Lav i magarac

Lav i magarac postali su prijatelji te su krenuli u lov. Na posljetku su došli do jedne pećine u kojoj su živjele divokoze. Lav je stajao na ulazu u pećinu i motrio na njih, a magarac je ušao i počeo njakati da bi ih preplašio. Lav je tako uspio ugrabiti većinu divokoza. Magarac je potom izašao i pitao lava o svojoj odvažnosti i uspjehu. Lav mu je odgovorio: "Prijatelju, i mene bi preplašio da nisam znao da si magarac."

POUKA: Hvaleći se pred jačima, često bivamo poniženi.

Pas s mesom

Noseći meso, pas je prelazio preko potoka i zamijetio svoj odraz u vodi. Učinilo mu se da je to neki drugi pas koji drži veći komad mesa. Ispustio je svoj komad i skočio na tog psa želeći mu oteti njegov komad. No, nije bilo drugog psa i drugog mesa te je tako izgubio oba komada, a njegov je pravi komad odnio potok.

POUKA: Lakomi ljudi često izgube i ono što imaju.

Putnici i medvjed

Dva su prijatelja zajedno putovala. Iznenada se pojavio medvjed te se jedan od njih odmah popeo na drvo i sakrio, a drugi je ostao na tlu. Pao je na zemlju, zadržao dah i pravio se da je mrtav, jer je čuo od starijih da medvjed ne dira mrtve. Medvjed mu se približio i onjušio ga. Kad je medvjed otišao, drugi je prijatelj sišao sa stabla i pitao ovoga što mu je medvjed prišapnuo na uho. Ovaj mu uzvrati: "Nikad nemoj putovati s prijateljima koji te iznevjere u opasnosti."

POUKA: U nevolji se poznaju pravi prijatelji.

Mrav i golub

Mrav je ožednio pa je otišao do izvora. Dohvatila ga je vodena matica te se počeo utapati. Ugledavši njegovu muku, golub se sažalio i bacio mu s drveta grančicu. Mrav se uzverao na nju i tako se spasio. Nakon nekog vremena došao je lovac na ptice u šumu te je pripremao zamku za golube. Mrav je to vidio i ugrizao lovca za nogu. Lovca je to zaboljelo te je bacio pripremljenu zamku, a golub je uspio odletjeti.

POUKA: Onima koji nam čine dobro, treba dobrim i vratiti.

Magarac i cvr čci

Magarac je čuo cvrčke kako lijepo pjevaju te mu je godio njihov pjev, ali im je također i zavidio. Upitao ih je što jedu pa da imaju tako lijep glas. Cvrčci mu odgovoriše da im je rosa glavna hrana. Kad je magarac to čuo, počeo se hraniti samo rosom te je uskoro uginuo.

POUKA: Ljudi koji pokušavaju postići više od svojih mogućnosti često postaju nesretni.

Gavran i lisica

Gavran je ugrabio komad sira i odletio na drvo. Primijetila ga je lisica koja se htjela domoći sira pa je došla ispod drveta i hvalila gavranovu ljepotu. Rekla mu je da nijedna druga ptica ne zaslućuje kraljevsko dostojanstvo koje bi gavran sigurno dobio samo da ima glas. Gavran, želeći dokazati da zna pjevati, ispusti sir i zakriješti svom snagom. Sir padne na tlo, ugrabi ga lisica i reče mu: "Gavrane, da još imaš i mozak, vladao bi nad svim životinjama!"

POUKA: Ne treba uvijek nasjesti na laskanje, već biti svjestan svojih mogućnosti.

Orlova ženka i lisica

Orlova ženka i lisica sklopile prijateljstvo pa odlučile stanovati jedna kraj druge da još više učvrste prijateljski savez. Orlica uzleti na veoma visoko stablo i na njemu savije gnijezdo, a lisica se zavuče u grmlje ispod drveta i ondje okoti mlade. Jednom lisica ode u lov, a orlica koja je trenutno ostala bez hrane, sleti u grmlje, ugrabi njezine mlade i pogosti se zajedno sa svojim orlićima. Kada se lisica vratila i shvatila što se dogodilo, ne ražalosti se toliko zbog smrti svoje mladunčadi, koliko zbog nemoći da se osveti jer bez krila nije mogla progoniti pticu. Stoga se povuče – to slabima i nemoćnima jedino preostaje – i poče proklinjati svoju neprijateljicu. Dogodilo se, međutim, da je orlicu, ubrzo potom snašla pravedna kazna zbog toga što nije poštovala prijateljstvo. Neki su ljudi, naime, u polju žrtvovali kozu pa orlova ženka sleti i sa žrtvenika ugrabi komad mesa zajedno sa žeravicom. Još ga nije pravo ni donijela u gnijezdo, kadli navali žestok vjetar pa od tankih i starih suharaka raspali sjajan plamen, a mladi orlići napola spaljeni – bili su, naime, još goluždravi – padnu na zemlju. Lisica pritrči i naočigled orlici sve ih poždere.

POUKA: Priča pokazuje da oni koji pogaze prijateljstvo, ako i izbjegnu kazni od ruke onih kojima su učinili krivo, ipak neće izbjeći osveti Bogova.

Divlje koze i kozar

Potjerao kozar koze na pašu. Opazivši da su se tamo njegove koze pomiješale svečer, utjera ih sve u spilju. Sutradan pak nadožestoka zima pa ih nije mogao otjerati na uobipašu, nego ih ostavi u spilji. Pred svoje jemalo hrane, tek toliko da ne gladuju, a gomilao hranu na hrpeminula zima pa ih on sve zajedno izveo na pašu, divlje se koze dočepaju brda i pobjegnu. Kozar ih stane koriti zbog nezahvalnosti predbacujuiako se za njih bolje brinuo, a one munj, odgovore: “Baš se zbog toga još i više si nama koje smo tek jupred svojim kozama, odođu još neke druge, njih više cijeniti od nas.”

POUKA: Ne treba vjerovatsprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako nove prijatelje.

Divlje koze i kozar

Potjerao kozar koze na pašu. Opazivši da su se tamo pomiješale s divljim kozama, kad pade

er, utjera ih sve u spilju. Sutradan pak nadođzima pa ih nije mogao otjerati na uobič

pašu, nego ih ostavi u spilji. Pred svoje je koze bacao malo hrane, tek toliko da ne gladuju, a pred divlje gomilao hranu na hrpe ne bi li ih pripitomio. Kada je minula zima pa ih on sve zajedno izveo na pašu, divlje

čepaju brda i pobjegnu. Kozar ih stane koriti zbog nezahvalnosti predbacujući im što ga ostavljaju iako se za njih bolje brinuo, a one mu, osvrnuvši se na

odgovore: “Baš se zbog toga još i više čuvamo. Ako si nama koje smo tek jučer došle k tebi, dao prednost pred svojim kozama, očito je da ćeš, ako k tebi kasnije

neke druge, njih više cijeniti od nas.”Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek

sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu

Potjerao kozar koze na pašu. Opazivši da su se tamo divljim kozama, kad pade

er, utjera ih sve u spilju. Sutradan pak nadođe zima pa ih nije mogao otjerati na uobičajenu

koze bacao pred divlje

ne bi li ih pripitomio. Kada je minula zima pa ih on sve zajedno izveo na pašu, divlje

epaju brda i pobjegnu. Kozar ih stane koriti im što ga ostavljaju

, osvrnuvši se na čuvamo. Ako

k tebi, dao prednost eš, ako k tebi kasnije

neke druge, njih više cijeniti od nas.” i ljudima s kojima smo se tek

sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih e se ponašati i s nama kada steknu

BASNE su kratke pričživotinje. Životinje imaju osobine ljudi. U basnama se najčešće kritiziraju i ismijavaju ljudske slabosti kao škrtost, pohlepa, hvalisavost i Basne uvijek imaju Najpoznatiji pisac basni bio je Ezop je živio u 6. stoljerob. Svoje je basne pripovijedao, one su se preprii prenosile s koljena na koljeno dok ih netko nije zapisao.

su kratke priče u kojima su često glavni likovi životinje. Životinje imaju osobine ljudi. U basnama se

e kritiziraju i ismijavaju ljudske slabosti kao škrtost, pohlepa, hvalisavost i slično. Basne uvijek imaju pouku . Najpoznatiji pisac basni bio je Ezop.

u 6. stoljeću prije nove ere u Grčrob. Svoje je basne pripovijedao, one su se preprii prenosile s koljena na koljeno dok ih netko nije zapisao.

Ezop

glavni likovi životinje. Životinje imaju osobine ljudi. U basnama se

e kritiziraju i ismijavaju ljudske slabosti kao

u Grčkoj. Bio je rob. Svoje je basne pripovijedao, one su se prepričavale i prenosile s koljena na koljeno dok ih netko nije zapisao.