Ispit iz kulturalnih studija:

1) Koji su glavni zaključci Voltara o postmodernom stanju u kulturoloskom kontekstu? François Marie Arouet

- Volter je utemeljio prosvjetiteljstvo sa svojim kritikama crkvene dogme i francuskih institucija, radi gradjanske slobode i potpore socijalnim reformama. Gradjanske slobode za koje se on borio su bile prava na besplatnu probnu i slobodnu religiju. On je najbolji podsjetnik za aforizme i satiru,poznata Candide, u kome prica pricu o mladom vjerniku,koji postaje razocaran nakon niza poteskoca. Za Voltairea važi kao znak dosegnute kulturne razine literatura "vijeka Louisa XIV", pri čemu se prosvetiteljstvo ne odnosi na legitimacijske funkcije apsolutističkog sistema vladavine, nego ili ističe značenje nacionalne tradicije ili inzistira na racionalnosti klasicističke poetike. Zanimljivo je primijetiti da se ranoprosvetiteljski racionalizam ipak ne odnosi tako neproblem-atično prema klasicističkoj poetici kako bi to Voltaire možda htio da se pomisli.Argumentacijski slab Volataireov odgovor razotkriva njegovu poziciju kao tradi-cionalističku. Ko napada pravila o jedinstvu i stihovani oblik tragedije, napada ujedno i poeziju, argumentira Voltaire, i time zahteva za klasicističku poetiku statusa s one strane svake kritike i diskusije.

2) Na koji nacin Bodrijar promatra pitanja simulakoma i simulacije u savremenoj kulturi?

- Prema Bodrijaru, Amerika je sebi stvorila svijet koji je stvarniji od stvarnosti. Autentičnost je zamijenjena kopijom (realnost je zamijenjena supstitutom). Ništa nije stvarno, iako oni koji su dio "iluzije" nisu u stanju da to vide. Umjesto da doživljavaju iskustva, ljudi posmatraju spektakle, preko stvarnih ili metaforičkih ekrana. Umjesto stvarnosti, imamo simulaciju i simulakrum (priviđanje, avet, lažna slika) "Tako svugdje živimo u svijetu koji čudno liči na svoj original-stvari su u njemu zamijenjene po sopstvenom scenariju. Ljudi se više ne gledaju, ali za to postoje instituti. Više se ne dodiruju, ali zato postoji kontaktoterapija. Više ne hodaju i ne kreću se dovoljno, ali se bave trčanjem, džogingom... Linija između stvarnog i iluzije postala je konfuzna i tanka. Bodrijar tvrdi da su u medijskom i potrošačkom društvu "ljudi uhvaćeni u igru slika, prizora, odraza i simulakruma, da imaju sve manje veze sa spoljašnjim svijetom tj. eksternom 'realnošću', u tolikoj meri da su sami koncepti društvenog, političkog, pa čak i same 'realnosti' prestali da imaju bilo kakvo značenje." Nadrogirana i hipnotisana medijima zasićena svest je u takvom stanju fascinacije slikama i odrazima da koncept značenja po sebi nestaje. Mase traže spektakl, a ne značenje.

3) Objasni Dzejmsonova tumacenja posmodernizma kao kulturne logike kasnog kapitalizma?

- F.Dzejmson je u svom eseju " Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma" analizirao tri stadija u historiji razvoja tzv. kasnog kapitalizma (late capitalism),ukazujući da je kapitalizam, u svojoj kasnoj fazi kao dominantan oblik u savremenom svijetu razvio novu kulturnu logiku - postmodernizam. Dzejmson pokazuje kakoje u fazi kasnog kapitalizma - postmoderna kultura povezana sa multinacionalnim karakterom kapitalizma i kako je američka postmoderna kultura, koja se širi na sveoblasti društva i planetarno, u stvari unutrašnji i super strukturalni izraz novog talasa američke ekonomske i vojne moći nad čitavim svijetom. Svojim tekstom "Posmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma"daje sažeto osnovne karakteristike postmodernizma kao kulturnog i historijskog perioda.Postmodernizam tumači kao posljednju fazu u razvoju kapitalizma. Frederik Jameson smatra da je čitava globalna američka postomderna kultura samo unutrašnje ispoljavanje novog talasa američke vojne i ekonomske dominancije širom svijeta. Frederik kao primjer navodi muziku Džona Kejdža u kojoj iza materijalnih zvukova dolazi tišina koja je toliko nepodnošljiva da ne možete zamisliti sljedeći zvučni akord niti se više možete sjetiti prethodnog zvučnog akorda, ni zamisliti kako bi on mogao da se slaže sa sljedećim ukoliko bi ga uopšte bilo i ako bi se uopšte sa njim slagao. Kultura je počela da se širi kroz društvo u tolikoj mjeri da se za sve u našem društvenom životu, od ekonomskih vrijednosti i državne moći do praktičnog djelovanja i strukture naše psihe može reći da je u nekom originalnom iŠto se tiče same stvarnosti - do sada teorijski neobrađenog originlanog prostora nekog novog "svjetskog sistema" multinacionalnog ili kasnog kapitalizma - dijalektika od nas zahtijeva i pozitivno i "progresivno" vrednovanje njenog nastanka u teorijski još neutvrđenom smislu " kulturno".

4) Na koji nacin Seleste Olalkiagu postavlja kic kao analiticki pojma za razumijevanje postmoderne kulture?

- Olalkiaga je kič predstavila kao kulturološku senzibilnost gubitka i ambivalentnu kristalizaciju izgubljenog iskustva predindustrijskog života. Kič potpomaže da se sve ono što je bilo potcijenjeno stavi u nove kontekste i ponovo analizira. Na taj način, moderno postaje proturječno. Kič nije degradacija kulture, nego suštinska osobenost nove kulture. To je masovan fenomen, "nedjelo" sa predumišljajem, koje umjetnosti daje dodatni začin time što se temama bavi pretvaranjem, lažima i glumom. Kič omogućava razumijevanje postmodernizma zbog dodirnih tačaka između ova dva pojma; satkani su od bezobraznog ponavljanja i imitacija, te zadovoljstvo nalaze u boji, sjaju, drami, melodrami...

5) Navedi kljucna razmatranja Marka Postera na temu postmodernih virtuelnosti?

- U svom djelu Postmoderne virtuelnosti, Mark Poster ukazuje na značaj novih medija komunikacija i informatičkih tehnologija u kulturi savremenog svijeta. Bitno je istaći da je, po Posteru, uloga novih tehnologija da stvaraju potpuno novu sredinu kao što je virtuelna stvarnost. On virtuelnost nove kulture smatra realnim društvenim poljem u kojem se ostvaruju različiti odnosi i ostvaruju društvene veze. Nove komunikacije često se predstavljaju kao mogući ključ boljeg života i ravnopravnijeg društva. Mark Poster smatra, kad je riječ o novim tehničkim inovacijama, da se zapravo radi o širokoj promjeni u kulturi, u načinu izgradnje identiteta. Poster nam predstavlja metaforu "superautoputa" koja se odnosi na kretanje informacijama. Tehnologija koja sve više okupira svijet jeste Internet kojeg odlikuje slanje bilo kojeg tipa informacije sa svake tačke u mreži na bilo koju i to u realnom vremenu.6) Kako Apaduraj analizira globalnu kulturnu ekonomiju tj.pojmove disjunkcije i razlike?

- Složenost savremene globalne ekonomije povezana je sa određenim temeljinim disjunkcijama između ekonomije, kulture i politike. Između tih disjunktura postoji odnos između pet dimenzja globalnog kulturnog toka: etnolici, medijalci, tehnolici, finlici, ideolici. Sufiks "lici" se koristi da bi se ukazalo da se ne radi o objektivnim odnosima, već prije o duboko perspektivnim konstruktima, pod snažnim uticajem istorijskih, jezičkih i političkih situiranosti aktera. Pod "etnolikom" podrazumijeva tokove ljudi koji čine promjenljivi svijet u kome živimo: turisti, imigranti, izbjeglice, prognanici i druga lice u pokretu. Pod "tehnolikom" podrazumijeva sve fluidniju globalnu konfiguraciju tehnologije i činjenicu da tehnologija, visoka i niska podjednako, mehanička kao i informaciona, velikom brzinom prelazi na jrazličitije vrste nekad nepropusnih barijera. Korisno je govoriti i o "finlicima" jer danas je raspored globalnog kapitala tajanstveniji, nagliji i teži krajolik za praćenje nego ikad, pošto monetarna tržišta, nacionalne berze pokreću meganovac kroz nacionalna okretna vrata zaslepljujućom brzinom. "Medijalci" služe za proizvođenje i širenje informacija (novine, časopisi, televizijske stanice, filmski studij itd.) koje su sve dostupnije privatnim i javim interesima širom svijeta, ali su i slike svijeta koje stvaraju ti mediji. Ideolici" su također spojevi slika, ali često politički i direktno povezani s državnim ideologijama ili kontraideologijama pokreta otvoreno

usmjerenih na osvajanje državne vlasti ili nekog njenog dijela. Uz ovih pet termina se odvijaju današnji globalni tokovi, kao i u i kroz rastuće disjunkcije između njih.

7) Koji su najvazniji uvidi Kanklinija vezani za hibridnu kulturu?

-

8) Kako Rubens redefinira nacionalnu,odnosno globalnu kulturu u kontekstu savremenog metropolisa?

- Rubens je bio plodan autor koji je stvarao uglavnom religijske teme, povijesne motive i lovačke scene u koje je uključivao mitološke likove. Naslikao je nekolikoportreta, uglavnom prijatelja i autoportrete, kao i nekoliko pejzaža pred kraj svog života. Dizajnirao je tapiserije i grafike, ali i svoju kuću. Njegovi crteži su iznimno snažni ali bez detalja; također je često koristio skice s uljenim bojama. Posljednji je umjetnik koji je pored slikanja na platnu još slikao i na drvenim pločama, te oltarne slike na kamenu škriljevcu kako bi izbjegao refleksije. Kako je bilo uobičajeno u to vrijeme, Rubens je imao veliku radionicu u kojoj je slikao, ali ponekad dopuštajući drugim slikarima da slikaju pojedine dijelove slike, a ponekad samo nadgledajući stvaranje slike. Njegova strast za slikanjem punašnih žena postala je pojmom za 'Rubensizam' ili 'Rubensovski', dok se koristi i izraz "Rubensovske" za punašne žene, naročito u Nizozemskoj.

9) Sta nam promisljanja Done Haravej govore o odnosu kulture i nauke,tehnologije i politike u savremenom dobu?

- Donna govori o tehnologizaciji savremene kulture i života uopšte i posebnoj ulozi žene u u odnosu na modernu tehnologiju.Kiborg je dio fikcije i proživljenog iskustva i mijenja ono što se podrazumijeva pod ženskim i skustvom krajem 20 st. Komunikacione tehnologije i biotehnologije su najznačajnija oruža za ponovno oblikovanje naših tijela. Novi ekonomski i tehnološki aranžmani takođe su povezani sa raspadom države blagostanja, što dovodi do pojačanja pritiska na žene da se obezbjede dalje funkcionisanje , svakodnevnog života za sebe, te za muškarce, djecu i starije. Informatika

dominacije može se isključivo okarakterisati kao ogromno širenje neizvjesnosti i kulturnog osiromašenja, praćeno zatajivanjem mreža podrške najranjivijima. Kiborg politika jeste borba za jezik i borba protiv savršene komunikacije,protiv onog jdnog jedinog koda koji sva značenja savršeno prevodi, te središte dogme falofocentrizma. Kultura visoke tehnologije osporava ove dualizme na zanimljive načine. U odnosu između čovjeka i mašine nije jasno ko stvara, a ko je stvoren. Nisu samo nauka i tehnologija ona sredstva koja ljudima mogu donijeti veliko zadovoljstvo, jednako koliko i matrica složenih dominacija.

10) Razmotri znacenja kroz politiku stila u subkulturama prema tumacenjima Hebdidza?

- sociolog kulture, teoretičar potkulture. Njegova knjiga "Potkulture: značenje stila", objavljena 1979, doživjela je dvadesetak izdanja. U svojoj čuvenoj knjizi "Potkulture: značenje stila", Hebdidž analizira način na koji pojedinci i grupe koriste stil potkulture da bi se identifikovali kao opozicione u odnosu na zvaničan sistem vrijednosti i zvaničnu kulturu. Prvi dio govori o teorijskom nasljeđu koje je značajno uticalo na Birmingemsku školu, a a koje obilježavaju djela Gramšija, Barta, Rejmonda i Vilijamsa. Te teorijske pretpostavke Hebdidž koristi da bi analizirao popularne potkulture sedamdesetih i osamdesetih godina XX vijeka u Engleskoj, kao što su rokeri, pankeri. Hebdidž osvjetljava "prekršilačku prirodu" i opozicioni potencijal subkultura i naročito upotrebu simboličkih sredstava u definisanju nove društvene pozicije, posebno se oslonjajući na semiotičku analizu stila kao sredstva suprostavljanja zvaničnoj kulturi. Međutim, on je svjestan da savremeno kapitalističko društvo na ovaj ili onaj način uvlači opozicione potkulture u vlastitu logiku, pretvarajući nekadašnje potkulture u djelove mainstream potrošačkog društva. Hebdidžova knjiga je bila pravi "hit" i predstavlja najbolji primjer na koji način su "birmingemovci" koristili teoriju u analizi popularne kulture u čijem okviru su potkulture bile posebno omiljena tema.

11) Na koji nacin mozemo kriticki citati produkciju i recepciju TV sapunica uz osvrt i promisljanja Iana Enga?

-

12) Sta podrazumijevamo pod kulturnim;razmotri razloge za i protiv kulturnog populizma osvrcuci se na promisljanja Dzon Fiska?

- U popularnoj kulturi je socijalna relevantnost neuporedivo moćnija od tekstualne strukture što dovodi do još jedne razlike između estetskog i popularnog - popularno je funkcionalno. Ovaj funkcionalizam umjetnosti umnožava značenja, zadovoljstva i upotrebu teksta. U stvari, funkcionalizam i relevatnost su direktno povezani, pošto umjetničko djelo može da bude korisno samo ako je relevantno . Popularni čitalac nema poštovanje prema tekstu, nego ga posmatra kao izvor koji se po volji koristi. Oni se manje bave konačnim jedinstvom teksta nego zadovoljstvima i iznenađenjima koje njegovi elementi mogu da izazovu. Oni su nedisciplinovani, uranjaju i izranjaju iz teksta po volji. Ovo nepoštovanje integriteta teksta često prati i nipodaštavanje umjetnika u popularnoj kulturi, što je opet razlikuje od estetike. Popularni ukus teži da ignoriše autorski potpis i radije se fokusira na generičku konvenciju, pošto su žanrovi rezultat trostranog ugovora između publike, producenta i teksta.Popularni tekst mora biti u skladu sa ukusima i brigama čitalaca, a ne autora, da bi ga čitaoci odabrali iz široke ponude drugih tekstova: on mora da nudi privlačan pristup zadovoljstvima i značenjima koje može da izazove.

13) Koje su glavne lekcije studije o buvljoj pijaci i polovnoj odjeci autorice Andjele Mekrobi?

- Anđela Mekrobi je u svom eseju "polovna odjeća i uloga buvlje pijace" usredsređena na uloge djevojaka i mladih žena u izgradnji potkulturnih stilova . Pokazuje kako se u običnom izboru garderobe u prostoru buvlje pijace gradi lepeza kulturnih značenja.Oblik i želju kupca na polovnim pijacama oblikuju obrasci ukusa kao i onih koji više vole modne piste i elitne ulice. Buvlja pijaca postajala je mjesto koje svoje kupce privlači iz različitih slojeva društva. Pijace su postale socijalno različiti djelovi urbanog pejzaža. Ulične pijace pružale su razne mogućnosti , postale su mjesta cjelodnevnog društvenog okupljanja. Preduzetnički element bitan za razumjevanje uličnih pijaca i prodaavnica polovne robe nedostaje u većini analiza potkulture. Vitalnost današnjih uličnih pijaca mnogo duguje hipi kulturi koja je vratila buvljake na mapu tj udahnula im novi život. Hipi ukus je bio odraz interesovanja za čiste prirodne i autentične tkanine i odbacivanje sintetičkih materijala. Hipi parovi su ulazili na pijace polovnih stvari kao i u

prpdavnice stare robe, brzo su naučili da prepravljaju i rekonstruišu , i otkrili su gdje su najbolji izvori tih stvari. Kada je hipi ostao bez pogonske snage sredinom 1970-ih alternativno društvo rtglo se na izazov panka. U sferi stila preovladavala je etika "uradi sam" pa su polazišta opet bile polovne pijace.

14) Razmotri dinamiku virtualnog zadovoljstva i filmskog sadrzaja iz perspektive feministicke-psihoanaliticke teorije Lore Malvi?

- Esej "Vizualno zadovoljstvo i narativni film" govori o načinu na koji filmska tehnika utječe na uspostavljanje odnosa između posmatrača i njegovog "pogleda" na film. Malvijeva koristi Frojdovu psihoanalizu da bi bolje objasnila pogled posmatrača. Zadovoljstvo gledanja je podijeljeno na: aktivno - muško i pasivno - žensko. Zadovoljstvo koje dolazi posredstvom kinematografije pronosi ideologiju muškog pogleda. Žena je prikazana onako kako je muškarci doživljavaju. Naglašava se njena fizička ljepota i ranjivost kao "slabijeg" bića i požrtvovane majke. Psihoanalitička teorija je političko oruđe koje demonstrira način kako je patrijarhalno društvo strukturiralo formu filma (sve se posmatra "muškim pogledom"). Falocentrizam u središte postavlja muškarca, muškarci na osnovu ženinog "nedostatka" daju sebi prednost, smatraju sebe boljim i bitnijim. Međutim, njegov paradoks je u tome što on zavisi od žene. Ona njegovom svijetu daje smisao i poredak. U patrijarhalnom društvu žena ima sporednu ulogu, predstavljena je kao označitelj muškog drugog, dakle, ona je nosilac značenja a ne tvorac. Doživljava se kako druga polovina muškarca a ne kao zasebna ličnost. Njena druga uloga u patrijarhalnom društvu je uloga majke, odgajateljice muškog porodičnog naslijeđa. Kada isputni te dvije uloge žene, njeno značenje je privedeno kraju. Ono se ne produžava u svijet zakona, jezika, obrazovanja, umjetnosti i ostalih sfera života. Žene su, dakle, uklopljene u patrijarhalne okvire tumačenja te se kao takve suočavaju sa svakodnevnim problemima u svim sferama života. Za falocentričnu teoriju problemi vezani za žensko nesvjesno su jedva relevantni. To jasno pokazuje nepravedan odnos prema ženama.

15) Razmotri konstruisanje i predstave muzevnosti u popularnoj kulturi(Nixon)!

- Posmatrano zajedno,fenomeni "novog muškarca" i "novog lada" ukazuju na nešto specifično britansko u načinu na koji su mladi muškarci pozivani da učestvuju u intenzivnijim formama potrošnje vezane za stil i način življenja."Novi muškarac" i "novi lad" predstavljaju osobito kulturno pismo putem koga se uspostavlja veza između muževnosti i tih oblika lične potrošnje i koji je doprinio da se prevaziđe raniji problem etiketiranja britanskih muškaraca kao čudaka ili homoseksualaca ako vode računa o tome kakvog je kroja njihova odjeća ili brinu o izgledu svoje kože. Najznačajnija pouka pojavljivanja predstavljanja "novog lada",jeste u tome što ono ukazuje na teškoće u pokušaju da se ponovo osmisli muško heterosexualno pismo.Jasno je da su "novi muškarac" i "novi lad" sadržavali kodiranja muževnosti u kojima su etnička značenja takođe

imala istaknuto mjesto.U slučaju kodiranja "novog muškarca" istaknutog u Petrijevom izgledu "uličnog stila" predstavljala su i uobličavala etničke i rasne mješavine veličane u određenim tokovima britanske popularne kulture.