lea ordanić seminarski rad 0036430199 -...
TRANSCRIPT
Lea Ordanić
0036430199
Dio projekta „Pametna kuća“
Potrebna znanja elektroničkih
komponenata i Arduina
Korištenje PIR senzora, mikrofona, ...
Upute za realizaciju sustave rasvjete
SEMINARSKI RAD - SPVP
19. lipanj 2010
Rasvjeta
2
Sažetak
Sustav „Rasvjete“ omogućuje ukućanima automatiziranost
funkcionalne i dekorativne rasvjete „Pametne kuće“. Sustav raspolaže Arduinom, rasvjetnim tijelima, senzorima pokreta te mikrofonom.
Uobičajeno posezanje za prekidačima rasvjetnih tijela te potreba stalnog paljenja i gašenja rasvjete po kući više nisu potrebni. Temeljan ideja
sustava jest automatizirati rasvjetna tijela kuće kako se ukućani više ne bi o tome trebali brinuti. Prednost jest štednja energije obzirom na
realizaciju gašenja rasvjete ukoliko ono ukućanima više nije potrebno; dok nedostatak predstavlja nespecificiranost ulaznog signala na koji mikrofon
reagira. Ukućanima će sustav „Rasvjete“ povećati nivo komfora prilikom
svakodnevnog boravka u „Pametnoj kući“.
Sadržaj
1. UVOD ............................................................................................................ 3
2. OPIS SUSTAVA ............................................................................................... 4
3. PIR SENZOR ................................................................................................... 6
3.1. Realizacija sustava s PIR senzorom ............................................................ 8
3.2. Realiziran sustav PIR senzora ...................................................................12
4. RASVJETNA TIJELA ........................................................................................13
4.1. Realiziran sustav rasvjetnih tijela ..............................................................14
5. MIKROFON ....................................................................................................15
5.1. Elektretski mikrofon ................................................................................15
5.2. Načelo rada prikazanog sklopa ..................................................................17
5.3. Realiziran sustav za korištenje mikrofona ...................................................18
6. PROGRAMSKA REALIZACIJA SUSTAVA ..............................................................19
6.1. Programski kod .......................................................................................20
7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................23
8. LITERATURA..................................................................................................24
9. POJMOVNIK ..................................................................................................25
Ovaj seminarski rad je izraĎen u okviru predmeta „Sustavi za praćenje i voĎenje procesa“ na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu. Sadržaj ovog rada može se slobodno koristiti, umnožavati i distribuirati djelomično ili u cijelosti, uz uvjet da je uvijek naveden izvor dokumenta i autor, te da se time ne ostvaruje materijalna korist, a rezultirajuće djelo daje na korištenje pod istim ili sličnim ovakvim uvjetima.
Rasvjeta
3
1. Uvod
Projekt „Pametna kuća“ sastoji se od nekoliko podsustava koji ukućanima omogućuju automatiziranost uobičajenih segmenata
svakodnevnog života. To su na primjer: nabava namirnica, održavanje čistoće kuće, briga o kućnim ljubimcima, briga o otpadu, itd. Sustav
„Rasvjeta“ jedan je od podsustava koji ukućanima omogućuje automatiziranost funkcionalne i dekorativne rasvjete te rasvjete u nuždi.
Sustav „Rasvjeta“ jedan je od osnovnih sustava za normalno
funkcioniranje ukućana. Dio sustava realiziran ovim projektom čini
funkcionalnu i dekorativnu rasvjetu. Temeljna ideja jest automatiziranost rasvjetnih tijela kuće. Njegova adekvatna realizacija omogućuje
ukućanima bezbrižno bivanje u „Pametnoj kući“ bez potrebe za ručnim paljenjem ili gašenjem rasvjete. Kretanje kroz kuću noći postaje sigurnije i
jednostavnije jer se rasvjeta kroz prostorije pali i gasi ovisno o kretanju ukućana. Uobičajeno posezanje za prekidačima rasvjete više nije
potrebno; sustav će automatski osvjetljavati prostorije kojima prolazimo, a rasvjetu takoĎer možemo regulirati jednostavnim radnjama poput
pljeska rukama. Sustavom će tako biti ostavarena kvalitetnija potrošnja energije. Modularnost te mogućnost povezivanja sustava „Rasvjete“
omogućuju, na primjer, korisnicima da na jednostavan način ostvare sustav zastrašivanja provalnika kroz simulacije prisutnosti ukućana. Ostale
mogućnosti uključuju regulaciju osvjetljenja unutrašnjih prostorija, iskorištavanje vanjskog osvjetljenja, povezanost sa sustavom za buĎenje
ukućana, itd. Uslijed neriješavanja spomenutog problema korisnicima
ostaje na korištenje uobičajeni način upravljanja rasvjetom: prekidačima do kojim moramo posezati te potreba naknadnog gašenja rasvjetnih tijela
ukoliko nam više nisu potrebna. Nasuprot tome, ukućanima se sustavom „Rasvjeta“ biti omogućen viši stupanj komfora prilikom svakodnevnog
kretanja i boravljenja u „Pametnoj kući“.
Rasvjeta
4
2. Opis sustava
Dio sustava „Rasvjeta“ koji je realiziran ovim projektom uključuje
automatsko upravljanje unutrašnjom rasvjetom kuće. Sustav se sastoji od četiri žaruljice koje prikazuju rasvjetna tijela dvaju odvojenih prostorija
izgraĎene makete „Pametne kuće“. U svakoj prostoriji nalaze se po dvije žaruljice od kojih je jedna zadužena za ambijentalnu (dekorativnu)
rasvjetu, a druga za funkcionalnu rasvjetu.
Slika 1 Prikaz dijela sustava
Dekorativna rasvjeta upravljana je sustavom „Komunikacijsko
sučelje ukućana i kuće“. Kolega Tomislav Radišić ostvario je detekciju glasovne naredbe ukućana koju je Emil Gregov povezao sa sustavom
„Rasvjete“, te time njihov sustav omogućuje paljenje odnosno gašenje dekorativne rasvjete u prostorijama u ovisnosti o glasovnim naredbama
ukućana.
Rasvjeta
5
Slika 2 Shematski prikaz povezanosti s drugim sustavom
Funkionalna rasvjeta ostvarena je drugom žaruljicom u prostoriji
koja reagira na kretanje ukućana. Detekcija pokreta ostvarena je PIR (eng. Passive InfraRed) senzorom.
Slika 3 Prikaz povezanosti uređaja
Posljednja funkcionalnost ostvarena je mikrofonom koji reagira na pljesak ruku ukućana te omogućuje paljenje odnosno gašenje
funkcionalne rasvjete. Namjera korištenja mikrofonske regulacije jest prilikom lijeganja u krevet kada ukućanima možda preostaje samo ta
solucija za upravljanje čitavom rasvjetom, no naravno da su i ostale situacije pogodne za njeno korištenje.
Slika 4 Prikaz povezanosti sustava
Rasvjeta
6
3. PIR senzor
PIR (eng. Passive InfraRed) senzor omogućuje detekciju pokreta
ljudskog tijela unutar dosega senzora. Komercijalno dostupni PIR sezori su jeftini, jednostavni te dugoviječni, a takoĎer troše malo energije za rad.
Zbog spomenutih razloga senzori ovog tipa primjenu najčeće nalaze u alarnim ureĎajima domova ili poslovnih objekata.
Slika 5 PIR senzor
Osnovna struktura PIR senzora je piroelektrični senzor koji omogućuje detekciju infracrvenog zračenja. Senzor je bolometarskog tipa,
točnije sastoji se od dva dijela. Princip rada temelji se na detekciji promjene primljenog infracrvenog zračenja na polovicama. Ukoliko jedna
od njih primi više zračenja od druge, senzor će reagirati na tu promjenu. Ovim senzorom je stoga moguće detektira samo pokrete živih bića koja
zbog topline tijela zrače. Objekte (poput automobila, bicikla, ..) nije moguće detektirati PIR senzorom.
Slika 6 Piroelektrični senzor
Rasvjeta
7
Uz piroelektrični senzor sam PIR sastoji se od dodatnog električnog kruga koji obraĎuje izlazne podatke te priprema digitalni izlazni signal od
dobivenog analognog.
Najznačajnija "varijabla" PIR senzora je leća koja omogućuje promjene širine, dosega te osjetljivosti samog senzora. U komercijalnim
primjenama leća je komad plastike koja zbog oblika omogućuje širok raspon. Leće korištene u ove svrhe nazivaju se Fresnelove leće. Na
komadu plastike nalazi se nekoliko Fresnelovih leća koje omogućuju podjelu vidljivosti u mnogo manjih područja.
Slika 7 Fresnelove leće - shema te unutrašnjost
Rasvjeta
8
3.1. Realizacija sustava s PIR senzorom
Sustav s PIR senzorom realiziran je korištenjem dijela gotovog alarmnog sustava oznake ZLL404. Dostupni alarmi sustav je
premoduliran tako da su izbačene nepotrebne funkcionalnosti, a implementirane potrebne. Uvidom u implementirani sustav uočeno je da
ureĎaj koristi Micro Power PIR Motion Detector IC (BISS0001). Spomenuti ureĎaj se dakle koristi kao procesirajući element analognog
izlaza senzora, te taj signal, uz odreĎene regulacije, pretvara u digitalni
signal koji koristimo za daljnji rad sustava. Tehnička specifikacija [] sklopa sadrži i shematski prikaz tipične primjene sklopa u alarnim ureĎajima.
Sheme električnog kruga moguće primjene je prikazan slikom 8.
Slika 8 Električna shema primjera PIR senzora
Nabavljni alarmni ureĎaj čini poprilično sličan električni krug prikazan gornjom slikom. Za potrebe rada napravljene su odreĎene
prepravke:
Potpuno je izbačen dio kruga koji uključuje regulator 78L05 te njegovo povezivanje s napajanjem od +12V. Razlog ove preinake stoji u
činjenici da je prvotna ideja bila sklop napajati preko Arduina koji na izlazu daje +5V (naknadno će biti objašnjeno zašto isto ipak nije
primjenjeno). Nepotrebni dio kruga odvojen je fizičkim presjekom vodova na tiskanoj pločici koji omogućuju spajanje sa spomenutim nepotrebnim
dijelom kruga te je prikazan crvenim obrubom na slici 9.
Rasvjeta
9
Slika 9 Prikaz dijela kruga koji je izdvojen
Inicijalan ureĎaj sadržavao je opcije podešavanja vremenskih
konstanti odabirom odreĎene vrijednosti ponuĎenih otpornika putem preklopke (na prikazanoj shemi nije vidljivo). Za objašnjenje mogućih
vremenskih konstanti potrebno je prije objasniti koja su dva moguća načina rada sklopa BISS0001.
Ponovno okidajući način rada (re-triggerable) - prilikom
detekcije okidnog impulsa (VS) BISS0001 će držati aktivan signal duljine Tx. Ukoliko tijekom aktivnog signala sklop detektira nove okidne impulse,
na izlazu će postaviti kontinuiran aktivan signal. Možemo primjetiti na slici
x. da i tijekom aktivnog izlaza, sklop "sluša" moguće nove okidne impulse koji produljuju vrijeme aktivnog izlaza. Nakon posljednjeg okidnog
impulsa, element će držati aktivan izlaz za spomenuto Tx vrijeme, a potom držati mirno stanje za vrijeme Ti pri čemu neće reagirati na
eventualne aktivne ulaze.
Rasvjeta
10
Slika 10 Grafički prikaz signala u ponovno okidajućem načinu rada
Ne-ponovno okidajući način rada (non-re-triggerable) - uslijed detekcije prvog okidnog impulsa (VS) element će držati aktivan izlaz za Tx
vrijeme. Ukoliko tijekom aktivnog izlaza dolaze novi okidni impulsi, sklop na njih neće reagirati. Kao i u prethodnom slučaju, nakon aktivnog izlaza
slijedi vrijeme mirovanja odreĎeno vremenom Ti.
Slika 11 Grafički prikaz signala u ne-ponovno okidajućem načinu rada
Rasvjeta
11
PrilagoĎene su vremenske konstante koje odreĎuje vrijeme aktivnog izlaza (Tx) te vrijeme mirovanja senzora (Ti).
Tx - vremenska konstanta je odreĎena formulom:
6*10*24576 CRTx
Kondenzator C6 iznosi 10nF, a otpornik R10 je dodan te iznosi 10kΩ.
Postavljena vrijednost otpornika odreĎuje vrijeme aktivnog izlaza koje iznosi 2.4576 sekunde. Zaključno, nakon posljednje detekcije okidnog
impulsa, senzor će još 2.4576 sekudni držati aktivan izlaz.
Ti - vremenska konstanta je odreĎena formulom:
7*9*24 CRTi
Kondenzator C7 iznosi 100nF (razlika stvarnog sklopa i priložene
dokumentacije), a dodan otpornik R9 iznosi 3.9kΩ. Konačno, senzor će nakon prelaska u mirno stanje u njemu ostati 0.00936 sekundi.
Inicijalnom ureĎaju bio je podešen ne-ponovno okidajući način rada. Kako
za naš sustav to nije optimalan odabir pomoću sklopke SW1 sklop je umjesto na masu prespojen na napajanje. Pin1 sklopa BISS0001 odreĎuje
načina rada, a ovom preinakom je postavljen u 1 što omogućuje ponovno okidajući način rada.
Izlazni signal uzima se s kolektora NPN tranzistora kako je prikazano
slikom 12.
Slika 12 Primjer spajanja izlaznog signala
Rasvjeta
12
Uz navedene preinake, s tiskane pločice nabavljenog ureĎaja ukonjene su sve nepotrebne komponente koje ostvaruju dodatne funkcionalnosti.
3.2. Realiziran sustav PIR senzora
Gotov sustav prikazan je sljedećom slikom. Sustav sadrži, kako je prikazano, pinove za napajanje, masu te izlazni signal. Masu i napajanje
sustav dobiva iz Arduina, a izlazni signal je spojen na jedan od digitalnih ulaza Arduina.
Slika 13 Realizacija sustava PIR senzora
Rasvjeta
13
4. Rasvjetna tijela
Kao rasvjetna tijela u maketi kuće koriste se lampice oznake LAMP
114 koje po specifikacijama zathjevaju rad na 6.4V te 0.08A. Kako izlaz Arduina daje +5V korištene žaruljice će svijetliti manjim intenzitetom, a
intenzitet će ograničiti i korištena struja ukoliko više žaruljica istovremeno bude upaljeno. No, za potrebe sustava intenzitet nam nije toliko bitan.
Shematski prikaz spajanja žaruljica na Arduino prikazan je sljedećom
slikom.
Slika 14 Shema spajanja rasvjetnih tijela na Arduino
Signalni izlazi (pinovi 2,3,4 i 5) premošteni su otpornikom, a potom vezani na bazu NPN tranzistora (korišten BC875 tranzistor). Emiter
tranzistora vezan je na masu Arduina, a kolektor na jednu priključnicu žaruljice. Druga priključnica žaruljice vezana je na +5V Arduina.
Rasvjeta
14
4.1. Realiziran sustav rasvjetnih tijela
Za potrebe sustava realiziran je sustav rasvjetnih tijela na pločici. Sustav se sastoji od svih potrebnim komponenti te pinova koji omogućuju
montiranje na Arduino. Sustav je prikazan sljedećem slikom.
Slika 15 Realiziran sustav rasvjetnih tijela
Na isti sustav poveezan je PIR senzor kako je opisano prethodnim poglavljem. Gotov modul time se jednostavno ugraĎuje u Arduino.
Rasvjeta
15
5. Mikrofon
Za realizaciju dijela sustava kojim se mikrofonom upravlja rasvjetom
korišten je stolni kompjuterski mikrofon. IzvaĎena jedina značajna komponenta jest elektretski mikrofon.
5.1. Elektretski mikrofon
Elektretski mikrofon je podvrsta kondenzacijskog mikrofona koja za
razliku od uobičajenog kondenzacijskog ne zahtjeva inicijalni napon (fantomski) koji omogućuje njegov rad. Nadomjesni izvor polarizacijskog
napona ostvaruje dielektrični materijal - elektret koji trenutno razvija potencijal potreban za rad. Elektretski mikrofon predstavlja posebnu vrstu
FET tranzistora koja pretvara vibracije, ostvarene govorom ili kontaktom, u električni signal.
Slika 16 Shema elektretskog mikrofona
Pogledom na vanjski izgled mikrofona uočene su dvije priključnice -
masa te izlazni signal. Priključnica mase je za razliku od signalne spojena na kučište mikrofona. Postojeće tanušne žice su otklonjene te su
pridodane nove.
Rasvjeta
16
Slika 17 Primjer elektretskog mikrofona
Zvuk nije jednostavna komponenta za korištenje za razliku od
ostalih ulaznih varijabli, poput svijetla ili temperature. Uz to prilikom korištenja elektretskog mikrofona potrebno je njegov izlaz pojačati
ozbirom da je vrlo malen. TakoĎer, problem stvara i pozadinski šum te je potrebno ostvariti nuliranje inicijalnih smetnji. Uz to, za naš projekt
(paljenje i gašenje rasvjete pljeskom ruku) problem je i kratkotrajnosti pobudnog signala koji u tom slučaju može biti slučajno zanemaren.
Stoga je za potrebe detekcije zvuka primjenjena shema prikazana
sljedećom slikom. Shema pojačava slabi izlazni signal elektretskog mikrofona koristeći tri tranzistora, a uz to omogućuju i produljenje
trajanja izlaznog. Shemom je vidljivo da postoje dva potenciometra: jedan
od njih koristi se za podešavanje osjetljivosti, a drugi za nuliranje okolnog inicijalnog šuma. Vrijeme zadržavanja izlaznog signala višim odreĎeno je
iznosom kondenzatora C4. Za naveden primjer C4 iznosi 470nF, te je u tom slučaju vrijeme spuštanja izlaza 0.5 sekundi. Izlazni napon iznosi
izmeĎu 0 i 3V.
Rasvjeta
17
Slika 18 Shema pojačavanja mikrofonskog izlaza
5.2. Načelo rada prikazanog sklopa
Elektretski mikrofon daje izlaz od otprilike 1-3mV koji predstavlja
ulaz prikazanog sklopa. Daljnju obradu nakon premosnika C1 odraĎuje prvi tranzistor koji signal pojačava 25 puta. Izlaz nakon tog tranzistora
iznos 25-75mV, a razinu izlaza moguće je podesiti trimerom RV1. Kako bi detektirali najveću razinu signala potrebna je neka referentna vrijednost;
u ovom slučaju promatra se negativna perioda koja se kroz Q2 tranzistor
pojačava. Ozbirom da signal potom dolazi na diodu konačni signal biti će pozitivan. Posljednja obrada je kroz emitersko slijedilo koje omogućuje
brzi porast signala, ali spori pad čija je duljina pada kako je već navedeno odreĎena kondenzatorom C4.
Rasvjeta
18
5.3. Realiziran sustav za korištenje mikrofona
Za potrebe sustava realizirana je malena pločica za funkcionalan rad mikrofona s izlaznim pinovima koji se spajaju na Arduino za daljnju
obradu. Sustav je prikazan slikom x.
Slika 19 Realiziran sustav za korištenje mikrofona
Rasvjeta
19
6. Programska realizacija sustava
Obzirom da sustav komunicira s "Komunikacijskim sučeljem izmeĎu
čovjeka i kuće", programskom implementacijom ta je uloga uzeta u obzir. Najveće ovlasti nad sustavom ima sam čovjek. Njegove glasovne naredbe
imaju pravo prioriteta nad upravljanjem rasvjete. No kako smo na početku rasvjetu podijelili na funkcionalnu i dekorativnu, upravljanje glasovnom
naredbom smanjenjo je na upravljenje po jednom žaruljicom u prostoriji kuće.
Programski kod koji slijedi jednostavna je implementacija realiziranih sustava: PIR senzora, žaruljica i mikrofona. Sustav čita ulazne
digitalne pinove (6,7) PIR senzora te ovisno o njima regulira rasvjetu. Kako PIR senzori prilikom detekcije pokreta na izlazu daju logičku "0",
okidni impuls za regulaciju rasvjete je "LOW". U tom slučaju, Arduino na izlazne digitalne pinove (2,3,4,5) postavlja visoku razinu koja pali žaruljice
(konkretno, PIR upravlja izlazima 2 i 4).
Mikrofon je implementiran tako da su podešene vrijednosti trimer otpornika, uočene su praktične vrijednosti koje mikrofon daje na svom
izlazu te sukladno tome, odreĎena razina koja odgovara pljesku ruku (a nažalost i glasnom govorenju obzirom da mikrofon to nije u stanju
razlučiti) te uslijed njene detekcije pali ili gasi funkcionalnu rasvjetu.
"Komunikacijsko sučelje izmeĎu čovjeka i kuće" komunicira sa
sustavom "Rasvjete" putem protokola čiji opis slijedi. Za komunikaciju su zadužena tri digitalna ulaza (10,11,12). Ulaz 10 koristi se kao kontrolni bit
koji uslijed visoke razine započinje komunikaciju. Ulazi 11 i 12 kombinacijama ostvaruju sljedeće naredbe:
11 12 AKCIJA
0 0 Paljenje rasvjete kuhinje
0 1 Paljenje rasvjete sobe
1 0 Gašenje rasvjete kuhinje
1 1 Gašenje rasvjete sobe
Rasvjeta
20
6.1. Programski kod
// PROJECT - pir and mic // bulbu const int bulbPin1 = 2; const int bulbPin2 = 3; const int bulbPin3 = 4; const int bulbPin4 = 5; // pir const int pirPinA = 6; int pirStateA = 0; // mic int analogValue; int pState = LOW; int nState = LOW; void setup() pinMode(bulbPin1, OUTPUT); pinMode(bulbPin2, OUTPUT); pinMode(bulbPin3, OUTPUT); pinMode(bulbPin4, OUTPUT); pinMode(pirPinA, INPUT); Serial.begin(9600); void loop() // read input analogValue = analogRead(0); pirStateA = digitalRead(pirPinA); // work if PIR is active if (pirStateA == LOW) Serial.println("on"); led(2,HIGH); led(3,HIGH); //digitalWrite(bulbPin1, HIGH); //digitalWrite(bulbPin2, HIGH); else Serial.println("off"); led(2, LOW); led(3, LOW); //digitalWrite(bulbPin1, LOW); //digitalWrite(bulbPin2, LOW);
Rasvjeta
21
Primjer koda 1. Programski kod korišten za rad mikrofona i PIR senzora
// work if MIC is active if (analogValue >= 600) if (pState == LOW) led(4, HIGH); nState = HIGH; else led(4, LOW); nState = LOW; else led(4, nState); pState = nState; delay(500); void led(int pin, int state) switch(state) case 0: digitalWrite(pin, LOW); break; case 1: digitalWrite(pin, HIGH); break;
Rasvjeta
22
Primjer koda 2. Programski kod korišten za komunikaciju s „Komunikacijskim
sučeljem između čovjeka i kuće“
// PROJECT - pir and voice input // PIR and BULBS const int bulbPin1 = 2; const int bulbPin3 = 4; // VOICE INPUT const int checkPin = 11; // check bit const int inputPin1 = 12; // higher bit const int inputPin2 = 13; // lower bit int stateInputPin1 = 0; int stateInputPin2 = 0; int stateCheckPin = 0; void setup() pinMode(bulbPin1, OUTPUT); pinMode(bulbPin3, OUTPUT); pinMode(checkPin, INPUT); pinMode(inputPin1, INPUT); pinMode(inputPin2, INPUT); void loop() stateCheckPin = digitalRead(checkPin); if (stateCheckPin == HIGH) stateInputPin1 = digitalRead(inputPin1); stateInputPin2 = digitalRead(inputPin2); switch (stateInputPin1) case 0: // 00 if (stateInputPin2 == LOW) digitalWrite(bulbPin1, HIGH); else // 01 digitalWrite(bulbPin3, HIGH); break; case 1: // 10 if (stateInputPin2 == LOW) digitalWrite(bulbPin1, LOW); else // 11 digitalWrite(bulbPin3, LOW); break;
Rasvjeta
23
7. Zaključak
Razvijeni sustav omogućuje detekciju pokreta na maketi "Pametne
kuće" te sukladno njoj upravlja funkcionalnom rasvjetom prostorija. Obzirom na povezanost s "Komunikacijskim sučeljem izmeĎu čovjeka i
kuće" omogućuje adekvatno upravljanje rasvjetnim tijelima, u ovom slučaju žaruljicama. Mikrofonsko upravljanje sustavom funkcionira na
glasan pljesak ruku te pritom uključuje ili isključuje funkcionalnu rasvjetu.
Sustav je praktično realiziran na pločici te implementiran u kartonski model "Pamente kuće". Pomak ruke kroz prostoriju uzrokuje reagiranje
PIR senzora. Pljeskom ruku u blizini mikrofona ostvaruje se upravljanje rasvjetom.
Daljnji razvoj uključio bi unaprijeĎivanje programskog dijela
sustava, kako bi sve potencijelne upravljačke metode mogle istovremeno po prioritetima upravljati rasvjetnim tijela. Ozbirom da mikrofon ne
raspoznaje glasanj pljesak od glasnog govorenja trebalo bi implementirati
kvalitetniji sustav koji bi isto mogao raspoznati.
Rasvjeta
24
8. Literatura
[1] PIR motion sensor, 2010.
URL:http://www.ladyada.net/learn/sensors/pir.html (2010-04-08)
[2] Arduino sound sensor
URL:http://lab.guilhermemartins.net/2009/05/03/sound-sensor/ (2009-05-03)
Rasvjeta
25
9. Pojmovnik
Pojam Kratko objašnjenje Više informacija potražite na
PIR Passive InfraRed, senzor čiji se rad temelji na IC
zračenju
http://en.wikipedia.org/wiki/Passive_infrared_sensor