kulturna ponuda turizmu 4
DESCRIPTION
istorija umetnosti turizamTRANSCRIPT
![Page 1: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/1.jpg)
Kulturna ponuda u turizmu
ROMANIKA
Danas pod nazivom “ROMANIČKA ARHITEKTURA” podrazumjevamo stilske oblike
koji su se u zapadnoj Evropi razvijali pribli no izmeñu 1050. i 1200. godine.
![Page 2: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/2.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Gradovi
Gradovi ranog srednjeg vijeka nisu zauzimali mnogo prostora. Nesigurna vremena zahtijevala su solidne odbrambene zidove unutar kojih su sabijene uske uličice i tijesne kuće grañene prete no od drveta.
Antička graditeljska iskustva bila su zaboravljena ili ignorisana
U središtu gradova nalazila se KATEDRALA
Manastiri
Sna an uticaj crkve učinio je da ogroman broj vjernika iz cijele Evrope hodočasti u Rim, Jerusalim i Santiago de Compostelu. Na putevima kojima su se kretale čitave rijeke hodočasnika podignut je lanac manastira koji su mogli da prime i po nekoliko hiljada ljudi, neki i do 20000.
Ovi manastiri bili su zapravo dobro utvrñeni gradići sa karakterističnom arhitekturom za svoje vrijeme.
![Page 3: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/3.jpg)
Romaniččččka arhitektura
San Vittore alle Chiuse, Genga,
![Page 4: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/4.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Osnovne karakteristike
Elementi karakteristični za reprezentativnu romansku arhitekturu su:
� gradnja objekata tesanim kamenom; zidovi su veoma masivni sa malim otvorima,
� upotreba polukru nog luka, bačvastog svoda i krstastog svoda,
� prozori i vrata su lučno zasvoñeni
![Page 5: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/5.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Sakralna arhitektura
Proizašle iz rimske i ranosrednjovjekovne baziike, romanske crkve najčešće imaju jedan pravougaoni brod sa dva bočna broda (rjeñe četiri).
TRANSEPT presijeca glavni brod u blizini apside, obično na 2/3 du ine glavnog broda tako da dobijamo upisani latinski krst.
Dio izmedju transepta i apside naziva se HOR.
Ispod hora je KRIPTA.
![Page 6: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/6.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Zbog ogromnog broja vjernika koji su posjećivali velike crkve, i izdašno ih darivali, hor crkve bio je okru en DEAMBULATORIJEM. Iza deambulatorija nalaze se zrakasto rasporeñene niše.
Apsida, deambulatorij i niše zajedno čine HODOČASNIČKI HOR.
U Njemačkoj (Rajnska oblast) crkve imaju dva transepta.
![Page 7: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/7.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Katedrala u Trieru
![Page 8: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/8.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Portali romanskih crkava lučno su zasvoñeni. Lučni svodovi i stubovi portala su se širili prema spolja. Portali su bili veoma bogato ukrašavani.
![Page 9: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/9.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Prozoriu su bili veoma mali u odnosu na veličine grañevina. Bili su lučno zasvoñeni.
BIFORA – prozor podijeljen jednim stubićem na dva jednaka dijela
TRIFORA – prozor podijeljen sa dva stubića na tri jednaka dijela
Tavanice u crkvama bile su u početku ravne a kasnije uvijek zasvoñene.
Stubovi romanskih crkava ne podliježu strogim stilskim pravilima kao u antici većsu veoma raznoliki. Kao novina javlja se udvojeni stub koji ima zajedničku bazu.
![Page 10: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/10.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Tavanice u crkvama bile su u početku ravne a kasnije uvijek zasvoñene.
Stubovi romanskih crkava ne podliježu strogim stilskim pravilima kao u antici većsu veoma raznoliki. Kao novina javlja se udvojeni stub koji ima zajedničku bazu.
![Page 11: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/11.jpg)
Romaniččččka arhitektura
Najpoznatiji objekri romaničke sakralne arhitekture su:
Italija: S. Ambrogio u Milanu, S. Zeno u Veroni, katedrala sa baptiserujem i kampanilom u Pizi
Francuska: St. Martin u Turu, Notre-Dame u Avinjonu, Notre-Dame- la-Grande u Poatjeu, St. Remy u Reimsu.
Engleska: katedrale u Kenterberiju, Vinčesteru, Durhamu itd.
Njemačka: katedrala u Vormsu, Maincu, Trieru, Limburgu, Bambergu kao i crkve St. Michael i St. Gothard itd.
![Page 12: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/12.jpg)
Romaniččččka arhitektura
![Page 13: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/13.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Gotika i gotička arhitektura nastala je u Francuskoj oko 1135, i označava umjetnost koja je sjeverno od Alpa trajala od XII do XVI vijeka.
Tvorac gotskog stila je opat Si e (Suger) koji je na specifičan način rekonstrusao crkvu u St. Denisu.
Osnovne karakteristike gotičke arhitekture:
prelomljeni luk
naglašena vertikalnost
svoñenje punih zidnih površina na najmanju moguću mjeru
upotreba potpornih lukova i kontrafora
![Page 14: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/14.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Kelnska katedrala
![Page 15: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/15.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Dijeli se na
RANU GOTIKU – kraj XII i početak XIIIv.
RAZVIJENU GOTIKU - XIII i XIV v.
POZNU ili PLAMENU GOTIKU – XV i XVI v.
Epohe u razvoju gotike najlakše se mogu odrediti posmatranjem lukova.
![Page 16: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/16.jpg)
Gotiččččka arhitektura
U ranoj gotici raspon luka je veći od visine, u razvijenoj je jednak, a u poznoj visina luka je znatno veća od njegovog raspona.
Ovaj arhitektonski element, prelomljeni luk, vuče svoje korijene sa bliskog istoka i pojavljuje se još u 2 v. p.n.e.
Neki tipovi prelomljenog luka iz doba Gotike:
![Page 17: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/17.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Osnove gotičkih crkava ne razlikuju se mnogo od romaničkih, one imaju upisan latinski krst, trobrodne su, sa deambulatorijem i neparnom brojem zrakasto rasporeñenih kapela.
Nastojeći da poke u svoju graditeljsku vještinu, ali i religijska osjećanja, neimari gotičkih crkava gradili su veoma visoke zvonike.
Novi konstruktivni elementi – POTPORNI LUKOVI i KONTRAFORI dozovlili su da noseći zidovi izgube svoju nekadašnju masivnos i postaju gotovo prozračni, sa velikim prozorima i rozetama.
Unutrašnjost katedrala je jedinstven prostor natkriven krstastim svodovima koje nose veoma vitki stubovi ili sve nji stubova.
![Page 18: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/18.jpg)
Gotiččččka arhitektura
� kontrafori
![Page 19: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/19.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Karakteristično za gotičku arhitekturu je prisustvo prozora sa velikim i bogatim vitra ima,
VITRA – tehnika dekorativnih slika prozora sastavljenih od komada stakla u bojama spojenih olovnom trakom
![Page 20: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/20.jpg)
Gotiččččka arhitektura
Najpoznatiji objekti gotičke sakralne arhitekture su:
Francuska: Notre-Dame i Sainte-Chapelle u Parizu, Notre-Dame u Šartru, katedrale u Reimsu i Amienu.
Njemačkaj: katedrale u Štrasburgu, Regensburgu, Kelnu, Erfuru, Osnabriku, Nirnbergu i Minhenu
Engleska: katedrale u Kenterberiju, Jorku, Velsu
Italija: crkve i katedrale – S. Petronio u Bolonji, De Frari u Veneciji, S. Croce i S. MariaNovella u Firenci, S. Maria della Spina u Pizi, Duomo u Milanu.
Španija: katedrale u Burgosu, Toledu, Leonu, Sevilji i Salamanki
![Page 21: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/21.jpg)
Gotiččččka arhitektura
![Page 22: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/22.jpg)
Renesansna arhitektura
� Italija je odigrala vodeću ulogu u razvijanju renesanse, i to prvenstveno grad Firenca, a zatim i Padova, Rim, Venecija … sve do početka XVI v. kad se nastavlja u cijeloj Evropi.
� Društveno ureñenje je sličilo onome u antičkoj grčkoj, bilo je prepuno gradova-dr ava koje su se takmičile za ekonomsku i kulturnu prevlast
![Page 23: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/23.jpg)
Renesansna arhitektura
� Renesansa je prvo razdoblje u istoriji umjetnosti koje je bilo svjesno svoga postojanja i koje je samo sebi iskovalo ime (franc. Renaissance = preporod).
� U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovjekovih stvaralačkih snaga, pa su sve umjetnosti i nauke koje su cvjetale u antici ponovno bile o ivljene.
![Page 24: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/24.jpg)
Renesansna arhitektura
� Slikari, vajari i arhitekte nisu više bezimene zanatlije već poznati umjetnici, njihovi radovi dobijaju lični pečat i prepoznatljivost
![Page 25: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/25.jpg)
Renesansna arhitektura
Duomo Firenza sa Brunellecshievom kupolom 1417
![Page 26: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/26.jpg)
Renesansna arhitektura
� Renesansa u Italiji dijeli se na:
� Ranu renesansu 1420-1480
� Visoku renesansu 1480-1520
� Poznu renesansu 1520-1580
![Page 27: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/27.jpg)
Renesansna arhitektura
Filipo BRUNELLESCHI 1377-1466 donosi novi stil u arhitekturi –u Rimu je proučavao klasičnu antičku arhitekturu, i prvi je napravio tačna mjerenja (mo da tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih grañevina na papir)
- uvijek tra i nova i praktična rješenja – kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrañena još u gotici)
![Page 28: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/28.jpg)
Renesansna arhitektura
� Bruneleski je kao bazu zatekao ranije konstruisani osmougaoni tambur kupole. Nadsvodnjavanje tog raspona bio je izuzetan problem koji je Bruneleski riješio tako što je istrajao na osmougaonom obliku i u kupolnom dijelu, za razliku od Gibertijevog predloga koji je trebalo da osmougaonik pretvori u krug, što tada majstori nisu znali da izvedu.
� Bruneleskijev opus karakteriše nov način obrade unutrašnjeg prostora zgrade
![Page 29: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/29.jpg)
Renesansna arhitektura
� LEON BATISTA ALBERTI 1404-1472 – drugi veliki inovator u renesansnoj arhitekturi
� Njegove zgrade otkrivaju klasične elemente, naročito na pročeljima čiji su stubovi, arkade, kapiteli, timpanoni nastajali direktno pod uticajem slavoluka i rimskih i grčkih hramova
� Albertijevo najznačajnije djelo je srkva S. Andrea u Mantovi
![Page 30: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/30.jpg)
Renesansna arhitektura
� S. Andrea - Mantova
![Page 31: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/31.jpg)
Renesansna arhitektura
Organizacija elemenata, odnosno koncept prostora i odnos spolja-unutra zasnivao se na nekoliko elemenatarnih principa koji su sledili tri glavne odlike stare rimske arhitekture. To su bili:
� ordinatio, onis – u značenju ureñenost, sreñenost
� euritmia – u značenju povezanost i harmonija ritma
� symetria – u značenju ravnopravnost delova s obe strane neke
osovine
![Page 32: Kulturna Ponuda Turizmu 4](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022052513/577c81c61a28abe054ae12f4/html5/thumbnails/32.jpg)
Renesansna arhitektura
� Mikelanñelo Buonaroti 1475-1546