijalno ekscesne o%like pona!anja koja mo&u u&roziti to isto dru!t#o.
No isto tako #alja pretposta#iti da emocije, oso%ito ukoliko se njima manipulira u
po&re!ne politike ili neke dru&e s#rhe, mo&u poslu'iti raz#oju odreenih
dru!t#enih trendo#a koji su du&orono !tetni.
Kultura straha
znijela sam sta#o#e teoretiara koji &o#ore o normati#noj ulozi emocija na
indi#idualnoj te o strukturiraju$oj ulozi emocija na kolekti#noj razini. /akoer,
na#edeni su po#ijesni primjeri dru!t#eno& odreenja straha ne&ati#nim i
nepo'eljnim osje$ajem karakteristinim za najsiroma!nije*najni'e sloje#e. No, !to
kada*ako strah postane temeljna oznaka odreeno& dru!t#a, ija prisutnost #i!e
nije odreena sla%o!$u i manjkom pla#ih kr#nih zrnaca #e$ promi!ljenim i
od&o#ornim pristupom e&zistenciji, pristupom koji postaje &oto#o stil 'i#ota ili ak
zase%na kulturaK 1o'emo li npr. &o#oriti o kulturi strahaK
+ndreL /udor (200M) upozora#a na potre%u uoa#anja odreenih socijalnih
ormacija koje pridonose i reektiraju speci"ne o%like emocionalnosti. -to#i!e, onje sklon ita#a dru!t#a odrediti emocionalnima na karakteristine (prepoznatlji#e)
naine i to u smislu da njiho#i lano#i tipino iskazuju odreene emocionalne
oso%ine u konkretnim dru!t#enim situacijama. /udor pona#lja kako s#aka kultura
nastoji promicati i propisi#ati odreene o%like emocionalnih izraza z%o& e&a su
dru!t#ene t#ore#ine u#ijek pro'ete razlui#im i kulturno speci"nim o%licima
1*
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
11/21
emocionalnosti, tz#. emocionalnim klimama. >n, takoer, t#rdi kako je i strah
emocija koja djeluje unutar odreene emocionalne klime, realizira se unutar
speci"ne kulturne matrice te je u#jeto#ana konkretnim o%rascima dru!t#ene
akti#nosti koji se s njome po#ezuju.
/udor se pritom priklanja nekolicini su#remenih teoretiara koji opisuju%rojne dru!t#ene erupcije straha %i#aju$i ih skloni pro&lasiti dijelom jedno&
unikatno& i no#o& po#ijesno& enomena. roua#aju$i naine na koje je strah
u&raen u "zike, psiholo!ke, dru!t#ene i kulturne odnose te pozi#aju$i se na
mno!t#o su#remenih straho#a koji e&zistiraju u raz#ijenim zapadnjakim
dru!t#ima, on ustano#ljuje kako je strah u #e$oj ili manjoj mjeri ne samo dio
tkanja s#akodne#nih dru!t#enih odnosa #e$ i su#remeni stil 'i#ota. >tuda
napokon i termin kultura straha.
Kultura straha je sinta&ma koja se u popularnoj i ne!to u'oj 'urnalistikoj
inaici koristi kako %i se opisala panika koja je zadesila ameriko dru!t#o nakon
teroristikih napada na S#jetski tr&o#aki centar u NeL orku 200?. &odine.
4o#ore$i o amerikoj politici usmjerenoj ka %or%i proti# islamsko& terorizma
ameriki politiar i znanst#enik poljsko& porijekla H%i&nieL Brzezinski koristi o#aj
termin kako %i opisao dru!t#eno stanje okarakterizirano strahom koji zama&ljuje
razum, intenzi#ira emocije i olak!a#a dema&o!kim politiarima mo%ilizaciju
ja#nosti s namjerom ost#ari#anja #lastitih politika (Brzezinski, 200). Brzezinski
o#ime samo pona#lja o%%eso#e sta#o#e a onda i one mno&ih recentnijih
teoretiara, znanst#enika i no#inara (npr. Noam Chomski, 8rank 8uredi, Barr6
4lassner) o strahu kao namjernoj politikoj konstrukciji koja ini da nepo#jerlji#i i
prestra!eni &raani pristaju na po#e$anu dru!t#enu kontrolu onih koji posjeduju
mo$.
>no !to oni pritom t#rde jest da je na#edeni osje$aj straha u #elikoj mjeri
neutemeljen, ime se, dakako, nje&o#a sna&a ne umanjuje. Brojni primjeri takopokazuju kako, mada nema realnih pot#rda #lastite u&ro'enosti, za odricanje od
#lastitih slo%oda i pra#a a onda i napad na tue slo%ode i pra#a do#oljna je
percepcija iste. > uspje!nosti straha kao politiko& sredst#a posredno &o#ori i
Naomi lein (200) ormuliraju$i kontro#erzni koncept doktrine !oka u namjeri
opisi#anja eksploatacije sluajnih ili namjerno proiz#edenih kriza kako %i se
11
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
12/21
&raanima, prestra!enima i iscrpljenima uslijed dru!t#enih pre#rata, nametnule
represi#ne i nepra#edne politike ili ekonomske mjere. Strah u o#om sluaju ima
oso%itu ulo&u %risanja otpora, koenja kritike i onemo&u$a#anja akcije 3 on se
pret#ara u s#oje naj&ore o%like 3 u smrtnu zakoenost, potpunu nesposo%nost
preuzimanja od&o#ornosti za #lastiti 'i#ot i prepu!tanje sud%ini, sre$i ili onima kojise u tom trenutku nametnu kao dominantniI ili, jo! po&u%nije, u kr#o'edni i
%rutalni (auto)destrukti#ni teror nad esto sla%ijima i %espomo$nima.
4o#ore$i o amerikom dru!t#u kao dru!t#u straha, 8rank 8uredi (200M)
smatra kako ono nije nastalo poetkom 2?. stolje$a s tra&inom slikom ru!enja
arhitektonskih sim%ola nje&o#e mo$i. 8uredi t#rdi kako je strah postao nje&o#
inte&ralni dio mno&o prije o#o& tra&ino& do&aaja, mno&o prije ne&o !to je iz
&lo%alne ma!te ishlapjela slika amerike samou#jerenosti i optimizma spram
%udu$nosti, esto uprizorenih #elikim ne%oderima, mo$nim automo%ilima,
dinaminom popularnom kulturom i ener&inim i %or%enim indi#iduama. Strah,
!to#i!e, nije samo oznaka ameriko& #e$ i #e$ine su#remenih zapadnih dru!ta#a.
=ominiraju$e mrane, distopijske i apokaliptine slike %udu$nosti, koje pomalo
podsje$aju na apokaliptine srednje#jeko#ne slike dolaska antikrista, dominiraju
su#remenim ima&inarijem z%o& e&a se ponekad &ranica izmeu st#arnosti i
ma!te*no$nih mora ini zamu$enom.
=e"niraju$om oznakom kulture straha 8uredi odreuje u#jerenje kako je
o#jeanst#o suoeno s mo$nim destrukti#nim silama koje prijete s#akodne#noj
e&zistenciji. ritom, s#ijest o tim silama nije proiz#edena #lastitim iskust#om,
%udu$i da je prosjeni zapadni o#jek u mno&o manjoj mjeri izlo'en %oli, patnji,
%olestima i smrti ne&o !to su to %ili nje&o#i preci. /akoer, suprotno sta#o#ima
Erlicha Becka (?992) 8uredi t#rdi kako se strah ne smije iskljui#o razumjeti kao
racionalni od&o#or na rastu$e opasnosti ili kao automatsku posljedicu u#e$ano&
tehniko& znanja. >n smatra kako je percepcija %i#anja u opasnosti pro'imaju$edru!t#eno raspolo'enje koje utjee na djelo#anje u cjelini. S#ijet tako smatramo
opasnim i oekujemo naj&ore od dru&ih ljudskih %i$a, nemamo po#jerenja u
z#anine autoritete te iskazujemo malo ili nimalo #jere u e"kasnost ljudskih
inter#encija. z to& razlo&a mi smo u konstantnom stanju ustra!enosti.
S#eprisutnost kulture straha st#ara ljude koji su atalistiki #ezani uz s#oje
12
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
13/21
okolnosti, neskloni rizicima i skloni sla#iti patnju, nazi#aju$i to moralno!$u niskih
oeki#anja. >#ome %i s#akako #aljalo dodati i rastu$u narcisoidnost su#remene
proklamirane indi#idualnosti koja u se%elju%i#om po&ledu prema unutra sa%otira
po&led na #an, odnosno na s#e ono !to moderno& o#jeka okru'uje.
ako se sla'em s 8uredijem u nje&o#u odreenju straho#a na kojima setemelji kultura straha kao #elikim dijelom neutemeljenih, jer oni u&la#nom ne
ukazuju na st#arne prijetnje, nisam sklona podr'ati posljedinu relati#izaciju
prema kojoj su#remenost ne donosi oz%iljne prijetnje s kojima se !to 'urnije ne
%ismo tre%ali o%raunati. :elati#izacija s#ih straho#a po mojem je mi!ljenju
jednako po&u%na kao i njiho#a apsolutna racionalizacija, jer dok nekritiko
straho#anje #odi prema nesposo%nosti djelo#anja ili prema %eskorisnim i do%rim
dijelom proma!enim akcijama, pro&la!enje s#ih straho#a neopra#danima
djelo#anje i dru!t#enu promjenu ini redundantnima, a njiho#e za&o#ornike apriori
odreuje opasnim re#olucionarima.
Barr6 4lassner (?999) t#rdi kako je strah u su#remenom dru!t#u konstruiran
upra#o kroz napore da se za!titimo od nje&a. Ha razliku od u#rije'eno& mi!ljenja
kako je strah emocionalni od&o#or na opasnost, 4lassner t#rdi kako su mno&i
straho#i konstruirani kako %i se za!titili od dru&ih straho#a. E #elikoj mjeri
neutemeljeni, uporno iz#iki#ani s politikih &o#ornica te dodatno popularizirani
ekstra#a&antnim naporima koji se ula'u u suoa#anje s njima, oni slu'e
i&noriranju, iz%je&a#anju i zanemari#anju onih munih straho#a koji su nadomak
ruke. /ako popularne horor prie imaju #i!estruku ulo&u< skre$u pa'nju onih koji ih
itaju i slu!aju, poma'u politiarima u skupljanju politikih &laso#a i u iz%je&a#anju
diskusije o oz%iljnijim temama i pro%lemima te osi&ura#aju pre'i#lja#anje medijske
ma!inerije koja unkcionira unutar ok#ira de"niranih dominantnim politikim
ideolo&ijama i korporati#nom mo$i. Hastupnici ideje politike straha kao politiko&
temelja kulture straha, meu kojima je i 4lassner, t#rde da su straho#i pa'lji#opoticani i to manipulacijom rijei, injenica, no#osti ili iz#ora podataka kako %i se
nametnuli odreeni o%lici pona!anja, opra#dale d#oj%ene #ladine akti#nosti i
politike te zama&lili (nere&ularni) iz%ori sumnji#ih politiara i politikih opcija.
Straho#i koji se pritom pokapaju su s#i oni koji %i mo&li do#esti u pitanje
postojanje konkretno& politiko& i dru!t#eno& susta#a ali i oni koji %i, os#ije!teni i
13
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
14/21
jasno sa&ledani, mo&li do#esti u pitanje ispraznost i otuenost 'i#ota u
su#remenom neoli%eralnom okru'enju. ritom neposredni i temeljni pro%lemi
poput siroma!t#a, nezaposlenosti, dru!t#enih nepra#di i nejednakosti, ekstremno&
za&aenja prirode i istre%ljenja 'i#ih %i$a ostaju u dru&om planu %esmislenih
teorija za#jere i dru!t#enih hajki na trenutno oda%rane 'rt#ene janjce.Strah tako stjee no#u unkciju, razliitu od s#oje %iti< on, paradoksalno,
postaje omamljuju$a uspa#anka koja, umjesto na reakciju, potie na za%ora#
st#arnih opasnosti, njiho#o &oto#o %ezo%razno i kuka#iko i&noriranje. E sla%a!nu
o%ranu uspa#anki e#entualno se mo'e re$i kako su prijetnje su#remeno& do%a
(dakako, iskljui#o o#jeko#om zaslu&om) oda#no prestale %iti rele#antne za samo
jednu zajednicu, jedno dru!t#o ili jednu &eneraciju. Na#edene opasnosti potiu
pitanja o#jeko#e od&o#ornosti spram %udu$ih pokoljenja, spram s#ijeta u cjelini,
spram 'i#ota kak#im &a poznajemo. /u&alji#o atalistiki od&o#or koji se name$e
jest da unato s#im znanst#enim i tehnikim dosti&nu$ima, s#im dosezima u
raz#oju ljudskih pra#a i tolerancije, su#remeni o#jek i dalje radije %ira (jer je
jednosta#no lak!e i ekonomski i politiki isplati#ije) %ojati se dru&aijih, ne&o se
suoiti s korijenima siroma!t#a i nepra#de ili polo'iti raune %udu$im
&eneracijama.
No, strah nije samo sredst#o u rukama politiara #e$ i tr'i!ta koje tre%a
poslu!ne konzumente. oslu!nost je pritom za&arantirana strahom od %olesti,
smrti, nedostatka modno& ukusa, pretilosti, starosti, ludila ili posljedino&
dru!t#eno& ostracizma. Biti dru&aiji, 'i#jeti dru&aije, unato po#remenom
reklamnom za&o#aranju upra#o tak#ih konstrukcija, nije po'eljno jer protuslo#i
korporati#noj standardizaciji ponuda, uslu&a ali i konzumenata. Standardizacija i
komodi"kacija tijela, misli i osje$aja nezao%ilazni je element kulture straha &dje je
strah postao konormistiki must have.
=#a su temeljna straha za koje dr'im da se nalaze u osno#i kulture straha akoji nalaze s#oj odu!ak u histerinim ispadima, moralnim panikama, neurotinim
epizodama ili sla%a!nim "lmskim uprizorenjima su#remenih zapadnjakih
dru!ta#a. >ni se rijetko kada eksplicitno na#ode, jo! rjee (#an akademskih
raspra#a) pro%lematiziraju. Njiho#u (ne)opra#danost razradit $u u nasta#ku. /o su
strah od Drugihi strah od budunosti.
14
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
15/21
Esposta#a =ru&osti kao manje #rijedne, manje razumne a onda i opasne
razliitosti stara je poja#a, iako je njezino razumije#anje i de"niranje relati#no
no#ije& porijekla. Bilo da se radi o dru&osti kako ju eministiki de"nira Simone de
Beau#oir (?9AM), &o#ore$i o kompleksnom odnosu mu!karca kulturno de"nirano&
jedinim dominiraju$im i akti#nim su%jektom, i 'ene, iji se identitet ost#aruje tek unjezinoj razlici*opreci spram nje&a, ili 5dLard Said (?999), pokazuju$i iz&radnju
eurocentrinih predrasuda spram arapsko;islamske (ali i s#ake dru&e) kulture te
time ukazuju$i na du%oku krizu multikulturalizma, ili pak zastupnici rankurtske
!kole, do#ode$i dru&ost u #ezu s mar&inalizacijom i iskljuenjem u temeljima
klasnih razlika, dru&i*dru&aiji su u#ijek predsta#ljali prijetnju, potencijalno ru!enje
uo%iajeno& poretka i o%jekt u'asa, di#ljenja i straha. Strah od dru&osti i dalje
predsta#lja sna'an skro#iti mehanizam oso%ito u onim dru!t#ima koja s jedne
strane, sna'nim za&o#orom politikih korektnosti ne doz#olja#aju nje&o#o
izra'a#anje ili imeno#anje, dok s dru&e, nemaju do#oljno politike i dru!t#ene
sna&e ili #olje za prizna#anje i suoa#anje s dru!t#enim nepra#dama koje uzrokuju
ormiranje te iste zastra!uju$e dru&osti.
Strah od dru&osti i nje&o#o sakri#anje ili zao&rtanje u neki dru&i, manje
nekorektan ili naiz&led manje nepra#edan enomen koji mu daje samo iz#anjsko,
zapra#o lo&iki ne#aljano opra#danje, nije po#ijesni novum. oristimo li
4lassnero# teorijski konstrukt, strah od =ru&ih poesto se skri#a iza nekih dru&ih
straho#a utemeljenih na medijski napuhanim, politiki korektnim i zastra!uju$im
priama o udo#i!tima u liku sotonista, pedo"la, lopo#a, u%ojica i silo#atelja.
Na'alost ili nasre$u naje!$e se iza lica tih udo#i!ta kriju samo oni dru&aiji, ni!ta
manje ili #i!e opasni od prosjeno& prestra!eno& &raanina. Er%ana
antropolo&inja i psiholo&inja Setha 1. OoL (200?) je tako analizirala strah od
kriminalno& ina kojim je ameriki #i!i sloj opra#da#ao potre%u za se&re&acijom
unutar zido#ima i nadzornim kamerama okru'enih enkla#a, pokaza#!i kako je on us#ojem temelju sakri#ao rasizam i netrpelji#ost prema siroma!nima, ne;%ijelima i
neamerikim do!ljacima. :ecentniji i %li'i primjer je onaj hr#atski u kojem
za%rinuti &raani prestra!eni na#odnim raspadom o%itelji mijenjaju dr'a#ni usta#
de"niraju$i %rak iskljui#o zajednicom mu!karca i 'ene, skri#aju$i pritom
eklatantnu homoo%iju.
15
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
16/21
Strah od dru&osti, premda undamentalni dio su#remene kulture straha,
ipak prema mojem mi!ljenju nije ona distinkti#na osno#a koja o#aj enomen
razd#aja od ijedno& ranije&. -to#i!e, mno&i su teoretiari mi!ljenja kako %itnih
razlika odista nema i kako je s#ako po#ijesno razdo%lje imalo s#oje ekscese i
ispade #elikih straho#anja. Enato njiho#om sta#u mi!ljenja sam kako odreenadierentia specicaodista postoji koja su#remenu kulturu straha ini ori&inalnim
enomenom.
Strah od budunosti i utopijski odgovor
Bar%ara +dam (200A) je o#jeko#u %udu$nost ili ono ne!jo odredila
o%la!$u potencijalno& i mo&u$e&, praznom posudom koju punimo na!im sno#ima
i 'udnjama, plano#ima i projektima (str. ???). Budu$nost, dakako, nije injenica,
ona je u pr#om redu mentalna konstrukcija ili slika koju s#ako misaono %i$e
pohranjuje du%oko u s#oju s#ijest i kojom se slu'i prilikom s#ojih oda%ira,
pona!anja, akcija i reakcija. ao tak#a, ona je prepuna mo&u$nosti nadoh#at ruke
no, isto tako, ona o%iluje opasnostima i zastra!uju$im po&i%eljima koje stoje na
putu s#im o#jeko#im plano#ima za postizanje sre$e. No, tak#o razumije#anje
%udu$nosti nije uni#erzalno.
+dam ispra#no primje$uje kako se razumije#anje %udu$nosti %itno razlikuje
s o%zirom na kulturu i po#ijesno razdo%lje, oso%ito kada se radi o poku!aju
od&o#ora na pitanje tko posjeduje %udu$nostK. 1itske prie kojima o%iluje
po#ijest hrane$i ima&inaciju ljudi i ocrta#aju$i njiho#o razumije#anje s#ijeta i
njiho#u ulo&u u njemu, #lasni!t#o nad %udu$no!$u da#ale su %o&o#ima i precima.
>ni su ti koji su upra#ljali %udu$no!$u i odrei#ali njezine konture. >da%rani
strunjaci za %udu$nost, proricatelji i #rae#i, nauili su tumaiti njezine na#odne
znako#e i sim%ole, dok je ulo&a o%ino& o#jeka %ila pasi#no prepu!tanje
nemino#nosti sud%ine i #olji ono&*onih koji su odlui#ali o njoj. 1eutim, iako sunadahnuti pojedinci pozna#ali %udu$nost, njiho#o znanje nije na nju mo&lo
%itno utjecati, %udu$i da je %udu$nost, osmi!ljena u %o'anskom umu, #e$ oda#no
postojala. Budu$nost je, dakle, %ila iz#an ruku o#jeka, a %ri&a o njoj ili
od&o#ornost za nju inila se jalo#om i nepotre%nom, unato s#im ma!to#ito
prispodo%ljenim hra%rim nastojanjima raznih mitskih junaka da na nju utjeu. >d
16
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
17/21
sud%ine kao unaprijed de"nirane %udu$nosti nije %ilo %ije&a, no taj %ije& nije %io ni
potre%an jer su o%e$anja %udu$e& %la&ostanja i raja %la'ila i naj#e$e straho#e.
>#ime se usposta#lja %itna razlika s o%zirom na su#remeno razumije#anje
ljudske %udu$nosti, prema kojem je o#jek njezin posjednik, jedini ar%itar a onda i
jedini od&o#oran za njezino ost#arenje 3 dakako, iskljuimo li potencijalneapokaliptine i katastroalne prijetnje sila prirode neo#isne o ljudskom djelo#anju.
ros#jetiteljst#o je s#ojim odustajanjem od %o'ansko& #odst#a i %eskrajnim
po#jerenjem u sna&u ljudsko& uma i do%rote uinilo o#jeka jedinim posjednikom
%udu$nosti, %udu$nosti koja je po de"niciji tre%ala %iti lijepa. No, pokazalo se da
st#arati %udu$nost i o%liko#ati s#ijet nije %io lak zadatak, da tehniki i znanst#eni
raz#oj o#jeka nije nu'no do#eo i do raz#oja nje&o#e do%rote te da je sna&a
nje&o#a utjecaja nadi!la koliinu nje&o#a znanja. S#ijest o npr. mo&u$im uincima
nuklearne ener&ije i njezina otpada koji $e smr$u prijetiti sljede$ih stotinu tisu$a
&odina potie mno!t#o te!kih "lozoskih pitanja koja znaajno nadilaze
deskripti#nu mo$ znanosti. Po#jeko#o je djelo#anje oz%iljno u&rozilo pos#ema!nji
opstanak planeta a nedostatak od&o#ora na pitanje kako daljeK ne le'i samo u
znanst#enim i tehnikim o&ranienjima, u krizi znanja kao tak#o&, #e$ i u
sla%ljenju samopouzdanja ili #jere da je na %udu$nost mo&u$e utjecati i da je
promjena (na %oljeQ) uop$e mo&u$a.
Se6la Benha%i% (?99R) je ust#rdila kako je s postmodernom do!lo do tri
atalna kraja< smrti o#jeka, smrti po#ijesti i smrti meta"zike. :azaranje su%jekta i
uma, predoeno kao smrt o#jeka, ukazuje na temeljnu krizu na esencijalistikim
pretposta#kama utemeljenih identiteta. Smrt meta"zike o%ilje'ena je krizom
znanja i po#jerenja u postojanje istine. Na kraju, u %liskoj #ezi s &ore na#edenim
nastupa i smrt po#ijesti, o emu &o#ori i 8uredi (200A) 'ale$i nad &u%itkom
sentimentalnosti, koja se ne odnosi samo na pro!lost #e$ i na %udu$nost, a oituje
se smr$u pro&resi#nih ideja, odustajanjem od promjene, utapanjem uimanencijuD
Smrt po#ijesti ujedno podsje$a na kontro#erznu 8uku6aminu (?9A9I ?992)
predikciju o kraju zapadne po#ijesti (sh#a$ene u e&elo#om emancipatorskom
smislu) kao krajnjoj toki ideolo!ke e#olucije o#jeanst#a o%ilje'ene
uni#erzalizacijom zapadnjake li%eralne demokracije kao posljednje& i idealno&
17
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
18/21
o%lika ljudske #lade. ako se na pr#i po&led tako ne ini, 8uku6ama o#aka# kraj
odreuje tu'nim, %udu$i da krajem po#ijesti s naj&orim ljudskim 'eljama i
stremljenjima nestaju i ona naj%olja.
olitiko odustajanje od #elikih narati#a, t#rdi 8uredi (200A), &u%itak smisla i
s#rhe, cinizam i apatija te, na kraju, odustajanje od po#jerenja u politiku samu kaonemo$nu i dosadnu, osta#lja ljude %ez oslonca i te'i!ta, pa sto&a i ne udi da se
oni s#e&a %oje. Po#jek, na'alost, nije imao sna&e dostojno zamijeniti %o&a na
tronu s#ijeta #e$ se, ini se, smrtno upla!io. Nakon #i!estoljetno& poku!aja
o#lada#anja #lastitom %udu$no!$u o#jek se iz&leda opet prepu!ta sud%ini !to $e,
prema 8rederiku olaku (?9M), imati oz%iljne reperkusije. >n, naime, smatra kako
je osno#a raz#oja s#ake kulture postojanje i dijeljenje poziti#nih slika %udu$nosti
koje potiu o#jeka na kreaciju %olje&a dru!t#a. Bit o#jeka je u transcendenciji
#lastita postojanja, promjeni i po%olj!a#anju se%e, #lastite okoline i #lastito&a
dru!t#a. >dustane li o#jek od 'elje za promjenom, %ilo z%o& straha od mo&u$ih
posljedica te promjene, %ilo z%o& nepo#jerenja u sposo%nost #lastito& uma da
domisli tu promjenu, %ilo z%o& o&ranienja #lastite ma!te da ju oslika na no# i
ino#ati#an nain, %ilo z%o& &lasnih po#ika s politikih &o#ornica da nam promjena
ne tre%a i da je ona iznimno !tetna, !to pak u%ija s#aku nadu, on odustaje od se%e
i od #lastite %udu$nosti, utapa se u uski trenutak sada!njosti te, unato tome !to
di!e i dalje, i!eza#a.
Epra#o zato se danas s#e e!$e zazi#a za%ora#ljena utopijska misao koju
odreujem mi!lju kritike" nade i mate#, mi!lju promjene. Etopijska sna&a kritike
postoje$e& stanja, nade u promjenu postoje$e& i ma!te da se ta promjena i
domisli s#e se #i!e nalaze u temeljima mno&ih dru!t#enih pokreta te eka s#oju
punu reha%ilitaciju. /renutno u do#oljnoj mjeri nema niti nade (koju opra#dano
zazi#a 5rnst Bloch, ?9A?), niti ma!te (iji nedostatak kritiziraju, s#aki iz s#oje
perspekti#e, 8rank 8uredi, 200A. i :ussell @aco%6, 200F.)M
niti kritike (koju su 1ar i5n&els i njiho#i sljed%enici odredili pretposta#kom s#ake dru!t#ene promjene) kao
pretposta#ke s#ako& utemeljeno& i smisleno& pristupa %udu$nosti. Nestajanje
2+ii ,a!"a$an% -na (2*11)3/mije $i 0i$ozo0 matati pitanje je "oje po!tav$ja rvoje uri (2**3) prob$ematizirajui !uvremenu ne#aciju matanja o
ru#a&ijem i bo$jem !vijetu (a ona i ne#aciju utopije) "ao a"tivno!ti "oja pre!tav$ja opa!no orue u ru"ama revo$ucionara%ja$ovu i#ru !anjara i$i iz$izane t$apnje o"onih i obro uh$jeb$jenih inte$e"tua$aca.
1
-
7/26/2019 Kultura Straha Od Apokalipticne Buducnos
19/21
%udu$nosti iz politike, o%razo#anja i do%ro& dijela kulture, osta#lja ju prepu!tenom
holi#udskoj distopijskoj ideolo&iji kao i tehnicistikom i instrumentalnom
razumije#anju #remena prirodnih znanosti. Nesposo%nost domi!ljanja i
razumije#anja %udu$nosti ujedinjena sa spoznajom o neizmjernoj snazi o#jeko#a
katastroalno& dose&a i utjecaja na prirodu i s#ijet osta#lja za so%om pusto!straha koji je to #e$i !to su nje&o#i o%jekti zamu$eniji s#ojom nespoznatlji#o!$u i
pomaknuto!$u u #remenu. Strah od %udu$nosti ujedinjen s %eznaem, apatijom i
nekritino!$u nalazi se u samim temeljima su#remene kulture straha, predsta#lja
razliko#ni element s o%zirom na s#e ranije erupcije straha, te, za razliku od s#ih
poziti#nih elemenata osje$anja straha, #odi iskljui#o u paniku i smrt. Epra#o zato
smatram da je suoa#anje sa strahom od %udu$nosti, o%no#a promi!ljanja
o#jeko#a polo'aja u %udu$nosti i raz#oj od&o#ornosti spram %udu$nosti nu'an
predu#jet za uklanjanje straha a onda i usposta#u dru&e i dru&aije kulture,
mo'da ak i kulture nade.
=r. sc. +na 1askalan
nstitut za dru!t#ena istra'i#anja u Ha&re%u
anaTidi.hr
Literatura:
?. +dam, Bar%ara (200A)< 8uture matters< utures knoLn, created and minded.
#$st %entur& Societ&, #ol. M, %r. 2, str. ???3??U.
2. de Beau#oir, Simone (?9A2)< =ru&i pol. Beo&rad< B4H.
M. Beck, Erlich (?992)< :isk societ6< toLards a neL modernit6. OondonI
NeL%ur6 arkI NeL =elhi< Sa&e.
R. Benha%i%, She6la et al. (?99R)< 8eminist contentions< a philosophicalechan&e. Oondon< :outled&e.
F. Bloch, 5rnst (?9A?)< rincip nada. Ha&re%< Naprijed.
U. Brzezinski, H%i&nieL (200)< /errorized %6 V7ar on /errorV. /he 7ashin&ton
ost, 2F. M. 200. =ostupno na