kvaliteta agregata za proizvodnju betona i asfalta

D. Vrkljan, M. Klanfar Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010.

1

UVJETI KVALITETE AGREGATA ZA PROIZVODNJU BETONA I ASFALTA A. HRVATSKI TEHNIČKI PROPISI ZA AGREGATE 5

1. Tehnički propisi za agregat u

betonskim konstrukcijama (NN 139/09) 5

1.1. Područje primjene 5

1.2. Tehnička svojstva 5

1.3. Potvrđivanje sukladnosti i kontrola agregata za beton 8 2. Tehnički propisi za agregat u kolničkim konstrukcijama 9


2.2. Tehnička svojstva 9

2.2.1 Tehnička svojstva agregata za bitumenske mješavine 10

2.2.2 Tehnička svojstva punila za bitumenske mješavine 14

2.2.3. Tehnička svojstva agregata za nevezane i hidraulički vezane mješavine 15

2.3. Razvoj novih vrsta asfalta 16

2.3.1. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za ugradnju u asfalte 17

2.3.2. Sustav označavanja vrsta asfalta 19

2.3.3. Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje 19

B. EUROPSKI STANDARDI EN (HRVATSKI HRN) ZA AGREGATE 21

1. Europska norma EN 12620 Agregati za beton 21

1.1. Definicija pojmova 21



2

1.2. Područje primjene (scope) 22

1.3. Upućivanje na druge norme 22 1.4. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za

ugradnju u beton 24

1.4.1 Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u beton 25

1.4.1.1. Granulometrijski sastav agregata 25

1.4.1.2. Oblik zrna krupnog agregata 25 1.4.1.3. Udio sitnih čestica 25

1.4.2 Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava

agregata za ugradnju u beton 26

1.4.2.1. Otpornost na drobljenje 26 1.4.2.2. Otpornost krupnog agregata na habanje 26 1.4.2.3. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje 26 1.4.2.4. Volumna postojanost – skupljanje uslijed

sušenja 27 1.4.3 Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstava

agregata za ugradnju u beton 28

1.4.3.1. Sastojci koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona 28

1.4.3.2. Utjecaj kemijskih sastojaka agregata na trajnost betona 28

1.4.3.3. Sastojci koji utječu na površinsku obradu betona 29

1.4.3.4. Sastojci koji utječu na vezanje i

očvršćivanje betona 29

1.5. Vrednovanje sukladnosti proizvoda 30

1.5.1. Postupak potvrđivanja sukladnosti agregata i punila za ugradnju u beton 30

1.5.2. EC izjava o sukladnosti 31



3

1.6. Kontrola tvorničke proizvodnje 32

2. EN 13242 Agregati za nevezane i hidrauličkim vezivom vezane materijale za primjenu u građevinarstvu i

kolničkim konstrukcijama 34


2.2. Upućivanje na druge norme 34

2.3. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u građevinarstvu i kolničke konstrukcije 35

2.3.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u građevinarstvu i kolničke konstrukcije 35

2.3.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava

agregata za ugradnju u građevinarstvu i kolničke konstrukcije 36

3. EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i površinsku obradu

cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina 37


3.2. Upućivanje na druge norme 37

3.3. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 38

3.3.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 38

3.3.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 39

3.3.3. Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva

agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 39



4

3.4. Određivanje (ispitivanje) svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 39

3.4.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva

punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 39

3.4.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 40

3.4.3. Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta 40

3.4.4. Zahtjevi za ujednačenost u proizvodnji filera 40

Literatura 41



5

A. HRVATSKI TEHNIČKI PROPISI ZA AGREGATE

1. Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09)

Temeljem članka 19. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijela je Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09). Ovim Tehničkim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju.

1.1. Područje primjene

Beton je građevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode.

Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis su: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega, voda, beton, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski element, proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije i drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi.

Agregati u smislu propisa su agregati i punila s gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3 (agregat za beton) i lagani agregat i lagana punila s gustoćom zrna ne većom od 2000 kg/m3 ili nasipnom gustoćom ne većom od 1200 kg/m3 (lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mješavina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata.

Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima ovoga Propisa.

1.2. Tehnička svojstva

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti agregata određuje se odnosno provodi, ovisno o vrsti agregata, prema normama navedenim u Prilogu D, normama na koje one upućuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa.

Tehnička svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normama navedenim u točki D.6 Priloga i normama na koje te norme upućuju.



6

U tablici 1. sumarno su prikazana tehnička svojstva koja se ispituju na agregatima, razred koji mora zadovoljiti agregat za ugradnju u beton sukladno normi HRN EN 12620, norma prema kojoj se ispituje pojedino tehničko svojstvo agregata i najmanja učestalost pojedinog ispitivanja.

Tablica 1. Tehnička svojstva koja agregat mora ispunjavati za ugradnju u beton

Svojstvo razred Metoda ispitivanja

Najmanja učestalost ispitivanja

1 Granulometrijski sastav EN 933-1

EN 933-10 Jednom tjedno

1.1 sitni agregat – D≤4 i d=0

GF85 i CP ili MP odnosno CF ili MF

1.2. krupni agregat D/d≤2 ili D11,2 D/d>2 i D>11,2

GC85/20

GC90/15

1.3. nefrakcionirani agregat, – D≤45 i d=0 GA90

1.4. punila

2.1 Sadržaj sitnih čestica EN 933-1 Jednom tjedno

2.1 sitni agregat – D≤4 I d=0

f3 za prirodni

f10 za drobljeni i miješani

2.2. krupni agregat D/d≤2 ili D11,2 D/d>2 i D>11,2

f1,5

2.3. nefrakcionirani agregat, – D≤45 i d=0 f3

3. Oblik zrna krupnog agregata

SI40 za betone do razreda TČ C12/15

SI20 ostali betoni

EN 933-3 EN 933-4

Jednom mjesečno

4. Otpornost na drobljenje krupnog agregata

LA35 betone opće namjene LA30 betone razreda izloženosti

XF1 do XF4 HRN EN 1097-2

5. Sadržaj sulfata topivog u kiselini

AS0,2 svi agregati osim AS1,0 zrakom hlađena zgura HRN EN 1744-1

6.2 Sadržaj ukupnog sumpora

0,2 % svi agregati osim 1% za zrakom hlađenu zguru HRN EN 1744-1

7. Sadržaj klorida kao ioni (Cl-)

0,15% za neramirani beton,

– 0,06% za armirani beton i

– 0,03% za prednapeti beton.

HRN EN 1744-1

8. Gustoća zrna i upijanje vode

prema zahtjevu projektanta ili naručitelja EN 1097-6 Jednom

godišnje

9. Nasipna gustoća prema zahtjevu projektanta ili naručitelja HRN EN 1097-3

10. Sastojci uticajni na brzinu vezanja i očvršćivanja

ne smije sadržavati organske tvari, šećer, lake čestice itd HRN EN 1744-1



7

11. Mineraloško -petrografski opis

prema zahtjevu projektanta ili naručitelja EN 932-3 jednom u 3

godine

12. Otpornost na smrzavanje krupnog agregata

FNR ili MSNR suho okruženje

F2 ili MS25 razred izloženosti XF1 i XF3

F1 ili MS18 za razred izloženosti XF2 i XF4

HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-

2

13. otpornost na abraziju (AAV) razred niži od AAV20 HRN EN 1097-8

14.3 Alkalno-silikatna reaktivnost

ako se zahtijeva i u slučaju sumnje

15. Sadržaj školjaka (SC) u krupnom agregatu HRN EN

933-7

16. skupljanje agregata uslijed sušenja

betoni posebnih zahtjeva i uvjeta <0,075%

HRN EN 1367-4

17. Agregat iz zrakom hlađene zgure

ne smije sadržavati raspadnutog dikalcijevog silikata i željeza

HRN EN 1744-1 1 ako je sadržaj sitnih čestica veći od 3%, njihova kvaliteta procjenjuje se određivanjem ekvivalenta pijeska (SE) prema HRN EN 933-8 ili ispitivanjem metilenskim modrilom (MB) prema HRN EN 933-9. 2 Iznimno, ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme željeznog sulfida FeS, tada ukupni sadržaj sumpora ne smije biti veći od 0,1%. 3 Kada agregat izložen vlazi sadrži alkalno-reaktivne sastojke (mogućnost reakcije s alkalijima Na2O i K2O iz cementa ili drugog izvora), treba provesti daljnja ispitivanja i poduzeti mjere sprječavanja alkalno-silikatne reakcije prema Izvještaju CEN CR 1901.

Slika 1. Praćenje deformacija na mort-prizmicama u cilju utvrđivanja alkalno-silikatne reaktivnosti (CEMTRA, 2002.)



8

Kada se utvrdi da sadržaj alkalija (primjerice u cementu) prelazi masenih 0,6% mora se ispitati alkalno-silikatna reaktivnost cementa u kombinaciji sa agregatom. Izrađuju se mort-prizmice od konkretnih materijala, cementa i agregata, na kojima se unutar 6 mjeseci prati deformacija – skupljanje (slika 1). Skupljanje duljine prizmica mora nakon 6 mjeseci biti u okviru dopuštenih 0,1%. Osim mjerenja skupljanja na prizmicama se opaža iskrivljenost, pojava pukotina, boja površine i eventualno nakupljanje površinskih naslaga i izlučina.

1.3. Potvrđivanje sukladnosti i kontrola agregata za beton

Potvrđivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa.

Ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744.

Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1. Kontrola agregata provodi se odgovarajućom primjenom normi.



9

2. TEHNIČKI PROPIS ZA AGREGAT

U KOLNIČKIM KONSTRUKCIJAMA

2.1. Područje primjene Propis propisuju tehnička svojstva, način potvrđivanja sukladnosti i označavanje agregata koji se ugrađuje u kolničke konstrukcije javnih cesta, aerodromskih operativnih površina i drugih javnih prometnih površina, a to je:

a) agregat za bitumenske mješavine i tankoslojne asfaltne prevlake (mikroasfalt i površinska obrada), u daljnjem tekstu «agregat za bitumenske mješavine»

b) punilo za bitumenske mješavine, c) agregat za nevezane i hidraulički vezane mješavine, d) agregat za betonske mješavine.

Odredbe ovog Propisa odnose se na prirodni, industrijski i reciklirani (oporabljeni) agregat, sukladno normama HRN EN 13043, HRN EN 13242 i HRN EN 12620.

Slika 2. Presjek kolničke konstrukcije

2.2. Tehnička svojstva

Tehnička svojstva agregata i punila za primjenu u pojedinim slojevima kolničkih konstrukcija specificirana su razredima sukladno normama HRN EN 13043, HRN EN 13242 i HRN EN 12620, uvažavajući pritom naše nacionalne posebnosti i dosadašnja pozitivna iskustva u cestogradnji u Republici Hrvatskoj.



10

Kada je za određeno tehničko svojstvo, obzirom na pojedini sloj kolničke konstrukcije, propisano više razreda, tada se izbor optimalnog razreda, kao i izbor vrste agregata ( prema normi HRN EN 932-3), može temeljiti na zahtjevima drugih relevantnih tehničkih propisa, posebnih tehničkih uvjeta ili projekta. 2.2.1. Tehnička svojstva agregata za bitumenske mješavine

Tehnička svojstva agregata za bitumenske mješavine moraju, ovisno o podrijetlu agregata i asfaltnim slojevima kolničke konstrukcije, ispunjavati opće i posebne zahtjeve, te se moraju specificirati prema normi HRN EN 13043, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovog Propisa. 1. Za određivanje nazivnih frakcija primjenjuju se sljedeće veličine otvora sita izražene

u milimetrima, odabrane iz «osnovnog niza sita i niza 1» prema točki 4.1.2 norme HRN EN 13043:

-0; 1; 2; 4; 8; 11, 16; 22, 32. Za proizvodnju bitumenskih mješavina upotrebljavaju se sljedeće vrste agregata nazivnih frakcija:

a) krupni agregat - (d) veći ili jednak 2 mm i (D) manji ili jednak 32 mm -nazivna frakcija : 2/4, 4/8, 8/11, 8/16, 11/16, 16/22, 16/32, 22/32 (dopušteno je spajanje dviju ili više, po veličini zrna, susjednih frakcija)

b) sitni agregat - (D) manji ili jednak 2 mm

-nazivna frakcija: 0/2 c) miješani agregat - (d) jednak nuli i (D) manji ili jednak 32 mm

-nazivna frakcija: 0/4, 0/8, 0/16, 0/32

Uporaba određenih nazivnih frakcija agregata po veličini i podrijetlu ovisi o vrsti bitumenskih mješavina i asfaltnom sloju u koji će biti ugrađena, te o prometnom opterećenju kolničke konstrukcije.

2. Granulometrijski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora

odgovarati sljedećim razredima:

Veličina agregata

Asfaltni sloj kolničke konstrukcije

Nosivi Vezni Habajući Mikroasfalt Površinska obrada

Razred granulometrijskog sastava (HRN EN 13043, točka 4.1.3)

Krupni GC90/15 GC90/15 GC90/15 GC90/15 GC90/10

Sitni - - GF85 GF85 -

Miješani GA85 GA90(a) GA90(a) GA90(a) - (a) upotrebljava se samo frakcija 0/4



11

3. Udio sitnih čestica u agregatu ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i ne smije biti veći od udjela sitnih čestica propisanih sljedećim razredima:

Veličina agregata



Razred udjela sitnih čestica (HRN EN 13043, točka 4.1.4)

Krupni f2 f2(a), f1 f2

(a), f1 f2(a), f1 f0,5

Sitni - - f10 f16 -

Miješani f10 f10(b) f10

(b) f16(b) -

(a) frakcija 2/4 (b) upotrebljava se samo frakcija 0/4

4. Kvaliteta sitnih čestica ispituje se u slučaju kada je njihov udio veći od 3 %(m/m).

Kada je udio sitnih čestica između 3 i 10 %(m/m), kvaliteta sitnih čestica ispituje se prema normi HRN EN 933-9 i iskazuje vrijednošću metilenskog modrila označenom razredom MBF sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.1.5, tablica 6. U slučaju kada je udio sitnih čestica sitnog i miješanog agregata veći od 10 % (m/m), tada se njihova kvaliteta potvrđuje ispitivanjem tehničkih svojstava za punilo prema točkama 2.2.3.,2.2.5., 2.2.6., 2.2.7. i 2.2.8. ovog Propisa.

5. Oblik zrna agregata izražen indeksom plosnatosti ispituje se prema normi HRN EN

933-3 i iskazuje odgovarajućim razredom FI, sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.1.6., tablica 7. Oblik zrna agregata izražen indeksom oblika ispituje se prema normi HRN EN 933-4 i ne smije biti veći od propisanih razreda:

Veličina agregata


Nosivi Vezni Habajući Mikioasfalt Površinska obrada

Razred indeksa oblika zrna (HRN EN13043, točka 4.1.6)

Krupni SI20 SI20 SI20(a) , SI20 SI20 SI15

Miješani SI20 - - - - (a) porozni asfalt (PA) i SMA

6. Udio drobljenih zrna i udio lomljene površine zrna ispituje se prema normi HRN EN

933-5, i ne smije biti manji od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred udjela lomljene površine zrna (HRK EN13043, točka 4.1.7)

Krupni C100/0, C90/1, C50/30, CNR C100/0, C90/1, C100/0, C90/1, C100/0 C100/0

Miješani C100/0, C90/1, C50/30, CNR C100/0

(a) C100/0(a) C100/0

(a) -

(a) upotrebljava se samo frakcija 0/4



12

Ako je agregat proizveden drobljenjem kamena, podrazumijeva se da pripada razredu C100/0 i bez provedenog ispitivanja.

7. Oblik zrna sitnog agregata 0/2 i miješanog agregata 0/4 ispituje se prema normi HRN

EN 933-6, točka 8, a vrijednost se iskazuje razredom indeksa protoka sitnog agregata, ECS, sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.1.8.tablica 10.

8. Otpornost agregata na predrobljavanje ispituje se prema normi HRN EN 1097-2,

točka 5, a dobiveni razred LA ne smije biti veći od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred otpornosti na predrobljavanje - indeks «Los Angeles« (HRN EN 13043, točka 4.2.2)

Krupni LA25,LA30 LA25 LA15,LA20,LA25 LA15,LA20 LA15

Miješani LA30 - - - -

9. Otpornost agregata na polirnost ispituje se prema normi HRN EN 1097-8, i razred

PSV ne smije biti manji od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred otpornosti na polirnost (HRN EN 13043, točka 4.2.3)

Krupni PSVNR PSVNR PSV53(a),

PSV50, PSV44PSV53

(a), PSV50 PSV53(a)

Miješani PSVNR - - - - (a) međurazred

10. Otpornost agregata na površinsku abraziju nije relevantno tehničko svojstvo, te se

stoga označava razredom AAVNR sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.2.4. 11. Otpornost agregata na abraziju gumama s čavlima nije relevantno tehničko

svojstvo, te se stoga označava razredom ANNR, sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.2.6.

12. Otpornost agregata na trošenje ispituje se prema normi HRN EN 1097-1 i iskazuje odgovarajućim razredom MDE sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.2.5.tablica 15.

13. Gustoća agregata (ρrd), sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 4.2.7.1, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-6, točka 8 ili 9, ovisno o veličini agregata.



13

14 Upijanje vode agregata sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 4.2.7.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-6, točka 8 ili 9, ovisno o veličini agregata. U svrhu ocjene postojanosti agregata na smrzavanje-odmrzavanje, upijanje vode agregata ispituje se na relevantnoj frakciji prema normi HRN EN 1097-6, točka 8, i ne smije biti veće od propisanog razreda:

Veličina agregata



Razred upijanja vode(a) (HRN EN 13043, točka 4.2.9.1) Krupni W242 W241 W241 W241 W241

Miješani W242 - - - - (a) metoda nije pogodna za ispitivanje upijanja vode zgure iz visokih peći

15. U slučaju kad je upijanje vode agregata veće od odgovarajućeg razreda prema

točki 14, otpornost na smrzavanje-odmrzavanje ispituje se prema normi HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-2. Otpornost na smrzavanje –odmrzavanje iskazuje se razredima F ili MS i ne

smije biti veći od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred otpornosti na smrzavante-odmrzavanje (HRN EN 13043, točka 4.2.9.2) Krupni F2 ili MS25 F2 ili MS25 F1 ili MS18 F1 ili MS18 F1 ili MS18

Miješani F2 ili MS25 - - - -

16. Otpornost na toplinski šok, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 4.2.10, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1367-5.

17. Prionljivost bitumenskog veziva na agregat, sukladno zahtjevu norme HRN EN

13043, točka 4.2.11, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 12697-11. 18. Onečišćenje agregata lakim česticama organskog porijekla ispituje se prema normi

HRN EN 1744-1, točka 14.2 i ne smije biti veće od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred onečišćenja lakim česticama (HRN EN 13043, točka 4.3.3)

Krupni mLPC0,5 mLPC0,5 mLPC0,1 mLPC0,1 mLPC0,1

Miješani mLPC0,5 mLPC0,5(a) mLPC0,1(a) mLPC0,1(a) - (a) upotrebljava se samo frakcija 0/4



14

19. Kemijski sastav agregata (petrografska odredba), sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 4.3.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 932-3.

20. «Sonnenbrand» bazalta ispituje se prema normi HRN EN 1367-3 i normi 1097-2, a iskazuje razredom SBLA, sukladno normi HRN EN 13043, točka 4.2.12., tablica 21. 21. Stabilnost zrakom hlađene zgure iz visokih peći, sukladno zahtjevu norme HRN EN

13043, točka 4.3.4.1, ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, točka 19.1, a zgura ne smije sadržavati raspadnuti dikalcijev silikat.

22. Stabilnost zrakom hlađene zgure iz visokih peći, sukladno zahtjevu norme HRN EN

13043, točka 4.3.4.2, ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, točka 19.2, a zgura ne smije sadržavati raspadnuto željezo.

23. Stabilnost volumena čelične zgure ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, točka 19.3, a promjena volumena izražena vrijednošću V ne smije biti veća od propisanog razreda V3,5 . Duljina trajanja ispitivanja promjene volumena ovisi o udjelu slobodnog MgO, koji se određuje prema normi HRN EN 196-2.

2.2.2. Tehnička svojstva punila za bitumenske mješavine

1. Granulometrijski sastav punila koje se dodaje u bitumenske mješavine, ispituje se prema normi HRN EN 933-10 i mora zadovoljavati uvjet prema normi HRN EN 13043, točka 5.2.1.

2. Površina zrnja punila, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.5.6, ispituje

se i iskazuje prema normi HRN EN 196-6. Raspon deklariranih vrijednosti od strane proizvođača ne smije biti veći od 140 m

2/kg.

3. Štetni sastojci sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.2.2 određuju se prema normi HRN EN 933-9 i moraju odgovarati razredu metilenskog plavila, MBF10, sukladno normi HRN EN 13043, tablica 6.

4. Udio vode u dodanom punilu ispituje se prema normi HRN EN 1097-5 i ne smije biti veći od 1 %(m/m) sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.3.1.

5. Gustoća punila sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.3.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-7.

6. Šupljine suhozbijenog punila po Rigdenu ispituju se prema normi HRN EN 1097-4 i ne smiju biti veće od propisanih razreda:

Veličina agregata



Razred šupljina suhozbijenog punila (HRN EN 13043. točka 5.3.3.1)

Punilo V28/45 V28/45 V28/38 - -



15

7. Promjena točke razmekšanja (ΔPK) za vlastita punila ispituje se prema normi HRN EN 13179-1 i mora odgovarati razredu, ΔR&B8/16, sukladno normi HRN EN 13043, točka 5.3.3.2.

8. Topljivost punila ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, točka 16 i mora zadovoljavati razred WS10, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.4.1.

9. Osjetljivost na vodu, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.4.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1744-4.

10. Ujednačenost u proizvodnji punila određuje se ispitivanjem «Bitumenskog broja» prema normi HRN EN 13179-2, a dobivena vrijednost se iskazuje razredom BN, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, točka 5.5.2.

11. Udio kalcij karbonata u vapnenačkom punilu iz agregata (vlastito punilo) ispituje se prema HRN EN 196-21 i iskazuje razredima sukladno normi HRN EN 13043, točka 5.4.3., tablica 28.

2.2.3. Tehnička svojstva agregata za nevezane i hidraulički vezane mješavine

Tehnička svojstva agregata namijenjenog za proizvodnju nevezanih i hidraulički vezanih mješavina za kolničke konstrukcije moraju, ovisno o podrijetlu agregata i ovisno o slojevima kolničke konstrukcije, ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu, te moraju biti specificirana prema normi HRN EN 13242, normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovog Propisa. 1. Za određivanje nazivnih frakcija primjenjuju se sljedeće veličine otvora sita izražene

u milimetrima, odabrane iz «osnovnog niza sita i niza 1» prema točki 4.2 norme HRN EN 13242:

-0; 1; 2; 4; 8; 11, 16; 22, 32, 45, 56

Za proizvodnju nevezanih i hidraulički vezanih mješavina, upotrebljavaju se sljedeće veličine agregata nazivnih frakcija:

a) krupni agregat – (d) veći ili jednak 4 mm i (D) manji ili jednak 56 mm - nazivne frakcije 4/8, 8/16, 16/32, 32/45, 45/56 (dopušteno je spajanje, po veličini zrna, susjednih frakcija)

b) sitni agregat – (D) manji ili jednak 4 mm -nazivna frakcija 0/4

c) miješani agregat - (d) jednak nuli i (D) manji ili jednak 56 mm

- nazivne frakcije 0/8, 0/16, 0/32, 0/45, 0/56

Za izradu nosivih slojeva kolničke konstrukcije od nevezanih mješavina upotrebljava se nedrobljeni, drobljeni ili mješavina nedrobljenog i drobljenog agregata do nominalno najveće veličine zrna od 56 mm.



16

Za izradu nosivih slojeva kolničke konstrukcije od hidraulički vezanih mješavina upotrebljava se nedrobljeni, drobljeni ili mješavina nedrobljenog i drobljenog agregata do nominalno najveće veličine zrna od 32 mm.

2. Granulometrijski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora

odgovarati sljedećim razredima:

Veličina agregata

Sloj kolničke konstrukcije

Nosivi sloj od nevezanih mješavina Nosivi sloj od hidraulički vezanih mješavina

Razred granulometrijskog sastava (HRN EN13242, točka 4.3 1)

Krupni GC85-15 GC85-15

Sitni GF85 GF85

Miješani GA85 GA85

2.3. Razvoj novih vrsta asfalta

Tehnički uvjeti za asfalterske radove održavanja kolničkih konstrukcija na autocestama, (HAC, Zagreb 2004.) su skup pravila koji propisuju kvalitetu (sastav i svojstva) asfalta za odgovarajuće prilike (prometno opterećenje, brzina prometa, klima i pozicija asfaltnog sloja u kolničkoj konstrukciji) u kojima se asfalt koristi.

Pojava nekih tipova asfalta (SMA 11 i AB 11 E) u tehničkim uvjetima (OTU 2001) i forsiranje njihove primjene uzrokovalo je neslaganje između potreba tržišta i proizvodnje standardnih eruptivnih agregata. Proizvođači eruptivnog agregata u svom asortimanu imaju prosječno 20 % frakcije 8/11 mm. Za proizvodnju asfalta tipa SMA 11 i AB 11 E frakcija 8/11 mm učestvuje preko 50 %. To na tržištu uzrokuje nestašicu frakcije 8/11 mm i povečanje zaliha ostalih frakcija. Stoga je potrebno nadopuniti tehničke uvjete asfaltima koji dominantno troše suficitarne frakcije 0/2 mm, 2/4 mm, 0/4 mm i 4/8 mm. U tom smislu vođen je istraživački projekt (Ramtech d.o.o. 2006) sa ciljevima: 1. Izrada tehničkih uvjeta za frakcije i asfalte

a. izrada tehničkih uvjeta za frakcije eruptivnog porijekla uključujući frakciju 0/4 mm, b. izrada tehničkih uvjeta za asfalte za izradu habajućeg sloja županijskih i državnih cesta

2. Primjene izrađenih tehničkih uvjeta i ispitivanje proizvedenih i ugrađenih

asfalata a. projektiranje, proizvodnja i ugradnja asfalta prema izrađenim tehničkim uvjetima, b. ispitivanje svojstava proizvedenih asfaltnih mješavina i ugrađenih asfaltnih slojeva s ciljem dokazivanja primjenjivosti tih tipova asfalata na županijskim i državnim cestama:



17

- ispitivanje otpornosti prema kolotraženju na laboratorijskim i uzorcima izvađenim iz ugrađenog asfaltnog sloja, - ispitivanje otpornosti prema klizanju na laboratorijskim uzorcima te na površini ugrađenog asfaltnog sloja, - ispitivanje makroteksture površine na laboratorijskim uzorcima te na površini ugrađenog asfaltnog sloja,

2.3.1. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za ugradnju u asfalte Kvalitetu frakcija kamenog materijala potrebnu u proizvodnji određene vrste asfalta čine svojstva koja se određuju sukladno normiranim postupcima. Svojstva zrnatog kamenog materijala (drobljenog kamenog materijala eruptivnog ili sedimentnog porijekla) mogu se podijeliti na strukturna svojstva materijala i svojstva zrna u frakciji te udjelima primjesa. Strukturna svojstva posljedica su izvorišta materijala. Svojstva zrna posljedica su primjenjene tehnologije sitnjenje i klasiranja. Uvjeti kvalitete (strukturna svojstva) za frakcije kamenog materijala koji se ugrađuje u asfalte u habajućim slojevima kolničkih konstrukcija na županijskim i državnim cestama iskazana je u tablici 2. Tablica 2. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za asfalte u habajućim slojevima

kolničkih konstrukcija na županijskim i državnim cestama

STRUKTURNA SVOJSTVA MATERIJALA

ASFALT SE UGRAĐUJE NA CESTU PROMETNOG OPTEREĆENJA:

VRLO TEŠKO I TEŠKO SREDNJE I LAKO IZVORIŠTE FRAKCIJA

GRANULACIJE: 0/2 2/4 4/8 0/4

IZVORIŠTE FRAKCIJA

GRANULACIJE: 0/4

IZVORIŠTE FRAKCIJA

GRANULACIJE: 0/2 2/4 4/8 0/4

IZVORIŠTE FRAKCIJA

GRANULACIJE: 0/4

Porijeklo i sastav materijala eruptivno ili metamorfno porijeklo

sedimentno porijeklo karbonatnog sastava

eruptivno ili metamorfno

porijeklo

sedimentno porijeklo karbonatnog sastava

Otpornost prema drobljenju i habanju po

metodi Los Angeles (ispitana frakcija 4/8 mm)

[%(m/m)] ≤16 ≤25 ≤ 20 ≤30

Otpornost prema poliranju (ispitana na frakciji 4/8 mm) VPK ≥56 ≥44 ≥50 ≥44

Otpornost na djelovanje Na2SO4

(ispitana na frakciji 4/8 mm)

[%(m/m)] ≤3 ≤3 ≤5 ≤5

Obavijenost zrna bitumenom

(ispitana na frakciji 4/8 mm)

[%(m/m)] ≥ 100/90 ≥ 100/90 ≥lUu90 ≥ 100/90

Upijanje vode (ispitana na frakciji 4/8 mm)

[%(m/m)] nije propisano nije propisano nije propisano nije propisano



18

Tablica 3 Granulometrijski uvjeti kamenog materijala za asfalte u habajućim slojevima kolničkih konstrukcija na županijskim i državnim cestama

OTVOR SITA [mm]

FRAKCIJE I MEĐUFRAKCIJE NAZIVNOG RASPONA VELIČINE ZRNA

0/2 0/2 prani 2/4 4/8 0/4 PROLAZ KROZ SITO [%(m/m)]

Najmanje najviše najmanje najviše najmanje najviše najmanje najviše najmanje najviše

0,09 3 16 0 7 0 3 najmanje najviše 3 14

0,25 11 35 10 25 0 4 0 1 10 25

0,71 30 75 28 65 0 5 0 1 20 50

2 90 100 90 100 0 15 0 1 45 80

4 100 100 90 100 0 5 90 100

8 100 0 15 100

11,2 90 100

16 100

22,4

31,5

45

U proizvodnji asfalta se osim agregata koristi kao ulazna komponenta i kameno brašno. Kvaliteta kamenog brašna za ugradnju u asfalte čine svojstva koja se ispituju sukladno normiranim postupcima. Za ugradnju u asfalte ispituje se granulometrijska krivulja, koncetracija šupljina u suhozbijenom stanju i primjese glinovitih čestica. Uvjeti kvalitete kamenog brašna za izradu asfalta u svim slojevima kolničkih konstrukcija županijskih i državnih cesta prikazani su u tablicama 4. i 5.

Tablica 4 Uvjeti kvalitete kamenog brašna za ugradnju u asfalte (svi slojevi kolničkih konstrukcija županijskih i državnih cesta)

SVOJSTVA SE ODNOSE NA

STANDARDNA SVOJSTVA JEDINICE UVJETI

Zrna u kamenom brašnu

udio zrna određenog raspona veličina (granulometrija)

[%(m/m)] granične krivulje dopuštenih

granulometrija kamenog brašna predočene u tablici 13.

Prostor koji zauzima složaj punila iz

kamenog brašna

koncentracija šupljina u

suhozbijenom stanju[%(v/v)] nije propisano

Primjese aktivnost glinovitih čestica [g/kg)] ≤25



19

Tablica 5. Granulometrijski uvjeti kamenog brašna za asfalte (svi slojevi kolničkih konstrukcija županijskih i državnih cesta)

OTVOR SITA,

[mm] PROLAZ KROZ SITO,

% (m/m)

najmanje najviše0,063 70 100

0,09 80 100

0,25 95 100

0,71 100 100

Kvaliteta bitumena također se određuje u cilju određivanja primjenjivosti za ugradnju u određene vrste asfalta. Ispituju se svojstva izvornog cestograđevnog bitumena i svojstva bitumena nakon 5 sati zagrijavanja na 163oC. Koriste se i bitumeni modificirani polimerima. 2.3.2. Sustav označavanja vrsta asfalta Razrađen je i sustav oznaka za vrste i podvrste asfalta. Sustav je baziran na oznaci položaja sloja asfalta u kolničkoj konstrukciji, oznaci sastava kamenog materijala i oznaci uvjeta uporabe asfaltnog sloja.

HS 8 k VT (s) M HS – habajući sloj kolničke konstrukcije 8 - veličina najvećeg zrna, k - kontinuirani granulometrijski sastav VT – vrlo teško prometno opterećenje s - razred brzine za teška vozila (v< 35 km/h) M – mediteranska klima

Slika 2. Označavanje asfalta

2.3.3. Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje

Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje određuju se ispitivanjem:

a. kvalitete smjese kamenog materijala u asfaltu b. kvaliteta asfaltne mješavine c. kvaliteta ugrađenog asfaltnog sloja

Kvalitetu smjese kamenog materijala u asfaltu definira granulometrija i udjel kamenog materijala karbonatnog podrijetla. Uzorak smjese kamenog materijala iz asfalta za određivanje granulometrije uzima se kao ukupni kameni materijal koji preostaje nakon



20

odvajanja bitumena iz asfalta metodom ekstrakcije. Materijal se sastoji od punila (klasa -0,09 mm) i ostatka kamenog materijala (0,09/Dmax) koji se naziva kameni skelet. Granulometrijski sastav kamenog materijala definira se veličinom najvećeg zrna Dmax i tijekom granulometrisjke krivulje (konitnuirani i diskontinuirani). Sastav smjese kamenog materijala u asfaltu određen je udjelom eruptivnog i sedimentnog materijala. Propisuje se maksimalni udio karbonatne komponente za određene frakcije ovisno o razredu prometnog opterećenja. Ovaj parametar direktno utječe na svojstva površine asfalta i otpornosti asfaltnog sloja na pukotine. Dopušteni udio karbonatne komponente propisan je samo za kamene smjese kontinuirane granulometrije u asfaltima za izradu habajućih slojeva.

Tablica 6 Maksimalni udio karbonatne komponente u asfaltima za habajuće

slojeve za određene frakcije ovisno o razredu prometnog opterećenja

Grupa prometnog opterećenja

Udio kamenog materijaia sedimentnog porijekla (karbonatnog sastava) u ukupnom kamenom materijalu, za određene frakcije

[%(m/m)] (primjena frakcije 0/4 isključuje primjenu frakcije 0/2)

Otpornost na klizanje

Otpornost prema pojavi

pukotina 0/2 0/4 4/8

Vrlo teško i teško 25 0 0 vrlo visoka dobra

50 25 0 visoka 100 50 0 vrlo dobra

Srednje 100 100 0 srednja

Lako 100 100 100 mala odlična

Kvaliteta asfaltne mješavine određuje se na laboratorijskom probnom tijelu priređenom sukladno Marshalovom postupku, ispituju se veličine poput koncentracije šupljina, ispune šupljina kamenog materijala bitumenom, koncentracije kamenog materijala i ukočenosti. Kvaliteta ugrađenog asfaltnog sloja određuje se na uzorku asfaltnog sloja koji se laboratorijski ispituje nakon čišćenja i sušenja na sobnoj temeperaturi.Ispituju se koncentracija šupljina i stupanj zbijenosti.



21

B. EUROPSKI (HRVATSKI HRN) STANDARDI EN

1. Agregati za beton (EN 12620)

Aggregates for concrete, Gesteinskörnungen für Beton, Granulats pour bétons (rujan 2002.)

1.1. Definicije pojedinih pojmova Agregat je granulirani materijal koji se upotrebljava u građenju. Agregat može biti prirodan, industrijski proizveden ili recikliran Prirodni agregat je agregat iz mineralnih nalazišta koji je podvrgnut samo mehaničkoj obradi. Industrijski proizveden agregat je agregat mineralnog podrijetla, rezultat industrijske prerade uključujući termičku ili drugu obradu. Reciklirani agregat je agregat dobiven preradom anorganskih materijala prethodno korištenih u građenju. Punilo je agregat kojeg većina prolazi kroz sito 0,063 mm, koji se može dodati građevnim materijalima za postizanje određenih svojstava. Frakcija (rared, klasa) je razina svojstva agregata izražena rasponom vrijednosti ili graničnom vrijednošću. Frakcija (klasa) agregata - oznaka agregata prema donjoj (d) i gornjoj (D) veličini sita izražena kao d/D. Dopušta se prisutnost zrna zaostalih na gornjem situ (nadzrna) i onih koja su prošla kroz donje sito (podzrna). Sitni agregat - agregat promjera zrna D manjeg ili jednakog 4 mm. Sitni se agregat može proizvesti prirodnim usitnjavanjem stijene ili šljunka i/ili drobljenjem stijene ili šljunka, ili obradom industrijski proizvedenog agregata. Krupni agregat - klase agregata promjera zrna D većeg ili jednakog 4 mm i d većeg ili jednakog 2 mm. Prirodno granulirani 0/8 mm agregat - prirodni agregat glacijalnog i/ili riječnog podrijetla s promjerom zrna D manjim ili jednakim 8 mm. Sitne čestice - klase agregata veličine zrna koja prolazi kroz sito 0,063 mm.



22

1.2. Područje primjene (scope)

Norma specificira svojstva agregata i punila dobivenih preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mješavina tih agregata za primjenu u betonu. Obuhvaća agregate s gustoćom suhog zrna većom od 2,00 Mg/m3 (2000 kg/m3) za sve betone, uključujući beton u skladu s EN 206-1, i beton za primjenu u cestama i drugim prometnim površinama i za uporabu u predgotovljenim betonskim proizvodima. Norma također određuje sustav kontrole kvalitete za korištenje u kontroli tvorničke proizvodnje i u osiguranju vrednovanja usklađenosti proizvoda s ovom europskom normom. Norma ne obuhvaća punila koja se koriste kao sastojak cementa ili drugačije osim kao inertno punilo za beton. Kada se agregati koriste za neke druge namjene uvjeti njihovih svojstava navedeni su u drugim europskim normama: prEN 13043 Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads,

airfields and other trafficked areas Agregati za bitumenske mješavine i površinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina

EN 13055-1 Lightweight aggregates – Part 1: Lightweight aggregates for concrete, mortar and grout

Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje prEN 13055-2 Lightweight aggregates – Part 2: Lightweight aggregates for unbound and

bound applications Lagani agregati – 2. dio: Lagani agregati za nevezane i vezane primjene prEN 13139 Aggregates for mortar

Agregati za mort prEN 13242 Aggregates for unbound and hydraulic bound materials for use in civil

engineering work Agregati za nevezane i hidraulički vezane materijale za upotrebu u građevinarstvu i cestogradnji

EN 13383-1 Armourstone – Part 1: Specifikation Kamenozaštite - 1. dio: Specifikacije prEN 13450 Aggregates for railway ballast - Agregati za željeznički tucanik

1.3. Upućivanje na druge norme Način utvrđivanja (metoda, postupak) pojedinog svojstva agregata utvrđen je nekom drugom normom na koju se u tekstu upućuje: EN 196-21, Methods of testing cement – Part 21: Determination of the chloride, carbon

dioxide and alkali content of cement.



23

Metode ispitivanja cementa – 21. dio: Određivanje udjela klorida, ugljičnog dioksida i alkalija u cementu.

EN 932-3, Tests for general properties of aggregates – Part 3: Procedure and terminology for simplified petrographic description.

Ispitivanje općih svojstava agregata - 3 dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis. EN 932-5, Tests for general properties of aggregates – Part 5: Common equipment and calibration.

Ispitivanje općih svojstava agregata – 5. dio: Uobičajena oprema i umjeravanje.

EN 933-1,Tests for geometrical properties of aggregates – Part 1: Determination of particle size distribution – Sieving method Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje granulometrijskog sastava – Metoda sijanja.

EN 933-3, Tests for geometrical properties of aggregates – Part 3: Determination of particle shape – Flakiness index Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti.

EN 933-4, Tests for geometrical properties of aggregates – Part 4: Determination of particle shape – Shape index Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje oblika zrna – Indeks oblika.

EN 933-7, Tests for geometrical properties of aggregates – Part 7: Determination of shell content – Percentage of shells in coarse aggregates (Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 7. dio: Određivanje sadržaja školjaka – Postotak školjaka u krupnom agregatu.

EN 933-10, Tests for geometrical properties of aggregates – Part 10: Assessment of fines – Grading of fillers (air jet sieving)

Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 10. dio: Procjena sitnih čestica – Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka).

EN 1097-1, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 1: Determination of the resistance to wear (micro-Deval). Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na habanje (micro-Deval).

EN 1097-2, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 2: Methods for the determination of resistance to fragmentation.

Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 2. dio: Metode za određivanje otpornosti na drobljenje.

EN 1097-3, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 3: Determination of loose bulk density and voids.



24

Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 3. dio: Određivanje nasipne gustoće i šupljina.

EN 1097-6, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 6: Determination of particle density and water absorption.

Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 6. dio: Određivanje gustoće zrna i upijanja vode. EN 1097-8, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 8:

Determination of the polished stone value. Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 8. dio: Određivanje vrijednosti polirnosti kamena. EN 1097-9, Tests for mechanical and physical properties of aggregates – Part 9:

Determination of the resistance to wear by abrasion from studded tyres – Nordic test. Ispitivanje mehaničkih i fizičkih svojstava agregata – 9. dio: Određivanje otpornosti na habanje abrazijom gumama s čavlima – Nordijsko ispitivanje.

EN 1367-1:1999, Tests for thermal and weathering properties of aggregates – Part 1:

Determination of resistance to freezing and thawing.

Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata – 1. dio: Određivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje.

EN 1367-2, Tests for thermal and weathering properties of aggregates – Part 2: Magnesium sulfate test. Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata – 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom.

EN 1367-4, Tests for thermal and weathering properties of aggregates – Part 4: Determination of drying shrinkage. Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata – 4. dio: Određivanje skupljanja pri sušenju.

EN 1744-1:1998, Tests for chemical properties of aggregates – Part 1: Chemical analysis.

Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – 1. dio: Kemijska analiza.

ISO 565:1990, Test sieves – Metal wire cloth, perforated metal plate and electroformed sheet – Nominal sizes of openings. Ispitna sita – Metalno žičano pletivo, perforirane metalne ploče i elektroformirane plahte – Nazivne veličine otvora.

1.4. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u beton Norma propisuje geometrijske, fizikalne i kemijske zahtjeve koje se može tražiti da ispunjavaju agregati namijenjeni za betone. Pojedina ispitivanja provode se/ne provode ovisno o krajnjoj namjeni agregata. Kada se zahtjeva ispitivanje pojedinih svojstava a norma ne određuje granice unutar kojih se treba kretati ispitivana svojstva, proizvođač deklarira razred.



25

1.4.1 Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u beton

Zahtjevi glede geometrijskih značajki agregata odnose se na utvrđivanje frakcije (klase), granulometrijski sastav, oblik zrna, sadržaj školjaka, sadržaj sitnih čestica i kvalitetu sitnih čestica. Agregati se moraju opisati nazivima klasa (frakcija) agregata korištenjem oznaka d/D. Klase (frakcije) agregata se određuju korištenjem para sita čiji odnos D/d ne smije biti manji od 1,4. 1.4.1.1. Granulometrijski sastav agregata Granulometrijski sastav agregata određuje se u skladu s EN 933-1. Zahtjevi su propisani za svaku klasu (frakciju) d/D. Kada se agregati procjenjuju unutar sustava kontrole tvorničke proizvodnje, najmanje 90 % granulometrijskih sastava, napravljenih na različitim šaržama unutar najviše 6 mjeseci, mora biti unutar graničnih vrijednosti. 1.4.1.2. Oblik zrna krupnog agregata Oblik zrna krupnog agregata opisuje se indeksom plosnatosti (spljoštenosti) (prema normi EN 933-3.) te indeksom oblika (u skladu s EN 933-4). Indeks plosnatosti i indeks oblika deklariraju se odgovarajućim razredom (tablica 7) ovisno o primjeni ili krajnjoj upotrebi.

Tablica 7. Razredi za maksimalne vrijednosti indeksa plosnatosti

Indeks plosnatosti

Razred

Fl ≤ 15 ≤ 20 ≤ 35 ≤ 50 > 50

Fl15 Fl20 Fl35 Fl50

FlDeklarirani Nema zahtjeva FlNR

1.4.1.3. Udio sitnih čestica

Sitne čestice ne smatraju se štetnima kad je zadovoljen jedan od četiri uvjeta:

a) ukupni sadržaj sitnih čestica je manji od 3 % ili od druge vrijednosti prema

odredbama važećim na mjestu korištenja agregata; b) vrijednost ekvivalenta pijeska (SE) ispitana u skladu s EN 933-8 prelazi navedenu

donju graničnu vrijednost;



26

c) ispitivanje metilenskim plavilom (MB) u skladu s EN 933-9 daje vrijednost manju od određene navedene granične vrijednosti;

d) ustanovljena je istovjetnost ponašanja s poznatim zadovoljavajućim agregatom ili postoji dokaz o zadovoljavajućoj upotrebi bez iskustvenih problema.

1.4.2 Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u beton Fizikalne značajke agregata su otpornost krupnog agregata na drobljenje, otpornost krupnog agregata na habanje, otpornost krupnog agregata za upotrebu u površinskim slojevima na poliranje i abraziju, gustoća zrna i upijanje vode, nasipna gustoća i trajnost (otpornost krupnog agregata na smrzavanje/odmrzavanje, volumna postojanost – skupljanje uslijed sušenja, alkalno-silikatna reaktivnost). 1.4.2.1. Otpornost na drobljenje Otpornost na drobljenje opisuje se koeficijentom Los Angeles, sukladno normi EN 1097-2:1998. Agregati obično imaju veću čvrstoću od betona. Kontrolne čvrstoće dobivene u proizvodnji betona općenito upućuju na dovoljnu čvrstoću agregata. Ipak, može biti potrebno razmotriti čvrstoću agregata ako se zahtijeva beton vrlo visoke čvrstoće. Agregat razreda LA15, LA20 ili udara SZ18 općenito se zahtijeva samo u specijalnim slučajevima (npr. područja gdje su u upotrebi gume s čavlima ili za specijalne zahtjeve područnih cestovnih završnih obrada). Agregat razreda LA30 ili udara SZ22 može se zahtijevati za cestovne zastore i podne završne obrade koje su podvrgnute udarnim opterećenjima. Agregati s koeficijentom Los Angeles koji prelazi 40 trebaju se procijeniti na temelju iskustva u korištenju. 1.4.2.2. Otpornost krupnog agregata na habanje Otpornost krupnog agregata na habanje opisuje se micro-Devalovim koeficijentom, MDE sukladno normi EN 1097-1. 1.4.2.3. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje Otpornost betona na smrzavanje i odmrzavanje ovisi o stupnju zasićenosti vodom, sastavnim materijalima i njihovim udjelima u betonu. Stupanj uvučenog zraka je posebno važan činitelj i time je bitan za procjenu otpornosti betona na smrzavanje i odmrzavanje ispitivanjem uzoraka betona. Osjetljivost agregata na oštećenja od smrzavanja i odmrzavanja ovisi ponajprije o klimatskim uvjetima, krajnjoj upotrebi, petrografskom tipu i rasporedu i veličini pora unutar zrna agregata. Jačina oštećenja prvenstveno je vezana uz klimatske uvjete: učestalost ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, stupanj smrzavanja i odmrzavanja i stupanj zasićenosti zrnâ agregata.



27

Agregati su izloženi oštećenju od utjecaja smrzavanja i odmrzavanja u djelomično ili potpuno zasićenim uvjetima okoline ili u vrlo vlažnim sredinama. Opasnost od oštećenja je značajno veća kad je agregat izložen morskoj vodi ili solima za odmrzavanje. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje je u vezi s čvrstoćom zrna agregata i s veličinom i rasporedom pora ili drugih nepravilnosti unutar zrnâ. Ispitivanja koja mogu indicirati sumnju na neotpornost smrzavanju-odmrzavanju uključuju ili petrografsku analizu ili jedno od fizikalnih ispitivanja. Agregate koji zadovoljavaju zahtjeve bilo kojeg od ovih ispitivanja može se smatrati otpornim na smrzavanje i odmrzavanje. Petrografska analiza agregata (sukladno normi EN 932-3) može ukazati na prisutnost slabih i/ili zrna s velikim upijanjem za koje postoji sumnja da će biti oštećeni djelovanjem smrzavanja i odmrzavanja. Kada se ustanovi ili sumnja na prisutnost takvih zrna, jedno od fizikalnih ispitivanja može se koristiti za procjenu otpornosti agregata na smrzavanje i odmrzavanje. Osjetljivi agregati dobiveni iz vrlo trošnih stijena i nekih konglomerata i breča mogu sadržavati primjerice: škriljavac, tinjčev škriljavac, filit, kredu, lapor, šejl, porozni rožnjak, izmijenjeni porozni bazalt ili čestice slabo vezane mineralima glina. Upijanje vode agregata (određeno u skladu s EN 1097-6) ako nije veće od 1 %, agregat se može smatrati otpornim na smrzavanje i odmrzavanje. Ipak, mnogi zadovoljavajući agregati imaju veće vrijednosti upijanja vode. Primjerice, neki jurski vapnenci i pješčenjaci često imaju vrijednosti upijanja i veće od 4 %. Zgura iz visokih peći, permijski vapnenci, dolomiti i karbonski pješčenjaci često imaju vrijednosti upijanja veće od 2 %, ali ipak mogu imati adekvatnu otpornost na smrzavanje i odmrzavanje. Kod nekih agregata koji sadrže udio mikroporoznog kvarcnog agregata, razlika između zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće trajnosti na smrzavanje i odmrzavanje može se bolje procijeniti mjerenjem gustoće nego upijanjem vode. Za procjenu otpornosti agregata na smrzavanje i odmrzavanje može se primijeniti ili vrijednost smrzavanja-odmrzavanja određena u skladu s EN 1367-1 ili vrijednost magnezijevog sulfata određena u skladu s EN 1367-2. Ispitivanje magnezijevim sulfatom se smatra najprikladnijim za situacije kad agregat može biti izložen morskoj vodi ili solima za odmrzavanje. Također je moguće potvrditi otpornost na smrzavanje i odmrzavanje agregata kroz ispitivanje betona. 1.4.2.4. Volumna postojanost – skupljanje uslijed sušenja Kada se u betonu pojavljuju pukotine od skupljanja nastale zbog svojstava agregata, skupljanje uslijed sušenja povezano s agregatom koji će se koristiti u konstrukcijskom betonu, ne smije biti veće od 0,075 % (ispitano sukladno normi EN 1367-4).



28

1.4.3 Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstava agregata za ugradnju u beton Kemijski zahtjevi odnose se na utvrđivanje sadržaja klorida, spojeva koji sadrže sumpor (sulfati topivi u kiselini, ukupni sumpor) i drugi sastojci (sastojci koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona, sastojci koji utječu na volumnu postojanost zrakom hlađene zgure iz visokih peći, sadržaj karbonata u sitnom agregatu za površinske slojeve betonskih kolnika). 1.4.3.1. Sastojci koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona Ako agregati i punila sadrže organske ili druge tvari u udjelu koji utječe na brzinu vezanja i očvršćivanja betona, mora se procijeniti utjecaj na vrijeme skrućivanja i na tlačnu čvrstoću u skladu s EN 1744-1:1998. Udjeli tih materijala moraju biti takvi da ne:

a) povećavaju vrijeme skrućivanja ispitnih uzoraka morta za više 120 min; b) smanjuju tlačnu čvrstoću ispitnih uzoraka morta za više od 20 % pri starosti od 28

dana.

1.4.3.2. Utjecaj kemijskih sastojaka agregata na trajnost betona Kloridi su prisutni u agregatima obično u obliku natrijeve i kalijeve soli, količina kojih najviše ovisi o nalazištu agregata. Ove soli doprinose ukupnom sadržaju klorida i alkalija u betonu. Da se minimizira rizik od korozije ugrađenog metala, uobičajeno se ograničava ukupni sadržaj iona klorida. Sadržaj iona klorida topivih u vodi u agregatima dobivenim iz većine kontinentalnih nalazišta je uglavnom vrlo nizak. Kad se može pokazati da sadržaj klorida nije veći od 0,01 %, ova se vrijednost može koristiti u postupku proračuna koji se temelji na maksimalnom sadržaju klorida sastavnih materijala u betonu. Sulfati u agregatima mogu doprinijeti ekspanzijskom lomu betona. Znatan udjel sulfata u kristalnoj strukturi zgure iz visokih peći "zatvoren" je u zrncima zgure i zbog toga ne sudjeluje u reakcijama hidratacije cementa. Iz tih je razloga u zguri podnošljiv veći udjel sulfata. Pod određenim okolnostima drugi spojevi sumpora prisutni u agregatima mogu oksidirati u betonu i proizvesti sulfate što također može doprinijeti ekspanzijskom lomu betona.

Alkalno-silikatna reakcija Određeni agregati mogu reagirati s alkalijskim hidroksidima prisutnim u pornim tekućinama betona. U nepovoljnim uvjetima i uz prisutnost vlage ovo može dovesti do ekspanzije i posljedično do raspucavanja ili odlamanja betona. Najuobičajeniji oblik reakcije javlja se između alkalija i određenih oblika silicijevog dioksida (alkalno-silikatna reakcija). Drugi, manje uobičajen oblik reakcije je alkalno-karbonatna reakcija. U odsutnosti prethodnog dugotrajnog iskustva s nedostacima razorne reaktivnosti pojedine kombinacije cementa i agregata može biti potrebno poduzeti jednu od sljedećih mjera opreza:

- ograničavanje ukupnog sadržaja alkalija u betonskoj mješavini;



29

- upotreba cementa s niskim sadržajem aktivnih alkalija; - upotreba nereaktivne kombinacije agregata; - ograničavanje stupnja zasićenosti betona vodom. -

1.4.3.3. Sastojci koji utječu na površinsku obradu betona Kad je izgled bitno svojstvo betona, agregati ne smiju sadržavati materijale u udjelima koji nepovoljno utječu na kvalitetu ili trajnost površine. Obzirom da vrlo mali maseni postoci zagađivača u agregatima mogu imati značajan utjecaj na površinsku obradu betona, mora se paziti na prikladnost nalazišta za pojedinu krajnju upotrebu. Udio laganih organskih zagađivača, određen u skladu s EN 1744-1:1998, 14.2, ne smije prijeći:

a) 0,5 % masenog udjela sitnog agregata; ili b) 0,1 % masenog udjela krupnog agregata.

Kada je površina betona važna, udio laganih organskih zagađivača, određen u skladu s EN 1744-1:1998, 14.2, ne smije prijeći:

a) 0,25 % masenog udjela sitnog agregata; ili b) 0,05 % masenog udjela krupnog agregata.

U nekim slučajevima, npr. kod nužno svijetlog izgleda betona, može biti potrebno napraviti dodatne dogovore za razine laganih organskih zagađivača. Neki sastojci agregata mogu značajno utjecati na površinsku obradu betona, uzrokujući mrljanje, obezbojavanje, bubrenje ili izbočavanje ako se nalaze blizu površine betona. Reaktivan željezov sulfid i lignit su dva primjera materijala koji mogu utjecati na beton na ovaj način.

1.4.3.4. Sastojci koji utječu na vezanje i očvršćivanje betona Neki sastojci agregata mogu značajno utjecati na brzinu hidratacije cementa mijenjajući brzinu vezanja i očvršćivanja betona. Humus i materijali tipa šećera su dva primjera tvari koje imaju takav utjecaj. Neki minerali gline također značajno utječu na brzinu prirasta čvrstoće, na čvrstoću i na trajnost betona kojeg su sastavni dio.

Sastojci zrakom hlađene zgure iz visokih peći Neki sastojci zrakom hlađene zgure iz visokih peći mogu značajno utjecati na njezinu volumnu postojanost kad se koristi kao agregat za beton. Ipak, za zrakom hlađenu zguru iz visokih peći iz modernih proizvodnih pogona se ne očekuje da bude nepostojana na ovaj način.



30

1.5. Vrednovanje sukladnosti proizvoda Proizvođač agregata mora provesti početna ispitivanja proizvoda i kontrolu tvorničke proizvodnje za osiguranje sukladnosti proizvoda ovoj europskoj normi i deklariranim vrijednostima. Početna ispitivanja proizvoda mjerodavna za predviđenu krajnju namjenu moraju se provesti radi provjere sukladnosti sa navedenim zahtjevima u sljedećim okolnostima: a) početak korištenja novog nalazišta; b) kod bitne promjene prirode sirovine ili uvjeta prerade koji mogu utjecati na svojstva

agregata. Rezultati početnih ispitivanja moraju se dokumentirati kao početna točka kontrole tvorničke proizvodnje za dotični materijal. U to se posebno mora uključiti utvrđivanje svih sastojaka za koje je vjerojatno da radioaktivno zrače iznad dopuštenih granica, svih sastojaka za koje je vjerojatno da otpuštaju poliaromatične ugljikovodike ili druge opasne tvari. Ako sadržaj bilo kojeg od ovih sastojaka prelazi propisane granične vrijednosti prema propisima važećim na mjestu korištenja agregata, moraju se deklarirati rezultati početnih ispitivanja. Sukladnost podrazumijeva da su agregati i punila obuhvaćeni normom prikladni za navedenu predviđenu namjenu koja se ovdje navodi. Direktiva za građevne proizvode Europske unije (89/106/EEC). Proizvod: Agregati (punila) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili

recikliranih materijala i mješavine ovih agregata koji su obuhvaćeni područjem primjene norme

Predviđena namjena(e): Izrada betona za primjenu u zgradama, cestama i drugim građevinskim radovima

1.5.1. Postupak potvrđivanja sukladnosti agregata i punila za ugradnju u beton

Sustav potvrđivanja sukladnosti agregata i punila (sukladno odluci Odbora 98/598/EC od 9. listopada 1998., prilog 3), prikazan je u tablici ZA.2a za naznačene predviđene namjene.



31

Tablica ZA.2a – Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti agregata i punila za namjene sa zahtjevima visoke sigurnosti1 (kad se zahtijeva intervencija treće strane)

Proizvod(i) Predviđena(e) namjena(e) Razina(e)

ili razred(i):

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Agregati za beton, mort i mort za zalijevanje

U zgradama, cestama i drugim građevinskim radovima - 2+

Punila za beton, mort i mort za zalijevanje

U zgradama, proizvodnji predgotovljenih betonskih proizvoda, za ceste i drugim građevinskim radovima

- 2+

Sustav 2+: Vidi Direktivu 89/106/EEC (CPD) prilog III.2.(ii), prva mogućnost, uključujući certifikaciju kontrole tvorničke proizvodnje od strane priznatog tijela na temelju početnog pregleda tvornice i kontrole tvorničke proizvodnje kao i stalnog nadzora, ocjenjivanja i odobravanja kontrole tvorničke proizvodnje

1.5.2. EC izjava o sukladnosti Kad se postigne sukladnost s uvjetima norme, i ovlašteno tijelo izda certifikat, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik za tržište Europskog gospodarskog prostora (EEA) mora sastaviti i čuvati izjavu o sukladnosti, koja ovlašćuje proizvođača da stavi oznaku CE. Simbol oznake CE koji se stavlja mora biti u skladu s direktivom 93/68/EC i mora se postaviti na priloženu naljepnicu, pakiranje ili na prateće dokumente (npr. otpremnicu). Primjer podataka koji se moraju staviti na naljepnicu, pakiranje i/ili trgovačke dokumente:

01234

Znak sukladnosti CE, koji se sastoji od “CE”

simbola danog u direktivi 93/68/EEC

Identifikacijski broj inspekcijskog tijela

Any Co Ltd, PO Box 21, B-1050 Ime ili identifikacijski znak i registrirana adresa proizvođača

01 Posljednje dvije znamenke godine u kojoj je oznaka stavljena

0123-CPD 0456 Broj EC certifikata



32

EN 12620 Broj europske norme

Agregati za beton Opis proizvoda

i

Finoća/Frakcija Deklarirana vrijednost (% masenog prolaza) podaci o proizvodu i o propisanim svojstvima

Gustoća zrna Deklarirana vrijednost (Mg/m3)

Sastav/sadržaj Kloridi Deklarirana vrijednost (% Cl) Sulfati topivi u kiselini Razredi (npr. AS0,2)

Ukupni sumpor Prolazi/ne prolazi graničnu vrijednost (% S)

Čistoća Prolazi/ne prolazi granične vrijednosti

(% prolaza, maseni %,

MB, SE)

Volumna postojanost

Skupljanje uslijed sušenja Prolazi/ne prolazi graničnu vrijednost

(% skupljanja uslijed

sušenja)

Sastojci koji utječu na volumnu postojanost zrakom hlađene zgure iz visokih peći

Deklarirana vrijednost

(Vizualno – izgled,

ispucalost ili raspadanje)

Oslobađanje drugih opasnih tvari

X odredba Yy/nn (datum)

Slika ZA.3 – Primjer podataka uz oznaku CE za punila u sustavu 2+

EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACIJU

EUROPEAN COMMITEE FOR STANDARDIZATION COMITÉ EUROPÉEN DE NORMALISATION

EUROPÄISCHES KOMITEE FÜR NORMUNG

Središnja uprava: rue de Strassart 36, B-1050 Brussels

Management Centre: rue de Stassart, 36 B-1050 Brussels 1.6. Kontrola tvorničke proizvodnje Proizvođač mora uspostaviti sustav kontrole tvorničke proizvodnje sukladno zahtjevima norme. Sustav kontrole tvorničke proizvodnje za agregate uspostavlja se u cilju osiguranja sukladnosti zahtjevima ove norme.



33

Sustav kontrole tvorničke proizvodnje obuhvaća organizaciju proizvodnje, postupke kontrole proizvodnje, upravljanje proizvodnjom, nadzor i ispitivanje, vođenje zapisa o rezultatima kontrole, kontrolu nesukladnih proizvoda, pretovar, skladištenje i čuvanje proizvoda u krugu pogona, prijevoz i pakiranje te obuku osoblja. Dokument kontrole proizvodnje mora opisivati učestalost i vrstu nadzora. Učestalost uzorkovanja i ispitivanja, kad se zahtijeva, mora se provoditi za odgovarajuće značajke što je specificirano u odgovarajućim tablicama. Norma propisuje učestalost ispitivanja općih svojstava, ispitivanja svojstava specifičnih ovisno o namjeni agregata (primjerice beton visoke čvrstoće, agregat za površinske slojeve) i ispitivanja svojstava ovisno o porijeklu izvornog materijala za agregate (ležišta tehničko-građevnog kamena, morska ležišta, zgura iz visokih peći).



34

2. EN 13242 Agregati za nevezane i hidrauličkim vezivom vezane materijale za

primjenu u građevinarstvu i kolničkim konstrukciji, (prosinac 2002)

Aggregates for inbound and hydraulically bound materials for use in civil engineering work and road construction

Ovaj je dokument (EN 13242-2002) priredio Tehnički odbor CEN/TC 154 “Agregati”, čije je radno tijelo podržao BSI. 2.1. Područje primjene Standard navodi svojstva agregata dobivenih preradom prirodnih ili industrijskih ili recikliranih materijala za nevezane i hidrauličkim vezivom vezane materijale za primjenu u građevinarstvu i kolničkoj konstrukciji. Zahtjevi za konačnu primjenu agregata biti će navedeni u slijedećim europskim standardima: EN 12620 Agregati za beton EN 13043 Agregati za bitumenske mješavine i obradu površina cesta, zračnih pista i drugog prometnog područja EN 13055-1 Lagani agregati – Dio 1: lagani agregati za beton, žbuku i injekcijske smjese? prEN 13055-2 Lagani agregati – Dio 2: lagani agregati za bitumenske mješavine i obradu površina za nevezane i vezane primjene, isključujući beton, žbuku i injekcijske smjese? EN 13139 Agregati za žbuku EN 13383-1 Kamenozaštite?- Dio 1: Specifikacije prEN 13450 Agregati za željeznički tucanik 2.2. Upućivanje na druge norme EN 196-2:1994 Metode ispitivanja cementa – Dio 2: Kemijska analiza cementa EN 932-3 Ispitivanje općih svojstava agregata – Dio 3: Postupak i nazivlje za pojednostavljeni petrografski opis EN 932-5 Ispitivanje općih svojstava agregata – Dio 5: Oprema i kalibracija EN 933-1 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 1: Određivanje granulometrijskog sastava – Metoda sijanja EN 933-3 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 3: Određivanje oblika čestica u agregatima - index



35

EN 933-4 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 4: Određivanje oblika čestica u agregatima – Indeks oblika EN 933-5 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 5: Određivanje udjela drobljenih zrna u krupnom agregatu EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 9: Procjena finih čestica – Metilen plavi test EN 1097-1 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 1: Određivanje otpornosti na trošenje (habanje) (micro – Deval) EN 1097-2:1998 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 2: Metode za određivanje otpornosti na drobljenje EN 1097-6:2000 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 6: Određivanje gustoće i upijanja vode EN 1367-1 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 1:Određivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje EN 1367-2 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 2: Magnezij sulfat ispitivanje EN 1367-3 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 3: Ispitivanje kuhanjem za «Sonnenbrand» bazalt EN 1744-1:1998 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – Dio 1: Kemijska analiza EN 1744-3 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – Dio 3: Dobivanje eluata ispiranjem agregata.

ISO 565 Sita – Pletena metalna žica, bušena metalna ploča i elektroformirana sita –

Nominalne veličine otvora 2.3. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u građevinarstvu i kolničke konstrukcije

Zahtjevi norme za ispitivanje agregata koji se ugrađuju u građevinarstvu i

kolničkim konstrukcija podudara se pretežno sa zahtjevima koji su iskazani za ugradnju agregata za beton. Ovdje se ukazuje na neke specifične dodatne zahtjeve. 2.3.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u građevinarstvu i kolničke konstrukcije

Pojavljuje se pojam drobina definiran kao agregat koji se sastoji od mješavine krupnog i sitnog agregata s D većim od 6,3 mm.

U geometrijskim zahtjevima u odnosu na normu koja propisuje agregate za beton pojavljuje se zahtjev glede udjela drobljenih i lomljenih zrna te udio potpuno zaobljenih čestica u krupnom agregatu. Udio drobljenih i lomljenih zrna uključujući potpuno zdrobljena zrna i potpuno zaobljena zrna, određen prema EN 933-5 izražava se kao jedna od kategorija danih u Tablici 7. Agregati dobiveni iz drobljenih stijena ulaze pod kategoriju C90/3 i ne zahtjevaju daljnja ispitivanja.



36

Tablica 7 – Kategorije za udio zdrobljenih ili lomljenih čestica i potpuno zaobljenih čestica u krupnom agregatu

Udio potpuno zdrobljenih ili

slomljenih zrna

Udio potpuno zaobljenih zrna

Kategorija C

90 do 100 50 do 100 50 do 100

- -


0 do 3 0 do 10 0 do 30 0 do 50 0 do 70


C90/3 C50/10 C50/30 CNR/50 CNR/70

CDeklarirano

Nema zahtjeva Nema zahtjeva CNR

2.3.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u

građevinarstvu i kolničke konstrukcije

U pogledu trajnosti zahtjeva se utvrđivanje “Sonnenbrand” bazalta. Gdje su vidljivi znakovi, provodi se ispitivanje gubitka mase i otpornost prema drobljenju. Ispitivanje se izvodi prema normama EN 1367-3 i EN 1097-2. “Sonnenbrand” je tip raspada stijene koje može biti prisutno u nekim bazaltima i manifestira se pod utjecajem atmosferskih uvjeta. Počinje pojavom zeleno/bijelo –obojenih mrlja. Obično se pukotine debljine vlasi kose šire zrakasto od izvora i međusobno se povezuju. To smanjuje čvrstoću mineralnih vlakana, i kao rezultat stijena se raspada u male čestice. Ovisno o izvoru ovaj se proces može odvijati unutar mjeseci ekstrakcije ili čak preko nekoliko desetljeća. U izuzetnim slučajevima značajnog raspada dolazi do stvaranja velikih pukotina i lomljenja čestica agregata. Provedbom boiling testa, gubitak mase i otpornost na fragmentaciju (SBSZ ili SBLA) treba biti iskazana u skladu s relevantnim kategorijama, sukladno primjeni ili krajnjoj upotrebi. Ako upijanje vode određeno prema EN 1097-6:2000, nije veće od maksimalne vrijednosti od 0.5 %, agregat se smatra otpornim na smrzavanje i otapanje. U odnosu na zahtjeve norme za uporabu agregata za betone ne traži se ispitivanje otpornosti na poliranje (vrijednost polirnosti kamena – VPK), otpornosti na površinsku abraziju, otpornosti na abraziju od guma s čavlima, ispitivanje volumne postojanost – skupljanje uslijed sušenja, alkalno-silikatna reaktivnost I utvrđivanje klorida.



37

3. EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i površinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina

Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads, airfields and

other trafficked areas

3.1. Područje primjene

Standard opisuje svojstva agregata i punila dobivenog preradom prirodnog ili ponovno upotrebljenog (recikliranog) materijala za upotrebu u bitumenskim mješavinama za ceste, aerodromske piste i druge prometne površine. Standard ne pokriva upotrebu bitumenskih mješavina. 3.2. Upućivanje na druge norme EN 196-2:1994 Metode ispitivanja cementa – Dio 2: Kemijska analiza cementa EN 196-6 Metode ispitivanja cementa – Dio 6: Određivanje finoće EN 196-21 Metode ispitivanja cementa – Dio 21: Određivanje klorida, ugljičnog dioksida i lužnatih primjesa u cementu EN 459-2 EN 932-3 Ispitivanje općih svojstava agregata – Dio 3: Postupak i nazivlje za pojednostavljeni petrografski opis EN 932-5 Ispitivanje općih svojstava agregata – Dio 5: Oprema i kalibracija EN 933-1:1997 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 1: Određivanje granulometrijskog sastava – Metoda sijanja EN 933-3 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 3: Određivanje oblika čestica u agregatima – Indeks istanjenosti EN 933-4 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 4: Određivanje oblika čestica u agregatima – Indeks oblika EN 933-5 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 5: Određivanje udjela drobljenih zrna u krupnom agregatu EN 933-6:2001 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 6: Procjena površinskih karakteristika – Koeficijent tečenja agregata EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 9: Procjena finih čestica – Metilen plavi test EN 933-10 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Dio 10: Određivanje finih čestica - Razvrstavanje filera (air jet sijanje) EN 1097-1 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 1: Određivanje otpornosti na trošenje (habanje) (micro – Deval) EN 1097-2:1998 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 2: Metode za određivanje otpornosti na drobljenje



38

EN 1097-3:1998 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 3: Određivanje gustoće sa porama i šupljinama EN 1097-4 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 4: Određivanje šupljina u zbijenom fileru EN 1097-5 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 5: Određivanje udjela vlage sušenjem u ventiliranoj sušnici EN 1097-6:2000 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 6: Određvanje gustoće i upijanja vode EN 1097-7 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 7: Određivanje gustoće filera – Metoda piknometara EN 1097-8:1999 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 8: Određivanje polirnosti EN 1097-9 Ispitivanja mehaničkih i fizičkih svojstava agregata - Dio 9: Određivanje otpornosti na trošenje abrazijom na gumi – Nordijski test EN 1367-1:1999 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio1:Određivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje EN 1367-2 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 2: Magnezij sulfat ispitivanje EN 1367-3 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 3: Ispitivanje kuhanjem za «Sonnenbrand» bazalt EN 1367-5 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trošenja – Dio 5: Određivanje otpornosti na toplinski šok EN 1744-1:1998 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – Dio 1: Kemijska analiza prEN 1744-4:2001 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – Dio 4: Određivanje vodene osjetljivosti filera za bitumenske mješavine prEN 12697-11:2000 Bitumenske mješavine – Metode ispitivanja za vruće mješani asfalt – Dio 11: Određivanje sukladnosti između agregata i bitumena EN 13179-1 Ispitivanja filera za bitumenske mješavine – Dio 1: «Prsten i kuglica» ispitivanje EN 13179-2 Ispitivanja filera za bitumenske mješavine – Dio 2: Bitumenski broj ISO 565:1990 Sita – Pletena metalna žica, bušena metalna ploča i elektroformirana sita – Nominalne veličine otvora 3.3. Određivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta

Zahtjevi norme za ispitivanje agregata koji se ugrađuju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta podudara se pretežno sa zahtjevima koji su iskazani za ugradnju agregata za beton. Ovdje se ukazuje na neke specifične dodatne zahtjeve. 3.3.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva agregata za ugradnju u

bitumenske smjese i površinsku obradu cesta

U geometrijskim zahtjevima u odnosu na normu koja propisuje agregate za beton i normu koja propisuje zahtjeve za kolničke konstrukcije pojavljuje se zahtjev za oštrinu



39

(uglatost) sitnih agregata (prema EN 933-6:2001, točka 8). Izražava se kao jedna od kategorija danih u Tablici 10.

Tablica 10 – Kategorije oštrine (uglatosti) sitnih agregata

Koeficijent tečenja Kategorija ECS

>38 >35 >30 <30

ECS38 ECS35 ECS30

ECSDeklarirano Nema zahtjeva ECSNR

3.3.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta Otpornost prema toplinskom šoku određuje se prema EN 1367-5. Prionjivost krupnog agregata na bitumenska veziva određuje se prema prEN 12697-11:2000 3.3.3. Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta

Kod kemijskih zahtjeva pojavljuje se zahtjev glede udjela laganih zrnatih onečišćivača većih od 2 mm (prema 1744-1:1998, 14.2). Izražava se kao jedna od kategorija oznake mLPC. 3.4. Određivanje (ispitivanje) svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta Posebno su specificirani (točka 5) zahtjevi za filere (punila). 3.4.1. Određivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i površinsku obradu cesta Granulometrija filera (punila) određuje se prema EN 933-10. Neškodljive sitne čestice određuju se metilen plavom vrijednošću (MBF) prema EN 933-9. Sadržaj vode u fileru određuje se prema EN 1097-5 i ne smije biti veći od 1%.



40

3.4.2. Određivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva punila za ugradnju u


Šupljine u suhom zbijenom fileru (Rigden) određuju se prema 1097-4 i izražava se kao jedna od kategorija oznake v28/38.

»Prsten i kuglica» filera za bitumenske smjese određuje se prema EN 13179-1 i izražava se kao jedna od kategorija oznake ΔR&B. 3.4.3. Određivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva punila za ugradnju u


Topljivost u vodi određuje se prema EN 1744-1:1998, točka 16 i izražava se kao jedna od kategorija oznake WS.

Osjetljivost na vodu određuje se prema prEN 1744-4:2001. Sadržaj kalcij karbonata u fileru izražava se kao jedna od kategorija oznake CC. Sadržaj kalcij hidroksida u miješanom fileru određuje se prema EN 459-2 i izražava se kao jedna od kategorija oznake Ka. 3.4.4. Zahtjevi za ujednačenost u proizvodnji filera

Ujednačenost u proizvodnji filera mjeri se najmanje jednim od navedenih načina. »Bitumenski broj» filera određuje se prema EN 13179-2 i izražava se kao jedna

od kategorija oznake BN.



41

Literatura: 1. EN 12620 Agregati za beton (Aggregates for concrete, Gesteinskörnungen für Beton, Granulats pour bétons), rujan 2002. 2. EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i površinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih površina (Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads, airfields and other trafficked areas), 3. EN 13242 Agregati za nevezane i hidrauličkim vezivom vezane materijale za primjenu u građevinarstvu i kolničkim konstrukciji, (Aggregates for inbound and hydraulically bound materials for use in civil engineering work and road construction), prosinac 2002. 4. Tehnički propisi za agregat u kolničkim konstrukcijama (IGH za internu uporabu – dostavio mi Bogadi) 5. Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09) 6. Izvještaj o izradi tehničkih uvjeta za frakcije eruptivnog porijekla granulacije 0/4 mm te izradi tehničkih uvjeta za asfalte granulacije 0-8 mm čiji kameni materijal sadrži od 65% do 75% kamenog materijala eruptivnog porijekla – Istraživački projekt (I dio), Ramtech d.o.o., Zagreb rujan 2006. 7. Izvješće o ispitivanju alkalno-silikatne reaktivnosti br. 05/03, CEMTRA d.o.o. Zagreb, siječanj 2002. 8. Izvješće o rezultatima kemijskih i petroloških analiza uzoraka dijabaza za mjesec rujan 2007., RGN-fakultet 9. Quality procedure – Basalt/diabase, Rockwool siječanj 2007. (poslovna tajna) 10. Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste, Zagreb 2001. 11. Tehnički uvjeti za asfalterske radove održavanja kolničkih konstrukcija na autocestama, (HAC, Zagreb 2004.)

kvaliteta agregata za proizvodnju betona i asfalta

Documents