kurikularno planiranje i programiranje odgojno obrazovnog rada - Školski kurikulum

KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO

OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

Vladimir JurićFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Definicija kurikuluma Kurikulum podrazumijeva opsežno

planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

Kurikulum i funkcije škole

Temeljne funkcije škole

Reprodukcija i daljnji razvoj društva

Porast humanosti Prijenos kulture


Škola kao selekcijska instanca

Škola kao administrativna institucija

Škola kao ekonomska institucija


Škola je institucija personalizacije

Njena obvezna zadaća je da pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja.


Integracijska funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram cilja)

Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca ponašanja)


Pedagoške funkcije škole

Obrazovna ili personalizirajuća funkcija (Posebna znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti)

Kurikulum i autonomnost škole

Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma

Kurikulumska sloboda i autonomija škole

Kompetencije stručnih timova škole

Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini)

GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMA

IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE

INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA

VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA

ŠKOLSKI KURIKULUM – INDIKATOR RAZUMIJEVANJA NACIONALNOG KURIKULUMA

Uobičajen obrazac plana i programa rada škole

Ne sadrži elemente vrednovanja Općenito nedostaju bitne

sastavnice kurikuluma Neophodnost promjene obrasca

MODELI KONTROLE IMPLEMENTACIJE KURIKULUMA

Model procjene Model ispitne provjere Model filantropije Klasični birokratski model

Model procjene

RAZLIČITI OBLICI KONTROLE STANDARDIZIRANIH POSTIGNUĆA DEFINIRAJU RELATIVNO PRECIZNE OKVIRE ONOGA ŠTO ŠKOLA TREBA ČINITI, ODNOSNO, ŠTO ŠKOLA MOŽE OČEKIVATI OD PRIMJENE MJERENJA KADA SU U PITANJU SAMI CILJEVI MJERENJA.

Model filantropije

S JEDNE STRANE, DRŽAVA PROPISUJE SADRŽAJE I METODE U OBLIKU OBVEZUJUĆEG KURIKULUMA

S DRUGE STRANE, DRŽAVA INICIRA POTENCIJALNE INOVACIJE

U OBA SLUČAJA MATERIJALI OBUHVAĆAJU SADRŽAJE I METODE KOJI SU REGULIRANI POSTAVLJENIM CILJEVIMA

Klasični birokratski model

DRŽAVA USMJERENA SPRAM DEIFINIRANJA SADRŽAJA PONEKAD NA VRLO PRECIZAN NAČIN DETERMINIRA SADRŽAJE I OBRASCE

OVAJ OBLIK DRŽAVNE KONTROLE RADA U OBRAZOVNOM SUSTAVU ZBOG PRIHVAĆANJA PROPISANOG KURIKULUMA OSIGURAVA TOČNO OSTVARENJE CILJEVA

Organizacijski modeli škole i razvojni kurikulum

Emancipacijski proces

Poticanje kritike: Samokritike i kritike drugih, empatije i tolerancije

Škola i država

Ustanovljenje modernog državnog školstva

Nadležnost države u školskom kurikulumu

Moderni kurikulum mijenja odnose:

Škole i društva Škole i gospodarstva Škole i roditelja Škole i društvenih skupina

Škole i društvene skupine

Tromost promjena u državnim školama uvjetuje osnivanje škola izvan izravnog utjecaja države

utjecaj se “premješta” na niže i učinkovitije razine

Položaj škole

Škola kao autonomna institucija

Međuovisnost i međudjelovanje pojedinih aspekata škole

Škola stoji u žarištu odmjeravanja društvenih snaga

Determinante školskog kurikuluma

Kurikulum i tendencije razvoja škole Kritika postojećeg školskog sustava sa

stajališta razvojnog kurikuluma Struktura budućeg školskog obrazovanja Usporavajući momenti Sudjelovanje pedagogijskih znanosti Kurikulum i različitost razvoja škola

ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI

Školski program pruža nastavnicima perspektivu

Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole

Odgovori na složena pitanja nastave

Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju

KAKO SU OBRAZLOŽENA OČEKIVANJA

Prognoze školskog programa

Temelji očekivanja; stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika, pedagoški radni konsenzus učitelja)

Timovi i njihova kooperativnost

RAZREDNI TIM

NASTAV-NI

SADRŽAJI

OCJENA USPJEH

A

ŠKOLSKE PRIREDBE I EKSKUR

ZIJE

PRISTUP RAZLIKA

MA

KON-TAKT S RODITELJIMA

DISCIPLI-NA

ODGOJNI CILJEVI

RAZ-REDNI

TIM

KURIKULARNI KRUG

ŠKOLSKI KURIKULUM

Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?)

Što želimo? Što želimo postići?

Koje su naše etičke vrednote?

ODGOJNI CILJEVI

Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni?

Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti?

Što činimo kao tim da učenci razviju socijalne kompetencije?

OCJENA USPJEHA

Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u timu?

Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira nastavnog predmeta?

Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu?

PRISTUP RAZLIKAMA

U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni sposobnosti pojedinog učenika?

Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju darovitih skupina učenika?

Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim skupinama učenika?

KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM?

Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole

Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku

Učiniti izvanjski transparentnim

Orijentacija

REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI

ŠKOLSKI KURIKULUM KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE

KURIKULUMA, NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJU

KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLA

TKO TREBA SUDJELOVATI KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI

KURIKULUM

Orijentacija

KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLE

KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU

ZAJEDNICU

MNOGI PUTOVI VODE U RIM

A. Pripreme za izradu kurikuluma

1. Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

2. Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO

3. Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKO

4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO

5. Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik, stručni suradnik, liječnik i slično) - TKO

B. Daljnja razrada

6. Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole

7. Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja)

8. Uvid u iskustva drugih škola i u literaturu

9. Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka

B. Daljnja razrada

10. Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih

11. Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično)

12. Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)

C. Izrada globalnog kurikuluma

13. Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima

14. Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske okvire

15. Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu

16. Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.

C. Izrada globalnog kurikuluma

17. Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata

18. Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti

19. Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.

Planiranje razvoja škole

Razvojni ciljevi škole za školsku godinu 2005/2006

Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno

Plan i program rada

Plan usavršavanja

Planiranje evaluacije

Koji su ciljevi škole?

Što škola treba činiti?

Koje pretpostavke treba ispuniti?

Tko će ispitati učinke?

Školski kurikulum- jezgre

Prikaz škole

Elementi (na primjer)

•Ideja vodilja škole

•Temeljna pedagoška orijentacija

•Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju

•Daljnji aspekti odluka škole

Planiranje i razvoj škole

Obvezatni elementi:1. Razvojni cilj2. Plan rada za 1-2 godine3. Planiranje stručnog

usavršavanja4. Orijentacija spram razvojnog cilja i

plan rada

5. Planiranje evaluacije

Preporuka: orijentacija prema naslovnicima

funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva

Razvojni ciljevi

su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni i zato za razvoj škole obvezni

Dobri razvojni ciljevi:

•izvedeni su iz široke baze školskog okruženja

•osigurana je podrška unutar i izvan škole

•oni su konkretni i relevantni za nastavu

•vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi

P l a n r a d a

orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine)

sadrži sljedeće elemente:

• konkretne zamisli i ciljeve

• predviđene učinke

• sudjelovanje/odgovornost

• radne etape, vremenski slijed

• postupke u evaluaciji

•� katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada

POTICANJE

OTVO-RENE

KOMUNIKA

CIJE

BRIGA ZA

IDEALNEUVJETEUČENJA

RACIONAL

NOKORIŠTE

NJE RADNOGVREMENA

UNUTARNJA I

VANJSKA POVEZA-

NOST

BRIGA ZASTALNO UČENJE INAPREDO

-VANJE

RODITELJI I ŠKOLA

VISOK STUPANJ PRIBLIŽA

VANJA

OSIGURA-VANJE

KVALITETE

NASTAVE

LINIJE VODILJE

ŠKOL-SKOG

KURIKU-LUMA

Sustav komponenti

Zakonski okvir

ŠKOLA

Vanjsko vrednovanje

ŠKOLSKI SUSTAV

Krizni menadžment

Međunarodni pregled

Sustav praćenja

Usmjerenaevaluacija

Razvojni plan škole

Samovrednovanje

Školski menadžment Unutarnje i vanjske relacije

Razredna i školska klimaProfesionalizam iusavršavanje

5 kvalitativnih područja

Poučavanje i učenje

PedagoškiPedagoški

MMeennadžmentadžment

Upravljanje (menadžment)Upravljanje (menadžment)

Definicija:

Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije prema ispunjenju ciljeva

Temeljni pojmoviTemeljni pojmovi

Upravljanje (management)

Provjera (controling)

Nadzor (supervizija)

Vođenje (leadership)

Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja

Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja

Upravljanje je odgovorno za uspjeh

Kontrola za njegovu transparentnost

Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera

Vođenje za utjecaj na ljude

Četiri funkcije menadžmentaČetiri funkcije menadžmenta

PlaniranjePlaniranjeOdabir ciljevaOdabir ciljeva

OrganiziranjeOrganiziranjeZajednički radZajednički rad

VođenjeVođenjeKoordiniranje

KontrolaKontrolaNadzor i mjerenjeNadzor i mjerenje

PlaniranjePlaniranje

Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse djelovanja organizacije.

Tri koraka dobrog planiranja :

1. Koji bi se ciljevi trebali slijediti?2. Kako bi se ciljevi trebali postići?3. Kako prikupiti resurse?

Funkcija planiranja određuje koji će učinak postići organizacija, koliko će biti učinkovita i koje će strategije biti korištene.

OrganiziranjeOrganiziranje

Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva.

Menadžer oblikuje grupe s obzirom na zadatke koje pojedini član izvršava. Menadžer će također postaviti

hijerarhijsku strukturu i liniju vertikalne odgovornosti.

Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.

1-10

VođenjeVođenje

Menadžeri vođenjem određuju smjer, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.

Vodstvo podrazumijeva menadžera koji koristi moć, utjecaj, viziju, uvjeravanje i komunikacijske vještine.

Ishod je funkcije vođenja visoka razina motivacije i posvećenost zaposlenih organizaciji.

Provjera (kontrola)Provjera (kontrola)

Kontrolom menadžer procjenjuje koliko uspješno organizacija postiže ciljeve i poduzima korektivne postupke kako bi poboljšala izvedbu.

Menadžer će nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta željena razina izvedbe.

Menadžer će poduzeti i određene postupke kako bi povećao kvalitet izvedbe.

Ishod je funkcije kontrole točna mjera izvedbe te regulacija učinka i učinkovitosti.

PROFIT IZ ZAGRLJAJAPROFIT IZ ZAGRLJAJA

Čim se uđe u ured, i prije no što se popije kavica, treba zagrliti kolege. Pa i šefa. Jer tako će poduzeće poslovati uspješnije! Jutarnji i nekoliko dnevnih zagrljaja redovito prakticiraju zaposlenici poduzeća «Farrelly facilities and Engineering» u Suttonu.


Priču o zagrljenim radnicima objavio je BBC. Grle se posljednje dvije godine otkako je njihov direktor John Farrelly sudjelovao na seminaru o uspješnom menadžerstvu. Tada su mu psiholozi kazali da zagrljaji dižu moral zaposlenika. Direktorov brat Jerry Farrelly objasnio je novinarima što zapravo u uredu rade.


«Svatko od nas počinje dan u uredu prijateljskom gestom. Najčešće je to zagrljaj, no može biti i tapšanje po ramenu ili prijateljsko rukovanje», ističe J. Farrelly. No Farrellyjevi zaposlenici kažu da tvrtka posluje uspjelije otkako su uveli «nježne» mjere. Ujedno, svaki djelatnik ima slobodan dan na svoj rođendan (vgr).

Spol i menadžmentSpol i menadžment

Razmišljamo li ovako?Razmišljamo li ovako?

Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja žena spram

drugih žena muškaraca

Postoji li eventualno uopćena specifičnost upravljanja i vođenja muškaraca spram

drugih muškaraca

žena

Zabavimo se !Zabavimo se !

Razredna i školska klima Pod školskim ozračjem (školskom

atmosferom) podrazumijeva se specifičan pečat školskog života koji oblikuju i doživljavaju osobe što u njemu sudjeluju (ravnatelj, nastavnici, učenici i ostale osobe u školi). Taj se pečat ostvaruje na razne vrste i načine, ovisno o tome kako osobe što u tome sudjeluju, tumače i ostvaruju svoje uloge na osnovi njihova samostalnog razumijevanja u svezi sa zakonitostima i pravilima ustanova.

Razredna i školska klima Karakteristika školskog ozračja u

određenoj školi jest opis interakcijskih oblika u toj školi. Interes za školsko ozračje proizlazi iz važne činjenice da je moguć i neizbježan utjecaj svake osobe na bilo koju drugu osobu i skupinu te da se taj utjecaj može spoznati. Poznavanje spomenutih utjecaja omogućava nam mijenjanje odnosa i igranje uloga, i u konačnici, promjenu školskog ozračja u kojem će se i prava djeteta znatno više uvažavati.

Škola autokratsko - izolirajuća (Tip 1)

Ravnatelj i svaki pojedini nastavnik u cjelini određuje život škole, ostali (također i roditelji) - »nemaju se što javljati«; roditelji su pri tome također tretirani kao podređeni (»kao učenici«). Cilj i zadaća škole u ovom svjetlu nije stvaranje »nepotrebnih« vanjskih kontakta, koji se smatraju štetnima za učenje. Jedini je cilj posredovanje znanja (isključivi je naglasak na kognitivnom aspektu), a inovacije se teško prihvaćaju i daju se jedino »na znanje«.

Škola autokratska - bliska životu (Tip 2)

Svim aktivnostima u školi upravlja se posredstvom uprave, dominantnog nastavnika ili upravi sličnoj skupini. U školi je obično vrlo dinamično, osjeća se »kretanje i gibanje« u školskom životu, upriličuju se svečanosti, pozivaju interesantne osobe iz znanosti i gospodarstva, postavljaju izložbe i sl. Promatrači mogu ostati zbunjeni i očarani, ali nikako ne mogu zapaziti da je sav taj život pasivan i bez inicijative. »Šarm« i znanje ujedinjeni u provedbenoj radosti stavljaju svaku drugu inicijativu u stranu čineći je neprikladnom.

Demokratsko - izolirajući tip škole (Tip 3)

U školi ima mnogo razumijevanja za partnerske odnose, vodi se razgovor s roditeljima i učenicima, prirodno je u toj školi priznavanje »individualnog prava«. Sve što se događa treba se dogoditi u školi, bez obaziranja na ono što dolazi izvana ili što se od nje očekuje. Pozitivna je pri tome želja da se uspostavi mali “bolji svijet”, a negativna je nesklonost objašnjavanju “velikog svijeta”.

Demokratska i životno bliska škola (Tip 4)

U ovoj se školi s razumijevanjem odnose prema učeniku, na primjer, kako povećati interes za različite sadržaje (jezik, zemljopis, religiju, matematiku i sl.). Nastoji se što bolje upoznati učenika (steći sliku o njemu) i proniknuti u motive što ga pokreću. Ravnatelj i nastavnici pri tome su uvjereni da u procesu odgoja i obrazovanja moraju i sami učiti. Oni prihvaćaju objašnjenja da škola raste i razvija se zajedno sa svojim okružjem i da učenje “pokreću brojni učitelji” izvan ustrojenog školskog učenja. Susrete s pjesnicima i umjetnicima te znalcima iz znanosti i politike mogu pokretati roditelji.

Razvojni plan:

Pregled

Osvrtna rezultate

Ciljevi i projekt

Kontrola

Planiranje Evaluacija

Uvođenje mjera

KVALITETNA

RASPRAVA

Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

Što činimo da ostanemo dobra škola ili da postane još bolja?

Kako to znamo?

Jesmo li dobra škola?

Što čini “dobru” školu?

Što podrazumijevamo pod razvojem škole?

Što je plan razvoja škole?

To je dokaz i dokument rada koji će se izvršiti u školi.


Plan razvoja škole je okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljno planiranje i unapređivanje rada u školi.

To je pismeni sporazum za određeno vremensko razdoblje, s unutarnjim i vanjskim utjecanjem, koje potiče osjećaj zajedništva i obveze.

To je dokument koji kreira transparentnost i obvezu

To je okvir odnosa koji pruža orijentaciju i sigurnost svim sudionicima

To je proizvod/proces koji generira istovjetnost namjeranastavnika, učenika i roditelja


Koje su funkcije razvojnog plana škole?

Koje su funkcije razvojnog plana škole?

Usklađenost koja omogućava usmjerenost snaga prema važnijim projektima

Reference i mjerila procjene kojima je moguće mjeriti razvoj škole

Javnost rada kako bi se pružila jasna slika o školi i njenim nastojanjima za razvojem

Povezivanje sa školama sa sličnim programima razvoja


Što je sadržaj razvojnog plana škole?

Objašnjenje akcije

Status razvoja i ciljeva

Projekt za postizanje ciljeva

Plan aktivnosti za implementaciju rezultata

Preispitivanje


Dugoročno planiranje razvoja škole

Dugoročno planirati razvoj znači prvenstveno planirati; promjenu uvjeta (okolnosti) u kojima djeluje škola, a

posebno onih koje su “usko grlo” daljeg razvoja.

Najčešće upotrebljavane sintagme, kad je u pitanju planiranje i programiranje, kao; ·razvoj programa·, revizija programa·, “inovacija programa” i sl., ukazuju da programiranje uvijek podrazumijeva i dugoročnije perspektive.

Razvoj, dakle, podrazumijeva promjene, inoviranje, što znači predviđanje boljeg unutarnjeg ustrojstva škole kako bi učinci odgoja i obrazovanja bili značajniji i iznad onih koji se ostvaruju. Ovo posljednje često sugerira pomake u ciljevima i, još više, u sadržajima.


Često se u dugoročnom planiranju razvoja škole operira s postocima. Govori se, na primjer, o 10-postotnoj izmjeni programa (iskustva iz svijeta). To ima veze s otporom koji proizvodi svaka promjena. Nerealno je očekivati frontalno prihvaćanje i djelomičnih promjena, a još manje “krupnih” i obuhvatnijih (obično reformskih).

Identifikaciju kadrova unutar škole koji mogu i imaju sklonosti da postanu nositelji razvoja i članovi timova za dugoročno planiranje i programiranje. S tim u vezi također planirati njihove doprinose.

Identikaciju subjekata izvan škole (znanstvene ustanove, Zavod za školstvo, općenito eksperte) kako bi se ostvarila veza između aktualnih postignuća i spoznaja u širim regionalnim i međudržavnim razmjerima s našim iskustvima (školskim – lokalnim - pozitivni aspekti globalizacije)


Procjenu potencijalnih “kanala” komunikacije unutar škole i izvan nje kako bi se unaprijed otklonilo ili odustalo od “zagušenih kanala”. To se prvenstveno odnosi na nespremnost subjekata koji su relevantni za dugoročni razvoj škole, ali i na tromost i objektivnu zapriječenost među subjektima komunikacije.

Analizu mjere planiranog razvoja, dakle promjena, u vezi s normama. Predviđanje posljedica u daljem školstvu (eventualno zapošljavanju) koje mogu proizvesti promjene.


Ispitivanja očekivanja učenika i roditelja i dovođenje takvih rezultata u sklad s planovima dugoročnog razvoja.

Utvrđivanje smjerova razvoja i promjena za one vrste promjena koje “izmiču” normiranju kako bi se unutar tih smjerova ostvarivao razvoj prema načelu aktualizacije.

KVALITET ŠKOLEKVALITET ŠKOLE

Indikatori kvalitete grupirani su u Indikatori kvalitete grupirani su u slijedeća razvojna područjaslijedeća razvojna područja

::

KurikulumKurikulum PostignućaPostignuća

Učenje i poučavanjeUčenje i poučavanje Podrška učenicimaPodrška učenicima

Školski etosŠkolski etos ResursiResursi

Menadžment, rukovođenje i osiguravanMenadžment, rukovođenje i osiguravanje kvaliteteje kvalitete

KurikulumKurikulumStruktura kurikuluma

• • opseg i usklađenost elemenata kurikuluma• integriranje, prožimanje• školski raspored i mogućnosti izbora učenika

Predmeti i programi• • opseg, usklađenost i izbor sadržaja

• integriranje sadržaja, kontinuitet i napredak• podrška i savjetovanje učitelja

Postignuća (mjere se vanjskim Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim vrednovanjem, nezavisnim

ocjenjivanjem)ocjenjivanjem)

• Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima

• • napredak škole u podizanju postignuća• napredak učenika u učenju• postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima• povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Podrška učenicimaPodrška učenicima

• Kurikularno i strukovno vodstvo

• Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju

• Ispravnost i relevantnost informacija i savjeta

Podrška učenicimaPodrška učenicima

• Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima, drugim školama, agencijama i poslodavcima

• Povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima

• Povezanost s drugim obrazovnim institucijama

• Povezanost s dobrovoljnim organizacijama, širom lokalnom zajednicom i poslodavcima

Školski etosŠkolski etos

• Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom

• Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole

• Postupci za komuniciranje s roditeljima• Obaviještenost roditelja o radu škole• Povezanost škole sa školskim odborom• Uloga škole u lokalnoj zajednici

ResursiResursi

• Smještaj i opremljenost

• Dostatnost, opseg i prikladnost

• Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti

ResursiResursi

• Pribavljanje sredstava

• Dostatnost dostupnih novčanih sredstava

• Dostatnost, opseg i prikladnost resursa

ResursiResursi

• Zaposlenici

• Zapošljavanje

• Iskustvo, kvalifikacije i stručnost zaposlenika

ResursiResursi

• Djelotvornost i iskorištenost zaposlenika

• Djelotvornost nastavnika i timski rad• Stvaranje razreda i iskorištenost nastavnika• Udruživanje nastavnika radi podrške

učenicima• Djelotvornost i iskorištenost pomoćnog

osoblja

ResursiResursi

• Vrednovanje i razvoj zaposlenika

• Povezanost vrednovanja zaposlenika i njihovog razvoja sa samovrednovanjem škole i planiranjem razvoja škole

• Postupci za vrednovanje zaposlenika

• Profesionalni razvoj zaposlenika

ResursiResursi• Upravljanje novčanim sredstvima

• Razumijevanje sustava financiranja škola• Načini upravljanja školskim budžetom• Korištenje novčanih sredstava za podršku

razvojnim planovima škole, te za unapređivanje učenja i poučavanja

Menadžment, rukovođenje i Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvaliteteosiguravanje kvalitete

• Ciljevi i politika škole

• Jasnoća i prikladnost ciljeva

• Djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole

VREDNOVANJEVREDNOVANJE

Što je posebnost vaše škole, po Što je posebnost vaše škole, po čemu se razlikuje od drugih škola?čemu se razlikuje od drugih škola?

Kako vaši učenici napreduju u učenju?Kako vaši učenici napreduju u učenju?

• Kako znate? Argumentirajte vašu procjenu.

• U kojim predmetima su učenici najbolji i zašto?

• U kojim je predmetima potrebno poboljšanje i što se poduzima da bi se ono ostvarilo?

Kakav je osobni razvoj učenika? (razvoj ličnosti, Kakav je osobni razvoj učenika? (razvoj ličnosti, osjećaja kompetentnosti, stavova, vrijednosti…)osjećaja kompetentnosti, stavova, vrijednosti…)

• Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

• Koji su najjači aspekti razvoja razvoja i zašto?

• Što traži poboljšanja i što se poduzima?

Koliko je u vašoj školi učinkovita nastava, Koliko je u vašoj školi učinkovita nastava, poučavanje i poticanje učenika?poučavanje i poticanje učenika?

• Kako znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

• Koja su najbolja obilježja poučavanja, i zašto?

• Što traži poboljšanja i što se poduzima?

Koliko je nastavni plan i program Koliko je nastavni plan i program usklađen s potrebama svih učenika?usklađen s potrebama svih učenika?

• Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

• Koja su najbolja obilježja nastavnog plana i programa, i zašto?

• Koji aspekti nastavnog plana i programa traže poboljšanja i što poduzimate?

Kako su organizirane izvan-kurikularne, Kako su organizirane izvan-kurikularne, izvan-nastavne školske aktivnosti izvan-nastavne školske aktivnosti

učenika?učenika?

• Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?

• Koja su najbolja obilježja izvan-nastavnog programa, i zašto?

• Što najviše traži poboljšanja i što poduzimate?

Kako je organizirana podrška učenicima? Kako je organizirana podrška učenicima? (savjetovanje, pomoć u učenju, (savjetovanje, pomoć u učenju,

emocionalna podrška…)emocionalna podrška…)


• Koja su najbolja obilježja savjetovanja i podrške, i zašto?


Koliko dobro škola surađuje s Koliko dobro škola surađuje s roditeljima?roditeljima?


• Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?


Koliko dobro škola surađuje s Koliko dobro škola surađuje s lokalnom zajednicom?lokalnom zajednicom?


• Koja su najsnažnija obilježja suradnje, i zašto?


Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i Koji su dobri uvjeti prostora, smještaja i opremljenosti za svrhu opremljenosti za svrhu

obrazovanja koju škola treba nuditi?obrazovanja koju škola treba nuditi?


• Koji dijelovi škole nude najbolje uvjete za rad s učenicima i za učenje?

• Koja područja trebaju najviše poboljšanja i kakvi su vaši planovi da ih ostvarite?

Koliko je učinkovita opća Koliko je učinkovita opća organizacija upravljanja školom? organizacija upravljanja školom?

(razmotrite i čimbenike izvan škole)(razmotrite i čimbenike izvan škole)


• Koji su ključni elementi koji određuju upravljanje vašom školom?

• Što bi se po vama trebalo mijenjati i kako?

Koliko je učinkovito rukovođenje Koliko je učinkovito rukovođenje

školom? (management škole)školom? (management škole)

• Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?• Koji aspekti rukovođenja su najbolji i zašto?• Koje aspekte rukovođenja bi trebalo mijenjati i

što se poduzima?• Koji su najjači aspekti upravljanja školskim

resursima (ljudskim i materijalnim) i zašto?• Koji aspekti upravljanja školskim resursima

trebaju poboljšanje i što se poduzima?

Kakvo mišljenje o školi imaju Kakvo mišljenje o školi imaju učenici?učenici?

• Na temelju čega tako procjenjujete?

• Što najviše vole u svojoj školi?

• Što treba poboljšati i što se poduzima?

Kakvo mišljenje o školi imaju Kakvo mišljenje o školi imaju roditelji?roditelji?


• Što najviše vole u svojoj školi?

• Što treba poboljšati i što se poduzima?

Kako procjenjujete napredovanje Kako procjenjujete napredovanje škole u posljednje tri godine?škole u posljednje tri godine?


• U čemu je ostvaren najveći napredak i zašto?

• Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

Koliko je vaša škola dobra?Koliko je vaša škola dobra?

• Kako to znate? Čime potkrepljujete vašu tvrdnju?

• Što činite i treba činiti da ona bude još bolja?

• Što i nadalje traži poboljšanja i što se poduzima?

HVALA NA STRPLJENJU!

... i OPREZNO ZA ŠANKOM

kurikularno planiranje i programiranje odgojno obrazovnog rada - Školski kurikulum

Documents