SVEU ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Lana Labinjan

RAZVOJNA OBILJEŽJA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU OD

2008. – 2013.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEU ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJNA OBILJEŽJA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU OD

2008. – 2013.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentorica: prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijevi

Studentica: Lana Labinjan

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081129786

RIJEKA, 2015.

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ......................................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................................. 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 3

2. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA GRADA BUZETA ........ 4

2.1. Povijest grada Buzeta ................................................................................................................... 4

2.2. Geografski položaj i veli ina Buzeta ............................................................................................ 7

2.3. Prirodna bogatstva i kulturna baština ........................................................................................... 9

2.4. Stanovništvo ............................................................................................................................... 13

2.4.1. Obrazovna struktura stanovništva Buzeta ........................................................................... 16

3. GOSPODARSKI PROFIL GRADA .......................................................................................... 20

3.1. Struktura gospodarstva ............................................................................................................... 20

3.2. Infrastruktura grada .................................................................................................................... 25

3.3. Poljoprivreda .............................................................................................................................. 27

3.4. Turizam ...................................................................................................................................... 31

4. KRETANJE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU

2008.-2013. ............................................................................................................................................ 34

4.1. Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti ....................................................................................... 35

4.2. Vanjskotrgovinska razmjena ...................................................................................................... 40

4.3. Kretanje investicija ..................................................................................................................... 43

4.4. Analiza prora una ....................................................................................................................... 45

4.5. Indeks razvijenosti grada Buzeta ................................................................................................ 49

5. ZAKLJU AK .................................................................................................................................. 53

LITERATURA .................................................................................................................................... 55

POPIS TABLICA ................................................................................................................................ 59

POPIS GRAFIKONA ......................................................................................................................... 61

POPIS ZEMLJOVIDA ....................................................................................................................... 62

1

1. UVOD

Buzet je gradi koji se nalazi u samom srcu sjevernog dijela istarske županije. Zajedno s

okolicom, poznatom kao Buzeština, obuhva a 165 km2 i oko 6.000 stanovnika. Ovaj

srednjovjekovni gradi smješten je na brežuljku iznad vrlo plodne doline najve e

istarske rijeke Mirne.

Danas je Buzet najpoznatiji po nazivu „Grad tartufa“, zbog božanskog gomolja ija su

najbolja „lovišta“ u Istri smještena upravo u šumama uz dolinu spomenute rijeke Mirne.

Ono što Buzet ini još posebnijim, u njegovoj okolici nalaze se još nekoliko vrlo

o uvanih srednjovjekovnih gradi a poput Huma- koji je ujedno i poznat po statusu

najmanjeg grada na svijetu. Zbog ovakve bogate materijalne i nematerijalne kulturne

baštine, Buzet je znamenit ne samo diljem Lijepe naše, ve i šire.

Razvoj može zna iti razli ite stvari za razli ite ljude. Stoga, priroda i karakter razvoja,

kao i zna enje koje pridajemo razvoju, moraju biti pažljivo formulirani. Svaki grad, pa

tako i Buzet, svoj razvoj temelji na tradicijskim vrijednostima, kontinuiranom i

održivom razvoju, poboljšanju kvalitete života te u inkovitim, racionalnim i kvalitetnim

djelovanjem gradske uprave kako bi stanovnicima pružao ugodnu, sigurnu i poželjnu

životnu sredinu.

1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja diplomskog rada su zna ajke koje utje u na razvoj grada Buzeta.

Predmet istraživanja obuhva a analizu razvojnih obilježja grada Buzeta u razdoblju od

2008. do 2013. godine.

Objekt istraživanja su razvojne zna ajke grada Buzeta.

2

1.2. Radna hipoteza

Sukladno definiranom problemu, predmetu i objektu istraživanja, postavljena je radna

hipoteza: u razdoblju od 2008.-2013. godine, Grad Buzet se je razvijao.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je analizirati i istražiti važnost razvojnih obilježja grada Buzeta te na

što jednostavniji na in prikazati središnji predmet obrade, a to je analiza ostvarenih

rezultata gospodarstva Buzeta i njegove okolice. Ciljevi istraživanja su utvrditi

temeljne zna ajke razvoja grada Buzeta u promatranom vremenskom razdoblju.

Da bi se riješio problem istraživanja i da bi se postigli ciljevi istraživanja, daju se

odgovori na mnoga aktualna pitanja poput:

- Koje su bitne povijesne injenice grada Buzeta?

- Koja su temeljna geografska i demografska obilježja grada Buzeta?

- Kakav je gospodarski profil grada?

- Kakva je vanjskotrgovinska razmjena grada Buzeta u promatranom razdoblju?

- Kakvo je kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti te investicija?

- Koji je indeks razvijenosti u promatranom razdoblju?

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja diplomskog rada s naslovom

„Razvojna obilježja grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013.“ korištena je

kombinacija nekoliko znanstvenih metoda.

Metodološki koncept polazi od induktivne i deduktivne metode. U teorijskoj analizi

korištene su metode definicije i klasifikacije. Tako er, matemati ke i statisti ke metode

korištene su u analizi kvantitativnih pokazatelja. U radu su prisutne i povijesna te

metode analize i sinteze. Tu e spoznaje, stavovi i mišljenja odre enih autora u

3

kombinaciji s navedenim znanstvenim metodama omogu ila je postizanje odre enog

cilja ovog rada te pomogla u navedenom zaklju ku na kraju rada.

1.5. Struktura rada

Polaze i od postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja, te svrhe i ciljeva

istraživanja, rad je koncipiran u pet me usobno povezanih tematskih cjelina.

U prvom djelu, „Uvod“, istaknuti su predmet, problem i objekt istraživanja te je

prezentirana radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura

rada.

U drugom djelu, naslovljenom kao „Povijesna, geografska i demografska obilježja

grada Buzeta“ opisana je povijest grada Buzeta, definirani su geografski položaj i

veli ina, istaknuta je materijalna i nematerijalna kulturna baština grada te stanovništvo.

Tre i dio ima naslov „Gospodarski profil grada“ u kojem je obra ena struktura

gospodarstva, infrastruktura grada te poljoprivreda i turizam.

„Kretanje makroekonomskih agregata grada Buzeta u razdoblju 2008.-2013.“

naslov je etvrte cjeline u ovome radu. U njemu se analiziraju makroekonomski podaci

u navedenom razdoblju poput: vanjskotrgovinske razmjene grada s inozemstvom,

kretanja zaposlenosti, nezaposlenosti te investicija. Tako er, dat je osvrt na indeks

razvijenosti grada te je prezentiran prora un u promatranom razdoblju.

U posljednjem djelu naslovljenom kao „Zaklju ak“ dana je sinteza cjelokupnog

istraživanja i svih bitnih konstatacija do kojih se došlo istraživanjem i analizom danih

podataka.

4

2. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA GRADA BUZETA

U nastavku e se govoriti o povijesti grada Buzeta, geografskom položaju i veli ini,

prirodnim bogatstvima, kulturnom baštinom te stanovništvom.

2.1. Povijest grada Buzeta

Buzeština je kraj naseljen od davnina. Tome u prilog govore prapovijesni ostaci

kamenih predmeta na enih u Golupskoj jami, Podrebarskoj špilji i još nekim drugim

špiljama. Iliri su se ovamo doselili u bron ano doba prapovijesti kada su na vrhovima

brežuljaka po eli graditi naselja ogra ena zidovima.

Ovim su podru jem od 177. g. do 476. g. vladali Rimljani. Za vrijeme haranja epidemije

kuge, bolest je mimoišla Buzet, pa su Buze ani 192. g. p. Kr. podigli plo u božici

Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od bolesti. Dakle, Buzet se spominje

prije više od 1800 godina. Zatim je uslijedila vlast Bizantinaca, pa su nakon seobe

naroda doselili Hrvati i Slovenci. Potkraj VIII. st., Istrom su zagospodarili Franci koji su

u naš kraj uveli feudalni sustav. Radi zaštite frana kih posjeda, podigli su se gradovi –

utvrde iji su gospodari postale njema ke obitelji. Otada su ostale poznate ruševine

Crnoga Grada, Bijeloga Grada iznad Ro koga Polja, te kastela Petrapilosa u dolini

rijeke Bra ane. (http://www.tz-buzet.hr/index.php?option=com_content&view=article)

Buzet je godinama pripadao Oglejskom patrijarhu, a od 1421. pa sve do 1797.

Mleta koj Republici. (Jakovljevi , 2005, p:11)

Sredinom XVI. st. grad Buzet živio je punim plu ima, u razdoblju relativnog mira.

Razvijao se obrt, vodila se briga o obrani grada od neprijateljskih nasrtaja, briga o

naoružanju, utvr ivanju gradskih zidina. U to vrijeme obnovljena je Mala šterna,

izgra ena su Velika vrata i Mala vrata. Padom Mleta ke Republike Istra je došla pod

vlast Austrije koja je ostala na ovim prostorima sve do 1918. godine. (http://www.tz-

buzet.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=41&lang=hr)

5

Vjerojatno ni jedan rat u povijesti nije bio toliko koban i krvav kao Drugi svjetski rat. U

to vrijeme, u Istri, došlo je do strahovitog progona stanovništva, odvoženjem ljudi u

koncentracijske logore i paljenja sela. No to nije obeshrabrilo istarsko stanovništvo. U

kolovozu 1943. formirana je 43. Istarska divizija, a najve i dio boraca u Istri dala je

upravo Buzeština.

Drugi svjetski rat donio je Istri strahovita materijalna razaranja i velike ljudske žrtve.

Ono malo industrijskih objekata koji su postojali u Istri i na Buzeštini bili su

devastirani. Tijekom povla enja Nijemci su minirali postrojenja Istarskog vodovoda i to

izvorište u Buzetu te nekoliko crpnih stanica okolnih podru ja. Petogodišnjim planom

razvoja Jugoslavije bila su predvi ena i zna ajna ulaganja na podru ju Istre i Buzeštine.

Osim razvoja poljoprivrede i sto arstva, bilo je planirano izgraditi više industrijskih

pogona i manjih radionica. Tako je najdinami niji rast imao razvoj tekstilne industrije te

su u skoro svakoj tadašnjoj op ini niknuli novi tekstilni pogoni. Dva su razloga tome:

prvi što su za otvaranje tih kapaciteta bila potrebna skromnija investicijska ulaganja, a

drugi zbog minimalnih ulaganja po zaposlenom i zapošljavanja ve eg broja radne snage.

Tako er, nije manje zna ajan element da su u tim proizvodnim pogonima radile

pretežito žene. Tako je na podru ju Fontane u Buzetu 1961. Izgra en Pogon tvornice

trikotaže „Nada Dimi “ iz Zagreba. Deset godina kasnije, otvoren je Pogon za izradu

dijelova za bicikle koparskog „Tomosa“. (Merli , E., 2009., p: 29 - 30)

Istovremeno na Buzeštini velik zamah dobiva razvoj male privrede. Zbog nižih poreznih

davanja nego u ostalim krajevima zemlje, dio obrtnika iz Slovenije otvara u Buzetu

svoje proizvodne pogone.

Do 1980. sva su doma instva na podru ju Buzeštine elektrificirana, a veliki dio njih

priklju en je na vodoopskrbnu mrežu. Asfaltirano je više od 100 km lokalnih cesta i u

veliki broj doma instava uvedena je telefonska mreža. Izgradnjom i puštanjem u promet

tunela kroz U ku, kao i njegovih pristupnih cesta, ostvaren je san o povezivanju Istre s

maticom zemljom.

Stambena izgradnja u tom je periodu bila vrlo intenzivna. Sagra ena su oko Buzeta

etiri nova satelitska naselja. Tako er, izgra ena je nova zgrada Op ine, Osnovna škola

kao i Dje ji vrti . U periodu od 1945. – 1980. izgra eno je 315 stanova te 248

6

obiteljskih ku a. Na podru ju zdravstva izgra en je novi Dom zdravlja, a u Livadama,

Ro u i Laniš u otvorene su sektorske ambulante.

Iako sedamdesetih godina prošlog stolje a Buzet spada u nerazvijena podru ja i aktivno

traži financijske potpore od tadašnje Zajednice op ina Rijeka i Republike, upravo se to

razdoblje bilježi kao po etak snažnijeg gospodarskog rasta. Tada se grade i proširuju

ve i gospodarski objekti i tvornice kao što su proširenje trikotaže Nade Dimi –

tvornica za proizvodnju odje e, Cimos – tvornica za proizvodnju automobilskih

dijelova, kao nastavak Tomosovog pogona, Drvoplast – tvornica namještaja i plasti nih

proizvoda, a najve a investicija tada je gradnja Istarske pivovare u sklopu

poljoprivredno prehrambenog kompleksa Jadran. Broj zaposlenih u osamdesetim

godinama bio je oko 2.200 radnika, što ini tre inu sveukupnog broja stanovnika.

(Šipuš, J., 2011., p:21) U tom razdoblju valja spomenuti i ustanovu pod nazivom

„Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja Anton Cerovac-Toni “ koja kasnije postaje

Srednja škola Buzet.

Pu ko otvoreno u ilište "Augustin Vivoda" Buzet jedina je profesionalna ustanova u

kulturi na podru ju Grada Buzeta. Iz arhivske gra e i statisti kih pregleda, može se

ustvrditi kako je u prvom razdoblju, od osnivanja pa do 1980. g. pretežita aktivnost bila

odgojno-obrazovna, a u drugom razdoblju, od 1980. do danas – kulturna, to su:

knjižnica, muzej, etno-radionice, izložbe, kreativne radionice, likovne radionice,

glazbeno-scenski programi, kazalište, koncerti, kino predstave, književne ve eri,

festivali i ostalo. (http://www.poubuzet.hr/index.php?id=povijest_ucilista)

Sve što je dosad re eno o poslijeratnom razvoju, ni op ina ni grad Buzet ne bi postigli

da nisu na vrijeme shvatili što zna i ulaganje u razvoj Buzeštine i to školovanjem i

usavršavanjem pretežno svojih kadrova. Putem srednje škole, preko redovnog i

izvanrednog studija na višim i visokim školama, stvoreni su uvjeti za dobivanje

kvalitetnog kadra za zapošljavanje u privrednim i izvan privrednim djelatnostima

Buzeštine. Entuzijazmom stanovništva te razumnom politikom rukovode ih ljudi

stvoreno je sve ono što je Buzeština postigla do kraja 20. stolje a i što postiže i danas.

(Merli , E., 2009., p:30)

7

2.2 Geografski položaj i veli ina Buzeta

Grad Buzet nalazi se na najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, jugoisto no od

obronaka i arije i sjeverno od akumulacijskog jezera Butoniga. Grani i s op inom

Oprtalj na zapadu, Laniš em na sjeveroistoku, Lupoglavom na istoku, Motovunom,

Cerovljem i gradom Pazinom na jugu. Središte je povijesne, kulturne i gospodarske

mikroregije Buzeštine, koja se proteže izvan gradskog upravnog podru ja na prostor

susjednih op ina.

Grad je smješten na prostoru izme u tri velike gradske cjeline: Rijeke, Trsta od kojih je

udaljen oko 50km i Pule od 90km. Cestovni prometni pravci osiguravaju dobru

prometnu povezanost s ostalim dijelovima Istarske županije te nacionalnim i europskim

prostorom.

Buzet je udaljen 25km od suvremene autoceste tzv. Istarskog ipsilona, što mu osigurava

uklju enost u mrežu autocesta u Hrvatskoj i Europi. Kroz Buzet prolaze cestovne

prometnice državne, županijske i lokalne važnosti.

Zemljovid 1: Položaj grada Buzeta u Istarskoj županiji

Izvor: Grad Buzet, 2012.

8

Grad Buzet je ustrojen kao jedinica lokalne samouprave 1993. godine u kojoj gra ani

odlu uju o svojim potrebama i interesima lokalnog zna aja neposredno ili preko

izabranih tijela.

Površinom od 167,05 km2 i sa 6.133 stanovnika grad Buzet pripada srednje velikim

jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji.

Zemljovid 2: Gusto a stanovništva u op inama i gradovima Istarske županije

Izvor: Program zaštite okoliša Istarske županije, 2006.

U sastavu Grada Buzeta je 70 naselja : Buzet, Baredine, Bartoli i, Baruši i, Ben i i,

Blatna Vas, Brnobi i, Cunj, iritež, rnica, Duri i i, Erkov i i, For i i, Gornja

Nugla,Hum, Juradi, Juri i i, Kajini, Klari i, Kotli, Kras, Krkuž, Kompanj, Kosoriga,

Krbav i i, Krti,Krušvari, Mala Huba, Mali Mlun, Marinci, Martinci, Medveje, Negnar,

9

Paladini, Peni i i, Pengari, Perci, Po ekaji, Podkuk, Podrebar, Pra ana, Prodani,

Ra ice, Ra i ki Breg, Rim, Rimnjak, Ro , Ro ko Polje, Salež, Selca, Seljaci, Senj,

Siroti i, Sovinjak, Sovinjska Brda, Sovinjsko Polje, Stanica Ro , Strana, Suši i, Sveti

Donat, Sveti Ivan, Sveti Martin, Š ulci, Škuljari, Štrped, Ugrini, Veli Mlun, Vrh, Zonti.

U sklopu teritorija navedenih naselja nalazi se ve i broj zaseoka koji se tretiraju kao

dijelovi naselja. (Prostorni plan ure enja Grada Buzeta, 2005, p:8)

2.3. Prirodna bogatstva i kulturna baština

„Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedni ko je bogatstvo ovje anstva u

svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih imbenika za

prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. „ (Ministarstvo kulture,

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6 )

Prepoznatljivost grada Buzeta i ostalih podru ja Buzeštine ozna uje kulturno-povijesno

naslije e, dijelovi materijalne i nematerijalne kulture, gastronomska doga anja i

sportske manifestacije. To su ujedno glavne sastavnice identiteta ovog podru ja. Što se

ti e materijalne imovine, veliku ulogu imaju okolna naselja Buzeštine poput Ro a,

Huma, Vrha te Sovinjaka.

Ro , gradi na brdu opasan zidinama nalazi se oko 10km isto nije od Buzeta. Utemeljen

je kao ilirsko naselje, a prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u

utvr eni kaštel ogra en zidinama s obrambenim kulama te Velikim vratima i Malim

vratima. Tijekom 15. i 16. stolje a Ro je bio središte hrvatske pismenosti, nakladništva

i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici. Kao put kroz

povijest glagoljaštva, podno Ro a je sedamdesetih godina prošlog stolje a utemeljena

Aleja glagoljaša. O glagoljaštvu svjedo i i glagoljski abecedarij na zidu crkve sv.

Antuna. U smislu o uvanja glagoljske baštine, u Ro u se svake godine održava „Mala

glagoljska akademija“ koju poha aju u enici šestih razreda osnovnih škola iz cijele

Hrvatske. Tu u e itati i pisati glagoljicu, te se dublje upoznaju sa glagoljskom

baštinom. (Turisti ka zajednica grada Buzeta,

http://www.tzbuzet.hr/index.php?option=com)

10

Hum se nalazi 14 km jugoisto no od Buzeta te se nerijetko spominje kao „najmanji grad

na svijetu.“ Prema zadnjem popisu stanovništva broji 30 stanovnika. Zajedno s Ro em

predstavlja središte glagoljaštva u Istri. Hum je bio jak glagoljaški centar i iz njega

potje u glagoljaški kodeksi ukrašeni višebojnim inicijalima. Aleja glagoljaša je na

lokalnom putu izme u Ro a i Huma kiparskim djelima simboli no obilježila osobe i

doga aje vezane uz korijene i o uvanje slavenske pismenosti. Od 1977. godine do 1983.

poznati hrvatski kipar Želimir Janeš radio je na 11 lokacija tog slikovnog, sedam

kilometara dugog puta simboli na kamena obilježja u otvorenom prostoru. Idu i putem

od Ro a prema Humu, postavljeni su: Stup akavskoga sabora, Stol irila i Metoda,

Katedrala Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac Hrvatskoga lucidara,

Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i

heretika, Odmorište Žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata grada Huma, koja

krasi i kalendarij sa dvanaest medaljona na kojima su simboli ki prikazani mjeseci u

godini. (Travirka, A., 2001., p: 40-41) Hum je poznat i kao Grad biske, istarske rakije s

imelom ija receptura potje e upravo iz tog gradi a. Vrh je staro ruralno naselje u

kojem posebnu kulturnu vrijednost ima župna crkva Uznesenja Marijina iz 13. stolje a.

Specifi nost Vrha je i proizvodnja šampanjca ija je kvaliteta još nedovoljno istražena.

Nematerijalna kulturna baština na podru ju Buzeštine odlikuje se raznim kulturno-

zabavnim manifestacijama koje su ujedno i temelj razvoja kulturnog turizma.

Bogatstvom ovih manifestacija izdvaja se grad Buzet, kao što su Subotina, Vikend

festival istarskih tartufa, Buzetski karneval. Subotina je stara tradicijska pu ka fešta

koja je od 2002. godine oboga ena dodatnim sadržajima (Subotina po starinski) kako bi

se posjetiteljima omogu io što izvorniji prikaz bogate povijesti i kulture ovog kraja.

Buzetski karneval najmasovnije je karnevalsko doga anje sjeverne Istre na kojem svake

godine sudjeluje oko tisu u sudionika, te koje okuplja velik broj gledatelja iz zemlje i

inozemstva.

Veliku važnost treba pridonijeti i šumama u okolici grada koja su staništa poznatog

istarskog tartufa. Tartufi su vrlo cijenjene vrste podzemnih gljiva, a njihovo najpoznatije

nalazište je dolina rijeke Mirne. Upravo je zato grad Buzet 1999. godine proglašen

Gradom tartufa u Zoni tartufa koja se proteže na tri upravna podru ja: Grad Buzet,

Op ina Oprtalj, Op ina Motovun. U središtu tih upravnih podru ja nalazi se

11

Motovunska šuma, stanište istarskog bijelog tartufa (tuber magnatum), skupocjenog

gomolja ija se vrijednost mjeri u gramima. Specifi nog je mirisa, pomalo neuglednog

izgleda, ali zato izvanrednog okusa. Osim bijelog tartufa ovo podru je obiluje i drugim

vrstama crnog tartufa ( Tuber Aestivum Vitt, Tuber ubicatum, Tuber melanu sporum).

(Turisti ka zajednica grada Buzeta, www.tz-buzet.hr )

Raznolikost gastronomske ponude osigurala je prepoznatljivost ovog podru ja

zahvaljuju i istarskom pršutu, sirevima, istarskim rakijama i istarskim fužima, kao što

je i rasprostranjenost vinograda omogu ila stvaranje imidža Buzeštine kao mjesta gdje

se proizvode visokokvalitetna vina. Buzet je poznat i po poduzetništvu i industriji, pa

se grad esto spominje i u kontekstu primjera dobre prakse razvoja poduzetništva i

inovativnosti (tvrtka P.P.C/CIMOS - najzna ajnija je tvrtka za proizvodnju

automobilskih dijelova u Hrvatskoj, visoke tehnološke i inovativne razine).

Sve više ja a raste prepoznatljivost grada Buzeta i kao atraktivnog mjesta za razvoj

ekstremnih sportova, što omogu uju povoljni prirodni uvjeti. Ure ene biciklisti ke i

pješa ke staze, planinarski putovi, lokacije za parajedrili arstvo i speleološki objekti

ine Buzet prepoznatljivom destinacijom za sve ve i broj posjetitelja.

Od prirodnih bogatstva, veoma je važno spomenuti kako podru je Buzeta i njegove

okolice obiluje pitkom vodom koja se ne koristi samo za vodoopskrbu lokalnog

stanovništva, ve i stanovništva znatnog dijela Istre. Istarski vodovod d.o.o. Buzet dio je

Javnog vodoopskrbnog sustava u Istarskoj županiji koji se sastoji još od Vodovoda

Labin i Vodovoda Pula, koji zajedno svojim djelovanjem omogu uju vodoopskrbu za

preko 95% stanovništva županije.

Istarski vodovod, ije je sjedište u Buzetu, djeluje na pet lokacijski odvojenih poslovnih

jedinica (PJ) u Bujama, Buzetu, Pazinu, Pore u i Rovinju i šest ispostava (Karojba,

Kaštelir, Novigrad, Umag, Vrsar i Žminj), a proizvodnja vode odvija se u radnim

jedinicama (RJ), smještenima u blizini izvorišta odakle se crpi voda: Sveti Ivan,

Gradole i Bulaž te akumulacijsko jezero Butoniga. Sveobuhvatne poslovne funkcije se

obavljaju u Stru nim službama u Buzetu, kroz Odjel za financijske i ra unovodstvene

poslove, Odjel za pravne poslove i ljudske resurse, Tehni ki odjel, Odjel za poslove

12

nabave i planiranja, Odjel Informatike i GIS-a. Na javnu vodoopskrbnu mrežu

priklju eno je 99 % stanovništva. (Istarski vodovod Buzet, http://www.ivb.hr/)

Istarski vodovod je danas sustav s proizvodnim kapacitetom od 2.550 litara u sekundi i

rasprostranjenom vodovodnom mrežom dužine 2.314 km. Svojim djelovanjem pokriva

ve i dio Istarske županije, odnosno podru je dvadeset i osam op ina i gradova te dio

op ine Pi an.

Na sljede em zemljovidu, prikazano je podru je djelovanja IVB-a te mreže razli itih

sustava u Istri.

Zemljovid 3: Hidrološki zemljovid Istarskog vodovoda Buzet

Izvor: Istarski vodovod d.o.o., Izvješ e o poslovanju za 2014. godinu

13

2.4. Stanovništvo

Grad Buzet prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 6.133 stanovnika, što ini

oko 3% stanovništva Istarske županije. Stanovništvo Buzeta razmješteno u 70 naselja

koja su koncentrirana oko tri glavna gravitacijska podru ja Buzeštine: Buzet, Vrh i Ro ,

s gusto om naseljenosti od 37 st./na km2.

U sljede oj tablici prikazan je broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike

Hrvatske u 2001. i 2011. godini.

Tablica 1: Broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike Hrvatske u 2001. i 2011. godini.

Prostorna jedinica/Godine 2001. 2011. 2011./2001.

Grad Buzet 6.059 6.133 101,22

Istarska županija 206.344 208.055 100,83

Republika Hrvatska

4.437.460 4.284.889 96,56

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012.

Grad Buzet i Istarska županija u posljednjih deset godina bilježe rast broja stanovnika

za oko 1%, za razliku od pada broja stanovnika na državnoj razini od 3% u istom

razdoblju (2001.-2010.)

Grafikon prikazuje usporedbu stanovništva (2001./2011.) prema godinama i to u

skupinama od 0-19 godina, 20-64 godina te 66 i više.

14

Grafikon 1: Starosna struktura stanovnika Grada Buzeta prema popisu

stanovništva iz 2001. i 2011. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva,

ku anstava i stanova 2001. i 2011. godine

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radno aktivno stanovništvo ( 20-64 godina)

ini 63%, slijedi mlado stanovništvo (do 19 godina) sa 22% te staro stanovništvo (66+)

koje je inilo 15% ukupnog stanovništva grada Buzeta. U 2011. godini raste udio radno

aktivnog stanovništva za 2 postotna poena, pada udio mladog stanovništva za 3 postotna

poena te raste udio starog stanovništva za 1 postotni poen.

Sljede a tablica prikazuje popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i

Istarske županije prema zadnjem popisu iz 2011. godine.

22%

63%

15%19%

65%

16%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

0 19 20 64 66 i više

2001.

2011.

15

Tablica 2: Popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i Istarske

županije prema popisu iz 2011. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Buzet ima 6.133 stanovnika, što ini

2,9% stanovništva Istarske županije, broji 2.158 ku anstva i 3.147 stambenih jedinica.

Udio buzetskih ku anstva u Istarskoj županiji iznosi 2,7%, a stambenih jedinica 2,3%. Za

Grad Buzet vidi se razlika izme u stambenih jedinica i ku anstva (989) što pokazuje da

ima ak 46% nenaseljenih ili vikendaških stambenih jedinica. Odnos stambenih jedinica i

ku anstva za Istru iznosi 70% što je zna ajnija razlika u odnosu na Buzet zbog bogatije

turisti ke ponude.

Naredna tablica prikazuje kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od

2007. do 2012. godine.

Tablica 3: Kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od 2008. do

2012. godine

Godina Muški spol Ženski spol Ukupno

ro eni umrli razlika ro ene umrle razlika ro eni umrli razlika

2008. 42 37 5 33 25 8 75 62 13

2009. 37 39 -2 32 28 4 69 67 2

2010. 27 35 -8 25 26 -1 52 61 -9

2011. 37 33 4 31 17 14 68 50 18

2012. 19 26 -7 32 25 7 51 51 0

Ukupno: 162 170 -8 153 121 32 315 291 24 Izvor: Grad Buzet, Upravni odjel za društvene djelatnosti i razvojne projekte, 2013.

Županija/Grad Ukupno

popisane osobe Ukupan broj stanovnika

Ku anstva Stambene jedinice

Istarska županija

213.891 208.055 79.377 134.251

Buzet 6.212 6.133 2.158 3.147

Udio Grada Buzeta u Istarskoj županiji 2,9% 2,9% 2,7% 2,3%

16

U promatranom razdoblju stopa nataliteta je pozitivna, jer se svake godine rodi više

stanovnika nego ih umre, osim 2010. godine kada je razlika izme u umrlih i ro enih 9

osoba. Tako er, iz tablice se vidi kako je u 2012. godini isti broj i ro enih i umrlih.

2.4.1 Obrazovna struktura stanovništva Buzeta

Pravo na obrazovanje zauzima središnje mjesto u „Op oj deklaraciji o ljudskim

pravima“ te kao takvo predstavlja temelj i neophodno je za ostvarivanje svih drugih

ljudskih prava. (Karaman Aksentijevi , N., 2012., p: 238)

Pove anje ulaganja u ljudski kapital odnosno u obrazovanje, jedan je od glavnih

prioriteta ekonomske politike razvijenih zemalja. Uz pozitivne u inke na rast,

obrazovanje se isti e kao prioritet ekonomske politike zbog mogu nosti koje pruža u

pogledu socijalnog uklju ivanja društvenih skupina, nezaposlenih i siromašnih. (Babi ,

Z., 2005., p:30)

Glede obrazovne strukture stanovništva u Buzetu, na bazi podataka iz 2011. godine,

najve i udjel imaju osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem (51,09%), a isti trend

prikazuje se i na razini Istarske županije te Republike Hrvatske. Osobe s visokim

obrazovanjem ine 14,80%, od ega je 4 doktora znanosti, a 0,79% ine osobe bez

formalnog obrazovanja, što je nešto više od prikazanog udjela na razini Istarske

županije (0,72%), ali i znatno bolje od udjela na razini Republike Hrvatske (1,71%).

(Službene novine grada Buzeta, 2013.)

Na slijede oj tablici prikazati e se stanovništvo staro 15 i više godina prema završenom

stupnju obrazovanja, a temeljem podataka iz popisa stanovništva u 2001. te 2011.

godini.

17

Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najviše završenom razredu

osnovne, srednje škole te visokom stupnju obrazovanja prema popisu stanovništva

iz 2001. i 2011. godine

Prostorna

jedinica

Godine Ukupno Bez škole Osnovna

škola

Srednja

škola

Stru ni

studij

Sveu iliš

ni

studij

Doktorat

znanosti

Buzet

2001. 5.125 78 1.277 2.316 208 261 0

2011. 5.287 42 1.232 2.702 344 435 4

indeks 103 54 96 117 165 167 0

Istarska

županija

2001. 173.952 2.546 39.855 88.013 9.308 12.043 188

2011. 179.884 1.303 35.092 100.602 12.913 16.664 297

indeks 103 51 88 114 139 138 158

Republika

Hrvatska

2001. 3.645.572 105.332 801.168 1.733.198 150.167 267.885 7.443

2011. 3.626.496 62.092 773.489 1.911.815 212.059 371.472 11.702

indeks 99 59 97 110 141 139 157

Izvor: Državni zavod za statistiku, Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i

završenoj školi, po gradovima/op inama za 2001. i 2011. godinu

U gradu Buzetu u 2011. godini udio osoba sa samo završenom osnovnom školom ine

23,3% ukupne populacije grada Buzeta što je više u odnosu na Istarsku županiju

(19,5%) te je stoga potrebno razvijati obrazovne programe za ja anje vještina,

kompetencija i znanja slabije obrazovanih gra ana Buzeta. Najve i dio stanovništva ima

srednje obrazovanje (51,1%), a završeno visoko obrazovanje ima 14,3% stanovništva

što je ispod je prosjeka Istarske županije (16,41%) i državnog prosjeka (16,09%). Prema

popisu iz 2011.godine grad Buzet ima 4 doktora znanosti. Stupanj ste ene stru ne

spreme, kako na razini županije pa tako i u gradu Buzetu, ve i je u prosjeku za

muškarce nego za žene.

Uspore uju i podatke stupnja obrazovanja za stanovništvo Buzeta iz 2001. i 2011.

godine, može se vidjeti pozitivan trend obrazovanosti. To je vidljivo iz toga što je udio

stanovništva bez škole smanjeno za 46%, sa završenom osnovnom školom za 4% , a

zna ajno je pove anje stanovnika bilježi se sa završenim visokim obrazovanjem za

67%.

18

Grafikon 2: Struktura obrazovanosti stanovništva starih 15 i više godina na

podru ju grada Buzeta prema popisu stanovništva iz 2011.

Izvor: Izrada studentice prema podacima Službenih novina grada Buzeta, 2013.

Najve i udio ine osobe sa završenom srednjom školom (51%), potom osnovnom

školom (23%) dok visoko obrazovanje koje uklju uje stru ne i sveu ilišne studije te

doktorate znanosti ini 15% stanovnika na podru ju Buzeta.

1% 1%

9%

23%

51%

15%

Bez škole

1-3 razreda OŠ

4-7 razreda OŠ

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje (stru ni i sveu ilišni studij, doktorati znanosti)

19

Za kraj ovog poglavlja važno je istaknuti povoljan geografski položaj grada Buzeta

zbog dobre blizine ve ih gradskih cjelina poput Rijeke, Pule i Trsta te cestovnih

prometnih pravaca koji osiguravaju dobru i kvalitetnu prometnu povezanost s ostalim

dijelovima Istre, Hrvatske i Europe.

Prepoznatljivost Buzeta se najviše o ituje kroz kulturno-povijesno naslje e poput

starogradske jezgre grada, kao i obližnjih gradi a poput Ro a i Huma. Veliku važnost

treba pridonijeti šumama u okolici grada koje su staništa vrlo cijenjenih vrsta

podzemnih gljiva – tartufa. Voda, kao jedna od najzna ajnijih prirodnih resursa

distribuira se za veliki dio Istre upravo iz Istarskog vodovoda d.o.o. koji kontrolira

sustav s proizvodnim kapacitetom od 2.550 litara u sekundi i rasprostranjenom

vodovodnom mrežom dužine 2.314 kilometara.

Kroz povijest su zabilježene emigracije stanovništva u Buzetu zbog nepovoljnih

ekonomskih razloga, ali u promatranom razdoblju (2001., 2011.) stanovništvo bilježi

porast te pozitivnu stopu nataliteta. Obrazovna struktura stanovništva je izuzetno

pozitivna sa sve više obrazovnih kadrova što je jedan od bitnih preduvjeta za razvoj

gospodarstva, o emu e biti rije u sljede em poglavlju.

20

3. GOSPODARSKI PROFIL GRADA

U sveop oj globalizaciji poslovanja gradovi imaju sve zna ajniju ulogu u stvaranju

dobrih uvjeta za razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma, a s druge strane upravo su

to centri odnosno pokreta ke snage za inovaciju, rast i zapošljavanje jednog podru ja.

Takvom postavkom doga aja velike su šanse za pove anje gospodarskih aktivnosti,

pove anje standarda lokalnog stanovništva i demografsku obnovu naselja na podru ju

Grada Buzeta. Nositelj dinami nog gospodarskog razvoja je malo, srednje i veliko

poduzetništvo u sektoru industrije, turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede, a turisti ke

djelatnosti i proizvodnja se baziraju na održivom korištenju lokalnih prirodnih resursa i

sirovina i stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti.

3.1. Struktura gospodarstva

Grad Buzet je tradicionalno poduzetni ko i industrijsko središte Istarske županije. Kao i

svaki mali ili ve i grad, koji se kontinuirano želi razvijati i doprinositi boljitku na

raznim podru jima lokalnom stanovništvu, Buzet ima i svoje strateške ciljeve i

prioritetne mjere koje želi ostvariti: (Projekt ukupnog razvoja Grada Buzeta 2006.-

2011., 2006.)

Strateški razvojni ciljevi:

- rast industrijske proizvodnje,

- tehnološki razvoj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s regionalnim

obilježjima prisutnih na hrvatskom i europskom tržištu

- razvoj malog i srednjeg poduzetništva,

- razvoj društvene i komunalne infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse koje

e zajedno sa razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i

podizanju standarda života svih gra ana

Prioriteti i mjere su:

- razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma,

21

- razvoj cjelovite ponude turisti ke destinacije,

- institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede,

- stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva,

- pove anje konkurentnosti tvrtke,

- pove anje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju

pove anja njihove konkurentnosti na tržištu rada,

- pove anje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu principa

održivog razvoja

Nakon zatvaranja nekoliko tvrtki tijekom 2009. i 2010. godine, broj poduzetnika od

2011. godine raste. U 2013. godini je u Buzetu bilo registrirano 2,64 % svih poduze a

na podru ju Istarske županije i 0,24% svih poduze a u Republici Hrvatskoj.

Najzastupljeniji su mali poduzetnici (96%), a ostatak ine srednji i veliki poduzetnici

(4%)

U nastavku rada se prikazuju i analiziraju trendovi i stanje gospodarstva grada Buzeta

ocijenjeno na osnovu financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada.

Tablica 5: Kretanje broja poduzetnika i zaposlenih u sektoru poduzetništva na

podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

Izvor: FINA, 2014.

Godina Broj poduzetnika

Bazni indeks

(2008=100)

Broj zaposlenih

Bazni indeks

(2008=100) 2008. 226 100 2.498 100

2009. 234 103,5 2.178 87,2

2010. 228 100,8 2.164 86,6

2011. 238 105,3 2.224 89,1

2012. 238 105,3 2.351 94,1

2013. 244 108,0 2.535 101,5

22

Nakon 2008. godine broj zaposlenih po eo znatno padati što objašnjava ekonomska

gospodarska kriza. No, ve u 2011. godini i broj poduzetnika i broj zaposlenih u sektoru

poduzetništva po inje rasti te u 2013. godini bilježi najve i broj registriranih

poduzetnika, kao i zaposlenih. Prema izra unatim baznim indeksima u 2013. godini broj

poduzetnika se pove ao za 8% , a broj zaposlenih za 1,5% u odnosu na promatranu

2008. godinu. Na prvom mjestu prema broju zaposlenih su veliki poduzetnici koji

zapošljavaju 46% ukupno zaposlenih u svim poduze ima na podru ju grada Buzeta. U

malim poduze ima je zaposleno 36%, a u srednjim 18% ukupnog broja zaposlenih u

svim poduze ima.

Tablica 6: Ostvareni prihod poduzetnika registriranih na podru ju grada Buzeta u

razdoblju od 2008. – 2013.

Izvor: FINA, 2014.

U promatranom razdoblju (2008. – 2013.) najve i rast prihoda u usporedbi sa

prethodnom godinom bilježila 2010. godina kada su u odnosu na 2009. godinu prihodi

poduzetnika porasli za 7,9%.

Godina 2009. u odnosu na 2008. bilježila je najve i pad prihoda poduzetnika i on iznosi

16%.

Godina Prihodi (u tis.) kn. Verižni indeks

2008. 1.609.879 -

2009. 1.352.251 84,0

2010. 1.458.759 107,9

2011. 1.466.775 100,5

2012. 1.278.944 87,2

2013. 1.286.146 100,6

23

Tablica 7: Broj poduzetnika i prosje an broj zaposlenih na bazi sata rada po

djelatnostima u Buzetu u 2013. godini

Ukupan broj poduzetnika

Prosje an broj zaposlenih na bazi

sata rada

Podru ja djelatnosti Broj Udio (%) Broj Udio (%)

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 0,82 2 0,81

C Prera iva ka industrija 52 21,31 1.252 50,75

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

4 1,64 355 14,39

F Gra evinarstvo 26 10,65 233 9,44

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

79 32,38 345 13,99

H Prijevoz i skladištenje 13 5,32 21 0,85

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane

19 7,79 46 1,86

J Informacije i komunikacije 3 1,23 5 0,20

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 0,41

L Poslovanje nekretninama 8 3,28 3 0,12

M Stru ne znanstvene i tehni ke djelatnosti

21 8,61 35 1,42

N Administrativne i pomo ne uslužne djelatnosti

8 3,28 150 6,08

P Obrazovanje 2 0,82 7 0,28

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0,41 6 0,24

S Ostale uslužne djelatnosti 5 2,05 7 0,28

Ukupno 244 100,00 2.467 100,00

Izvor: Fina, 2014.

Preko polovice ukupne radne snage je zaposleno u prera iva koj industriji (50,75%), a

najmanje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (0.81%), informacijskim i

komunikacijskim djelatnostima (0.2%) i poslovanju nekretninama (0,12%).

Struktura gospodarstva i udio pojedinih djelatnosti u 2013. godini na podru ju grada

Buzeta prikazana je sljede im grafikonom.

24

Grafikon 3: Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj strukturi gospodarstva grada

Buzeta u 2013. godini

Izvor: Odjel za financije i gospodarstvo grada Buzeta, 2014.

0,82

21,31

1,64

10,65

32,38

5,32

7,79

1,23

0,41 3,28

8,61

3,28

0,82 0,412,05

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Prera iva ka industrija

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Gra evinarstvo

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane

Informacije i komunikacije

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama

Stru ne znanstvene i tehni ke djelatnosti

Administrativne i pomo ne uslužne djelatnosti

Obrazovanje

Umjetnost, zabava i rekreacija

Ostale uslužne djelatnosti

25

Najzastupljenije djelatnosti su trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala (32,4% svih registriranih poduze a), prera iva ka industrija (21,31%) i

gra evinarstvo (10,65%). Najmanji broj poduze a registriran je u podru ju financijskih

djelatnosti i djelatnosti osiguranja (0,40%), umjetnosti, zabave i rekreacije (0,40%) i

poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (0,81%). Prema obliku vlasništva, 95% svih

poduze a na podru ju grada Buzeta su u privatnom vlasništvu, a preostalih 5% u

državnom, zadružnom ili mješovitom vlasništvu.

3.2. Infrastruktura grada

Kada je rije o buzetskoj infrastrukturi (vodovod, elektri na energija, telefonija,

kanalizacija, ceste, željeznice) injenica je da je Grad kao jedinica lokalne samouprave

zadržao svoju potpunu ingerenciju samo nad kanalizacijskim sustavom te jednim

manjim djelom nad cestama. Sve je ostalo integracija državnih ili mješovito državno –

privatnih poduze a. (Službene novine Grada Buzeta, 2013., p:38)

Postoje e prometne veze u Buzetu mogu se klasificirati u cestovne i željezni ke.

Obzirom na geografski položaj, morfologiju, broj naselja stanovnika, grad Buzet

relativno je slabo prometno povezano jer povoljnost položaja uvjetovana razmjerno

malim udaljenostima od važnijih destinacija u znatnoj mjeri narušava kvaliteta

prometnica. Njome prolazi dio državnih cesta D44 Lupoglav – Ponteporton i D201

Buzet – Požane te županijske ceste Ž5013 Buzet – Cerovlje i Ž5011 Buzet – Brest –

Dane, a razgranata je mreža i lokalnih cesta dužene 84,6 km.

Grad Buzet je regionalnom željezni kom prugom Pula – Pazin – Lupoglav – Buzet,

ukupne duljine 91,14 kilometara, povezan s Hrvatskom, Slovenijom i Italijom.

Željezni ka veza s drugim djelovima Hrvatske odvija se preko Slovenije. Putni ki i

teretni promet koji se odvija istom željezni kom prugom veoma je malog intenziteta. Na

podru ju Grada željezni ke stanice su Buzet i Ro , te nekoliko stajališta. (Marketinška

strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, 2012.,

p: 23)

26

Najbliže me unarodne zra ne luke na podru ju Republike Hrvatske nalaze se u Puli i na

otoku Krku (Rijeka). Udaljene su oko 90 kilometara, a za male zrakoplove s

mogu noš u komercijalnog korištenja tu je i sportska zra na luka u blizini Vrsara.

Me unarodna zra na luka za male zrakoplove nalazi se u Portorožu (Slo), a udaljena je

oko 50 kilometara od Buzeta.

Energetski sustav grada Buzeta ine objekti operatora prijenosnog i distribucijskog

sustava elektri ne energije. Objekti prijenosnog sustava su nadzemni dalekovodi

naponske razine 110kV, TS 110/10kV Butoniga i dio transformatorske stanice

110/20kV Buzet. Objekti distribucijskog sustava su dio TS 110/20kV Buzet, nadzemni

i podzemni vodovi naponske razine 20 kV i 0.4 kV, te pripadne distribucijske

transformatorske stanice 20/0,4kV. Postoje a elektroenergetska mreža povezana je

nadzemnim i podzemnim vodovima sa susjednim Pogonima Buje i Pazin. (Marketinška

strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, 2012.

p: 24)

Istarski vodovod d.o.o. Buzet je dio javnog vodoopskrbnog sustava, koji zajedno s

vodovodima Labin i Pula, omogu uje vodoopskrbu za cijelu Istarsku županiju. Valja

naglasiti kako je projekt izgradnje Vodovoda Butoniga, nominalnog kapaciteta 1000 l/s,

jedan je od najve ih i najzna ajnijih projekata u povijesti Istarske županije. U 2011.

godini izgra eno je dodatnih 24 km nove mreže, ostvareno 2.230 novih priklju aka, te

rekonstruirano oko 25 dionica vodoopskrbne mreže. U 2012. godini dovršena je

izgradnja cjevovoda od izvora Bulaž do postrojenja Butoniga ime je osigurana bolja

povezanost sustava.

Trgova ko društvo “Park” d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti u 100%-tnom je

vlasništvu Grada Buzeta. Društvo ima isklju ivo ovlaštenje obavljanja djelatnosti

odvodnje, skupljanja, odvoza i postupanja s komunalnim otpadom na podru ju Buzeta,

kao i održavanja i upravljanja odlagalištem otpada „Griža“. Valja napomenuti kako su

zapo eti projekti kojima e se stvoriti tehni ki preduvjeti (infrastruktura) za cjelovito

gospodarenje otpadom pa e jedna od najvažnijih aktivnosti biti ekološka edukacija,

odnosno podizanje ekološke svijesti gra ana o važnosti zaštite okoliša i privilnog

gospodarenje otpadom, koji bi trebao postati uobi ajeni dio naših života i naslje a

budu im naraštajima.

27

3.3. Poljoprivreda

Podru je Grada Buzeta prostire se središnjim djelom Istre na površini od 16 500

hektara. Od toga se oko 9 000 ha smatrati poljoprivrednim zemljištem, a 5 500 ha

obradivim.

Sam geografski smještaj ovog prostora odre uje neke njegove specifi nosti. Rije je

naime o podru ju u kome se susre u kontinentalna (istok - sjeveroistok - sjever) i

mediteranska klima (zapad - jugozapad). Iako nema direktnog doticaja s morem, dolina

rijeke Mirne i njene pritoke služe kao "kanali" kojima mediteranski utjecaj prodire

duboku u kopno, i uvjetuje mogu nost uzgoja nekih tipi no mediteranskih

poljoprivrednih kultura. Sa druge strane masivi U ke i i arije direktno utje u na klimu

i vegetaciju isto nog i sjeveroisto nog djela ovog podru ja. Reljef je tipi no brežuljkast,

ispresijecan vodotocima i uskim dolinama uz njih, što tako er uvjetuje niz

mikrolokacijskih specifi nosti. Kao važan imbenik poljoprivredne proizvodnje

(pojedinih grana) ne može se zaobi i vjetar (ponajprije bura) koja u periodu listopad-

travanj zna dosezati veliku snagu i pri injavati štete poljoprivrednim kulturama.

Oborina, sumarno gledaju i, ima dovoljno (preko 1000 mm), me utim njihov

neravnomjeran raspored uvjetuje sušne ljetne periode. Od istoka ka zapadu Buzeština bi

se mogla podijeliti u nekoliko poljoprivrednih zona. Roština ini isto ni dio gradskog

podru ja. To je pretplaninski kraj koji otvoreno gleda na U ku. Ovdje tradicionalno

dominira sto arska proizvodnja (uglavnom krave montafonske pasmine), koju

omogu uju pašnja ke i livadske površine (ponegdje vrlo kvalitetne), a prati je

proizvodnja krmnog bilja i ratarstvo. Mogu se na i i manji vinogradi na zašti enim

položajima, me utim to je rubna zona vinogradarske proizvodnje. Idu i prema zapadu

dolazimo do samog grada Buzeta. Od njega prate i rijeku Mirnu i njene pritoke

prolazimo kroz najkvalitetnije ratarske površine (Sv.Ivan, Štrped, Škuljari, Opatija). Tu

se uzgajaju kukuruz, je am, pšenica , krumpir, sto na repa, lucerka, tikve. Doline su

vrlo plodne (rije ni nanosi i zemljište erodiralo sa obližnjih brežuljaka), emu samo

pogoduje injenica da su ljetne suše ovdje znatno ublažene bo nim kretanjem vode

rijeke Mirne i potoka kroz tlo, kao i mogu nostima za navodnjavanje. Sto arska

proizvodnja ovdje prati ratarsku, dok su ostale proizvodnje (vo arstvo, vinogradarstvo)

28

ograni ene injenicom da je ipak rije o položajima gdje se javljaju ja i kasni mrazovi.

Penju i se cestom Buzet - Pazin od rijeke Mirne ka mjestu Svi Sveti dolazimo do zone

vinogradarske proizvodnje, koju upotpunjuju maslinici, ratarske i povrtlarske kulture.

Upravo tereni uz samu cestu sa lijeve strane (idu i od Buzeta) ine granicu, gdje

hladniji tereni Humštine prelaze u klimatski pitomije podru je sela Prodani, Krušvari,

Pašuti i. Oni se dalje šire na jugozapad (selo Juradi) i zapad (Sv. Donat, Sovinjsko

polje, Sovinjska brda, Sovinjak, te Klari i, Vrh, Baruši i, Mar anegla, Paladini) sve

tako do jezera rje ice Botonege. Ovdje vinogradarstvo dominantna poljoprivredna

grana. Najzastupljeniji je kultivar Istarska malvazija, a prati je teran, muškat bijeli,

merlot te "starinske sorte" pod narodnim imenima garganija, ušnjevina, pagadebito, a u

novije vrijeme sorte chardonay i souvignion.

(http://www.istriaholiday.com/buzet/cro/polj01.html)

Maslinici su, tako er, nezaobilazan dio ovih krajolika. Usprkos injenici da u prosjeku

svakih desetak godina stradaju uslijed ja e zime, oni ipak opstaju, a sade se i novi.

Pored ostataka drevnih uljara, "toklarija" koje imaju više kulturno - povijesnu vrijednost

ure uju se, privatnom inicijativom i nove suvremene koje maslinarima daju bolje

mogu nosti u preradi i proizvodnji kvalitetnog ulja. Budu i je ovdje rije o

brežuljkastim terenima koji esto ljeti trpe od suše ratarsku proizvodnju odlikuju manji

ali kvalitetniji prinosi, dok povrtlarstvo (pogotovo uz navodnjavanje) tek postaje

zna ajnija proizvodnja. I ovdje se zadržalo tradicionalno držanje stoke (krava) koliko

zbog mlijeka toliko zbog stajskog gnoja koji se koristi ponajviše u vinogradarstvu. Vrlo

sli na obilježja imaju i povišeni tereni s druge strane Mirne (sela Mali Mlun, Veli Mlun,

pa dalje na sjeveru Trkusi i Salež). Ovim opisom ostale su neobuhva ene lokacije sela

Abrami, Seljaci, Perci i rnica gdje nam položajima zašti enim od vjetra, pogotovo uz

izvore vode postoje za sad neiskorištene mogu nosti uzgoja vo a i povr a.

(http://www.istriaholiday.com/buzet/cro/polj01.html)

Usprkos tome što je Istarska županija me u prvima u Hrvatskoj prepoznala važnost i

prednosti ekološke poljoprivrede, ona je ipak nedovoljno razvijena unato zna ajnim

potencijalima. Gradsko vije e Grada Buzeta je usvojilo Program potpore poljoprivredi i

ruralnom razvoju za razdoblje od 2013. do 2015. godine kojim su utvr ene mjere za

unaprje enje poljoprivrede i ruralnog razvoja:

29

Najvažniji ciljevi Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta za

razdoblje 2013.-2015. (Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta

za razdoblje 2013.-2015, l. 2.):

1. bolje korištenje poljoprivrednih površina u svrhu pove anja primane

poljoprivredne proizvodnje i podizanja stupnja prerade poljoprivrednih

proizvoda kroz proizvodnju hrane

2. pove anje konkurentnosti obiteljskih gospodarstava i drugih robnih proizvo a a

iz poljoprivrede

3. podizanje kvalitete života i proširenje gospodarskih programa na cijelom

(ruralnom) podru ju grada Buzeta

Kao prioritetne mjere za ostvarenje najvažnijih ciljeva, utvr uju se (Programa potpore

poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta za razdoblje 2013.-2015, l. 3.):

1. održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta na cijelom podru ju gospodarenja

putem poticanja ekološke proizvodnje i kultiviranja poljoprivrednog zemljišta

2. poticanje interesnog povezivanja poljoprivrednih proizvo a a kroz klastere,

zadruge, proizvo a ke organizacije, udruge i lokalnu akcijsku grupu radi

pove anja njihove konkurentnosti, zajedni kog nastupa na tržištima i podizanje

kvalitete poljoprivrednih proizvoda

3. poboljšanje kvalitete života na cijelom ruralnom podru ju putem potpora

razvoju malog gospodarstva iz poljoprivrede, razvoju seoskog turizma i

poboljšanju komunalne infrastrukture

Grad Buzet e za provedbu Programa do 2015. godine osigurati 1.740.000,00 kuna.

(Službene novine grada Buzeta, 2013., p. 158.)

Na temelju izre enog, može se re i da Buzeština jest i nije poljoprivredni kraj. Jest u

toliko što gotovo svaka obitelj neovisno o tome jesu li lanovi zaposleni van

gospodarstva ili ne, obra uje odre ene površine i posjeduje osnovnu mehanizaciju.

Me utim nije, kad se razmišlja na na in da poljoprivredna proizvodnja treba proizvoditi

i znatne koli ine proizvoda za tržište, a ne samo za vlastite potrebe. Organizirano se

otkupljuje samo mlijeko, ime me utim proizvo a i nisu sasvim zadovoljni.

30

Broj ano govore i Buzeština, što se najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji ti e,

raspolaže sa oko 250ha vinograda (cca 2 000 tona grož a), 15 000 stabala maslina (cca

70 tona ploda maslina godišnje), 700 muznih krava (tržni viškovi cca 1 150 000 litara

mljeka godišnje ), 150 hektara pod pšenicom (cca 420 tona godišnje), 120 ha pod

je mom (cca 360 tona godišnje), 280ha pod kukuruzom (cca 1 120 tona godišnje)

Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.) navodi da je jedan

od razvojnih prioriteta u sektoru poljoprivrede za LAG Buzet razvoj sto arstva i to:

uzgoj svinja i muznih krava, ov arstvo i kozarstvo, uzgoj Istarskog goveda i p elarstvo.

Ovaj tradicionalno sto arski kraj gotovo da i nema zna ajnije sto arske proizvodnje,

osim govedarstva, zahvaljuju i dugogodišnjem osiguranom otkupu mlijeka. Prema

postoje im podacima broj krava i junica je oko 650 grla i to ve inom sme eg goveda,

od ega su njih 30% pod selekcijom. Od ostalih vrsta stoke najzastupljenije su svinje s

oko 505 komada, te zanemarivi broj stoke sitnog zuba s oko 426 komada. S obzirom da

se broj grla krupne i sitne stoke prije 50-takgodina izražavao u desecima tisu a, što zbog

migracije stanovništva, burnih politi kih i ekonomskih promjena, što zbog sve ve ih

cijena inputa u proizvodnji (ispaša je gotovo napuštena), broj stoke se drasti no

smanjio. Ove promjene su najviše pogodile središnji (Buzeština) i planinski ( i arija)

dio Istre. Promatraju i distribuciju prema vrsti i broju stoke na podru ju LAG-a Buzet,

na podru ju Grada Buzeta od ukupnog broja goveda evidentirano je oko 57,8%, 76,9%

svinja, oko 50,2% ukupnog broja ovaca i koza. Po broju najzastupljenija je perad, a od

ukupnog broja 79,26% evidentirano je na podru ju Grada Buzeta. U Gradu Buzetu

nalazi se oko 91% ukupnog broja p elinjih zajednica-košnica. (Agencija za ruralni

razvoj Istarske županije, Strategija ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013.,

2008.)

Strateškim programom ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.) izražena je

potreba udruživanja ruralnih zajednica Istre u LAG-ove i upravljanje ruralnim razvojem

prema na elima LEADER pristupa Europske unije. Provedbom Programa, u ožujku

2011. godine zapo eo je postupak osnivanja Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna

Istra potpisivanjem Sporazuma o postupku i mjerama za osnivanje LAG-ruralnog

podru ja sjeverne Istre, a završen je usvajanjem Statuta i upisom LAG-a Sjeverna Istra

u Registar udruga u srpnju 2012. godine.

31

LAG Sjeverna Istra obuhva a osam jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji i

to: Brtonigla, Buje, Buzet, Grožnjan, Laniš e, Novigrad, Oprtalj, Umag. Na površini od

677 etvornih kilometara živi 32 045 stanovnika odnosno 47, 34 st./ km2 što je znatno

niže od prosje ne gusto e naseljenosti Istarske županije (oko 74 st./ km2). Utvr eni

sektori koji trebaju biti prioriteti razvoja LAG-a Sjeverna Istra su: turizam, obrtništvo,

trgovina, poljoprivreda, ribarstvo i industrija. (Strategija ruralnog razvoja Istarske

županije 2008.-2013., 2008.)

Grad daje subvencije za sto arstvo i p elarstvo te prijevoz mlijeka. Tako er postoje i

poticaji za stru no osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednika te za osiguranje

sto arske proizvodnje. Postoje i ideje o otvaranju mljekare i sirane za što bi bili bitni

zna ajniji kapaciteti.

3.4.Turizam

Turizm zbog njegovih ukupnih resursa, potencijala i dostignutog stupnja razvijenosti

ima osobitu važnost u razvoju Istarske županije.

Za Istru se može re i kako raspolaže vrijednim, atraktivnim i važnim prirodnim,

povijesnim i kulturnim resursima. Tako er, snažan i o uvan regionalni identitet osnova

je dosadašnjeg dinami nog razvoja. Prema turisti kom prometu, Istra i dalje zauzima

vode e mjesto u Hrvatskoj. Tre ina ukupnog broja no enja u Hrvatskoj i etvrtina

ukupnog broja dolazaka turista u Hrvatsku i dalje otpada na Istru.

Taj se udio tijekom desetogodišnjeg razdoblja stalno smanjuje, kako zbog ubrzanog

rasta turisti kog prometa u drugim dijelovima Hrvatske, koji je od svih godina bilježio

niske stope popunjenosti, tako i zbog dostignute visoke razine popunjenosti raspoloživih

kapaciteta u Istri. (Županijska razvojna strategija istarske županije 2011. – 2013. p:57)

Istru se uobi ajeno dijeli na „Plavu Istru“ i „Zelenu istru“, što se ti e njene turisti ke

ponude. Plava Istra – obiluje velikim brojem hotela i apartmana kategorizacije od 1 – 5

zvjezdica s bogatom ponudom sportskih, rekreacijskih, ugostiteljskih i zabavnih

sadržaja. Zelena Istra, s druge strane, za turiste željne mira prirode nudi veliki broj

agroturisti kih punktova (danas ve oko 200). (http://histrica.com/hr/g/turizam/9)

32

Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013. definira sedam županijskih

turisti kih klastera koji se razlikuju specifi nim svojstvima i posebnostima koji su

osnova oblikovanja njihovih turisti kih proizvoda i usluga. Prema takvoj kategorizaciji,

grad Buzet, s okolnim op inama, pripada klasteru unutrašnjosti Istre iji turisti ki razvoj

treba pozicionirati u smjeru o uvanja tradicionalnog života, kulturnog i povijesnog

naslije a, te bogate gastronomske ponude.

Polovicom 20. stolje a dolazi do pove anja platežne mo i stanovništva Istre zbog

orijentacije na turizam, što dovodi do brojnih promjena „na jelovniku“ stanovništva

Istre, ali i onome kojeg nude turistima. (Kockovi Zaborski, T., 2013., p: 30)

Upravo zato, i grad Buzet ima svoju raznoliku gastronomsku ponudu uz veliki naglasak

na istarski tartuf, po kojem je Buzet gastronomski najpoznatiji. ari ove posebne

podzemne gljive, specifi na mirisa i okusa primamljuje turiste iz cijelog svijeta, no ne

samo radi konzumiranja spomenutog. Naime, mnoge buzetske obitelji bave se

pronalaskom ove specifi ne gomoljaste gljive uz pomo posebno dresiranih pasa, a uz

prijašnji dogovor, turisti svakako mogu i prisustvovati u „lovu“ na ovu poznatu

gastronomsku deliciju.

Osim bogate gastronomske ponude, grad Buzet svojim turistima može ponuditi ve

spomenutu raznolikost kulturne baštine, mnogobrojne prirodne ljepote i bogat sportski

sadržaj atraktivan za turiste poput: parajedrili arstva, biciklizma, jahanja i slobodnog

penjanja. Upravo je na buzeštini izgra ena najatraktivnija stijena za penjanje u regiji

(bolder) koja je smještena u Domu kulture u Ro u.

Sljede om tablicom prikazani su turisti ki dolasci i no enja u gradu Buzetu od 2010. do

2013. godine.

33

Tablica 8: Turisti ki dolasci i no enja na podru ju grada Buzeta od 2010. do 2013.

godine

Godina Turisti ki dolasci Verižni indeks Turisti ka

no enja Verižni indeks

2010. 5.008 - 15.771 -

2011. 7.394 148 21.195 134

2012. 9.219 125 29.231 138

2013. 10.106 110 35.037 120

Izvor: Turisti ka zajednica grada Buzeta, 2014.

Na podru ju grada Buzeta je 2011. godine ostvareno 7.394 turisti kih dolazaka, što ini

0,2% ukupnih turisti kih dolazaka u Istarsku županiju te iste godine. Iste je godine

ostvareno 21.195 turisti kih no enja doma ih i inozemnih turista odnosno svega 0,1%

ukupnih turisti kih no enja u Istarskoj županiji. Iz tablice se vidi kako je u 2011. godini

broj dolazaka pove an za ak 48% u odnosu na prethodnu, 2010. godinu dok je broj

no enja pove an za 34%. U 2012. i 2013. godini tako er se bilježi porast dolazaka i

no enja, ali po nešto nižim stopama. Od inozemnih turista najve i broj dolazaka i

no enja ostvarili su turisti iz Njema ke, Italije, Velike Britanije i Austrije.

Na kraju ove cjeline, zaklju uje se kako je za razvoj „zdravog“ gospodarstva potrebna

pozitivna poduzetni ka klima u raznim sektorima poput industrije, turizma,

ugostiteljstva i poljoprivrede. Grad Buzet je tradicionalno industrijsko i poduzetni ko

središte Istarske županije koje, u promatranom razdoblju, bilježi porast broja

poduzetnika. Nakon 2008. godine ekonomska kriza nije zaobišla Buzet, pa je broj

zaposlenih u sektoru poduzetništva po eo znatno padati, ali ve u 2011. godini broj

zaposlenih po inje rasti. Ruralna podru ja Buzeštine vrlo su plodna i obiluju

maslinicima, vo njacima i vinogradima koja u kasnijoj preradi rezultiraju kvalitetnim

proizvodima koji su nerijetki nositelji prestižnih nagrada na nacionalnim i svjetskim

natjecanjima. Ugodna priroda, gastronomske delikatese, blizina mora, kulturna baština

i razne zabavne manifestacije samo su neki od razloga turisti kih posjetitelja koji u

promatranom razdoblju bilježe porast dolazaka i no enja. Nakon osvrta na gospodarski

profil Grada Buzeta, prelazi se na analizu kretanja makroekonomskih agregata Grada.

34

4. KRETANJE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU 2008.-2013.

Razvojna ekonomija ima širi opseg. Pored toga što se bavi efikasnom raspodjelom

postoje ih nedovoljnih (ili neiskorištenih) proizvodnih resursa i njihovim postepenim

održivim razvojem, ona se mora baviti i ekonomskim, socijalnim, politi kim i

institucionalnim mehanizmima – kako javnim tako i privatnim – potrebnim da bi se

donijela brza i opsežna poboljšanja nivoa života ljudi. (Todaro, M.P.,Smith, S.C., 2006.,

p:8)

Op enito, pod makroekonomskim agregatima podrazumijevaju se sve relevantne

ekonomske veli ine ekonomije jedne zemlje u kojima su zbirno izraženi njeni resursi i

ostvareni rezultati.

Pod „resursima“ se podrazumijevaju svi faktori koji se koriste da bi se ostvarila

odre ena ekonomska aktivnost poput zaposlenosti, proizvodnog kapaciteta, prirodnih

resursa, ukupnog broja poduze a itd.

Pojedina ne se veli ine grupiraju i zbrajaju u makroekonomske agregate (BDP,

zaposlenost, uvoz/izvoz). Ovako iskazani agregati služe kao indikatori za procjenu

uspješnosti nacionalnih ekonomija i upravo su oni osnova za donošenje ekonomskih

odluka. Pra enje ponašanja, odnosno kretanja bitnih makroekonomskih agregata,

ukazuje na njihove me uutjecaje što omogu ava shva anja ne samo dosadašnjih

makroekonomskih zbivanja ve i predvi anja njihovih kretanja u dugom i kratkom

roku.

Pra enje makroekonomskih agregata nije nužno na nacionalnoj razini, ve dapa e, oni

se mogu promatrati i na lokalnoj i regionalnoj razini. U sljede im e poglavljima biti

rije o makroekonomskim agregatima grada Buzeta. Dan je osvrt na: kretanje

zaposlenosti i nezaposlenosti, investicija, pra enje kretanja vanjskotrgovinske razmjene

kao i osvrt na analizu prora una te indeks razvijenost grada.

35

4.1. Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti

Zbog velike svjetske ekonomske krize, tijekom proteklog desetlje a tržište rada u

Hrvatskoj nije uspjelo držati korak s gospodarskim rastom. Zadnja financijska kriza je

zbog svoje dubine i me upovezanosti sa subjektima u privredi i društvu imala vrlo

široke implikacije po cijelu realnu ekonomiju. Veliki broj trgova kih društava završilo

je u ste aju ili likvidaciji te su mnogi izgubili svoja radna mjesta.

Grad Buzet, kao i ostatak Hrvatske, od pojave gospodarske krize bilježi porast stope

nezaposlenosti, što se može vidjeti u sljede oj tablici.

Tablica 9: Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. - 2014.

Godina Grad Buzet Verižni Indeks

Istarska županija

Verižni Indeks

Republika Hrvatska

Verižni Indeks

2008. 81 - 5.325 - 236.741 -

2009. 140 172,8 6.740 126,6 263.174 111,2

2010. 198 141,4 7.949 117,9 302.425 114,9

2011. 207 104,5 7.914 99,6 305.333 101,0

2012. 227 109,7 8.185 103,4 324.323 106,2

2013. 242 106,6 9.071 110,8 345.112 106,4

2014. 183 75,6 7.953 87,7 328.187 95,1

Izvor: Izrada studentice prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2014.

Zaklju uje se kako brojevi nezaposlenih u Buzetu, Istarskoj županiji i Republici

Hrvatskoj u promatranom razdoblju 2008. - 2013. rastu. Prema najnovijim podacima

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2014. godini taj se broj smanjuje u svim trima

promatranim prostornim jedinicama, što ukazuje na lagani oporavak gospodarstva.

36

Slijedom podataka iz prethodne tablice, u sljede em grafi kom prikazu, prikazan je

trend nezaposlenosti za Grad Buzet, Istarsku županiju i Republiku Hrvatsku.

Grafikon 4: Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i

Republici Hrvatskoj od 2008. – 2014. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2014.

Broj nezaposlenih je u svim trima prostornim jedinicama rastao od 2008. do 2013.

godine, ali u 2014. taj je broj opadaju i.

Uspore uju i nezaposlenost izme u istarskih gradova Buzeta, Pazina i Labina, kao i

Istarske županije, vidljivo je da usporedno s po etkom ekonomske krize u 2008. godini

0

50

100

150

200

250

300

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Grad Buzet

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Istarska županija

0

100.000

200.000

300.000

400.000

Republika Hrvatska

37

zapo inje trend rasta broja nezaposlenih osoba u svim gradovima. Stanje prosje ne

nezaposlenosti te postotnih udjela u broju nezaposlenih na razini Istarske županije

najmanji je na podru ju Buzeta, zatim Pazina te naposljetku Labina. (Strategija razvoja

grada Pazina do 2020. godine, 2015., p. 45.)

Što se zaposlenosti ti e, ukupan broj zaposlenog stanovništva determiniran je ukupnim

broj stanovnika, njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom.

Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, prema popisima od 2001. (4.437.460) do

2011. (4.284.460) smanjen je za 152.571 ili 3,4%. (Poslovni info, 2015.

http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-u-

hrvatskoj-i-eu-%281%29/

U narednoj tablici prikazan je ukupan broj zaposlenih od 2008. do 2013. godine.

Tablica 10: Broj zaposlenih u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici

Hrvatskoj u razdoblju 2008.-2013. godine

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Indeks

2013./2008.

Grad Buzet

2.203 2.178 2.164 2.224 2.339 2.535 115,1

Istarska županija

65.840 64.037 62.279 60.551 61.222 59.264 90,1

Republika Hrvatska

(u tisu ama)

1.555 1.499 1.432 1.411 1.395 1.338 86,0

Izvor: Državni zavod za statistiku – Statisti ka izvješ a, 2013.

Iz tablice se vidi kako je u 2013. godini u gradu Buzetu zaposleno je ukupno 2.535

osoba, što je 15,1% više u odnosu na 2008. godinu. Istarska županija u 2013. broji

59.264 zaposlenih što ini pad od 9,9% u odnosu na 2008. godinu, dok RH bilježi 1.338

zaposlenih u 2013. godini, što bilježi pad od 14%.

Grafi kim prikazom prikazano je kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu.

38

Grafikon 5: Kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu u razdoblju 2008.- 2013.

Izvor: Izrada studentice

Unato razdoblju teške financijske krize, Buzet je u 2009. i 2010. godini zabilježio pad

zaposlenih no ve u 2011. godini bilježio se porast zaposlenosti u nizu od 3 godine

(2011. – 2013.).

Analiza Financijske agencije ra ena je me u 20 gradova, koji su na Forbesovoj listi

ocijenjeni kao najbolji gradovi za život i poslovanje. Prema prosje nom broju

zaposlenih po jednom poduzetniku u 2014. godini, na prvom je mjestu s 15 zaposlenih

na jednog poduzetnika grad Bakar, a slijede gradovi Buzet, Varaždin, Sveta Nedelja i

akovec s 11 zaposlenih po poduzetniku. Poduzetnici Velike Gorice ostvarili su najve i

porast ukupnih prihoda od 15,7% u odnosu na ostale gradove na promatranoj listi.

Slijede ih Buzet (15,4%), zatim Pore (14,2%) i Pula (11,1%), što je potvrda uspješnosti

poduzetnika Istarske županije. Poduzetnici iz Pule najviše su, za 99,8 posto, smanjili

iskazani neto gubitak - s 504,7 milijuna kuna u 2013. na 834 tisu e kuna u prošloj

godini, dok su poduzetnici s podru ja Buzeta u tom razdoblju gubitke smanjili za oko

120 milijuna kuna - sa 148 na 28 milijuna kuna.

(http://www.buzet.hr/index.php?id=111&tx_ttnews%5Btt_news%5D=3024&tx_ttnews

%5BbackPid%5D=33&cHash=f19b8f8173)

2.2032.178 2.164

2.224

2.339

2.535

1.900

2.000

2.100

2.200

2.300

2.400

2.500

2.600

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Grad Buzet

39

Sljede a tablica prikazuje nam Forbesovu listu najbolje ocijenjenih gradova za život i

poslovanje u 2015. godini.

Tablica 11: Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje u

2015. godini

RB Grad RB Grad

1. Split 11. Velika Gorica

2. Zagreb 12. Šibenik

3. Rovinj 13. Sveta Nedjelja

4. Pore 14. Varaždin

5. Rijeka 15. Kastav

6. Dubrovnik 16. Zadar

7. akovec 17. Bakar

8. Solin 18. Buzet

9. Karlovac 19. Novigrad

10. Pula 20. Samobor

Izvor: Poslovni dnevnik, 2015.

Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje sastoji se od tri

skupine pokazatelja. Prvi pokazatelji su ekonomski, kao što je ukupan ostvareni prihod

poduzetnika. Isto tako, uspore uju se ekonomski indikatori s 2008. godinom kako bi se

vidjelo kakva je ekonomska otpornost na krizu. Drugi indikatori odnose se na gradske

prora une te mjere ovisnosti o državnom prora unu. Uzimaju se u obzir gradska

davanja za unaprje enje kvalitete stanovanja stanovnika poput prostora za rekreaciju ili

kulturu. Tre a skupina indikatora su pokazatelji kvalitete života koji se primarno odnose

na kulturnu aktivnost gradova kao što su kinoprojekcije i muzeji.

(http://www.telegram.hr/politika-kriminal/forbes-je-objavio-listu-top-20-hrvatskih-

gradova-za-zivot-i-poslovanje/)

Iz tablice se vidi ak pet prisutnih gradova u Istarskoj županiji, a na 18. mjestu na

ljestvici nalazi se i Buzet.

40

4.2. Vanjskotrgovinska razmjena

Globalno gledaju i, me unarodna razmjena roba i usluga jest ukupnost trgovine robama

i uslugama me u rezidentima razli itih zemalja svijeta. Ona gotovo kontinuirano bilježi

porast, uvjetuju i sve ve u me uovisnost nacionalnih ekonomija i potrebu za

koordinacijom i stvaranjem me unarodnog institucionalnog okvira. Republika

Hrvatska, kao zemlja s veoma malim nacionalnim tržištem, ima izraženu potrebu za

ja im integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa ciljem ostvarivanja pobrojanih

ekonomskih u inaka. No, za njegovo ostvarivanje potrebna je visoka kvaliteta i

prihvatljiva cijena finalnih proizvoda i usluga.

Ekonomski rast i razvoj uklju uje mnogo ve i broj varijabli, nego što je to

vanjskotrgovinska razmjena. Za mala je gospodarstva osobito zna ajan njihov stupanj

otvorenosti. Naime, što je nacionalna ekonomija otvorenija, to je više inozemne

konkurencije na njezinom doma em tržištu, pa je priljev inovacija ve i, a ujedno su i

doma i gospodarski subjekti primorani uvoditi nove tehnologije i suvremena

dostignu a. Upravo to podiže razinu konkurentnosti cjelokupne nacionalne privrede.

Ve om izvoznom propulzivnoš u pove ava se malo nacionalno tržište i ostvaruju se

u inci ekonomije obujma. (Škufi , L., Ladavac, J., 2001., p:12)

Problemi izvoza i uvoza odraz su stanja nacionalnog gospodarstva, a podizanje

efikasnosti i konkurentnosti izvoza predstavlja klju no hrvatsko razvojno pitanje. Stoga,

visoke stope ekonomskog rasta, smanjenje deficita platne bilance i inozemne

zaduženosti nisu mogu i bez pove anja me unarodne konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva i bržeg rasta izvoza od uvoza.

U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni grad Buzet ima veoma zna ajnu ulogu u strukturi

Istarske županije. Sljede om tablicom prikazane su vrijednosti robne razmjene s

inozemstvom u Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i gradu Buzetu u razdoblju od

2008. – 2013. godine.

41

Tablica 12: Vrijednost robne razmjene s inozemstvom u gradu Buzetu, Istarskoj

županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. do 2013. godine (u tisu ama kuna)

IZVOZ

2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grad Buzet 389.987 412.853 481.229 549.600 538.770 490.834

Istarska županija

4.800.890 5.001.061 6.766.374 7.121.690 5.208.334 3.840.034

Republika Hrvatska

51.380.320 55.180.038 64.891.583 71.289.778 72.200.000 67.994.473

UVOZ

2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grad Buzet 367.987 378.584 389.599 427.057 404.877 390.401

Istarska županija

5.997.651 5.861.488 5.530.013 5.446.028 5.055.070 4.420.666

Republika Hrvatska

109.765.900 111.739.738 110.296.840 120.997.127 121.500.000 119.566.494

POKRIVENOST UVOZA S IZVOZOM - %

Grad Buzet 106 109 124 129 133 126

Istarska Županija

80 85 122 131 103 87

Republika Hrvatska

47 49 58 59 59 57

Izvor: Upravni odjel za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske – robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom 2014.

Grad Buzet, u promatranom razdoblju, konstantno ostvaruje ve i izvoz od uvoza. U

2013. godini došlo je do pada vrijednosti izvoza, no i dalje se bilježi suficit

vanjskotrgovinske bilance. Istarska županija u 2008., 2009. i 2013. godini bilježi deficit

vanjskotrgovinske bilance, ali u 2010., 2011. i 2012. bilježila je suficit. RH je u svim

promatranim razdobljima bilježila deficit što nikako nije pohvalno za razvoj daljnjeg

gospodarstva.

42

U skladu s tabli nim podacima, slijede i grafikon prikazuje robnu razmjenu s

inozemstvom grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013. godine.

Grafikon 6: Robna razmjena grada Buzeta s inozemstvom u razdoblju od 2008. –

2013. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima Upravnog odjela za financije i gospodarstvo

Grada Buzeta, 2014.

U promatranom razdoblju (2008. – 2013.) Grad Buzet kontinuirano ostvaruje ve i izvoz

od uvoza što se o ituje suficitom vanjskotrgovinske bilance. U 2008. godini Buzet je

ostvario 8,1% ukupnog izvoza, a u 2013. godini ak 12,8% izvoza u Istarskoj županiji

otpada na Grad Buzet. U 2013. godini grad Buzet ostvario je pad vrijednosti izvoza za

oko 9% i pad vrijednosti uvoza za oko 3,6% u odnosu na 2012. godinu no i dalje je

nastavljen trend pozitivnog salda vanjskotrgovinske bilance (100.433.000 kuna).

Od ukupnog broja poduzetnika registriranih u 2013. godini na podru ju Buzeta, njih

16,8% su izvozno orijentirani. Prema veli ini poduze a, me u izvoznicima su

- 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000

2008

2009

2010

2011

2012

2013

GRAD BUZET - UVOZ

GRAD BUZET - IZVOZ

43

najzastupljeniji mali poduzetnici (89,93%), ali najve u vrijednost izvoza u 2013. godini

su ostvarili veliki poduzetnici (88,04% vrijednosti ukupnog izvoza).

Najve i buzetski izvoznik je Cimos (nekada Tomos), hrvatsko-slovenskog vlasnika, koji

zapošljava oko 600 ljudi i ima izvoz oko 50-ak milijuna dolara godišnje. Gotovo 50

posto izvoza tvornica koje se bave auto-proizvodnjom u Hrvatskoj je iz Cimosa Buzet,

gdje se radi za Ford, Citroen, BMW, Cryshler, zna i za tu kompletnu vode u svjetsku

autoindustriju. Manji buzetski izvoznici su još i poduze a: PAB Akrapovi d.o.o.

(zaštitne kacige i ostala zaštitna oprema), Drvoplast d.o.o. (plasti ni profili), Delicija

d.o.o. (keksi)

4.3. Kretanje investicija

Investicija se može interpretirati kao bilo kakvo ulaganje, primarno nov anih sredstva,

radi stjecanja odre enih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se može ulagati

u financijske oblike imovine i s njima izjedna ene investicije ili pak u realne oblike

imovine koji omogu avaju ostvarivanje ekonomskih koristi tj. profita kroz odre ene

produktivne poslovne aktivnosti.

Investicije su imale važnu ulogu u stimuliranju gospodarskoga rasta prije financijske i

ekonomske krize i svakako bi morale biti jedan od klju nih imbenika oporavka i rasta

poslije krize. (Mari i suradnici, 2011., p:15)

Investiranje je važno za razvoj lokalne samouprave, županije i cijele države, posebno

ako se ono doga a unutar gospodarstva što je iznimno bitno s obzirom da je to preduvjet

za rast poslovanja u budu nosti.

Sljede om je tablicom prikazano kretanje investicija u gradu Buzetu u razdoblju od

2008. – 2013. godine te su izra unati bazni i verižni indeksi.

Tablica 13: Investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

Godine

Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta

Bazni indeks Verižni indeks

2008 65.998.239 100,00 /

44

2009 69.010.457 104,56 104,56

2010 70.904.206 107,43 102,74

2011 100.710.398 152,60 142,04

2012 108.945.544 165,07 108,18

2013 160.583.514 243,31 147,40

UKUPNO 2008-2013

576.152.358

Izvor: FINA, 2014

Ukupne investicije u promatranom razdoblju su se konstantno pove avale. Izra unom

baznih indeksa u odnosu na baznu godinu (2008.) najve i porast se bilježi u 2013.

godini i to za 143,31%. U odnosu na prethodnu 2012. godinu, najve i porast investicija

ostvario se tako er u 2013. godini i to za 47,40%. Najmanji porast u odnosu na

prethodnu godinu zabilježen je u 2010. godini i to za samo 2,74%.

Slijedom prethodne tablice, dan je i grafi ki prikaz kretanja investicija.

Grafikon 7: Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

Izvor: Izrada studentice prema FINA podacima

-

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

180.000.000

2008 2009 2010 2011 2012 2013

Kretanje investicija

45

4.4. Analiza prora una

Prora un je instrument pomo u kojega jedinice lokalne samouprave prikupljaju i

raspore uju sredstva. Zada a prora una je pridonijeti gospodarskom i socijalnom

razvoju lokalne zajednice.

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine prora una: državni prora un, prora un

izvanprora unskih fondova i prora un jedinica lokalne i regionalne samouprave, a sva

tri zajedno ine prora un op e države. Da bi se razli ite potrebe i želje prora unskih

korisnika ostvarile neophodno ih je uskladiti s financijskim mogu nostima dok se

prora unska sredstva moraju koristiti ekonomi no, u inkovito i djelotvorno. (Grad

Buzet, Prora un u malom, 2015.)

Prora un se odnosi na fiskalnu godinu koja obuhva a razdoblje od dvanaest mjeseci, a

po inje od 1. sije nja te završava 31. prosinca svake kalendarske godine.

Osnovne smjernice za izradu godišnjeg prora una se donose prije izrade financijskog

prora una, a temelje se na zakonskim propisima, namjenskom i svrsishodnom

korištenju sredstava te nastojanju da se uvažavaju potrebe gra ana i svih drugih

asocijacija koje djeluju na podru ju grada. Smjernice se grupiraju prema godišnjim

mogu nostima i prioritetima u pojedinoj godini, a navode se na slijede i na in: (Grad

Buzet, Prora un u malom, 2015.)

održivi raznoliki ekonomski razvoj, izgra en na konkurentnom gospodarstvu,

ruralnom turizmu i poljoprivredi

razvoj komunalne infrastrukture

razvoj ljudskih resursa putem obrazovanja uskla enog s potrebama tržišta

porast zapošljavanja kroz poticaje malom i srednjem poduzetništvu

porast životnog standarda kroz razvoj komunalne, prometne, socijalne i

društvene infrastrukture

pove anje aktivnosti privatnog sektora

uspostava sustava odgovornog, kontroliranog i strateškog upravljanja javnim

rashodima i kontrola trošenja namjenskih prihoda

46

Narednom tablicom prikazani su prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do

2013. godine.

Tablica 14: Prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do 2013. godine

Stavka 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihodi:

52.901.941 42.290.700 41.163.287 39.064.402 43.348.921 40.458.221

prihodi poslovanja

51.944.764 41.675.787 39.831.867 37.761.696 42.098.684 39.772.271

prihodi od prodaje

nefinancijske imovine

957.177 614.913 1.331.420 1.302.706 1.250.237 685.950

Ukupni rashodi:

52.649.731 41.154.981 38.198.332 37.129.904 40.226.645 37.128.780

rashodi poslovanja

49.991.031 35.213.618 34.237.528 33.076.425 35.465.057 32.382.144

rashodi za nabavu

nefinancijske imovine

2.658.700 5.914.363 3.960.804 4.053.479 4.761.588 4.746.636

Izvor: Upravni odjel za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, 2014.

U promatranom razdoblju od 2008. do 2013. godine, prora un grada Buzeta kre e se na

razini od oko 40-tak milijuna kuna, osim 2008. godine kada je ve i. Prema podacima iz

Godišnjih izvješ a grada Buzeta, u strukturi ukupnih prihoda gradskog prora una grada

Buzeta prevladavaju prihodi poslovanja koji ine oko 95% ukupno ostvarenih prihoda.

Ostatak predstavljaju prihodi ostvareni prodajom nefinancijske imovine. Ve ina prihoda

poslovanja ostvaruje se kroz prihode od poreza, teku ih potpora iz državnog i

županijskog prora una te od komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Manji dio su

prihodi od imovine, namjenske pomo i iz prora una i ostalih subjekata te prihodi po

posebnim propisima. Najve i udio u prihodima poslovanja imaju prihodi od poreza koji

se ubiru iz poreza i prireza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu.

47

Grad Buzet je u promatranom razdoblju imao brdsko – planinski status što je bitno

utjecalo na ve u visinu prihoda prora una kroz dodatne povrate iz državnog prora una.

Promjenom niza zakonskih propisa u 2014. godini grad Buzet gubi status brdsko –

planinskog podru ja ime gubi oko 13 milijuna kuna godišnje. (Marketinška strategija

i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, p: 2012.)

U 2008. godini je prora un grada bio najve i s 52,9 milijuna kuna jer obuhva a oko 8,9

milijuna prijenosa viška sredstava iz prethodnog razdoblja za nerealizirane projekte ili

projekte u tijeku. U ostalim promatranim godinama prora un je vrlo ujedna en i

uravnotežen s visinom od oko 40 milijuna kuna. Prihodna strana prora una se tijekom

svih godina realizira na gotovo planiranoj visini ili ak ve oj od planiranih iznosa.

Unato recesijskim godinama, gospodarstvo se uspijeva održati bez zna ajnijih

smanjenja broja zaposlenih pa su porezni prihodi na gotovo ujedna enoj visini. Isto se

odnosi i na ostale grupe prihoda.

Sljede im grafikonom prikazano je kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u

razdoblju 2008.- 2013. godine.

Grafikon 8: Kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u razdoblju

2008. – 2013. godine

Izvor: izrada studentice prema podacima Upravnog odjela za financije i gospodarstvo

Grada Buzeta, 2014.

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupni prihodi:

Ukupni rashodi:

48

Rashodi prora una uskla eni su sa realnim prihodima i realiziraju se sukladno

planiranim aktivnostima.

Promatraju i strukturu rashoda tijekom godina, najve i udio u istima imaju rashodi za

prostorno ure enje i komunalnu djelatnost (47%), koje ine: održavanje javnih i zelenih

površina, održavanje, sanacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, zbrinjavanje

krupnog otpada, održavanje i obilježavanje naselja i ulica, održavanje groblja,

održavanje javne rasvjete i atmosferskih voda.

Druga skupina su rashodi za društvene djelatnosti (27%), a tu spadaju: rashodi za

predškolski odgoj, kulturu, sport, socijalnu skrb i zdravstvo, razne udruge te rashodi za

projekte s EU financiranjem – IPA Adriatic CBC, REVITAS. (Godišnja izvješ a grada

Buzeta od 2008. – 2013.)

Za Vatrogasnu službu iz prora una se izdvaja oko 7%, za izvršna tijela gradske uprave

7%, subvencije ku anstvima 3%, za ostale materijalne troškove i donacije 6% te za

poticanje poljoprivrede i gospodarstva 2%.

U promatranom razdoblju najve a kapitalna izdvajanja bila su za: dogradnju osnovne

škole u Buzetu i podru ne škole u Vrhu, izgradnja parkirališta u starom gradu,

rekonstrukcija ulica II Istarske brigade i Sjeverne ulice, sanacija odlagališta,

rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, dogradnja dje jeg vrti a, izgradnja infrastrukture u

poduzetni koj zoni te izgradnja nove mreže za vodu i odvodnju.

49

4.5. Indeks razvijenosti grada Buzeta

Prema Uredbi o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10. i 158/13.) indeks

razvijenosti izra unava se na temelju slijede ih pokazatelja:

1. stope nezaposlenosti,

2. dohotka po stanovniku,

3. prora unskih prihoda jedinica lokalne, odnosno podru ne (regionalne)

samouprave po stanovniku,

4. op ega kretanja stanovništva,

5. stope obrazovanosti

Izra un se temelji na podacima u razdoblju od tri godine koje prethode postupku

ocjenjivanja, odnosno podataka prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, ukoliko

godišnje serije podataka nisu dostupne.

Grad Buzet, prema razvijenosti pripada u IV skupinu hrvatskih gradova i op ina ija je

vrijednost indeksa razvijenosti izme u 100 i 125% u odnosu na prosjek Republike

Hrvatske. Indeks razvijenosti izra unava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije. Prema tom indeksu grad Buzet ima natprosje nu razvijenost pa tako za

2011. zauzima 49. mjesto od ukupno 560 jedinica lokalne samouprave u Republici

Hrvatskoj. (Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na

podru ju grada Buzeta, p: 57, 2012.)

Sljede a tablica prikazuje indeks razvijenosti grada Buzeta za period 2006. – 2008.

godine.

50

Tablica 15: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2006. – 2008. godine

VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA za grad

BUZET

2006-2008 Prosje ni dohodak per capita 34.220 2006-2008 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.569 2006-2008 Prosje na stopa nezaposlenosti 2,5% 2008-2001 Kretanje stanovništva 96,3%

2007 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 63,7 %

VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH

POKAZATELJA U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK

2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 141,8% 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 108,7% 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 120,2% 2010-2001 Kretanje stanovništva 102,9%

2007 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 93,1% INDEKS RAZVIJENOSTI 117,21%

GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U III GRUPU

RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-

125%)

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2009.

U periodu 2006. – 2008. vidljivo je da su gotove sve vrijednosti osnovnih pokazatelja za

grad Buzet u odnosu na vrijednosti za nacionalni prosjek ve e. Prosje ni dohodak per

capita je ve i za 41,8%, prosje ni izvorni prihodi per capita za grad Buzet su ve i su za

8,7%, a prosje na stopa nezaposlenosti raste u odnosu na RH za 20,2%. Pokazatelj

udjela obrazovnog stanovništva u ukupnom stanovništvu za grad Buzet u odnosu na RH

je manji za 6,9%, a kretanje stanovništva pada za 3,7%.

Grad Buzet je po indeksu razvijenosti za 17,21% ve i od prosjeka RH, ime se

razvrstava u IV grupu razvijenosti. Najve a je V grupa razvrstavanja.

Tablica 16: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2008. – 2010. godine

VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA ZA GRAD

BUZET

2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 35.525 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.707 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 4,4% 2010-2001 Kretanje stanovništva 99,7

2009 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 63,7 %

51

VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH POKAZATELJA

U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK

2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 124,92% 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 108,6% 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 32,11% 2010-2001 Kretanje stanovništva 100,3%

2009 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 100% INDEKS RAZVIJENOSTI 115,55%

GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U IV GRUPU

RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-

125%)

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2011.

Iz tablice indeksa razvijenosti u periodu 2008. – 2010. je vidljivo da su i dalje gotovo

sve vrijednosti osnovnih pokazatelja za grad Buzet u odnosu na vrijednosti za

nacionalni prosjek ve e. Prosje ni dohodak per capita je ve i za 24,92%, prosje ni

izvorni prihodi per capita za grad Buzet su ve i su za 8,6%, a prosje na stopa

nezaposlenosti pada u odnosu na RH za 67,89%. Pokazatelj udjela obrazovnog

stanovništva u ukupnom stanovništvu za grad Buzet u odnosu na RH je na istoj razini

kao i prosjek RH., a kretanje stanovništva raste za 0,3%.

Grad Buzet je za navedeno razdoblje po indeksu razvijenosti pao za 1,66 postotnih

poena odnosno izra unat je indeks razvijenosti na nivou 115,55%. Istim se i dalje

razvrstava u IV grupu razvijenosti.

Tablica 17: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2010. – 2012. godine

VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA ZA

GRAD BUZT

2010-2012 Prosje ni dohodak per capita 35.963 2010-2012 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.032 2010-2012 Prosje na stopa nezaposlenosti 6,6% 2010-2001 Kretanje stanovništva 99,7

2011 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 75,18 %

VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH

POKAZATELJA U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK

2010-2012 Prosje ni dohodak per capita 133,3% 2010-2012 Prosje ni izvorni prihodi per capita 102,3% 2010-2012 Prosje na stopa nezaposlenosti 124,3% 2010-2001 Kretanje stanovništva 100,5%

2011 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 94,4%

52

INDEKS RAZVIJENOSTI 115,21%

GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U IV GRUPU

RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-

125%)

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2013.

Iz tablice koja obuhva a podatke za zadnji izra unski period odnosno za razdoblje od

2010. – 2012. vidljivo je da je dohodak per capita u visinom od 35.963 za 33,3% ve i

od nacionalnog prosjeka ali i za 1,2% ve i od istog za prethodno razdoblje. Bitnije pada

izvorni prihod per capita te je za 18% manji od prethodnog perioda. Tako er raste i

prosje na stopa nezaposlenosti za 2,2 indeksna poena.

Indeks razvijenosti je u padu za 0,34 postotna poena te iznosi 115,21.

Me u gradovima i op inama u Istarskoj županiji, grad Buzet po osnovnim

pokazateljima (prosje ni izvorni prihodi/pc, kretanje stanovništva, udio obrazovnog

stanovništva u stanovništvu 16-65 godina, indeks razvijenosti) nalazio se na dnu

ljestvice. Tako er, po tim pokazateljima i indeksu razvijenosti je ispod prosjeka Istarske

županije. Suprotno tome, po prosje nom dohotku per capita i prosje noj stopi

nezaposlenosti nalazi se me u prvima na ljestvici i iznad je županijskog prosjeka.

Analiziraju i pokazatelje grada Buzeta, može se zaklju iti da je Buzet od pojave

gospodarske krize (2008. g.) bilježio porast stope nezaposlenosti, kao što je bio slu aj u

cijeloj Republici Hrvatskoj. Tek u 2014. godini dolazi do smanjenja nezaposlenosti u

svima trima promatranim jedinicama. Broj zaposlenih se pove ao za 16, 39% više u

odnosu na 2009. godinu. U promatranom razdoblju, Buzet konstantno ostvaruje ve i

izvoz od uvoza, a ukupne investicije konstantno su se pove avale. Indeks razvijenosti u

prosjeku je iznosio 116% i minimalno je oscilirao u trima grupama promatranih

razdoblja.

53

5. ZAKLJU AK

Buzet, kao najsjeverniji grad u unutrašnjosti Istre, po broju stanovnika i površini,

pripada srednje velikim gradovima odnosno jedinicama lokalne samouprave u županiji i

Republici Hrvatskoj. S obzirom na svoje geografske, klimatske i prometne

karakteristike te prirodne resurse predstavlja mjesto u kojem je kvaliteta života

stanovnika visoko pozicionirana. Vrlo mala udaljenost i dobra prometna povezanost od

tri velike gradske cjeline Rijeke, Trsta i Pule ine ga vrlo interesantnim za razvoj

ruralnog turizma, trgovine, servisnih i uslužnih djelatnosti te gospodarstva u cijelosti.

Zadovoljavaju a je i gradska infrastruktura, što ini temelj za visoki standard

stanovništva i gospodarstva. Voda, odvodnja, elektri na energija, telefon, briga o otpadu

te prometnice dostupni su gotovo svakom stanovniku, a u nedostaju e infrastrukturne

mreže istih, planski se ulaže iz godine u godinu s ciljem dostizanja optimalne

pokrivenosti.

Buzet ima veliki potencijal za održivi gospodarski razvoj jer su postoje e aktivne

djelatnosti u gospodarstvu po strukturi i sektorima dobra baza za daljnji razvoj.

Oslonac buzetskog gospodarstva je prera iva ka industrija u kojoj je zaposleno preko

50% ukupne radne snage kroz proizvodnju i preradu dijelova za motorna vozila,

proizvodnju plasti nih proizvoda, namještaja, proizvodnje piva te mnogih drugih

povezanih obrtni kih i servisnih djelatnosti. Tijekom promatranog razdoblja, unato

krizi i gospodarskoj stagnaciji u cijeloj RH, gospodarstvo u gradu Buzetu je svojim

rezultatima i pokazateljima uspijevalo odolijevati izuzetno teškom razdoblju.

Nezaposlenost u analiziranom periodu ima trend porasta, no stopa nezaposlenosti je

daleko manja u odnosu na prosjek županije i na prosjek u RH. Broj poduzetnika je u

2013. godini bilježio porast za 8% u odnosu na 2008. godinu, dok je broj zaposlenih u

sektoru poduzetništva porastao za 1,5% u odnosu na istu promatranu godinu. Uo ava

se napor u gospodarstvu da se redukcijom prihoda smanjuju i troškovi pa je evidentan

pad u prosje nom prihodu per capita. Bitno je zaklju iti da nijedno veliko trgova ko

društvo nije u fazi ste aja ili likvidacije, što je rezultiralo da zaposlenici zadrže svoja

radna mjesta.

54

Veliku ulogu u promatranju održivosti i razvoju gospodarstva ine investicije koje su

bilježile konstantan rast u svim promatranim godinama, a u 2013. godini bilježile su ak

47% porasta u odnosu na 2008. godinu. Ulaganja su preduvjet za budu i razvoj i rast

poslovanja. Prosje ni dohodak per capita, u promatranom periodu, ima trend porasta i

gotovo je za tre inu ve i od nacionalnog prosjeka. Nositelji ukupnog razvoja su lokalni,

ali i ostali hrvatski i inozemni poduzetnici, a uloga Grada Buzeta odnosno njene uprave

i samouprave ima obvezu stvaranja preduvjeta za prostorno – planske pretpostavke,

izgradnje infrastrukture te koordinacije s županijom, ministarstvima te ostalim tijelima

radi podrške i inicijative razvoja.

Prora un je velikim dijelom namijenjen prostornom ure enju i komunalnim

aktivnostima i investicijama. Veliki angažman je u zadnjim godinama posve en

apliciranjima na natje aje EU fondova, a neki su uspješno realizirani ili su u procesu

provedbe. Novim zakonskim odredbama, prihode prora unskih sredstava e biti manji,

zbog gubitka brdsko – planinski statusa, što e smanjiti potpore iz državnog prora una.

U pogledu indeksa razvijenosti, grad Buzet pripada iznadprosje noj grupi gradova i

op ina u RH po mjerenju istog. Prosje ni indeks razvijenosti iznosi 116%. Svi

parametri izra una indeksa su daleko ve i od prosjeka što ukazuje na dobar trend i

uspješnost, a naro ito s obzirom na teške recesijske godine. Grad Buzet se danas nalazi

na prekretnici društvene i gospodarske preobrazbe, svjestan da razvojne izazove mora

tražiti prvenstveno u vlastitim snagama. Prednost prema konkurenciji, Buzet treba

tražiti u valorizaciji i ja anju postoje eg industrijskog i ostalog dijela sekundarnih i

tercijarnih djelatnosti.

Poseban zna aj imaju nove gospodarske poduzetni ke zone gdje su stvoreni uvjeti u

pogledu prostora, korištenja zajedni ke infrastrukture, za dobro poslovanje i

zapošljavanje novih djelatnika kroz obrte i male poduzetnike. Prioriteti razvoja morali

bi biti i u poljoprivredi, naro ito vinogradarstvu, maslinarstvu, uzgoju vo a i povr a te

sto arstvu. Iskorištavanje prirodnih resursa i definiranja mnogih novih cjelogodišnjih

turisti kih proizvoda i ponude je svakako prostor za napredak. Buzet ima predispozicije

za ja anje agroturizma – nu enjem eko proizvoda, lovnog, sportsko rekreacijskog,

kulturnog turizma- otvaranjem i valorizacijom Starog grada.

55

Uzimaju i u obzir sve promatrane pokazatelje u razdoblju 2008. – 2013. godine

potvr uje se po etna hipoteza ovog rada da se Grad Buzet razvijao. Razvoj društvene i

fizi ke infrastrukture te ulaganje u znanje e zajedno s razvojem gospodarstva voditi još

ve oj kvaliteti života i ostanku mladih u gradu Buzetu te podizanje standarda života

svih gra ana.

56

LITERATURA

Knjige:

1. Jakovljevi , B., 2005., Na zapadnim i južnim obroncima Buzeštine,

REPREZENT D.O.O., Ra ice

2. Karaman–Aksentijevi , N., 2012., Ljudski potencijali i ekonomski razvoj,

Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka

3. Merli , E., 2009., Buzetska pri a o starim razglednicama, Grad Buzet, Pazin –

Buzet

4. Šipuš, J., 2011., Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštini, REPREZENT D.O.O.,

Ra ice

5. Todaro, M. P., Smith, S. C., 2006., Ekonomski razvoj, Deveto izdanje, TKD

ŠAKINPAŠI , Zagreb

6. Travirka, A., 2001., Istra – Povijest, kultura, umjetni ka baština, FORUM –

Zadar

lanci:

7. Babi , Z., 2005., lanak: „Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj“,

Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 14, no.101, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/18523

8. Kockovi Zaborski, T., 2013., lanak: „Povijest tartufarenja u Istri“, Vjesnik

istarskog arhiva, Vol.20, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=180099

9. Mari , Z., Maleti , I., Rukelj, D., 2011., lanak: „Analiza agregatnih investicija

i perspektiva njihova kretanja u hrvatskoj s posebnim naglaskom na mogu nosti

korištenja europskih fondova“, Ekonomski pregled, Vol. 62, no. 1-2, dostupno

na: http://hrcak.srce.hr/64983

10. Škufi , L., Ladavac, J., 2001., lanak: „Analiza vanjskotrgovinske razmjene

Republike Hrvatske po županijama“, Ekonomski pregled, vol. 52, no.7-8,

dostupno na: http://hrcak.srce.hr/28766

57

Ostali izvori:

11. Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. (AZRRI), 2008., Strateški program

rurlnog razvoja Istarske županije (2008. – 2013.), Pazin

12. Coin d.o.o., 2009., Strategija razvoja grada Pazina, Pula

13. Grad Buzet - Godišnja izvješ a grada Buzeta od 2008. – 2013., Buzet

14. Grad Buzet – Ustupljeni podaci Odjela za financije i gospodarstvo grada Buzeta,

2014.,Buzet

15. Grad Buzet, 2013., Buzetski list, Buzet

16. Grad Buzet, 2013., Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada

Buzeta za razdoblje 2013. – 2015., Buzet

17. Institut za me unarodne odnose IMO, 2012., Marketinška strategija i Akcijski

plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta – projekt AHVN,

Grad Buzet

18. Institut za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o., 2006., Program zaštite okoliša

Istarske županije, Zagreb

19. Istarski vodovod d.o.o. Buzet, 2015., Izvješ e o poslovanju za 2014. godinu,

Buzet

20. Izvješ a FINA-e za razdoblje 2008. – 2013.

21. Micro project d.o.o., 2011., Županijska razvojna strategija Istarske županije

2011. – 2013.

22. Project Management Consulting, Projekt ukupnog razvoja Grada Buzeta 2006. –

2011., 2006.

23. Urbis 72 d.d., 2005., Prostorni plan ure enja grada Buzeta (Knjiga 1.), Buzet

58

Internetske stranice:

24. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, ku anstava i stanova, 2011., dostupno

na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf

25. Državni zavod za statistiku, Statisti ki ljetopis 2012., dostupno na:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2012/sljh2012.pdf

26. Grad Buzet, dostupno na: http://www.buzet.hr/index.php?id=41

27. Hrvatski zavod za zapošljavanje, registrirana nezaposlenost, dostupno na:

http://statistika.hzz.hr/statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

28. Istarski vodovod Buzet, dostupno na: http://www.ivb.hr/

29. Ministarstvo kulture, dostupno na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6

30. Ministarstvo regionalnog razvoja – indeksi razvijenosti, dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405

31. Narodne novine, 2013., dostupno na: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_147_2751.html

32. Poslovni dnevnik, 2015., dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/tri-

zupanijska-grada-na-forbesovoj-listi-najboljih-gradova-295249

33. Poslovni info., 2015., dostupno na: http://www.poslovni-

info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-u-hrvatskoj-i-eu-

%281%29/

34. Prora un Grada Buzeta, dostupno na: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405

35. Pu ko otvoreno u ilište „Augustin Vivoda“ Buzet, dostupno na:

http://www.poubuzet.hr/index.php?id=povijest_ucilista

36. Službene novine grada Buzeta, 2013., dostupno na:

http://www.buzet.hr/index.php?id=51

37. Turisti ka zajednica grada Buzeta, dostupno na: http://www.tz-buzet.hr/

59

POPIS TABLICA

Redni br. Naslov tablice Stranica

1.

Broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike Hrvatske u 2001. i 2011. godini.

13

2.

Popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i Istarske županije prema popisu iz 2011. godine

15

3.

Kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od 2008. do 2012. godine

15

4.

Stanovništvo staro 15 i više godina prema najviše završenom razredu osnovne, srednje škole te visokom stupnju obrazovanja prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine

17

5.

Kretanje broja poduzetnika i zaposlenih u sektoru poduzetništva na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

21

6.

Ostvareni prihod poduzetnika registriranih na podru ju grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013.

22

7.

Broj poduzetnika i prosje an broj zaposlenih na bazi sata rada po djelatnostima u Buzetu u 2013. godini

23

8.

Turisti ki dolasci i no enja na podru ju grada Buzeta od 2010. – 2013.

33

9.

Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. - 2014.

35

60

10.

Broj zaposlenih u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2008.-2013.

37

11.

Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje u 2015. godini

39

12.

Vrijednost robne razmjene s inozemstvom u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. do 2013. godine

41

13.

Investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

43

14.

Prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do 2013. godine

46

15.

Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2006. – 2008. godine

50

16.

Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2008. – 2010. godine

50

17.

Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2010. – 2012. godine

51

61

POPIS GRAFIKONA

Redni br. Naslov grafikona Stranica

1.

Starosna struktura stanovnika Grada Buzeta prema popisu stanovništva 2011. godine

14

2.

Struktura obrazovanosti stanovništva starih 15 i više godina na podru ju grada Buzeta prema popisu stanovništva iz 2011.

18

3.

Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj strukturi gospodarstva grada Buzeta u 2013. godini

24

4.

Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. – 2014. godine

36

5.

Kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu u razdoblju 2009.- 2013.

38

6.

Robna razmjena grada Buzeta s inozemstvom u razdoblju od 2008. – 2013. godine

42

7.

Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.

44

8.

Kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013. godine

47

62

POPIS ZEMLJOVIDA

Redni br. Naslov slike Stranica

1.

Položaj grada Buzeta u Istarskoj županiji

7

2.

Gusto a stanovništva u op inama i gradovima Istarske županije

8

3.

Hidrološki zemljovid Istarskog vodovoda Buzet

12

63