DJEJI VRTI „TRNSKO“ Trnsko 19 10 000 Zagreb
2
3
upanija: Grad Zagreb
Broj telefona: 01/6524-076
Podruni objekti: Trnsko 31B,
1.1. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ................................. 5
1.2. Odnos nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i
kurikuluma vrtia ................................................................................................................... 5
2.1. Misija i vizija djejeg vrtia „Trnsko“ ............................................................................ 8
2.2. Kurikulum djejeg vrtia Trnsko za pedagošku godinu 2015./2016. .............................. 8
2.2.1. Naela ....................................................................................................................... 9
Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa
Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju
Otvorenost za kontinuirano uenje i spremnost na unaprjeivanje
prakse
2.3. Bitne zadae odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu 2015./2016. ................. 20
2.4. Programi ........................................................................................................................ 22
5
1.1. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Stupanjem na snagu Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao
slubenog dokumenta propisanog u Republici Hrvatskoj koji sadri temeljne vrijednosti
odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi on postaje obvezujui dokument za sve
vrtie u Republici Hrvatskoj.
poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i uenja djece te razvoja kompetencija,
ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju jednakih prava za sve);
utemeljen na specifinim polazištima (postojeim dokumentima i suvremenom
shvaanju djeteta i organizacije vrtia);
odraava specifina naela (fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa, partnerstvo
vrtia s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju
te otvorenost za kontinuirano uenje i spremnost na unapreivanje prakse).
Moda i najvea vrijednost ovog dokumenta je što u središte stavlja vrijednosti, naela i
ciljeve odgoja i obrazovanja, a ne sadraje koji se trebaju usvojiti ishode uenja. Njime je na
odreen nain formalizirana dugogodišnja dobra praksa mnogih vrtia u Republici Hrvatskoj
te potvrena vanost i vrijednost autonomije vrtia i pluralizma pedagoških ideja.
1.2. Odnos nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i
kurikuluma vrtia
Obveza je svakog vrtia da se kontinuirano usklauje s Nacionalnim kurikulumom za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i
obrazovanje sadri polazišta, vrijednosti, naela i ciljeve, a upravo ti ciljevi, polazišta,
vrijednosti i naela predstavljaju osnovu oblikovanja kurikuluma vrtia. Zadaa svakog vrtia
pritom je pokušati iste u najveoj moguoj mjeri implementirati u svoje kurikulume uzimajui
6
pritom u obzir svoje specifinosti, odnosno modificirajui navedeno s obzirom na
specifinosti i potrebe svojih subjekata i zajedice u okviru koje njihova ustanova egzistira.
Kurikulum vrtia zapravo predstavlja implementaciju odnosno nain provedbe Nacionalnog
kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje modificiran s obzirom na specifinosti
pojedinog vrtia odnosno posebnosti i potrebe dane ustanove, ukljuenih subjekata i šire
zajednice. Pritom se valja odmaknuti od razumijevanja kurikuluma iskljuivo kao dokumenta i
promatrati ga u uem smislu jer kurikulum vrtia podrazumijeva sve interakcije, intervencije,
iskustva i dogaaje, planirane i neplanirane koji se odvijaju u okruenju planiranom tako da
podrava razvoj i uenje djece odnosno podrazumijeva ukupnost odgojno-obrazovnih
interakcija u sklopu fizikog i socijalnog okruenja vrtia koja ukljuuje djecu i odrasle.
Kurikulum djejeg vrtia, dakle, predstavlja otvorenu teorijsku koncepciju koja anticipira
suvremena znanstvena istraivanja s podruja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te
istu prevodi, primjenjuje u svojoj praksi te je kontinuirano nadograuje putem istraivanja, a
u skladu sa svojim mogunostima, uvjetima, tradiciji, kulturi (u ustanovi i lokalnoj zajednici).
Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamian i razvojan, razvija se i mijenja na temelju
uenja, istraivanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Humanistika i
razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakog
pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta.
Mijenjanje i unaprjeivanje odgojno-obrazovne prakse pa tako i gradnja kurikuluma
podrazumijeva korištenje specifinog istraivakog pristupa odnosno podrazumijeva
neselektivno promatranje cjeline s ciljem da se razumijeva upravo ta specifina cjelina. U tom
smislu za izradu kurikuluma vrtia ne postoji jednoznano rješenje odnosno kurikulum vrtia
nije mogue propisati jer kurikulum treba biti otvoren i fleksibilan te se neprestano
usklaivati sa svim neplaniranim, odnosno treba biti usklaen sa realitetom danog trenutka.
On treba biti jedinstven uzimajui u obzir sve specifinosti ustanove i njezinih subjekata jer
kurikulum pojedinog vrtia se stvara i gradi, promišlja i istrauje kontinuirano te se
neprestano mijenja. Iz tog je razloga izrada kurikuluma vrtia specifian proces svojstven
jedino ustanovi koja ga izrauje.
Gradnja kurikuluma vrtia se u tom smislu odvija dvosmjerno izvana prema unutra (NKRPOO
– kurikulum vrtia) i iznutra prema van (sveukupnost interakcija – kurikulum vrtia), a taj
proces je kontinuiran, on nikada ne prestaje. Kurikulum u cjelini moe se graditi, mijenjati i
unaprjeivati ukoliko svaki od integralnih dijelova procesa promatramo i unaprjeujemo
7
individualno, ali u kontekstu sustava u okviru kojeg se odvija. To znai da se bez kontinuiranog
promišljanja i rada na svim segmetima odgojno-obrazovne ustanove teško moe graditi
kvalitetan kurikulum.
NAŠA MISIJA
Djeji vrti Trnsko je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na podruju Zagreba.
Kroz provedbu razliitih programa utemeljenih na humanistiko-razvojnom pristupu
usmjereni smo razvoju djejih potencijala, poštivanju prava djeteta i razvoju odgovornosti te
pravovremenom i fleksibilnom uvaavanju individualnih potreba djeteta. Svojim djelovanjem
pruamo podršku obitelji, pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo
razvoju društvene zajednice.
NAŠA VIZIJA
Vrti kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruenju.
2.2. Kurikulum djejeg vrtia Trnsko za pedagošku godinu 2015./2016.
Kurikulum djejeg vrtia „Trnsko“ usklaen je sa zahtjevima sadranim u Nacionalnom
kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te je temeljen na navedenim polazištima,
vrijednostima, naelima i ciljevima. Kurikulum djejeg vrtia polazi od humanistiko-razvojne
koncepcije te tzv. nove paradigme djetinjstva iz koje proizlazi slijedee:
dijete je osobnost ve od roenja i treba ga ozbiljno shvaati i poštovati;
dijete nije objekt u odgojnom procesu, ve je socijalni subjekt koji participira
konstruira i, u velikoj mjeri, odreuje svoj vlastiti ivot i razvoj;
djetinjstvo nije samo pripremna faza za budui ivot, ve je ivotno razdoblje koje ima
svoje vrijednosti i svoju kulturu;
djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajedniki izgrauju;
djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s odreenim prostorom,
vremenom i kulturom te varira s obzirom na razliitost uvjeta i kulture u kojima se
dogaa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji niti univerzalno
djetinjstvo
9
2.2.1. Naela
Naela na kojima je temeljen Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja, a koja time ine i vrijednosna uporišta od kojih se polazi u radu Djejeg vrtia
Trnsko su:
partnerstvo vrtia s roditeljima i širom zajednicom;
osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju;
otvorenost za kontinuirano uenje i spremnost na unapreivanje prakse.
Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa
Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa predstavlja jedan od temelja kvalitetne
prakse djejeg vrtia i nije ga mogue ostvariti izolirano od drugih imbenika te se stoga
kontinuirano trudimo osigurati kvalitetno voenje, odnose, materijalne, prostorne i
organizacijske pretpostavke, senzibilitet odgojitelja. Aktivno radimo na fleksibilnost svih
imbenika odgojno obrazovnog procesa. Fleksibilnost se osigurava u vremenskom,
prostornom i organizacijskom kontekstu. Polazei od individualiziranog pristupa djetetu,
prihvaaju se individualno razliiti ritmovi djece te fleksibilnost procesa ostvarujemo kroz:
fleksibilni dnevni odmor ovisno o potrebi i ritmu djeteta;
fleksibilno uzimanje obroka (doruak u periodu od 8 do 9 sati, prema potrebi i due,
specifian ritam prehrane za djecu najmanje jaslike dobi…);
fleksibilna organizacija rada (organizira se prema potrebama zaposlenih roditelja,
prema sustavnom praenju dinamike odgojno-obrazovnih skupina);
potiemo kretanje djece meu odgojnim skupinama (sva su djeca „naša“);
fleksibilno postupanje prilikom organizacije uzimanja obroka i boravka na zraku (rad u
„podgrupama“);
ne postoji vremensko ogranienje u svezi dolaska i odlaska djeteta iz vrtia.
10
Partnerstvo vrtia s roditeljima i širom zajednicom
Cjelovit rast i potpuni razvoj djetetovih potencijala teško je ostvariv bez partnerstva
dvaju temeljnih sustava u kojima dijete raste i razvija se - obitelj i vrtia. Iz tog razloga
roditelje prepoznajemo kao primarne odgajatelje svoje djece te partnere u odgoju u djejem
vrtiu.
svakodnevna razmjena informacija roditelja i odgajatelja;
informiranje putem kutia za roditelje, panoa, letaka, web stranice;
posredovanje kulture djetinjstva roditeljima putem dokumentiranog materijala iz
rada s djecom;
individualni razgovori odgajatelja i roditelja odravaju se prema potrebi i dogovoru, a
najmanje dva ponuena termina mjeseno;
planiraju se etiri roditeljska sastanka po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
Preporuuju se tematski roditeljski sastanci; prvi je namijenjen prezentaciji strunog
rada (najava kurikuluma). U novoformiranim skupinama potrebno je provesti
roditeljske sastanke na temu sigurnosti u vrtiu; drugi i trei sastanci planiraju se u
dogovoru s lanovima strunog tima, a prema aktualnoj problematici u odgojno-
obrazovnoj skupini. etvrti sastanak namijenjen je prezentaciji strunog rada preko
godine uz korištenje raznih oblika prikupljene pedagoške dokumentacije;
organiziraju se i prigodna druenja djece, roditelja i odgajatelja, naješe u vrijeme
blagdana ili prilikom završnih sveanosti i sl.;
organiziramo interesne roditeljske sastanke (o prilagodbi djece u vrtiu, o pripremi
djece za školu, priprema za ulazak djece u program Djeca u prirodi i druge teme po
odabiru i u pripremi strunih suradnika, a namijenjeni su svim zainteresiranim
roditeljima);
roditelji su ukljueni u rad odgojno-obrazovne skupine od procesa planiranja (npr.
doprinos obogaivanju materijalne okoline), realizacije (sudjelovanje u neposrednom
radu odgojne skupine, sudjelovanje u projektu odgojne skupine i sl.) do vrednovanja
rada (upitnici na kraju pedagoške godine, suradnja s NCVVO, bilješke u ljetopisu vrtia
i sl.);
savjetodavni rad lanova strunog tima, svakodnevno prema potrebi i dogovoru.
Suradnja sa širom zajednicom – obogaivanje ivota djece u vrtiu
Tijekom godine organizirat e se razliiti oblici obogaivanja redovitih programa vrtia, a radi
omoguavanja dodatnih vrijednih iskustava djeci, ali i kao znaajan aspekt rada na
projektima u vrtikim skupinama. Cilj nam je omoguavati djeci razliita radosna iskustva
koja obogauju njihov boravak u vrtiu te mogu biti odlini poticaji za daljnji rad u odgojnim
skupinama. Takoer, razliiti oblici obogaivanja redovitog programa omoguuju djeci
sudjelovanje u ivotno-praktinim aktivnostima, iskustveno situacijsko uenje, upoznavanje
lokalne zajednice, razvoj graanske kompetencije te kvalitetnije povezivanje rada djejeg
vrtia i društvenih imbenika, umjetniki doivljaj.
Zbog zakonske regulative, posjete izvan vrtia mogue je organizirati za djecu od navršene
pete godine ivota, no planirani su razliiti oblici obogaivanja redovitog programa i za
mlau djecu kroz razliite sadraje.
Posjete (trnici, knjinici, hipodromu, vatrogasnoj postaji, pekarnici, reciklanom dvorištu…)
emo realizirati tijekom godine prema potrebi aktivnosti koje se dogaaju s djecom u
odgojnoj skupini, u okviru projektnog naina rada i osmišljavanja poticaja. Takoer, vezano
za obiljeavanje vanih društvenih dogaanja, npr. djeji tjedan, Dani kruha (Tehniki muzej),
ovisno o odgojnoj skupini i interesu djece.
Predstave, kazališne, lutkarske i druge manifestacije emo odgovorno odabirati u skladu s
odgojnim vrijednostima, estetskim i funkcionalnim kriterijima. Za djecu starije jaslike dobi
planiramo suradnju s kazalištem Mala scena. Za djecu vrtike dobi odgojitelji naše dramske
skupine takoer prireuju etiri predstave primjerene tom uzrastu. Za djecu starije i
predškolske dobi planirana su najmanje dva susreta s profesionalnim kazalištem tijekom
pedagoške godine, od kojih e se jedan realizirati u kazališnoj ustanovi izvan vrtia. Posebno
e se dogovarati i predstave vezano za gostovanje akademskih glazbenika.
Izleti se mogu realizirati tijekom cijele pedagoške godine, osobito vezano uz prigodna
dogaanja u prirodi ili realizaciju projekata nastalih u odgojno-obrazovnoj skupini.
12
Pretpostavka kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja jest njegova dobra prohodnost te se
ona ostvaruje dobrom suradnjom djejeg vrtia i osnovnih škola radi razmjene informacija od
djeci koja prelaze iz sustava u sustav te radi bolje pripremljenosti na promjenu.
Osobito je ove godine naglasak na povezivanju izmeu vrtia i škole kroz realizaciju dijela
Programa predškole (posjet lanova strunog tima škole i posjeta školskih obveznika
osnovnih škola). Program predškole integriran je u redoviti desetosatni program, a od ove
pedagoške godine obavezan je za cijelu populaciju školskih obveznika, neovisno o njihovoj
ukljuenosti u neki od programa predškolskog odgoja i obrazovanja.
Suradnja e se nastaviti realizirati s Osnovnom školom Trnsko te zapoeti s Osnovnom školom
Kajzerica.
Podlogu tvorbe kurikuluma predstavlja okruenje vrtia, a ne izdvojeni sadraji i predmetna
podruja. Briga o postizanju i odravanju kvalitete tog okruenja predstavlja temeljni
preduvjet kvalitete odgojno-obrazovnog procesa u vrtiu. Otvorenost za kontinuirano uenje i
spremnost na unapreivanje prakse osnauje se kroz kontinuirano istraivanje kvalitete
odgojno-obrazovnog procesa od strane praktiara, promišljanje vlastite prakse, povezivanje
svih sudionika o-o procesa koji su spremni uiti, istraivati i mijenjati odgojnu praksu i dijeliti
to iskustvo s drugima. Sve navedeno postiemo kontinuiranim cjeloivotnim obrazovanjem.
Odgojno-obrazovni djelatnici duni su se redovno struno usavršavati putem:
prisustvovanjem Odgojiteljskim vijeima (planirano 5 susreta tijekom godine);
prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na internim strunim aktivima (mjeseno);
ukljuivanje u raznovrsne oblike strunog usavršavanja izvan vrtia (prema
Katalogu Agencije za odgoj i obrazovanje, po slubenim pozivima i sl.);
individualno praenje strune literature i/ili ukljuivanje u neke druge oblike
strunog usavršavanja u skladu s humanistiko-razvojnom koncepcijom;
aktivno sudjelovanje na radnim dogovorima;
aktivno sudjelovanje na sastancima planiranja (za period prilagodbe, tromjeseno i
za ljetni period);
praenje strune i znanstvene periodike.
2.2.2. Vrijednosti
kojih polazimo u radu, a kojima emo unaprjeivati intelektualni, društveni, moralni i
duhovni razvoj djece su:
omoguuje razumijevanje i kritiko promišljanje svega što ga okruuje te snalaenje u
novim situacijama;
u vrtiu dijete znanje stjee aktivno, oslanjajui se na svoj uroeni istraivaki i
otkrivaki potencijal;
navedeno mu se omoguuje osiguravanjem slobode u izboru prostora, materijala,
aktivnosti i suigraa kako bi maksimalno afirmirala djetetova istraivaka priroda te
mu se tako omoguilo aktivno i svrsishodno djelovanje.
Identitet
osnaivanje djeteta da bude dosljedno samo sebi, razvija samopoštovanje, stvara
pozitivnu sliku o sebi te izgrauje osjeaj sigurnosti u susretu s novim ljudima i
iskustvima u uem i širem socijalnom okruenju. To podrazumijeva odstupanje od
predrasuda i stereotipa te prihvaanje individualnih osobitosti svakog pojedinog
djeteta;
14
navedeno se svakodnevno omoguava i potie poštivanjem individualnih osobnih i
kulturoloških obiljeja svakog djeteta, uvaavanjem i poticanjem istih, a sve kroz
homogenizaciju odgojne skupine i izgradnju identiteta svake pojedine odgojne
skupine i svakog pojedinca unutar pojedine odgojne skupine.
Humanizam i tolerancija
razvoj senzibiliteta djece za potrebe drugih, prihvaanje drugih i shvaanje vanosti
meusobne povezanosti s njima;
meusobnom pruanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za razumijevanje svojih
prava, obveza i odgovornosti te prava, obveza i odgovornosti drugih;
u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu isto se potie na razini Vrtia i na razini
svake odgojne skupine i to u svim strukturama jer se potie poštivanje i prihvaanje
razliitosti te uvaavanje istih. Humanizam i tolerancija potie se kroz inkluziju djece s
posebnim potrebama, ali i kroz razvoj osjeaja za druge i drugaije kulture, jezike,
vjere i sl.
Odgovornost
prema opem društvenom dobru, prirodi te prema sebi samima i drugima;
odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode
i odgovornosti djeteta te samoprocjenu vlastitog djelovanja, mišljenja i uenja;
djeci stoga treba omoguiti slobodu izbora aktivnosti, sadraja, partnera, prostora i
naina oblikovanja aktivnosti te ih poticati da ue preuzimati odgovornost za svoje
izbore. Samo dajui im slobodu moe ih se poticati na razvoj odgovornosti.
Autonomija
razvija se poticanjem inicijativnosti i samoorganizacije djeteta u oblikovanju vlastitih
aktivnosti;
dijete se potie na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje vlastitih prava te
iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja;
15
autonomiju je mogue razvijati u primjereno i poticajno kreiranom okruenju za
uenje u okviru kojeg postoji mnoštvo izazovnih poticaja, u okruenju u kojem dijete
ima slobodu izbora partnera te dovoljno vremena za svoje aktivnosti. Isto
podrazumijeva da se autonomija na adekvatan nain moe poticati i razvijati samo u
primjerenom i promišljenom okruenju za uenje.
Kreativnost
treba njegovati, poticati i razvijati razliitim oblicima izraavanja i stvaranja;
poticanje razvoja divergentnog mišljenja djeteta i to u svim vrstama aktivnosti,
podrujima uenja i komunikaciji;
rada.
zadovoljavanja djetetovih potreba te poštivanja prava djeteta.
Razliiti segmenti odgojno-obrazovnog procesa su integrirani u cjelinu, a ne vremenski i
sadrajno parcelizirani. Kurikulum vrtia je usmjeren prema razvoju kompetencija djece, a ne
parcijaliziranom usvajanju sadraja. Pri tom se razvoj kompetencija promatra kao razvojne pa
ih se potie kontinuirano, procjenjuju se cjelovito, a ne izdvojeno iz konteksta ostalih. Djeca
razliite kronološke dobi mogu imati razliito razvijene kompetencije te je stoga nuno svako
dijete u kontekstu njegova razvoja promatrati individualno. U skladu s Preporukom Europskog
parlamenta, a koje je prihvatila Republika Hrvatska te koje su prepoznate i u Nacionalnom
kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, pa tako i u kurikulumu Vrtia osam je
temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje:
16
Komunikacija na materinskom jeziku - osnauje se osposobljavanjem djeteta za
pravilno usmeno izraavanje, i biljeenje vlastitih misli, osjeaja, doivljaja i iskustava;
ukljuuje i razvoj svijesti djeteta o utjecaju jezika na druge i o potrebi uporabe jezika
na pozitivan i društveno odgovoran nain. Planiramo i kreiramo poticajno jezino
okruenje te poticanje djece na raznovrsne interakcije s drugom djecom i odraslima;
Komunikacija na stranim jezicima - u tri odgojne skupine provodi se program
integriranog ranog uenja engleskog jezika. Prepoznajemo da je najprimjereniji
situacijski pristup uenju koji djetetu omoguuje upoznavanje, razumijevanje i
smisleno korištenje stranog jezika u nizu razliitih aktivnosti i situacija. Pouavanje
stranog jezika ne provodi se posebnim didaktikim metodama;
Matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju - razvija se
poticanjem djeteta na razvijanje i primjenu matematikog mišljenja u rješavanju
problema u raznim aktivnostima i svakodnevnim situacijama. Djecu se potie da
postavljaju pitanja, istrauju, otkrivaju i zakljuuju o zakonitostima u svijetu prirode.
Voditi rauna o primjerenoj potpori odgajatelja u zoni sljedeeg razvoja;
Digitalna kompetencija – djecu se upoznaje s informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom. Starijim odgojnim skupinama u vrtiu su dostupna raunala te
tehnologija za dokumentiranje aktivnosti (foto i video oprema). Pretpostavka za
daljnji poticaj za razvoj kompetencije je još dostupnost tehnologije i omoguavanje
djeci korištenje iste;
Uiti kako uiti – kod djeteta se kontinuirano potie osposobljavanje za za
osvještavanje procesa vlastitog uenja te ukljuivanjem djece u planiranje i
organiziranje tog procesa. Razvoj navedene kompetencije se potie kroz svakodnevnu
komunikaciju i ukljuivanje djece u odluivanja u skupini (od planiranja, provedbe
aktivnosti te vrednovanja – pravo na sudjelovanje, ovisno o dobnoj primjerenosti).
Djeci je dostupna raznovrsna pedagoška dokumentacija temeljem koje im se
omoguujte da prate vlastiti proces uenja i vraaju se prethodno iskustvo, u emu im
podršku prua odgojitelj;
pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, meuljudsku i meukulturnu suradnju,
uzajamno pomaganje i prihvaanje razliitosti, kroz svakodnevne poticaje,
17
odgoja);
Inicijativnost i poduzetnost - sposobnost djeteta da iznosi vlastite ideje i ostvaruje ih u
razliitim aktivnostima i projektima. Ukljuuje stvaralaštvo, inovativnost itd. te
kompetencije su temelj stjecanja razliitih znanja, vještina i sposobnosti djeteta. Djeci
se omoguuje iznošenje vlastitog mišljenja, ideja, sudjelovanja u planiranju i
provedbi. Prepoznajemo da kultura vrtia treba biti takva da prihvaa i potie
inicijativnost i poduzetnost djeteta u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa, što
mu omoguuje prakticiranje uloge aktivnog sukonstruktora kurikuluma te na tome
kontinuirano radimo;
Kulturna svijest i izraavanje - razvija se poticanjem djece na stvaralako izraavanja
ideja, iskustava i emocija djeteta u nizu umjetnikih podruja, razvojem svijesti o
lokalnoj, nacionalnoj i europskoj baštini, razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti,
svakodnevno i uz obogaivanje ivota djece u vrtiu (navedeno prethodno).
Razvoj kljunih kompetencija jedna je od osnovnih niti vodilja razvoja kurikuluma vrtia pa
time i svakodnevnog odgojno-obrazovnog procesa. Odmicanjem od orijentacije na sadraje te
prihvaanjem integrirane prirode djetetova uenja i cjelovitosti razvoja djeteta u
svakodnevnom odgojno-obrazovnom procesu planiramo prostorno-okruenje, materijale i
aktivnosti izbjegavajui tako umjetnu parcijalizaciju uenja iz pojedinih podruje. Svijest o
tome da se kljune kompetencije mogu razvijati neovisno o sadraju i/ili temi te neovisno o
podruju razvoja te svijest o tome da sadraj i/ili temu treba koristit kako bismo postigli
kontekstualno uenje, uenje u okviru onoga što je djetetu blisku pa je samim time i
intrizina motivacija za uenje vea te iskorištavajui taj interes/temu/ sadraj za cjelovito
poticanje razvoja djeteta te razvoja pojedine / više njih kljunih kompetencije uvelike
doprinosi kvaliteti razvoja i uenja djeteta u kontekstu uenja za ivot.
18
Promišljajui o izgradnji našeg kurikuluma pokušali smo razraditi korake tog procesa te smo
zajedniki promišljajui o procesu izgradnje kurikuluma došli do zakljuka kako se radi ili bi se
trebalo raditi o jednom ciklinom odnosno spiralnom procesu sastavljenom od planiranja,
djelovanja, promatranja i refleksije jer kurikulum djejeg vrtia, pa tako i naš podrazumijeva
ukupnost odgojno-obrazovnih interakcija u sklopu fizikog i socijalnog okruenja vrtia, koje
ukljuuje djecu i odrasle. Odnosno podrazumijeva proces koji je dinamian i koji nikada ne
prestaje. Isti bi zato trebao biti sastavljen od:
PRIKUPLJANJA INFORMACIJA
ustanovi, djeci, odgojiteljima, roditeljima, zajednici i kotekstu. Temeljem tih informacija
mogue je razvijati vlastito znanje i razumijevanje o djeci i onome što im je potrebno, a
posljedino i graditi kurikuluma
Potrebno je analizirati koje su to potrebe interesi, specifinosti djece, odgajatelja, roditelja,
zajednice, ustanove, a sve u svrhu podrške razvoua i uenju djeteta.
POSTAVLJANJA PITANJA
Za razvoj kurikuluma vano je zapitati se kakv vrti se eli izgraditi te to uskladiti sa NKRPOO.
PLANIRANJA AKCIJA
Kljuna stvar je imati na umu da se kroz kurikulum vrtia planiraju kontekstualni uvjeti za
odgojno-obrazovni proces (uenje i istraivanje, stjecanje iskustava), a ne precizan tijek
aktivnosti.
INTEGRIRANOST
odgojno-obrazovni rad s djecom radi se po principu cjelovitosti što znai da planiramo
poticaje za cjelovit razvoj djeteta, ukljuujui sva podruja razvoja;
aktivnosti djece ne strukturiraju se prema izdvojenim metodikim podrujima, niti se
sadrajno i vremenski odjeljuju;
dinaminog pristupa uenju;
neovisnost i samostalnost u aktivnostima;
odgojno-obrazovni proces organiziramo tako da dijete prema svojim potrebama,
mogunostima, interesima i sposobnostima slobodno bira sadraje svojih aktivnosti;
potie se rad s djecom na projektima koji predstavljaju oblik integriranog kurikuluma;
materijalno okruenje podrava razliite strategije i stilove uenja djece kroz sve
senzorne modalitete.
RAZVOJNOST
u planiranju odgojno obrazovnog procesa u našem vrtiu dajemo prednost praenju i
podupiranju trenutnih interesa i mogunosti djece;
odgajatelj organizira okruenje za uenje, prati i procjenjuje postojee interese,
znanje i razumijevanje djece s ciljem podrške njegovom daljnjem razvoju na nain
novih intervencija u okruenju;
stimuliraju se rasprave s djecom i meu djecom;
odgajatelji prate što djeca rade i kako razmišljaju na temelju ega promišljaju
intervencije u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa;
sadraj uenja je manje bitan od kvalitete iskustava djeteta i samog procesa uenja;
odgajatelj stvara uvjete za uenje djece, a ne aktivnosti.
20
HUMANISTINOST
podravamo razvoj autonomije i emancipaciju djece u procesu odgoja i obrazovanja
(samostalnost ve od jaslike dobi, prilikom prehrane, odijevanja i ostalih
svakodnevnih ivotnih situacija);
aktivnosti..);
potiemo kritiko razmišljanje kod djece, samostalno donošenje odluka i uvaavamo
djeju perspektivu, posebno kroz rad na realnoj i pozitivnoj slici o sebi;
cjelokupnom kulturom vrtia podravamo obrazovanje za demokratski nain ivota
(sloboda, odgovornost, tolerancija, poštenje i pravda);
dijete ima pravo da ga se razumije i poštuje (neautoritaran i demokratian ustroj).
KONSTRUKTIVISTIKI I SUKONSTRUKTIVISTIKI PRISTUP
omoguujemo djetetu da ui inei i suraujui s drugom djecom i odraslima u
poticajnom materijalnom i socijalnom okruenju;
ponuda materijala nuno posjeduje odgojno-obrazovni potencijal;
djeci se nude poticaji koji im omoguuju uenje u zoni sljedeeg razvoja;
pri izboru materijala vodimo rauna o tome da zadovoljavaju djece, kako razliite
kronološke dobi, tako i ovisno o njihovim prethodnim iskustvima, predznanju i
interesima;
njegujemo individualni pristup djetetu (djeca ne ue na isti nain, nemaju ista
predznanja i interese).
U odnosu na dijete:
stvaranje uvjeta za i poticanje razvoja kompetencija djeteta
poticanje aktivnog sudjelovanja u svim aspektima odgojnog procesa
21
uvaavanje djetetovih interesa, ideja, inicijativa i spontanih situacijskih poticaja u
graenju programa
podravanje meusobnog druenja djece i druenja djece s odraslima
olakšavanje prilagodbe
razvijanje aktivnog, istraivakog odnosa djeteta spram okoline
uvaavanje individualnih razliitosti i potreba djeteta
promocija i zaštita prava djeteta
poticanje djetetove prirodne radoznalosti i intelektualne znatielje
osmišljavanje i korištenje postojeih programa u cilju obogaivanja poticajne
ponude
razvijati timski pristup planiranju i realizaciji aktivnosti odgojitelja
intenziviranje rada na samovrednovanju odgojnog djelovanja
jaanje odgojiteljskih kompetencija za stvaranje integriranog, razvojno
primjerenog konteksta
poticanje aktivnog sudjelovanja roditelja u unapreivanju kontekstualnih uvjeta i
obogaenju rada s djecom (roditelj – aktivni sudionik u radu odgojne skupine)
kontinuirano nuditi roditeljima raznolike oblike suradnje
22
2.4. Programi
Vrtikim kurikulumom utvren je okvirni plan i program rada za programe koje vrti provodi.
Sadraj programa predškole za djecu ukljuenu u redoviti program u našem vrtiu provodit
e se kroskurikularno u sklopu redovitog programa. Programom se predvia provedba
aktivnosti i izvan ustanove (posjeti, izleti, kulturne priredbe, zdravstveni i sportski
programi…) (prema Pravilniku o sadraju i trajanju predškole NN, kolovoz 2014.). U sklopu
redovitog programa (ukljuujui Program predškole) provodit e se razliiti programi
obogaivanja redovitog odgojno-obrazovnog programa u suradnji sa širom zajednicom kako
je i ranije navedeno.
Vrsta programa Organizator i izvoa Broj skupina
Broj djece Vreme nik
Poseban program ranog uenja
56 (objekt Kajzerica)
1.rujna 2015.
Program „Djeca u prirodi“ - odgoj i obrazovanje za okoliš i odrivi razvoj
DV I.B.Maurani u suradnji s Gradom Zagrebom Zagrebaki holding; izvoai odgojitelji DV Trnsko
7 118 25.01.2 016. – 29.01.2 016.
23.05.2 016. – 27.05.2 016.
predškolske dobi
1 10 studeni 2015.
sigurnosti
32 770 1. rujna 2015.
23
Prema Nacionalnom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja imbenici
vrednovanja kurikuluma su:
Odgajatelji i struni djelatnici u vrtiu
Djeca
Roditelji
Refleksivni prijatelji iz drugih vrtia i akademske zajednice, imbenici mree profesionalne zajednice uenja
Nadlene institucije (Odjeli za obrazovanje lokalne zajednice, MZOS, AZOO, NCVVO i dr.)
Djeji vrti Trnsko prepoznaje prepoznavanje, reflektiranje i promišljanje odgojne
prakse kao jedan od temeljnih imbenika usmjerenosti na osiguravanje visoke razine
kvalitete rada.
obrazovanja obuhvaa prema Nacionalnom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja:
standarda, ukupna kvaliteta odgojno-obrazovnoga procesa itd.)
pojedine segmente - praenje napredovanja djece, poštovanje prava djece, roditelja i
ostalih imbenika, inkluzija djece s posebnim potrebama, usavršavanje strunjaka u
ustanovi itd.
Vanjsko vrednovanje
Djeji vrti Trnsko je suradnik Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u
projektu Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja. Djeji vrti realizira
izraeni razvojni plan.
unutrašnji proces usmjeren na osvjetljavanje trenutanog stanja u ustanovi, na
ustanovljavanje pozitivnih postignua, detektiranje problema i predlaganje strategija njihova
rješavanja, kao i unapreenja postojeeg stanja.
Odgojitelji vrše svoju valorizaciju i samovrednovanje provedenih aktivnosti:
na temelju samostalne analize prikupljenih etnografskih zapisa i prevoenja istih u pedagošku dokumentaciju;
kroz timska planiranja;
kroz aktivno sudjelovanje na refleksijama (dvotjedno po odgojnoj skupini).
Ravnateljica i struni tim odgojno-obrazovni rad pratit e se putem:
praenjem rada u odgojnim skupinama;
promatranjem lanica strunog tima i ravnateljice u odgojnim skupinama;
uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine;
analizom snimljenih i dokumentiranih aktivnosti;
timskim osvrtima i refleksijama na sastancima planiranja i dogovorima
Roditelji i djeca vrednovat e cjelokupan rad odgojno-obrazovne ustanove i to kako
organizacijski segment tako i zadovoljstvo struno-pedagoškim radom kroz:
upitnike za djecu na kraju pedagoške godine
upitnike za roditelje na kraju razliitih oblika suradnje s roditeljima
upitnike za roditelje na kraju pedagoške godine
25
Kao referentne toke vrednovanja i samovrednovanja koristit e se vodi i polazišta iz
Prirunika za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja NCVVO.
2.6.2. Dokumentiranje u planiranju, oblikovanju i vrednovanju kurikuluma vrtia
Sustavno dokumentiranje odgojno- obrazovnog procesa podrazumijeva prikupljanje razliitih
etnografskih zapisa (pisane anegdotske bilješke, dnevnici, transkripti razgovora razliitih
subjekata i druge narativne forme, djeji likovni radove, grafiki prikazi i makete te audio i
video zapisi, fotografije, slajdovi i dr.). No, vano je naglasiti kako ne ini bilo koji etnografski
zapis, sam po sebi, dokumentaciju. Dokumentacija je snimka procesa koja sadri dovoljno
detalja koji pomau drugima da razumiju snimljeno, te u tom smislu svrha dokumentacije nije
prikaz nego objašnjenj. Naime, prikaz (etnografski zapis) samo pokazuje produkt, a
dokumentacija pojašnjava, pokazuje proces. Razlika izmeu prikaza i dokumentacije je
upravo u interpretaciji, odnosno objašnjenju onoga što je na prikazu. Prikaz bilo koje vrste
treba komentar da bi uope bio okarakteriziran kao dokumentacija. Bez toga, bez obzira o
kojoj se vrsti etnografskog zapisa radi, to je samo zapis koji u kontekstu procesa uenja i
pouavanja nema veliku vrijednost. Dakle svrha prikupljanja i korištenja dokumentacije je
promatranje i dubinsko promišljanje razliitih segmenata kulture ustanove, ukljuenih
subjekata i prije svega akcija djeteta, a sve s ciljem unaprjeivanja odgojno-obrazovnog
procesa. Dokumentacija je temeljno polazište za razvoj dijaloga meu ukljuenim subjektima
jer omoguava podlogu za razmjenu mišljenja i razvoj zajednikog znanja i razumijevanja.
Dokumentiranje je i samo po sebi istraivaki proces, a namijenjeno je dokumentiranju
aktivnosti djece i dokumentiranju aktivnosti odraslih, a sve s ciljem dubljeg razumijevanja
njihovih aktivnosti. Sustav i kulturu ustanove ine primarno ukljueni subjekti i njihovi
meusobni odnosi te samo razumijevajui njihove akcije i meusobne interakcije mogue je
mijenjati i unaprjeivati cjelokupnu kulturu ustanove pa tako i odgojno-obrazovni proces.
Upravo je dokumentacija temeljno uporište planiranja, oblikovanja i vrednovanja kurikuluma
ustanove.
26
Namjene dokumentacije
U djejem vrtiu „Trnsko“ dokumentaciju se prikuplja i koristi ve dugi niz godina te na
prikupljanju i korištenju iste elimo i dalje raditi kako bi se za mijenjanje i unaprjeivanje
cjelokupnog konteksta vrtia mogao iskoristiti njezin puni potencijal. Dakle, proces
prikupljanja dokumentacije i korištenje iste moglo bi se saeti na sljedei nain.
Dokumentiranje postaje osnovnom alatkom razvoja kurikuluma ukoliko se na kurikulum
gleda kao na sveukupnost interakcija svih ukljuenih subjekata u okviru specifinog
okruenja/ kulture same ustanove i kulture i socijalnog konteksta u okviru kojeg dana
ustanova egzistira.
Namjena dokumentacije je sveobuhvatna za sve ukljuene subjekte djecu, roditelje i
odgojitelje, a sagledavajui kompleksnu ulogu dokumentacije lako je uvidjeti u planiranju,
oblikovanju i vrednovanju kurikuluma vrtia, a samim time i cjelokupnog okruenja te svih
aktivnosti koje se u vrtiu provode.
Djeca
Dokumentacija djetetu slui kao svojevrstan podsjetnik na vlastite poetne ideje. Kroz to
dijete ima uvid u vlastito uenje, jer mu dokumentacija omoguava komparaciju ranijih i
sadašnjih ideja, te vraanje na pojedine vane momente procesa.
Dokumentacija pomae djeci da lakše iskomuniciraju vlastitu poruku svojoj okolini.
ŠTO KAKO ZAŠTO
INDIVIDUALNI PORTFOLIO
Pomou dokumentacije odgojitelji prate i analiziraju djeje aktivnosti i djeje interese, te na
temelju toga djeci daju resurse koji su im potrebni za daljnji rad. Pomou dokumentacije se
podupire uenje i istraivanje djeteta.
Dokumentacija odgojiteljima omoguava refleksiju, što je temelj njihova razvoja kao
refleksivnog praktiara. Omoguava im analizu vlastitih intervencija u odgojnom procesu te
osvještavanje i otklanjanje eventualnih manjkavosti.
Sustrunjaci
Dokumentacija odgojiteljima nudi mogunost komunikacije i razmjene informacija i ideje, a
onda i platformu za razvoj zajednikog znanja i razumijevanja o djetetovim aktivnostima i
nainima uenja i istraivanja. Samim time ona postaje platforma za razvoj cjelokupne
ustanove jer se ista razvija i unaprjeuje primarno kroz izgradnju zajednikog znanja i
razumijevanja.
PROFESIONALNI RAZVOJ
KOMUNIKACIJA
RAZVOJ VRTIA
KONTINUIRANO AUTENTINO KONTEKSTUALNO PROCESNO
UVID U ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES
UPOZNAVANJE VLASTITOG DJETETA
RAZVOJ PARTNERSTVA S RODITELJIMA
Dokumentacija omoguava roditeljima uvid u ono što njihova djeca rade, omoguava im, ne
samo da vide produkt, nego da vide i proces rada.
Ona omoguava roditeljima uvid u proces uenja djeca ime se zapravo oblikuju i oekivanja
roditelja od vlastitog djeteta i odgojno-obrazovne ustanove.
Dokumentacija je snaga koja ini ispreplitanje akcije djece i odraslih vidljivima i
koja unaprjeuje kvalitetu komunikacije i interakcije (Rinaldi, 2006). Stoga je dokumentacija
neprocjenjivo vrijedan alat pri gradnji kurikuluma. Upravo se kroz dokumentaciju/ pomou
dokumentacije kurikulum „materijalizira“ – postaje vidljiv; vidljiva postaje njegova
povezanost sa slubenim kurikulumom, vidljivi postaju stvarni odnosi i vrijednosti, vidljive
postaju interakcije i intervncije, vidljivi postaju djeca i njihovi procesi uenja te je iz tog
razloga dokumentiranje za gradnju kurikuluma ne samo vano ve je nunost. Dokumetacija
je osnovna alatka izgradnje kurikuluma.