lekcija 02 - egipatska civilizacija
DESCRIPTION
Lekcija 02 - Egipatska CivilizacijaTRANSCRIPT
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
1/7
LEKCIJA 02-
EGIPATSKA
CIVILIZACIJA
Prof. Ivica Mandui
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
2/7
1
EGIPATSKA CIVILIZACIJA
Povijest Egipta prouava pomona znanost poznatapod nazivom " Egiptologija ", a poeci joj seu na kraj18.st. kada je Napoleon u svoj pohod na Egipat poveo i
znanstvenike. Jedan od njih, Jean Francois Champollion,uspio je deifrirati egipatsko pismo hijeroglife,koristei se
pronaenom kamenom ploom, tzv. " ploa iz Rosette "nakojoj je isti tekst zabiljeen hijeroglifima, demotskim pismomi alfabetom.
Temeljni izvor za egipatsku povijest je lista vladara
koju je sastavio egipatski sveenik Maneto (4/3 st. B.C.), aon je podijelio egipatsko kraljevstvo na 30 dinastija i
nekoliko veih razdoblja (Arhajsko razdoblje; Stara Drava;Prvo meurazdoblje; Srednja Drava; Drugo meurazdoblje
i Nova Drava). Pisao je na grkom jeziku za potrebeMakedonaca koji su zavladali Egiptom (Aleksandar Veliki).
Za razliku od Eufrata i Tigrisa, Nil je vrlo pouzdana
rijeka, koja je svoje obale naplavljivala u vrijeme kada je to
najpogodnije za poljoprivredne aktivnosti naplavljuje ulipnju, a voda se povlai tijekom listopada. Tijekom tograzdoblja poplava, Nil za sobom ostavlja bogati sloj plodne
crne zemlje u pravo vrijeme za zimsko sijanje itarica. Nil jeosiguravao Egipane i sjajnom mogunou komunikacije itransporta. Rijeka tee prema sjeveru i osigurava lakou plovidbe u tom smjeru, a istodobnoglavni vjetrovi puu prema jugu, to osigurava brodovima mogunost plovidbe kontra struje.
Nije stoga udno to se uz stariEgipat dodaje naziv "dar Nila".Egipat je bio znatno izoliraniji od
ostalih starih civilizacija, posebno
onih u Mezopotamiji, a kao
rezultat takve izoliranosti,
egipatska civilizacija mogla se
slobodnije razvijati bez straha od
osvajaa, ili mijeanja kultura toje karakteriziralo civilizacije
Mezopotamije.
Za razliku od narodaMezopotamije, Egipani su bilivrlo optimistinipo pitanju svojesudbine. Vjerovali su da su
blagoslovljeni od svojih bogova,
koji im alju tako redovite poplave i plodnu zemlju. U Mezopotamiji su zato nastali prvizakoni, da bi na umjetni nain stvorili red iz kaosa, a Egipani su jednostavno odravali tajsvoj steeni red, pa im zakoni nisu bili potrebni, jer zato mijenjati neto to je tako savrenouspostavljeno.
Arhajsko razdoblje i Stara Drava ( 31002200. g B. C. )Preddinastijski Egipat bio je podijeljen u dva kraljevstva: Gornji Egipat (uz dolinu
Nila, uzvodno) i Donji Egipat (uz deltu Nila).Menes (poznat i po imenu Narmer) koji je
Slika 1: Kamen iz Rosette nakojem su zapisana djela faraona
Ptolomeja (2.st.B.C.) na tri
razliita pisma, to je omoguilokonano deifriranje hijeroglifa.Bez tog kamena znaenjetekstova antikih Egipanamoda bi jo uvijek ostalaza onetka.
Slika 2:Nil kao ila-kucavica Egipta. Osigurava plodnu zemlju islui kao lavna trans ortna ruta.
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
3/7
2
ivio oko 3000. B.C. kao vladar Gornjeg Egipta, ujedinio je Gornji i Donji Egipatte utemeljiosvoju prijestolnicu u Memfisu. Glavni izvor koji nam govori o ujedinjenju Egipta je paleta za
minkanje kralja Narmera. Cijela je zemlja centralizirana u rukama kralja koji je uivaovlast kakvu je danas teko zamisliti. Dok su narodi Mezopotamije vjerovali da su njihovekraljeve bogovi izabrali kao svoje sveenike, Egipani su bili uvjerenja da njihovi kraljevi
jesu bogovi, koji su na zemlju doli donijeti red, istinu i pravdu, dakle ono ve spomenutoblagostanje Egipta, koje se moe objasniti pojmom ma'at (o tome neto kasnije). Takav oblik
vlasti u kojem je vladar bog naziva se
teokratska monarhija. Kraljevi su u doba
Stare Drave predstavljani kao sinovi tadaglavnog boga Raa ili boga Sunca. Zaivota kralj je bio Horus (bog Neba), anakon smrti postaje Oziris(bog Podzemlja
). Ispod kralja bila je hijerarhija sveenika iinovnika od guvernera provincija dolokalnih skupljaa poreza. Sastav
egipatskog drutva popunjavali su radnici,seljaci i robovi.
Kad god bi kraljevi-bogovi imali
viak financija, a to je tijekom StareDrave bilo pravilo, jer su imali monopolna svu trgovinu i poreze na sve proizvode
doline Nila, pokuali bi dokazati svojuveliinu gradnjom monumentalnihgrobnica piramida, koje su postale
spomenici njihove slave i besmrtnosti sve do danas. Imhotep, savjetnik kralja Djoseraiz III
dinastije, projektirao je i izgradio prvu piramidu u Sakkari, koja jo pokazuje utjecajzigurata s podruja Mezopotamije, ali za razliku od zigurata, koji su graeni od cigle,piramide su graene kamenom. Stara Drava dosegla je svoj vrhunac u vrijeme IV. dinastije,a simbole tadanjeg bogatstva i moi
predstavljaju kraljevske piramide, na
lokalitetu Giza (blizu dananjegKaira): Keopsova (najvea kamenagraevina 147m, potpuno savrenih
proporcija), Kefrenova i
Mikerinosova, a pokraj njih stoji
Velika Sfinga kao uvarica grobnica,
vjerojatno predstavlja Kefrena. Naizgradnji piramida radili su seljaci prije
sezone sijanja itarica, kada je Nilnaplavljivao, pa su bili slobodni (eto,
da im ne bude dosadno).
Srednja Drava ( 2200 1600 g. B. C. )Stara Drava zavrava u anarhiji koja je u egiptologiji poznata kao Prvo
Meurazdoblje.To je vrijeme kada propada centralna uprava zbog mnogih razloga, a jedan
od glavnih je porast nezavisnosti mnogih lokalnih namjesnika, koji su postali gotovosamostalni vladari na svom podruju. Krizu su dodatno produbljivali i upadi stranaca iz Delte
Slika 3: Stepeniasta piramida u Sakkari, djelograditelja Imhotepa za svog kralja-boga Djosera iz III
dinastije.
Slika 4:Velika ili Keopsova piramida. Savrenstvo egipatskograditel stva.
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
4/7
3
(sinajski beduini). A opem kaosu pridonijela je i klimatska promjena, koja je uzrokovalavelike sue, pa vie nije bilo bogatih naplavina Nila, to je uzrokovalo propast usjeva, pojavugladi i oajniku potragu za hranom. Zbog takvih dogaanja, u to e vrijeme nastati tzv.literatura krize, ali o tome neto vie u nastavku teksta.
Ureenu situaciju
ponovno uspostavljajukraljevi XI. dinastije,
kojima je centar grad
Teba i to uz pomomonog tebanskog
sveenstva. Vrhovni bog
u Tebi bio je Amon
(nevidljivo sveprisutno
boanstvo), koji se ( da
bi cijeli Egipat bio
zadovoljan ) udruuje sabogom Sunca Ra, te takonastaje novi nacionalni
bog u Egiptu AmonRa, koji e ostati glavno
boanstvo u Egiptu svedo kraja. U njegovu astvladari Srednje Drave
poeli su izgradnjuvelianstvenog hrama u
Karnaku, a tovanje novog boga izraeno je i u imenima vladara XII. dinastije, kada aketvorica kraljeva nose ime AMENemhet.
Postojanost Srednje Drave razorena je upadom Hiksau 18.st.B.C.. Povjesniari jonisu u potpunosti sigurni tko su bili Hiksi (tako su ih Grci nazivali), a sami Egipani nazivalisu ih " kraljevi-stranci ".Pretpostavlja se da su bili zapadnoazijski narod sa prostora Palestine
i Sirije. Vladavina Hiksa trajala je od XII.XVIII. dinastije i to se razdoblje u egipatskojpovijesti naziva Drugo Meurazdoblje. Hiksi su bili vrlo pristojni osvajai koji su tovaliegipatske bogove, gradili im hramove , ali bili su nepoeljni samo zato to su stranci.Egiptu su donijeli i naprednu vojnu tehnologiju, prije svega bojna kola koje vuku konji,
modernije lukove i strijele to je kasnijim egipatskim vladarima omoguilo voenje ofenzivnepolitike.
Nova Drava ( 1600 1000. g. B. C. )Od XVIII.dinastije vladari iz Tebe uspostavljaju ponovno centralnu vlast iorganiziraju Egipat kao vojnu dravu. Proirili su vlast prema Maloj Aziji, gdje su doli usukob sa drugim velikim kraljevstvom razdoblja Bronanog doba Hetitima. Faraoni NoveDrave nisu se vie uzdali u geografsku izolaciju, da bi osigurali kontinuitet Egipta, ve su seaktivno ukljuili u ofenzivne ratove ne bi li tako stvorili teritorijalne barijere izmeu Egipta i
potencijalnih osvajaa. Osvajaka politika ipak e donijeti velike promjene Egiptu, jer eutjecaj s podruja Plodnog polumjeseca ui u Egipat. Egipani e se susresti s novim
jezicima, religijama, , velika bogatstva doi e ponajvie u ruke sveenicima velikihhramova, koji e postati bogati kao faraoni i sl.
Iz doba XVIII. dinastije potjee i jedna od najpoznatijih vladarica u povijesti
Hatepsut, koja je na vlast dola dravnim udarom, koji je opravdala tvrdnjom da je toAmonova elja (navodno je Amon osobno posjetio njenu majku, pa je tako zaeta mala
Slika 5: Hram Amona u Karnaku. U stvari to je velianstven komplekshramova koji se alejom sfinga spajaju s drugim kompleksom hramova u
Luxoru. Svaki vladar je neto nadograivao, tako da se hramski kompleksgradio od Stare do Nove Drave.
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
5/7
4
Hatepsut). Ona je bila ker Tutmozisa I., a udala se za njegovog sina Tutmozisa II. kojeg jeimao sa drugom enom, a on je pak sa enom iz harema imao sina Tutmozisa III.koji je biolegalni nasljednik prijestolja, ali mu je Hatepsut oduzela vlast. Nije vodila ratove (tadanje
pravilo da kralj osobno hoda na elu vojske, a ona je ipak ensko), ali je poduzimala estetrgovake ekspedicije, posebno u Punt (vjerojatno dananja Somalija). Punt je za Egipane
bio Orientmitska zemlja blagostanja odakle su stizali mnogi proizvodi koje Egipani nisupoznavali.Sjeanje na sebe Hatepsut je osigurala izgradnjom velianstvenog hrama u Dolinikraljeva (Deir el Bahra), koji se sastoji od dva trijema: trijem boanske Hatepsut itrijem ekspedicije u Punt.
Nakon njene smrti Tutmozis III. dao je izbrisati njeno ime sa svih spomenika. Sam
Tutmozis III. poznat je po brojnim (17) vojnim ekspedicijama, nakon ega se Egipat proiriona Siriju i Palestinu, a Tutmozis III postao najmoniji vladar svijeta.
Tijekom Nove Drave, tradicionalni odnos izmeu kralja-boga i njegovog sveenstvapoeo se mijenjati. Amonovi sveenici postajali su sve bogatiji i moniji, a sveenicimaOzirisa popularnost je posebno rasla kod bogatijih Egipana, kojima su oni osiguravali
besmrtni ivot, naravno za dobru lovu. U takvim uvjetima pojavio se momak koji je sve te
tendencije elio promijeniti. Amenofis IV, elio je odbaciti sva boanstva u cijelom Egiptu, iuvesti tovanje jednog boga, kojeg je nazvao Atonsunev disk. Sam faraon je promijenio
ime u Aknaton(slava Atonu), a
njegova prekrasna enaNefertiti, za koju se sumnja da
je igrala znaajnu ulogu ustvaranju kulta Atona, mijenja
ime u Nefernefruaton (najljepe
od najljepeg je Aton). Centar
vladavine preseljen je iz Tebe u
novo podignuti grad Aketaton
(Atonovo obzorje). Svoje
podanike slao je irom Egiptada sa spomenika briu Amon-Raovo ime, jer sada je Aton
stvoritelj svega, a sam faraon je
njegov sin. Mnogi su se
povjesniari pitali koji sumotivi bili glavni za takvu
dramatinu vjersku inovaciju,jer je Aknatonova vjerska
reforma u stvari prva
monoteistika religija nasvijetu. Da li je Aknaton bio
pod utjecajem idova koji suboravili u Egiptu? Da li je
razlog bio politike naravi, tj. smanjivanje moi Amonovog sveenstva? Ili je moda faraonmalo "otiao na kvasinu"? Vjerojatno neemo nikada saznati njegov glavni motiv, ali su
posljedice zato poznate. U svojoj vjerskoj zanesenosti, zanemario je dravnu politiku, to sunajbolje iskoristili Hetiti i zauzeli mnoga podruja u Siriji. Reformirana religija umrla
je zajedno sa Aknatonom, a sljedei faraon to najbolje pokazuje promjenom imena
Tutankatonu Tutankamon(poznat je posebno po grobnici u Dolini kraljeva koja je ostalanetaknuta, tj. pljakai je nisu otkrili), a centar uprave ponovno je vraen u Tebu i timeAmon-Raovo sveenstvo opet preuzima vodeu ulogu u Egiptu.Aknatonovo i Atonovo ime
Slika 6: Oputeni obiteljski portret Aknatona, Nefertiti i njihovih
troje djece. Obadvoje imaju kraljevski ureene frizure, to sugeriraprilinu jednakost, a to je bilo dosta neobino i zato takva injenica ideu prilog onima koji tvrde da je Nefertiti u stvari bila "gazda u kui."Sunev disk je nad njima, i svojim zrakama im daje blagoslov, a oni toprenose na ostali narod.
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
6/7
5
brisano je sa spomenika, a sam Aknaton u egipatskoj predaji ostao je poznat kao " kriminalac
iz Aketatona ".
Sreivanje stanja i uzlet Nove Drave dogaa se u vrijeme XIX. dinastije i faraonaRamzesa II., koji u dogovoru s Hetitima dijeli interesne sfere u Palestini i Siriji. Taj dogovor
s Hetitima bio je prvi zabiljeeni diplomatski sporazum. Primirje s Hetitima omoguava
Ramzesu II da vrijeme i novac troi na graditeljske pothvate. U Karnaku(blizu Tebe) dao jesagraditi dvoranu stupova posveenu Amon-Rau, a u Abu Simbelu sagradio je hramusjeen u ivoj stijeni posveen Ramesidima.
Egipatska religijaVelika pobonost uvelike je diktirala nain ivota obinog Egipanina, jer bez
vjerovanja u boansku dimenziju svojih kraljeva teko bi podnosili mnoge javne obveze, aposebno gradnju piramida. Usprkos rairenom miljenju da su piramide gradili robovi, ustvari su ih gradili obini ljudi za svoga kralja, odnosno boga (kao to su stoljeima kasnijekrani darovali vrijeme i novac za izgradnju velebnih katedrala).
Egipatsku religiju vrlo je teko sumirati zbog njenih estih varijacija u vremenu iprostoru, te zbog njenog sinkretizma tj. kombiniranje meusobno oprenih vjerovanja,principa, itd. Npr., u egipatskoj mitologiji vjerovalo se da je nebo krava, ili ga dre bogovi, ilistupovi, ili je nebo pak, boica rastegnuta preko zemlje i nitko se nije zabrinjavao oko tihsuprotnosti. Karakteristika egipatske religije je i u njenoj tendenciji prema henoteizmu tj.oboavanje jednog boga, ali se pri tome ne negira postojanje i ostalih bogova . Najvaniji
egipatski bog bio je Ra, sunce, ali je
osim njega postojalo mnotvoboanstava u ljudskom, ivotinjskomili mjeovitom obliku. Osim Ra
vaniji bogovi su jo bili: ThotbogMjeseca i mudrosti; Nut boicaNeba; Ptah i Atum bogoviStvoritelji; Oziris bog
poljoprivrede, vegetacije i gospodar
zagrobnog ivota (svaki kralj nakon
smrti postaje Oziris); Horus Ozirisov sin i bog Neba (kralj za
ivota predstavlja Horusa). Mit oOzirisu i Horusu jedan je od
najznaajnijih egipatskih mitova.
Za razliku od narodaMezopotamije, Egipani su vjerovaliu zagrobni ivot. Svi kraljevi imoniji sveenici gradili su sigrobnice te ih ukraavali slikama isvetim tekstovima i punili ih
dragocjenostima koje e koristiti nadrugom svijetu. Posebno su brinuli za tijelo nakon smrti, pa su zato razvili postupak
balzamiranja (mumije). Vjerovali su da se dua ba,koja je besmrtna ponekad eli vratiti utijelo, pa je zato balzamiranje tijela bilo neophodno.
U vrijeme Srednje Drave zagrobni ivot se demokratizirao, tj. svatko tko je mogao
platiti zagrobne tekstove, (molitve i rituali koji su bili klju za vjeni ivot) mogao je provestizagrobni ivot kao bog, tj. postati Oziris. Klju za uspjeni zagrobni ivot bio je takoer i tzv.
Slika 7: Primjer egipatskog razmiljanja o zagrobnomivotu. Bogata obitelj nalazi se na izletu u lovu na ptice, gdjesvatko nalazi svega u izobilju, to je u stvarnom ivotu gotovonemogue. Ispod amca plivaju ribe tako debele da to spada uribiki raj. ak i obiteljska maka ulovi tri ptice odjednom.
-
5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija
7/7
6
posljednji sud. Vagano je srce pokojnika, a kao protu uteg sluilo je pero, simbol ma'at,(ma'atje u Egiptu bila odreena etika ravnotea, tj. ma'at je bilo stanje uspostavljeno voljom
bogova, u kojem je sve na svom mjestu, a poremetiti ga moe najee ljudsko nepotivanje
volje bogova, i zato se umrlima sudi) ako bi srce prevagnulo, to je bio znak grjenog ivotapreminuloga za to je morao biti kanjen u zagrobnom ivotu.
Umjetnost i znanostEgipani su bili sjajni graditelji, arhitekti i
inenjeri. Savrenstvo su postigli posebno ugradnji kamenom. Osim piramida posebno bi se
mogli izdvojiti kameni hramovi iz Nove Draveod kojih je najpoznatiji Ramsesov hram u Abu-
Simbelu, izdubljen u ivoj stijeni, ispred kojeg suetiri kolosalna kipa Ramesida.
Egipatska literatura bila je poznata po
svojoj razliitosti, od religijskih tekstova dopravih knjievnih djela. Doba kriza u vrijemeSrednje Drave uzrok je nastanku specifine "literature krize ", kada su nastala tri poznata
teksta: " alopojka Ipu-ura "; " Razgovoroajnika sa svojom duom " i " ProroanstvaNefer-rohua ". U Egiptu su nastali i najstariji
zapisi pravih pria i bajki, a jedna od najpoznatijihje "Sinuheova pria". Ureligijskim tekstovima najznaajniji su "tekstovipiramida"; "tekstovi sarkofaga " i "knjige
mrtvih" (koje su pisane na papirusu), u kojima su
napisane formule i molitve koje omoguujupokojniku da prijee u vjeni ivot. U vrijeme IIIi IV dinastije vlast egipatskih kraljeva bila je
apsolutna, pa oni nisu imali potrebe za bilo kakvim maginim formulama koje bi imosiguravale zagrobni ivot. Od V dinastije zapoinje proces stvaranja paralelizma vlastiizmeu velikih sveenika boga Sunca Raau Heliopolisui kralja. U takvoj situaciji kralj gubineto od apsolutne moi pa mu je potrebna pomo sveenikaprilikom prelaska u zagrobniivot. (Sveenici su uvjeravali da su vladari V dinastije sinovi boga Raa i stanovite damekoja je bila ena jednog Heliopolskog sveenika). Pomo sveenika oituje se u sastavljanjutekstova ritualakoje kralj izgovara na odreenim mjestima u svojoj buduoj grobnici. To su
poznati tekstovi piramida, a prvi puta su zapisani u piramidi kralja Unasa iz V dinastije.
Tekstovi piramida su u stvari i prvi veliki zbornik religijske knjievnosti.Egipatsko pismo najpoznatije je po hijeroglifima ili " svetim urezima ", jer je topismo preteno koriteno za ukrasne natpise u piramidama, na sarkofazima, zidovimahramova..U svakodnevnom ivotu najvie se pisalo na papirusu(od tuda naziv za papir),
pojednostavljenim oblikom pisma, tzv. hijeratsko ili sveeniko pismo, a kasnije jojednostavnijim demotskimili pukim pismom.
Egipani su bili i dobri matematiari, mogli su odrediti " pi", rjeavati jednadbe sadvije nepoznanice, itd. Imali su vrlo precizan kalendar, sa godinom od 365 dana (odredili su
ga promatranjem zvijezde Sirius), a Julije Cezarprenio je taj kalendar u Rim, korigiran na
3651/4dana preivio je do danas.
Slika 8: Hram u Abu - Simbelu koji je daosagraditi Ramses II. Cjelokupni hram je u XX st.
uz financijsku podrku UNESCO-a prebaen na
viu razinu zbog gradnje Asuanske brane naNilu.