~l~i-st~i~z~l-a~z~i~t=j~e=d~n~o--.-g-0-d~l-s~n~ja…212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_18.pdf ·...

4
VRACAJU- ADRESA PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.- Sibenik, 2 . \'ibn ja 1937 . UREDNISTVA I UPRAVE: š1BENIK pp. 17. OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI. Za diktaturu Ni društvo ne mo - se odr ža ti , a kamo. li uspijevati , )ez pravila reda i zak onite vlasti. Vi ono za ptica pjevica , cao ni za po kršnih go- efi ili poljepšavanje sela. Kad je 'ako, manje se odr ža ti 1arodi i države bez nekih za ko, na uprave . 1\ o, ipak, izmedu uprave i upra - ?e, izmedu zakona i za kona ve lika e razlika. U jednoj se dr žav i mno - lO toga dopušta , šio se u drugoj . u jednoj se mo že slo- Jod no pi a' i i gov orili a u drugoj 1e možeš slobodno ni misliti! Da- las bi se reklo: tamo vlada demo,- aadja a ovdje diktatura: tamo ·!obodna volja naroda , a ov dje na- ilje tvrdoglava volja nekolicine. Kakva je vladavina razumnija , >olja i uspješnija, o tome !Ovoriti. Svaki je , medutim evljeniji za pametnu demokraci- u, nego za diktaturu , za poštiva- Ije slobode negoli za ne - ztemeljenu strogost zako. na . Ali i diktature su ma ih koje se ne mogu nikako 1dobrifi, jer se zloupotrebljavaju ili ekonom - ke svrhe, a ima i takvih koje su lo,bar i potreban , iako gorak lijek. o su osobito one kojima je kona- ni cilj: dobro naroda. Bilo kako bilo: M i b i s m o ·a t o l i e i, s v i k a o j e d a n, n o r a l i ž e l j e t i, t r a ž i t i i 1 porno zahtijevat; dik - a t ur u z a i z v r š i v a n j e v j e- n i h d o re d n i h z a k o n a. Sloboda je velika rednofa. je u svim jekovima svoga razvoja i svoje . ivske borbe zagovara/o i brani/o lobodu Božjeg stvora i . jetet a. Samo, eto, mnogi slabo shva- aju slobodu. Pojam slobode je za noge preširok i preopsežan. Slo,- oda im isto što i Mi - li, govori, piši i radi što te volja, oliko i kako ti je najdraže. I baš takvo krivo. lobode tjeralo je u sku, maglo, vitu i tamnu ulicu da- .ašnjice, iz koje ne zna ni kuda .; kamo. Danas je u jednoj ili drugoj ržavi najstrože zabranjeno pisati ro.fi stanovitim proti IJ bliku vladavine ili postupcima aprave, ali niko · ni trenuti o- kom, kad koji pokvarenjak napiše : izda knjigu koja svojim oku- i enim muljem zaprljati bi- Kako . Je ubijen biskup Barbastra! Vatikan ld ,.L' O servatore Ro- mano' od l . I . pr. g. dono. i: po lije izvje'taja o. F. Fer- rera, pred tajnika oo. I ija- ri ta u Barba tru koji je itbjegao mrti tome, to je arg n- lin ki podanik - doznajemo za po- tanko ti Mons. Fiorentina enzia, bi kupa Barbastra. gradan koga rata Mon . enzio bio je tek š t mje ci u \' O- joj bi kupiji. Kratko razdoblje, a li ono je bilo i punjeno velikim pat- njama i ku njama. Ta ui tinu pr- ih dana voga bi kupovanja prisu tvo- vao je zapljeni i unnenju jemeni ta sa trane komuni ta. Kroz tih malo mje eci i taknuo e vojom velikom ljuba Iju i re\"nO za pa iromaha i loje\·a . 22. rpnja, t0 je t tri dana po lije ustanka, bi u- ap en skupa sa \'Ojim tajnikom o. larcelinom de Abigo. Koliko bisl·:up toliko njegov drug bili u zatvoreni u bivšem Z<\VOdu oo. Pijari ta. 2. kolo- voza 1500 crvenih pro air u grad i e ubijanjem u masama. u sa vim žrtve, zatvorene u zavodu, komuni ti su op- tužili bi kupa, da je kupa sa d oji - com za tupnika, Men- ea -om i idal-<>rn, udjelovao u uroti proti\' crvenih. Mon . Asenzio je odgovorio naj- vedrinom te izjavio, da je d\·ojicom za tupnika govorio samo par puta i to ne radi politike, da ra pravi, kako bi se moglo zaštit.I.b jem nne u novim prilikama. Po Ilje i piti,·anja crveni u izvr ili pret_re bi kupiji i u njoj \'e zaplijenili. BI- kup je dobro znao, da je njego:•a mrt neizbježiva i zato e na nju mir- no pripravio. 8. kolovoza u 1 .30 crveni u od- \"eli bi kupa u gla\"nU tamnicu, pod izlikom, da ponovno biti i pitivan. Mon . Asenzio predobro je hva- tio, što ga Prij e negoli je napu tio za\·od, jednom kojim je do tada bio u dru tvu, ,.Došao je moj !" Biskup je toga htio da od toga primi odrj - šenje, a zatim se njim za po ljednji pnt agrPo koj tamnici bi kup je bio u jednu tamnu i u- tradan ujutro u 3 sata ukrcan u kola, da ga odvedu na groblje, mj to za maknuta.. koji u o tali u biv em zavodu oo. Pijari ta, u !ijed velike uzbudeno ti, to biti njihovim ljubljenim Pa tirom, pro- bdjeli u l:uli ·u buku kola te u preko vih ograda mogli prepo- znati vedru pojavu bi kupa, koga u, kao nevinu žrtvu, vodili na mrt. Ma- lo ka nije mir pra ko zorja bi prekinut zlo.retnim plotunom vetogrdnog tri- jeljanja, i pobožna duša ljubljenoga Pa tira odletjela je k Bogu ." S Jagodom optuženo i 8 sovjetskih generala! Pari ki ,.Matin' od 27. pr. mj. jav- lja, da optužba, koju je državni od- vjetnik podigao protiv bivšeg šefa taj- ne bolj policije GPU i bivšega ovjet kog komesara :Lido a jagode sadr žaje ova kažnji a djela: l. urota protiv taljina, 2. pomaganje trocki ta i pr oturevolucionarni rad, 3. prone\·jerenje državnoga novca i 4. prekršaj ovjet koga zakona o valuta- ma. U vezi Jagode no je i i e drugih sovjet kih funkcio- nara i vojnih osoba. jell'h, n-evinih du ša. Ne sml)es osuditi ovaj ili onaj suhi paragraf zakona, koji , možda, nema u sebi nikakve opravdanosti ni va ž nosti, ali zato Židov, vlasnik kakvoga ve - likog kinematografa , mo že slobod- no na platno , za debele pare, iz- našati slike koje pobuduju u ku sve ž ivotinjske nago ne i nago- varaju ga na kradu , ubistvo , pre - varu i spolno ivljavanje, Eto, zato su svi uv jez·eni i do- sljedni katolici za diktaturu na dorednom polju . Svima pokvarenjacima, svim prljavcima, narodnih i Božjih zakona, mora- la bi vlast silom usta Ra pra\'a protiv Jagode bit samo javna, jer bi ru ki narod vidio, da z bog " eleizdaje" maknuti trockisti nisu bili n1 izdale- ka toliko krivi, koliko taljinovi opo- totni komuni ti u organizaciji P . .,.Matin" dodaje, da zajedno s Jagodom biti optuženo i osam sovjet- kih generala, i to ugla\rnom zbog premanja atentata na Staljina. Oni u i nalaze se u mo kov- kom redišnjem zatvoru. ruke im okovati u gvožde. Silom! Diktatorski! Kao što niko ne smije biti to - liko slobodan da zapali ili da ubije tako se ne bi smjelo dozvoljavali da neko , jer mu se priz naje slo, boda mi š ljenja i djelovanja, duhovnu zg radu jednoga naroda i ubija du šu voga pokoljenja. Zatvori, tamnice i vješala nisu dokaz; proti slobodi VOj Ije . Zato su tu , da opame- te , uravnoteže, da mu za brane pre- lijevanja preko korita, kroz koja mora ako da poplavi sve okolišne sijanice i sruši ljudska nase/ja . o R . IJI I inski inženj r Hjalmar A n d er- o n je vr io lužbu od li topada 1932. db vibnja 1936. u ovjet koj Rusiji. Bio je zaj)o len u ru kim cen- trima. Prije kratkoga \remena je izdao knjigu .Svagaa nji u kojoj o- pi uje voje uti ke o boravh'U u SO\jet- koj Ru iji. ,,0 dužnim - tako on piše - da u velikim potezima ocrtam vto ,.diktatura proletarija- ta". · Bijedno tanje i nevolja radnika trašan kontra t sa raskovnim ži- votom poglavica crvene armade, Ceke i ilnika koji vladaju u Kremlju . a vakoj trani knjige ,.Brašno, kruh, To je nai- me jedina hrana milijuna ljudi koji u premm i na da do nje. ,,l:aj i to Je Tljetka tvar, koja se u ne dobije. jaje jedan rubalj, duhana nije dobiti, šibi ce su vrlo ri- jetke. Dugme za ovratnik treba zlatom tom a ovratnik je muzej ka rijetko t. Srednja je tako ni ka, da ju je jedva pred tavljati. ije rij etka od 10- 15 rubalja. Ako promi li mo da funt (l funt je 1 /2 kg.) bra na košta 60 ruba- lja, možemo da radnik mora raditi cijeli mje ec da može kupiti fu.nt To u koje izno i koji je toliko \'remena proboravio u Ru iji. Daleko od na oni koji na žele u ti takvim rajem! BEZB02 lCI DJELU Pro le godine je u Ru iji uveden novi u tav. ovjet ki via todršci na- taje zapadnoj E ropi dokazati kako lijepo napreduje ,.demokracija" R. O obito tolerancu u vjerkim prilikama. Gdje je prava i tipa, poka- nam vije t ,.Ea tem Inf ormation Bureau'. Po naredbi G PU je sovjet kim državljanima zabranjeno pri u h·o\'ati lužbi Božjoj koja se vrvi u crkvama, - Dakle: diktatura! Ona bi moral a spaliti sve mu- save knjige u knjižarama, ostraniti SVtu >iz trgovinskih iz- loga, zatvoriti ve dvorane, u ko- jima se, bilo na mrtvome platnu ili živoj zbilji prikazuju nedo tojni prizori sa dna ž ivot a pozvati na odgovornost sve koji javno, pro- ulicom ili n a kakvome zbo ru, izbacuju iz ebe i protuv jer sk e krah otine. Takva diktatura, koju i koju za htijev amo, ne bi samo, kao ne- go bi i temelje za pravdu narodni razvitak i na- rodno zdravlje. lg. l

Upload: others

Post on 07-Feb-2020

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ~L~I-ST~I~Z~L-A~Z~I~T=J~E=D~N~O--.-G-0-D~l-S~N~JA…212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_18.pdf · o su osobito one kojima je kona ni cilj: zajedničko. dobro naroda

~L~I-ST~I~Z~L-A~Z~I~T=J~E=D~N~O--.-G-0-D~l-S~N~JA~P~RE~T~---~=====r-=---·---------II-l.--------~B-R~O~J~. ~~~~--~--~R~U~K~O~P~IS~I~S~E~N~E VRACAJU- ADRESA

PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.- Sibenik, 2 . \'ibn ja 1937. UREDNISTVA I UPRAVE: š1BENIK pp. 17. OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

Za diktaturu Ni najobi ~nije društvo ne mo­

~e se održati, a kamo. li uspijevati, )ez pravila reda i zakonite vlasti. Vi ono za za~titu ptica pjevica, cao ni za po ~umljivanje kršnih go­efi ili poljepšavanje sela. Kad je 'ako, jo~ manje će se moći održati 1arodi i države bez nekih zako,na

uprave. 1\ o, ipak, izmedu uprave i upra­

?e, izmedu zakona i zakona velika e razlika. U jednoj se državi mno­lO toga dopušta, šio se u drugoj

. ~abranJuje; u jednoj se može slo­Jod no pi a' i i govorili a u drugoj 1e možeš slobodno ni misliti! Da­las bi se reklo: tamo vlada demo,­aadja a ovdje diktatura: tamo ·!obodna volja naroda, a ov dje na-ilje tvrdoglava volja nekolicine.

Kakva je vladavina razumnija, >olja i uspješnija, o tome nećemo !Ovoriti. Svaki je, medutim odu~ evljeniji za pametnu demokraci­u, nego za diktaturu, za poštiva­Ije čovječje slobode negoli za ne­ztemeljenu strogost zako.na.

Ali i diktature su različite. ma ih koje se ne mogu nikako 1dobrifi, jer se zloupotrebljavaju sebičnjačke političke ili ekonom­

ke svrhe, a ima i takvih koje su lo,bar i potreban, iako gorak lijek. o su osobito one kojima je kona­

ni cilj: zajedničko. dobro naroda. Bilo kako bilo: M i b i s m o

·a t o l i e i, s v i k a o j e d a n, n o r a l i ž e l j e t i , t r a ž i t i i 1porno zahtijevat; dik ­a t ur u z a i z v r š i v a n j e v j e­n i h ću d o re d n i h z a k o n a.

Sloboda je velika čoyječanska rednofa. Kršćanstvo je u svim jekovima svoga razvoja i svoje

. ivske borbe zagovara/o i brani/o lobodu čovjeka, Božjeg stvora i . jetet a.

Samo, eto, mnogi slabo shva­aju slobodu. Pojam slobode je za noge preširok i preopsežan. Slo,­

oda im znači isto što i riječ: Mi­li, govori, piši i radi što te volja, oliko i kako ti je najdraže.

I baš takvo krivo. shvaćanje lobode tjeralo je čovječanstvo u sku, maglo,vitu i tamnu ulicu da­.ašnjice, iz koje ne zna ni kuda .; kamo.

Danas je u jednoj ili drugoj ržavi najstrože zabranjeno pisati ro.fi stanovitim ličnostima, proti

IJ bliku vladavine ili postupcima aprave, ali niko neće ·ni trenuti o­kom, kad koji pokvarenjak napiše : izda knjigu koja će svojim oku­ienim muljem zaprljati tisuće bi-

Kako . Je ubijen biskup Barbastra!

Vatikan ld ,.L' O servatore Ro­mano' od l . I . pr. g. dono. i:

~da po lije izvje'taja o. F. Fer­rera, biv~ega pred tajnika oo. I ija­ri ta u Barba tru koji je itbjegao mrti zall\'aljujući tome, to je arg n­

lin ki podanik - doznajemo za po­tanko ti mučeništva Mons. Fiorentina

enzia, bi kupa Barbastra. početku gradan koga rata Mon .

enzio bio je tek š t mje ci u \ 'O­

joj bi kupiji . Kratko razdoblje, a li ono je \'eć bilo i punjeno velikim pat­njama i ku njama. Ta ui tinu već pr­\·ih dana voga bi kupovanja prisu tvo­vao je zapljeni i unnenju jemeni ta sa trane komuni ta. Kroz tih malo mje eci i taknuo e vojom velikom ljuba Iju i re\"nO ću za pa iromaha i radničkih loje\·a.

22. rpnja, t0 je t tri dana po lije početka nacionalističkog ustanka, bi u­ap en skupa sa \'Ojim tajnikom o.

larcelinom de Abigo. Koliko bisl·:up toliko njegov drug bili u zatvoreni u bivšem Z<\VOdu oo. Pijari ta. 2. kolo­voza 1500 crvenih pro air u grad i započe e ubijanjem većenshra u masama.

Po~to u sa vim opljačkali žrtve, zatvorene u zavodu, komuni ti su op­tužili bi kupa, da je kupa sa d oji­com biv~ih katoličkih za tupnika, Men­ea -om i idal-<>rn, udjelovao u uroti proti\' crvenih.

Mon . Asenzio je odgovorio naj­većom vedrinom te izjavio, da je

d\·ojicom za tupnika govorio samo par puta i to ne radi politike, već jed.i~~ da ra pravi, kako bi se moglo zaštit.I.b jem nne u novim prilikama. Po Ilje

i piti,·anja crveni u izvr ili pret_re ~ bi kupiji i u njoj \'e zaplijenili. BI­kup je dobro znao, da je njego:•a mrt neizbježiva i zato e na nju mir­

no pripravio.

8. kolovoza u 1 .30 crveni u od­\"eli bi kupa u gla\"nU tamnicu, pod izlikom, da će ponovno biti i pitivan.

Mon . Asenzio predobro je hva­tio, što ga čeka. Prije negoli je napu tio za\·od, jednom većeniku , kojim je do tada bio u dru tvu, reče: ,.Došao je moj ča !" Biskup je toga htio da od toga većenika primi odrj -šenje, a zatim se njim za po ljednji pnt agrPo

općin koj tamnici bi kup je bio bačen u jednu tamnu ćeliju i u­tradan ujutro u 3 sata ukrcan u kola, da ga odvedu na groblje, omeđeno mj to za maknuta.. većenici, koji u o tali u biv em zavodu oo. Pijari ta, u !ijed velike uzbudeno ti, to će biti

njihovim ljubljenim Pa tirom, pro­bdjeli u čitavu noć. l:uli ·u buku kola te u preko vih ograda mogli prepo­znati vedru pojavu bi kupa, koga u, kao nevinu žrtvu, vodili na mrt. Ma­lo ka nije mir pra kozorja bi prekinut zlo.retnim plotunom vetogrdnog tri­jeljanja, i pobožna duša ljubljenoga Pa tira odletjela je k Bogu ."

S Jagodom optuženo i 8 sovjetskih generala! Pari ki ,.Matin' od 27. pr. mj. jav­

lja, da optužba, koju je državni od­vjetnik podigao protiv bivšeg šefa taj­ne bolj evičke policije GPU i bivšega ovjet kog komesara :Lido a jagode

sadržaje ova četiri kažnji a djela: l. urota protiv taljina, 2. pomaganje trocki ta i proturevolucionarni rad, 3. prone\·jerenje državnoga novca i 4. prekršaj ovjet koga zakona o valuta­ma. U vezi uhićenjem Jagode uhiće­no je i i e drugih sovjet kih funkcio­nara između građana i vojnih osoba.

jell'h , n-evinih duša. Ne sml)es osuditi ovaj ili onaj suhi paragraf zakona, koji, možda, nema u sebi nikakve opravdanosti ni važnosti, ali zato Židov, vlasnik kakvoga ve­likog kinematografa, može slobod­no na platno, za debele pare, iz­našati slike koje pobuduju u čovje­ku sve ž ivotinjske nagone i nago­varaju ga na kradu, ubistvo, pre­varu i spolno iživljavanje,

Eto, zato su svi uv jez·eni i do­sljedni katolici za diktaturu na ću­dorednom polju .

Svima pokvarenjacima, svim prljavcima, potkopačima narodnih i Božjih ćudorednih zakona, mora­la bi vlast silom začepiti usta

Ra pra\'a protiv Jagode bit će samo djelomično javna, jer bi inače ru ki narod vidio, da zbog " eleizdaje" maknuti trockisti nisu bili n1 izdale­

ka toliko krivi, koliko talj inovi opo-totni komuni ti u organizaciji P .

.,.Matin" dodaje, da će zajedno s Jagodom biti optuženo i osam sovjet­kih generala, i to ugla\rnom zbog premanja atentata na Staljina. Oni u već uihćeni i nalaze se u mo kov­kom redišnjem zatvoru.

ruke im okovati u gvožde. Silom! Diktatorski!

Kao što niko ne smije biti to­liko slobodan da zapali tuđu kuću ili da ubije čovjeka, tako se ne bi smjelo dozvoljavali da neko, jer mu se priznaje slo,boda mišljenja i djelovanja, ru ~ i duhovnu zgradu jednoga naroda i ubija dušu čita­voga pokoljenja.

Zatvori, tamnice i vješala nisu dokaz; proti slobodi čovječje VOj

Ije . Zato su tu, da čovjeka opame­te, uravnoteže, da mu zabrane pre­lijevanja preko korita, kroz koja mora teći ako neće da poplavi sve okolišne sijanice i sruši ljudska nase/ja.

o R . IJI

I inski inženj r Hjalmar A n d er-o n je vr io lužbu od li topada 1932.

db vibnja 1936. u ovjet koj Rusiji. Bio je zaj)o len u \'ećim ru kim cen­trima. Prije kratkoga \remena je izdao knjigu .Svagaa nji Đvot" u kojoj o­pi uje voje uti ke o boravh'U u SO\jet-koj Ru iji.

,,0 jeća.m dužnim - tako on piše - da u velikim potezima ocrtam vto znači riječ ,.diktatura proletarija­ta". ·

Bijedno tanje i nevolja radnika č ini trašan kontra t sa raskovnim ži­votom poglavica crvene armade, Ceke i ilnika koji vladaju u Kremlju .

a vakoj trani knjige usrećeš riječi: ,.Brašno, kruh, čaj". To je nai­me jedina hrana milijuna ljudi koji u premm i na zločine da dođu do nje.

,,l:aj i ~ećer, to Je Tljetka tvar, koja se u običnim dućanima ne dobije. jaje ko ~ta jedan rubalj, duhana uopće nije moguće dobiti, šibice su vrlo ri­jetke.

Dugme za ovratnik treba zlatom tom plaćati, a ovratnik je muzej ka rijetko t. Srednja plaća je tako ni ka, da ju je jedva moguće pred tavljati.

ije rijetka sedmična plaća od 10- 15 rubalja. Ako promi li mo da funt (l funt je 1/2 kg.) bra na košta 60 ruba­lja, možemo izračunati da radnik mora raditi cijeli mje ec da može kupiti fu.nt bra~na."

To u činjenice koje izno i čovjek koji je toliko \'remena proboravio u Ru iji.

Daleko od na oni koji na žele u reći ti takvim rajem!

BEZB02 lCI DJELU

Pro le godine je u Ru iji uveden novi u tav. ovjet ki via todršci na-taje zapadnoj E ropi dokazati kako

lijepo napreduje ,.demokracija" R. O obito ističu tolerancu u vjerkim prilikama. Gdje je prava i tipa, poka­zaće nam vije t ,.Ea tem Information Bureau'.

Po naredbi G PU je sovjet kim državljanima zabranjeno pr i u h ·o\'ati lužbi Božjoj koja se vrvi u crkvama, -Dakle: ćudoredna diktatura!

Ona bi morala spaliti sve mu­save knjige u knjižarama, ostraniti SVtu nečednost >iz trgovinskih iz­loga, zatvoriti ve dvorane, u ko­jima se, bilo na mrtvome platnu ili živoj zbilji prikazuju nedo tojni prizori sa dna ž ivota pozvati na odgovornost sve koji javno, pro­lazeći ulicom ili na kakvome zboru, izbacuju iz ebe nećudoredne i protuv jer sk e krah otine.

Takva diktatura, koju hoćemo i koju zahtijevamo, ne bi sačuvala samo, ćudorede kao ćudoređe, ne­go bi pos~avila i najčvršće temelje za pravdu narodni razvitak i na­rodno zdravlje.

lg.

l

Page 2: ~L~I-ST~I~Z~L-A~Z~I~T=J~E=D~N~O--.-G-0-D~l-S~N~JA…212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_18.pdf · o su osobito one kojima je kona ni cilj: zajedničko. dobro naroda

Str. :!.

1 u nJima

T"' islirr.o da ~-.,·o!i"·i

žiVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

jelj_, 2. \-. Pcra nedi d a po C"­kr:u. - 1-. .funoz.jt> Rod;o ~ p • kon­c-..! 3. ,-;jcl· u A ·,::>Jn d nj". -, · ·y;j ,-l,o.·e :ko:e o·ide pu- inju kod Amun! o­P-t<'~, '- ji ga je up u : j u- T;: tio u do r ti. pobob ·j i duhO\nom žho u. \ r_ ·y;i :.e iz p!!Slinje u Ale --.,ndriju 't2ne đa'·on, a ~odine 32". b,_ ·upom 15!0- .1 ~d.1.. B:O je - -~· ·1 borac ~r:no je<ja, i ra i ~ mor:;o je pre~rpjeti brojna i ·d ~::l pr<X!On­- '3 od razn.h - ·0\je..-aca. Da -p.l5i gb­vu mo -O je mn~ pu:a bjež:ui i · i se u d.1le ·m i ··nnim nadoYim.l i mjo­: im:, do - 2. _ ·ibnja g. 373. nije izdJ.hnuo u ~O g mi fuo:-.

Ponedjeljak., 3. V. .\'oso.šce Sl'. }\r ia. Iza l :1: ·e ·mr.J bzj :e :: parre. n_" križC\-im r..1 ·ojima ·u bili propc i Isu· i dY.l r:ubojmka. \\aj.· car3 'on:;.an·ina sY. j~ena na;Ja je i 01kopa a "·a ui . ·a 7. tra,·oja cr. :>26. B<.~dući da ~ nije malo, n · ~e.'ll je od ·ih križe-.-a bio ~pet I:u~, kr .::ew odnijc!.e u · ću :oone cs ice. K~<- : lc;nica do· a· ;ree krlŽ.l bto-

3>pomena na ·aj dogo:12j

v .. ltoniJ:o, maj ·a ~.-. Au_" ".n •. z..,·"ela je • ~- ,.i·e u >''Om fu u r.o o je pretrpjela. ::>bi·o ju je bo lo ; o joJ : lJe h·io odre i po-

r.." p 'teno-~ ž. ,·o· "' J m \Tući m -no­li · .. ma i uza. -na i. or si. ·e oo Go::-podina

Slava Ti, Bože! (Prilikom tti.ladomisnickog

slavlja don An'te J "I(J CEVA2. V. i o. fr.a Ćire . -A~KOČA 9. \'.)

-.un~ yn 1 mi

.. K A TOL I

uron· u o.

j os!-1 ne u njc:rn~. ;e ne u~..oe - lli č ~oji 23bo­ra\'lj.a, ne!"' iz\T' ·e]j djela, .on.lj re bi•i bl • e;1 :1 djelu .;:-. Je u. A o mi.~ da ,e ;>OOOUO .l re 231 3\'3 • '0: jezi 1 l' O \.lr~ ·ree "-Oje, .je.:o·.a je pobožnos· .spra­zna. Pobož.no:st •· · 1 neo ljana preo Bo­c-om i O em j-.:;: 0\·a: po ,oditi s· o·e i udO\ice u nji JOvin neYoljama, i drž:l:.i ~

e ncokll'ana od 0\'0:-a s-.ije;a.

·.-ori~ i -e - že;. ni• '"e pr če. ;no d- S\'e m:b i re treba ti d:~ :e . o pita; po tome \icruj o ·i od Bo<:;.a Izi.~o.

P!"ed odlaskom

J ::. če· iri dana: i os Yi i. Za·o nam ,'-l:e .likama i pris obama,

o i 13.!-"110 : L.idohodOcaid ohna

_,iJe ; o 1 e o" 'ljam S\ ije t i i d e n, O e u .''

a proniknu1a je . ,.,edjelje ::lije e . nedjelje. l'\ j;J. je epo.:.redna pripra ·a na Oos~ino,·o Cza: :će

Z .a Isus. ka!·o smo po ebni Bo­žje pomoći. Zaro '1a: i ~am po iče na moli 'll. uyjera,ajući nas ka ·o to e­će bi i uzaludno:

e i - i • u - s - l u a o \' o -r im ,. a,." a , a: o ~ o u z 1. e- e o d Oca mo eaa u ime moje, da ­će,am'.

Ako <.ernalj:::i rodi elji znaju do­bre d o,·e daya· i :,\'O ·oj djeci, .rudika­PlO će 'i~e o zna · i htje i naš Otac na n~iJTla. n nam nikad neće da-i karr:en r. j .:: o ;;ruha, !li : i . 'Cd

nj · o ribe ni ače mje·-o smokaxa ! Treba samo znati mo i i! . ioli·i

ponizno. pouzdano i po::tojano! - Ta­·o je molio proli k Ilija, i B <> je poJi~e i go<fine i po po une suše, poslao na zemlju obi u i lcd u ' ·išu.

o··m 0\'ih mi- i i r bud:l za pro­~nju. or 'U, ::-o) u sredi- crJ"·yeno­ga ::.oslužja kroz o 'U : ""1icu mi-

o na Kri~ O\ O Cza.~~e. Toč o -! 0 dana slije L'skrS".

ka:o se i u s ,.a o::- i zbi lo, .lad Ye­ta Cr .-.·:t b.a_,.dan cza;~ća: u cern­

k po:: i;e pete pou:kr::- e nedjelje. Oo.po inoYo Czaša3:e Sp:lda e­

đu \ece zapO\·ijedane a2'dar:e. Zo­' e - i - p a o \' b . a u o nazi\'ll : e 1 .kriYa njego\·o ram značenje i Ye­ličina.- c~~·em je. aiP:e Kris dO\TŠ·o Spaienje Ijudsk oga rO<h. To je kruna i ·onac . 'jeo-0\·og zemalj.kog žh·o , koiemu ·e bila -\Tha: o·lm : ·.

si i čo\·ječanŠ o. lat se. e o. l'n · šašće ZO\ e j pa: \'0.

De la uskr_ .a :\'ijeća. koja pre­do1·u, e Kris a .. jo:: je kraj ,-eli oxw oi -ra i. do· Yeće'lik pje,·a E ·andelje.. užiže s . Z ,a.- da je Kr i ·t ;"; '11eđu nama na z Iii .. li a Cza~ :će, · d :;e bude dopj~,·alo E,·andelje. U?'a.'iće se Jer na- j l'ri jele. no o: 'io i o·1>o k

Kr i.

be, ko;e .::u ·e . oz "itanl gooi.nt s rupljale u našoj du vi. da ih odn -:: :: born i rikaže Ocu. .·o i n~ ijubi i željno oče~'Uje dan. kad će ( .\ u ~ p<>\Ta ~i i iz ·uđ· e. Litar!

-u. DR? 'E PRlREDBE

1 l. f\'. odr:' r.a • a,-a _ .a" u Za~bu • a S• Duhu.

PRIRFDBE .,.::OCrjAL. ' (.:G ~ s:ilu

:.zl.az; 0 \ .

<bila. L';>Ozo;-uju se pre amici ,Križars raže". e a tltiO\ -oi je S\ oj i otr .. ez;!::::O! pr

rna lis u. DOPJ.::I ZA ,,\'R.TlC . ZboroYi . h l

}(rii.ua ~eka dopis 23 r- "\ nić' šalju a: u.-edn·:r..-o ,,\' 'ć:l" -Koroš- -a 1 - . !Teba d:! saradnjo

U SVIB 'JU. ( 1/adomisniku: Anti jURIČEV l..

iz \ odica) e l' ibn j a. m fesecu 1\raljice Ruža. !\aa zerr.lja plit•a a sunianom žara1

A c1·iieće miri oo neba praža. Ti smjerno _capo· Bo ž;e olu:ra.

!(oje lf su11·e. koi li i a ci Za io1·jeka smr JUI, mlađanih lieta. Bog T' je dao panina I'la ;.i

ro -~·i J•laCUJ.Ti nemaja .1·ijew .

On n ek T i a.ade sno0

e i m oCi , Da eško breme poneseš :mjelo 1\roz atJJ1e kušnje. r..; borbi nca Da u1·ijek batu \·edro Ti telo .

.\ eko Ti .ru l;ulxll·lja gori A oct.Sa _,·erim zonosor-; bli: c.a Za . eto naše . ou bijeo11 mori. Za Roa i Do. , Z!1 1-jeru K. ris ta.

Brz ino GABRIJEL C\'ITA.\

l: e ; . . . O v nas. \Taćam se om~an i · o · gubljeni -in u E'ande-lju! Primi nas · o za nJe : lu j 'et ismo do: o jn i da Ti budemo si­no' i. O ido: . o od Te , Oče srecu u gri jehu i ~ do.mo, o _ ·e, dotle, da o · ljemo hranu zrr- ~ sk.'U . ' inJama, kao onaj u E'-:mđelju, ,e· cr · u kon ·e ·im . Pr:: je tu oči i TYoi , O ve na'! jer :mo _e drsk

Page 3: ~L~I-ST~I~Z~L-A~Z~I~T=J~E=D~N~O--.-G-0-D~l-S~N~JA…212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_18.pdf · o su osobito one kojima je kona ni cilj: zajedničko. dobro naroda

{o

"i

liJ.

Po dr%avi \U IK KA TOLI 1'0 LA\ LJL U

pr. mj. na naj \' Cčamji način 'ečen je novi veliČJn ·tven i hram Oo pe

oo Zdnvlj<l na Dob10me u 'pl tu. Pr1je a­rne pro [;,ve oba\ ljet a je de et m< a uz vehko .JČ ć' 'j rnika. P \elu crkve ob.wto je ·plit­,ki bt kup preuzv B o n e fa č i ć , a po­'1la:ah u mu pn poweti šlben·ki bl kup

reu1v ,\l i J 1.1 i hvar ki pr uzv. P u' i ć.

Po veti je prisu t ·ov .. o i mo tar !. i bi kup reuzv. Al i' 1 ć. Kad je izvr· ena poS\ •ta rk'Ve, pr's!up!lo e po·,·ećcnju oltara Gla,•n i Itar po \'Clio je preuzv. Bonc/ačić, oltar o pe od Zdr.tvlp pr uzv .. \\ileta , a olt:tr •. Jo-ipa prcuZ\'. Pu;ić U 12 •. upocco

Je ' č·•ni pontitikal prcuzv Bonefačića, pre­'o koga je pje .10 !-IGO ,,lomi ·[a,". Preko l O hiljada o oba ·udjclovalo je u popo­Jnevr.oj p roce i ji, u kojoj e no ·i !J mila ..JO pina . h ka akon proce:.ije o lrž.\0 je ~a no ·n u prorovijed provincijal o. dr.

t 1 n k o P e t r o v . l za • ečanog blago ·Jo-,._. ·vod je nove erk e orio od marijan kih je ·;tma, dok je na trgu koncertirala va-ro'·' na glazba i vijet · užitkom gledao alenje umjetnih vatara.

,\\RLA .\ tAj K Bl KUPA ARE\ I­;:; . 2-L pr. mj . umrla je u 79. godmi života 11ajka dubrovačkoga bi kupa preuzv. g. dra jo ipa !\\. Carevtća - tani lava ud. Ca­·ević. B.la je izgledna kr'ća,nka i 'elika do­::>rotvorka irot.nje. Dobroj pokojmci .lelimo pokoj vječni, a pr eu Z\. rev t ću n:be au­_e;će!

KORO PO .\IETR , !JEU.\ pa-o je pro;Jih d.1na po rednjobo an kim

"Jlaninama. U samom Sarajevu nije~ je )SVanuo visok preko četvrt metra. nijeg e pokrio Lsnata tabla, povio ih do zemlje

polomio te je tako prouzrokovao ogromne tete, jer su se voćk.e lomile pod težinom nijega, kojt ih je pokrio.

.\\ RT ODE HR T KIH R D I-A. 26. pr. mj. od po ljedica operactje

,lijepoga cnjC\'a umro je za tupnik grada 7agreba Ivan P e' t a j, koj t je ujedno b.o

predsjednik H1 t kog Radničkog ,eza. otjecao je iz eljačke obitelji u Donjoj

·'!ubici, a po zanimanju je bio i sam rad­ik. Bio je općenito po · uvan kao miran l

pošten r.>vjek i vjestan javni radnik. ~je­~ovl smrt e bolno ko nula hrvatskoga rad-1ištva i čitave ja,•nosti, pak mu je priređen ;eličansl\ eni spro,·od. P. u m.!

ZA\'OD ZA t. PREĐE. JE MLJE-AR n· osnovan je u 'k of j o j Lo k i

~c.lukom ministra poljoprivrede. D 2. CIJELE . ERETVE (jtav j.e niz

arnerritih kr i ž e v a u blizinl mjesta, gdje u e u njenim virovima ugušili pojedini ibari, kupači i drugi. Ovi krirevl i toda­mo služe kao opomena S' ima onima. koji e >ribližuju o,·oj brzoj rijeci, punoj virova la se čuvaj u njenih valo,·a.

POJEO JE 35 jaja, pola kilorrama !anine 1 dva cijela hljeba, z a o k l a d u , irno Bekić, sei jak iz Eo' ića kod rginrr.o-;ta. ad je to vid:o njegov drug irno laj ica, tio je da se pokaie još veći junak, pak e u roku od jednoga ata popio po litre akije te pojeo dva kilograma sala i dva ijela hljeba. I nijednomu od njih to nije taškodilo.

;digli protiv Tebe, ne mi leći. da i .1ihael - Tko kao Bog! Padamo ni­:ice pred Tvoje puno T?;..ilO\·anja o­in ko ree i molimo: " miluj e na­na i primi na za voje zadnje sluge, te po na ~im za lu gama, \"eĆ po jako ti )\'ih dviju žrtava, ~to prino e inci tašega ela".

.\l ir O o p o d n j i ... O, cjelov tam mira daješ i primaš nas opet nedu bavdnike voje! Kako i ne h\at­ji\· u dobr<>ti i opra 'tanju, OCe i Bo­e na ! :-.:eka Ti je \'ječna hYala i ast!

S t o d a u z,. r a t i m . . . O č ime, raćo draga, da naplatimo \e ovo, to nam je Gospod danas i kazao? ) jetili mo 1 'jegO\ u neizmjernu na-

ono t i najveću blizinu . eka toga ude ovo dan na e obnO\·e, u peme­a na~eg izmirenja, dan veliki, koji a m je Oo pod pripravio, da ne ot­tupimo vi~ e iz tada. njeg~,·~, \~Ć a pa erno na , 1jego,·tm ocntm lt­adama.

T e b e B o g a h v a l i m o - ori e zano no ionom iz rdaca hiljada 1ojih mje ćana . Titraji zračnog etera lažu miloZ\učne akorde zah,·ale, r.t­o ti i -]a ti u moj u du vu i moj glas oigrava u tuđini ugodnom asonancom valeći Boga, koji je mojem rodno~ elu učinio velike tvari. Zato neka Je .:t 'i jeke veto ime . j egovo!

.\lladomi nici, va:e ~\lade J\\i e eka u blago lov ljene!

Fra D. Ju.rićev

.!(>, 'U LI!.

Protiv bezbožnog kom tc nizrna

Papina enciklika "Divini Redemptoris" ( a t~l\·ak 4.)

Žalosne posljedice

f u i j a i \l e k i k o

l Q. \ledutitn imamo pred bom žalo ne po ·Ijed ic · 0\ e proračunane rropagandc. Od j god u komuni. ti mogli uč r. titi i zagosJXldarit i - a tu po ebnim oC:in ... kim o:jećaj ima mUi­mo na narode l u ije i l\1 k ika lu ·u 'im red. h ima na tojal i, kao ' lo to oni otvoreno nagla. uju, ve do tc­melja potpuno ... ru iti kršćan ku vje­'l·u i ci' ilizaciju te u srcima ljudi , na­po -e omladin , ugu iti čak i \'aku njiho\ u u ·pamenu. Bi kupe i -;većem­ke po Ja li u u progon tvo, o udivali ih na pri:ilne radove, u ·trije! ili pu šea­n im tanetima ili umorili nečovječnim nač inom. b ične pnk \jctovnjake , o­· umnjičene, da ·u branil i vjeru, zlo­·tavljali u, progla · ili neprijatelj ima, izvodili pred ~ud i b1cali u zat\ore.

trahot komunizma u pa­njol koj

20. I u onim kraje\ ima, gdje, kao ~to ·e to događa ll na oj predragoj Spanjol koj, paša t i bič komunizma jo nije ·u mogli da prouzroče vu ne­· reću vojih zabluda, iza2\ali u, na­žalo t, ludački bije . iz kojega ·u pro­iza"li naj travnijt z l očini. ije -.amo sru;ena ova ili ona veta zgTada, uni-ten ovaj ili onaj samo tan, već, u ko­

liko je to bilo moguć , razorile u e do temelja ve crkve, vi redovničk i samo tani i \·aki trag k:r~ć.:tnske jere, pa makar bio \elike umjetničJ.Je i 'nau­čne Hi jedno ti! I o aj ludački bij komuni ta nije samo poubijao mnoge ti uće bi ·kupa, većenika, redovnika i redO\ nica, tražeći na po eban način upra,·o one, kojt u k:rbili za rad­nike i iromahe, već je maknuo 1 mnoge ., jetomjake vih taleža, koji ::e ve do dana u kupinama ubijaju samo zato, to u dobri kršćani ili barem proti\ni nauci b zbožnih komu­ni ta. I taj ravni pokolj vrši e ta­k,om mrL.n jom, ok:rutno"ću i nečo­vječn im divlja tvom, te e čini skoro ne,·jerovatnim u O\ im na im vremeni­ma. 1 e može biti privatnika, koji raz­borito mi li, ni drža,·nika, vijesna od­gO\orno ti, nema nijednoga, ,·elimo, koga ne bi obuze.:> najveći uža , kad pomi li, da bi e ono, "to e danas događa u panjol koj, moglo ka nije pano\ iti kod d rugih civilizO\·anih na­roda.

a r a \ n i p l o d o ,. i o ' o g a ·ta v a

u-

21. 1 iti _e može reći, da u takve okrutno ti ~amo prolazna pojava, ko­ja nužno prati , ·aku \eliku revoluciju, te osamljeni i pretj rani i·pad i razdra­žen ih duhova . • 1i najmanje. To u ra­dije nara\ ni plodo' i ovoga su tava, ko­mu manjka ,·ako unutarnje obuzdava­nje. Obuzda\ anje je potrebi to koliko pojedinim ljudima, toliko ako _živu u zakonitoj zajednici. I barbar kt naro­di u prizna,·ali vez nara\ noga zakona, koji je Bog usadio ll rca vih mrtn i­ka. Odje u vi matral i ,·etom duž­nošću, da ·e drže o,·oga zakona, vi­djeli smo, kako ·u tari narodi do­· rigli takvu 'eliči,nu, koja zablj~~uje, 'i;e nego bi i trebalo, one, kop :,_u poH;no prouč ili "'e ke ljud:;ke pon-

Je. ti . o kada e iz rxundi gradana ču p~ i _ama misao o Bogu, onda ih nu/no nJiho\e trasti tjera ju na okru­tnu neO\ jerno t i divljat:ke israde.

zbun a _proli · vemu, što je boian ko

22 lo Je, to sada najvećom bolju gl damo. p rn i put, od pam­tivij ka, \idimo hlad'no promi~ljenu i brižno r-rirremljenu u:rbunu protiv ,. \ega, to zove Bog" (II olunj. 2, J) l a nauka komuni:r a, ro samoj vojoj nara\i, protivi <e -.vak0j vjen i

nju ·ma tra "7a\odljivim opiumom pro­le -r.,koga naroda" 1.a.t , što njena na­čela i tapO\ijedi, kad gO\ure o \ječ­nom ii\olu po·lije vr etka ovozemno­ga života, odvraćaju ljud od onoga budućeg ovjet kog raja, što bi ga moral i po tići na O\Om ·vijetu.

Terorizam

23. ro ne prezire e n kažnjeno nar:n ni zakon i n,egov tvorac - Bog. Do ljedno je dakle, da komuni ti, kao što nije u mogli prave ti u djelo vo­Jih na tojanja ni na či to go podar-kom polju, da ih nikada neće moći

pro,e· ti ni ubuduće. Pnznajemo, da u tim vojim na to jan jima u ·pjeli u

Ru iji da nemalo prodrmaju ljude i njihO\e u tanoH: iz onog pr i ređenog im dugotrajnog mrtvila, te da su u­potrebom \ake vr ti red ta\a, pa i nei pra\ n ih, mogli po tići kakav go-podar ki u pjeh. o znademo iz ne­um nj i\ ih vjedočan tava, i to u r ravo

najno\ijih, da _e ni na tom p dručju ui tinu nije obi tinila sve ono, što se toliko obećaval o. K tome pridolazi još i to, da je okrutna i teroristička 'je ka vlada nametnula jaram ropstva bezbrojnim gTađanima. Treba za.i ta napomenuti, da u i za upra,·u dobara potr bita nač la po;tenja, kojemu tre­ba da e prilagodi savje no vršenje preuzete -Iužbe. Toga medutim komu­ni tički propi i, koji u proizaxli iz materi jal ističkih načela, bez u mn je ne mogu dati. toga nije im o talo aru­go nego onaj tra ni terorizam, ka­ka\ sada vidimo u Ru iji, gdje tari drugod u urotama i borbama jedan drugome raae o glavi. .\ledutim ni taj terorizam ne može da zau ta\ i ra pa­danje njihO\·e socijalne zajedn ice ni obuzda i b-arene običaje.

Očinska misao na pot:lačene narode ~usije

2-1. Ovim ne mi !irno u ma i a-uditi 'e narOd.e ovjet ke Unije, za

koje naprotiv gojimo o jećaje najži­' Ije očin ke ljuba\i. Znamo, da mnogi od njih tenju pod nepravednim' i tvr­dim jarmom, ilom im nametnutim Od. ljudi, koji u većim dijelom tudi pra­' oj dobroti onoga naroda, kao što i da u drugi u \elikom broju bili za­vedeni lažnim obećanjima ,·ara\ e na­de .. \li o· udujemo naprotiv u-ta, te njegove začetnike i wgovomik , koji u onaj narod matrali kao najr,ode­nije zem!Wte, da na njemu po iju već

dugo kupljano jeme ·voje nauke te ga odatle ra iju po ,·emu djetu.

( a_tavit će e)

Povodom zagrebačkih događaja .. m._. ...... a.m.--~~cg~-----

Naša otvorena ... 'V

r JCC

a zagrebačkom ·veučili ~ tu do~ lo je do krvavog obračunavanja. 2i,otom je tradao iedan tudent , o komu je­dn i go' ore kao borcu či te demokraci­je, a drugi kao jednomu od prvih me­du mark-L tima.

Dne\ na tampa je i pun jala duge tupce - iz\ jevtajima i \Ojim tuma­čenjima. Jedne novine u pisale o u­kobu demokrata sa fa "i tima. druge o uk obu hrvat k ih nacionali ·ta mark i­tima.

Da'eko je od trančartva i dnev­ne politike i li t u komu e ovo ti ka i pisac ovih kratkih redaka, ali radi na vih čitalaca reći Ćemo '\·oj u i O 0-

\0m pitanj u. Jer treba u :.\emu biti na čistu.

I kao pripadnici katoličkog kr~­ćan tva i kao ino\ i hrvat ke gTude naj do ljedniji mo proti' nici ,·akog knavog obračuna\·anja. O tomu ni ne ueba \Oditi rasprave .

. 'ešto drugo!

Treba biti ili glup il i pokvaren pa ne uoča\ ·ati ono za čim ide hrvat ki narod u borbi koju ,·odi, po ebict: O\O zadnje \rijeme. Početna tačka i o no\ na komu e dalje gradi je t: politička lobodahnat koga n a r o d a - k a o n ar o d a. 1 o je ok\ ir unutar koga e radi i ra pore­đuje. amo ČO\ jek po \e ogTaničena uma može razredk:1ti ·obe i namje'taj po kući koja uopće ne po toji. Ovaj mo11enat, nacionalno pitanje hrYatsko-

tr. :;,

ga naroda jest prvo pitanje i temelj m komu {·e • nadogradivati ra!>pl<:t vakoga dru rog pitanja. f'o je bjdO­

. ano, i mi umnjamo u zdra ·i mo:r.ak onoga koJi ovo ne bi shvaćao a u i to bi 'rijc.me gO\ orio da i tin ki ljubi voj rod 1 dom.

Oni 'koji na ne ,-ole, dobro Ilva­ćaju i r--a i borbu ko a e vodi.

Ljudi !miJ ~ zlob" i li. i{ je {·udi dogm iY.ali u dona~ih\rhova ihofe da na:. razvodne, oku/e. razd rob~., da u :.irohe narodne n·dovc une u zabunu i :.me enost; da naši ljudi izgube rrav u oriJentaciJu i potanu /rtva kaJ lu­da muha u pauko\OJ mreži.

Da e otupi oštrica nacionalne no­tc Imat. koga pitanja, naši tobožnji :priJatelJI i ~<neznici bacili u parolu:

el jaci od Triglava do ·ardara u zbor! ?ulja\e ruke od motike i čekića u jedan front! Do mijt:šno ti i ludila, a !>\e iz zlobe, deklamira( o se ro zbo­rO\'ima i sa tandma, -amo da u poza­dinu otide ono što je glavn J, i da na koncu konca 'iroke ma e ~;iše ne znaju razlikO\·ati ono ~to je prvo, od onoga, ~to tek iza nJega dolazi.

A ovo zadnje vrijeme zaglušiti u u'i propo\ ijedima o demokraciji. RiJeč i 5U im laskave, mede.ne i meke, da bi ih mogao na najljuće rane pri­' ijati . Kao da hrvat ki narod ne zna što je to demokracija! što e mi o­timamo za ne to drugo, ako ne zato, da jeaamput budemo voji na vomu ?! Zar to nije krajnja zloba, da O\ ak\ i sada hoće da nam drže pr opovijedi o demok raciji?! Oni hoće da e nametnu za u čitelje na ega naroda, onoga na­roda koga ·u htjeli i na tojali univti i. !(o je 'ive hrvat kih irota u crno za­vio - od njih, gTObara hrvat. ke mi-li i života!

'eka na mrze, neka ikću na na \i neprijatelji na~ega naroda, oni koji u nam daleko i blizu! Mrzili su nas i mrziće na uza ve to ~to im ni mo dali nikak\'oga povoda. e mo­žemo nikomu zabraniti da nas mrzi, kao ni nikomu naložiti da nas voli, pogoto\o ako ·e na i intere i ko~e s njegovima. li u vojim njedrima dr­žati prikri\enoga neprijatelja koji se pričinja prijateljem, to ,.i~e nije do­brota, nego kulturna ramota. Ako će­mo ga trpjeti, dobro, ali mu ne mi­jeme pu ~tati da nas truje i razgrađuje .

Zar to nije paklen ka zloba i a­tentat na po;tenu hrva ku javno t ko­ja ne zaboraYlja tako brzo ~to je jučer bilo, kada četnici bi,·ye Orjune pišu i deklamiraju proti fa izmu? od \'ih no' ina i !isto\ a pi karala bivših orju­na;a u h tjela iZ\ ući najveći kapital prilikom kr\avih -ukoba na na em ,·e­učili"tu.

Hrvat ku · tu ent ku omladinu ko­ja pravo i duboko h\·aća bit na v e narodne borbe, koja dobro luči ono ~to je pn o od onoga to je drugo, naj ­\eći hrva.tožderi, u in tere u istoga hn·at­·tva, blate i h te raznim nazivima. Fa~i ti mo \"i mt 1 va veučili~na omladina koja otvorenim očima gleda na žhot, njima najvećim favi tima o­t\ arene pro lo -ti i 'prikrivene sadašnjo­_ti.

. ko je fa vi t: ljubiti \'Oj dom, grudu i narod - onda e toga ne ramimo ,.i mi hrvat ki nacionali ti.

onima koji bi na na tojali i na toje pocijepati i zdrobiti - narodni: no­· i e!

Ovaj na ta\ ne protivi e ni naj-manje nauci Križa koju i povijedamo. I kao ljudi i kao katolici možemo i moramo traži i \·oje.

,·a komu voje! Tu ne reba mr­znje. To je tav hrYat-kih nacionali ta.

J u.nior

o v-jelu \ BA k.lrl Oj FR01'TI nakon pro­

dora prve naJteže linije, koja _e astopla od 1m1l !:Or kih ma:1va, general .\lo! pro..,hh dana načtnio je prodor' i na drugoj lintjt te jt: ona bez većih poteškoća brzo ·kr ena na liniji Durango-Eibar tako, da je čit~ ,·i !;tj kraj p30 u ruke nacionali-, a. ,\lo!. jt: tu t?.Vr'to stra tegij -ko djelo pn·e \ r ti. Cn ene čete u Et baru obišao je jed­nim prom·~ljenim mane ·rom, pa im je do­šao iza leda. l ako je zarob to ·:~mo u E i ba~ ru 3000 vojnika, 20 topova, vehki broj te­;kih ma~tnskih pu:aka i drugi ratnl mate­rijal. lako je ba ·ktj ka fronta potpuno lom ljena i. če· e g 'nera !a \lo e kreć na­

prijed prema Bilbao goto\O beL zapreke Cn·eni se nalaze u dtvl jem bij u prena moru. Ta će pobjeda sigurno mjeto,·atl li-

Page 4: ~L~I-ST~I~Z~L-A~Z~I~T=J~E=D~N~O--.-G-0-D~l-S~N~JA…212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_18.pdf · o su osobito one kojima je kona ni cilj: zajedničko. dobro naroda

tr. 4.

kvidac1j 11 sjcl'crne fro n tc Cn ene i':e ,c, pri Je nego Čl.: rupustilt Ub:u, zapal ile su grad. Tri Čeiv trne s1·ih kuća je u lljcd to­ga poru· eno. Od l 000 kuća jedva je 10 ost:tio po~! e leno od pož tra. Dio grada od južnog- ul \ZJ sve do gl:\\' noga trga sada je nr'crin.t i'\a o taiim boji't ima nijL· nigdje do·Io do OLbiljlllh borba.

i o J i'U 'l \ 'OJ: ' J !:l. \ VC/ spremaju Ital ija 1 0-jemarka a u tuk pregovorima tr. n usko_ 1 en lc, ko_~.; glavnog stožera u Ri­mu {e kori Ir d ma b1ti poveden i prcgol'ori iz­medu L1iij ::ms~og 1 njerna'čko~ glavno . .! . to e. a. ObJe 11 države. pripran1c, da svoje dosa­da;:.nJe prja'e j Ivo pretl'ore 11 jc.la•t forma­ian \'Ojni Sai'CZ

1(.\J/\,JJWJAJ E I OPI Vl U , .J F­\ J 1?\/ .l \\ll RICI . U lijcd d 1gotr1jn1h jakih ki a došlo je ponovno do velikih po­phv:l u Sjc1·crnoj Americi. Kanadski grad l ondon te::ko je ugrožen. l Ji Ino je iz gra­da cvakurrarro 6000 o oba \ledutun u ku­ćama , opko jenim vodom, ima jo~ neko liko hil j 1d:r •. ol·a, koje u u najvećoj životnoj

pa no ti \ eć dosad je veli'k broj ljud kih zrtava

IR ' J( BR n , lJ jA. Irski narodni vod ::t De V::tkra izjavio je u irskom parla­rnen 1u, da Jr ka ne će učestvova t i na bri­tanskoj imperrjalnoj konferenci j i, koja će e odr.l:t ti dva dara po, lrje krun idben ih 1 -čano ti, to jest 1-1. vibnja u Londonu . Na taj naein Ir ka hoće da i takne svoj po eban položaj u zajednici britan koga ca r Iva. na na1me odb ja da bude smat ra-­na kao domi nion i traži potpunu ravnoprav-nost J· nglc kom.

~aši dopi si Vod ice

t\I U .:J Ml U imaće ov nedjelJe u na·oJ zupnoj crkvi rnje ćanin An le J ur i­č e v. 2rtveni prinos neka bude Bogu na ča t a narod u na spas!

KR12AR KE B R.JAI<E blago laviće mladomisni k i toga dana popodne. Prigodnu riječ održaće vl č. Ivo G r g u re v, žup. u pr. Primo ' tena.

!(ADEMIJU u čast mladomi nika i pril ikom blago lova barjaka priređ uju mje­sni l(rržari naveče i ,toga dana - 2. V. t. g.

Mola t RLO U PJELA PRIREDBA

U nedjelju dana 25. IV. !. g . održao je ,,Skolski odbor pomladka Crvenog Kr­sta" u ,,Seo korn Prosvjetnom Domu" sli­jedeću priredbu : L Državna himna; l l. Milo rdni ama ri!anac; II I. Sirotna majka; 1 . Rak i seljaci; V. I yrVedi kumo. - ve nas je zadivila posebnost mladih gluma-1r2 i g lumice gospode učitelji M. S a r e , koja je krasno izvela ulogu dramatilziranog komada ,,Siro tna majka". Mlade glume<! je tako lijepo prrpravio vrijedll!n i aglla;n gosp. u čitelj Zvonko S ar e , tako da bi ta pri­redba mogla pristajati i u gradu .

Raj lw

Zlarin 23. L mj obavila se trad icionalna sve­

čano l u Zlarinu . To je blagdan sv. J''or tur nata, kojega su tijelo na i pređi na taj dan donijeh it Rima. Stari Zlarlnjani pa njihovi sinovi ake godine vrlo ečano slav ovaj blagdan .

a' poletni župnik vl č. don . P a v ić uložio je Sl V oj rr(ar i trud, da ovaj blag­dan - koji on po prvi p-ut provodi med u nama kao naš pasti r - u pije š to bolje i svečanij e. rkva dupkom puna bi la je naj­bolji odgovor njegovom radu . Počasti o na je svojim dota ·kom i naš domorodac preč. don A. S a r e , k.oji je obavio svečan u službu Božj u. Osobito njegova propov1jed j t' bila na vistni i vrlo avremena. Da bude sve­čanost što veća, uvježbao je don Srećko dječju fanfaru, koja je tada po prvi put javno nas tupila. Svagd je, gdje se pojavila, pobudila je oduševljenje i pobrala pljesak. ama služba Boija protekla je mi rno i do­

stojanstveno. Preko v. Mise pjevao je dje­vojački Lbor dvogla no uz prat nj u harmo­nija, a i fanfara je olsvirala nekcllko ko­mada.

Posli je pod ne i mali smo naJ pnJC sve­čanu procesiju, a po l ije procesije blago­slov sa Presvetim . a i bogo lovi koji su došli taj dan na izlet pod vod\ltvom preč. g. g . don 1(. S t o ' i 1ć a i :d ra 1(. Z o r i ć a, rektora, pridruži1i su procesij i l uzv li ča li je svoj im pjevanjem. Poltodilo n je i nekoliko okoli nih svećenika , kao i oveći broj naših susjeda iz Zablaća . ilava sve­ča nos t vršila u miru i redu . Sv. f ortuna­to, moli ;.a nas!

Zlin

11 K A T O L l K"

Istina o :Rusiji ~'D8jjC.'!IS4l!ll:;st'7D$"J

---

Djeca ruski komunizam Ako je polo/.aj žt.:ne u ovjd k::>j

I<u iji jadan i /alo tan, napro to je u/.a · n onaJ djcr-c.

Ta ovom polj u ru ld kom uni zam počinio je naj,tra"lliji moraln i poloolj .

Kad je uni 't na obitelj, žene e \ i<:e n rta, ili koro ni ~ l a, ne br inu za djecu. Č'e\ i još manje.

Dr/..ava preuzimljc na e dužno. t, da e brine za odgoj djece: najprije preko dj (· jilt kolijevki, pak zabavišta, za tim preko udru/ nja ,.li topad ke djece" i ško la te om ladin kih organ i­zacija ,.pioni ra" i .,kom omol " .

1 o mo/erno zami liti, kakav jadan odgoj mo/e da dad dr i.ava kao to je ona ovjct ka. Otkad e crvena Z.l­. tava vije po ulicama i cc tama Rusije, no\' i e nara taji odgajaju bez B ga, dapače prot i,· Boga. tu svrhu izdaju e po ·cbnc knjige ča opisi i no vine,

otvar tJ U se i z lo/b ~ i muzeji sa tom jed inom vrhom, da i mjeh uju i IO ma­lovažuju vjeru, ela ramote svećen tvo, da pokva re du u djece.

l...ak·e je ugu iti ill oteti VJe ru u Boga iz pok' a ren i lt ~rdaca.

O\'jet ka škola, čim i mjehuje va ko v jer ·ko o vjedočcnj e, gaLi i va­

ko nače lo aukt riteta i pravog odgo ja te izaz ivlj e u reu one djece najn iže pori ve. o tko ije vjetar ža1nj e oluju. I kakva oluja tropo ta la e na bol j xev i č ki vije t!

Rasap obi tel j i prouz..ro kovao je, da je Ru ij a poplavljena tot inama ti uća napu tene djece.

,.Pra11da ' od l O. vibnja 1935. pisala je - nevto nevjerovatnoga! -da e \'ih mje eci kuplja u Mo kvi od O do 90 ti uća djece ispod 3 go­d ine. Jedna lužb ... na tat isl ika iz Mo-kve tu koro nam je otkrila, da je od

Ji topada 1936. do pro inca 1936. bi­lo napu teno 200 ti uća djece u Ru ij i.

l\lnogo te djece umi re od gladi i tudeni. aći ih je u policij kim ure­

d ima , na kolodvorima, po tubama. a

Plernenit;a zamisao IQM WUM J gg N $

ta j način ll e u/.a ·no u množali i prc­kr ~aji i zločin i ma loljetnika. Krade i razboj ha sa trane malo ljetnika u \Ukodnevn i ža lo n i l učaje\i .

I ta ,.Pravda" pi ala je pred ne­koliko \'remena, da ll kinil!la "dtosada cekanja i želja, da e na koji n ač in i kažu, pO\oclom su da . e ovi mlad i klijenti daju tučnjavi i vrše čak i zlotine. ·1 vorna obračunavanja, ubod i no/em i krade u na dnevnom redu. Mnogi u(enici dola:te već ujutro, naba­ve ulaznic za ve pred tave, u garde­robi kaban ic.'Om o tave i voje škol-ke knjige te o taju ve do večeri ... o dogod il i u e i gor i lu čajevi . 12-

godišnje m Below-u zaplij enj eno je o­ružje i fin~amd ki nož. Boris Popi kh in, Itih godina, b io je i tj era n iz kina, buduć bio pijan. 12-godivnja Vera fi­lato' zadržana je u z.o1. tvoru radi svo­ga ponašanja. leka druga 13-god i ja dje ojčica bila je i tjerana iz dvorane rad i vandal kih či na. Za vr ijeme pri­kazivanja pojedinih filmova ti mali poharenjaci praćom bacaj u kamenje na platno te ga lako razdiru. U tami djeca zv ižde, psuju . hule, peri šem re­žu pozad inu jedalica, u obil ju pij u alkoholna pića." To je ve samo lo­gičn i za klju ča k prot ivuvjer kog odgoja.

Vlada R pokušala je, da to uzbije j dnim po ebii1im zakonom, ko­

ji predvida i mrtnu kazn u (koja se u vi e lučajeva i primijen ila) za mla­dež ta ri ju od 12 god ina, a ko počin i kradu, na ilje, tjele no ozledi i rani koga , te ubije il i pokuša ubiti koga.

P ok'llšala je također popraviti po­ložaj "dječjih kolijevki" i "dječji h za­voda", ko j i , e nalaze zbi lja u očaj­nom tanj u. Izdala je i na redbu , ko ja č i n i odgovornima rodite lje ( ? !) za sve prekr aje i zločine djece.

o ve to ni je kad ro da popravi to žalo no ta nje, koj e je u vojim o novima zlo.

lioće e nevto drugo!

Konferencija Sv. Vinka Paulskog v. V i n k o P a u l k i , pr i pro t i

franc u ki ećenik , bio je najod l ičn iji pobornik kr ćan ke ha ri t:a . O tac u­bogih i bijedn ih te za.pu tene djece, bole nika i kažnjenika, o n ivač družbe

e ta ra 1i lo dnica, um ro je u 5. godini života pod konac damnae to­ga toljeća i praćen uzama zahvalni­cama ti uća najbjednijih u čovječan-tvu. Po raznim prov in cijama F ran cu­ke od god. 1640. do 1660., u d'oba

ra tnih nevolja, poša t i i g lada, razd ije­lio je m ili jun i 200 hil jada Lou is-d ' o­ra, to u našem novcu pret tav lja SOO mil ij una dinara. Junak lašćan ke lju­bavi l i čno je kucao na vrata imućni ka i pro io mil·o t ne za ebe, n~o za. bi­jedu voga b ližnjega.

Godine l 33. osam mladih ljudi, i to ba daka vi oke kole u Parizu, med u koj ima je vodio g lavnu riječ ka ­nije g'la ovi ti fi lozof ld i hi torijski

pisac O z a n a m , pokrene udrugu , u kojoj će ra prav ljati ne samo o vjer-ki m problemima u teori j i, već i u

prak i provađati h ćan ke d užnosti po­mažu ć i iromahe. Ta se ud ruga naz\'a ­la konferen cijom i tavila e pod zav t i­tu v. Vinka Pa ul koga, jer je ima­la da radi u duh u toga ve likog prijate­lja iromaha . Konfer ncija j po tala školom djelotvorne ljubav i pr ama u­bogima. li čne su e u lanove poče l e ubrzo uvađati u va veća mje ta Fran­cu ke. Clanovi ti h ud ruga nije u samo novčano pomagali uboge, nego su ih potražili u ku ći , dolazi li u ne po red1ni dodir sa ljud kom bijedlom tc av je­tom, i poukom privod ili iz d~1a živo­ta na vjetlo Božj mnogu propa lu o obu i porodicu. I dana one rade bez buke i r k'lam i \'Od brigu za. ta­ko zvane ramežljiv iromahe, a n., za. profe ionalne pro jake.

Kon cem pro loga to l jeća bilo je na vVetu oko 5 hiljada takv ih l(on­ferenct ja sa kakvih l OO tisuća članova. l ana ima t- rancuska najveći bToj ta­k ih u ta nova i mo/da je taj na rod baš rad i plodnoga rada u lim u tanova­ma i le kao imc najdobrotvor n i jega na roda na vi 'et u. god. 1933. u a-

meričkoj Uni j i l onfer ncije v. Vi n­ka potpuno u u; državale 150 h iljada o oba, a pDmagale u mil ijun puta darovima, koji e ne bil ježe. Pret jed­n ik Unije Rco evelt poča tio je o­jim po jetom ve liku kupvtinu člano­va Konferen cija v. Vin ka u njegovoj dravi koja e dr žala 1933 . u ew­jorku i če, ti tao joj na u p je nom ra­d u.

I u na em kra ju Konferencije v. Vinka djeluju od vi' e decen ija: u Za­grebu, a raj vu, pli tu , Dubrovn iku. U Siben iku je dru tvo osnovano l 90 . Raz' ilo je svoju d jelatno t prama lrro­mn im red tvima, koj ima je ra pola­galo. Za vjet koga je rata obamrl o pak opet oživjelo. a j i taknutij i gra-da ni bil! . u članovi. o uz na vu ta-ru dalmatin ku apatij u na ta la je pri ­vredna kri za, vive je članova um rlo, reki ot elili i dru tvo je opet zamrlo.

Pro Je ned j Ije preč . kanonik B j a l i ć sazvao je nekoliko gradana i već nika i držao pobud 1i govor , da e dru t o obnov i, mot iv irajući 1lo po­

ra lom bijedom u 'grad u i opa nom infiltracijom bolfevizma, koj i 'ba me­d u irotinjom verbuje najvjernij e pr i-taše. d lu č i lo e uputit i poziv vi-đenijim građanima dobre olje da e :t..ačlane. Dužno t je aktivn ih članov..1 dolaLiti mje ečno jednom na sa tanak i tu da ti tajno voj dtoprino , a do zgode upoznati na jbj d~1ij u gradu, pohod iti ih, bodr iti, poučiti i mor aln!o pricHgnu ti . Mi ija nada ve kršćan ka i apo to l ka. Može se pr i tu piti d ru tvu i kao potpomagaju ć i č l an sa b ilo ka­kvim doprino om.

ade je, da će ova plemenita za­misao bit i pr ivedena u dje lo pomoću

noga koj i je rekao, da će obil no nagrad iti onoga, koji bude druo i ča u h ladne \'Ode bij edni ku u N jego vo I­me !

VIi\\ CLAN! AMA ,,21V VI-J ·1 l. " javl jam , da je nakana klanjanja z-t slijdećr tjedan (od 3.-9. V.) : za n a e o b i l e l j i , d a b u d u B o ž j e . - Do ll Ante Rndit.

Ž ivot Šibenil(a 131 KUP U SPIX l U. U pro' lu subo

tu preuzv biskup u prat nji preč. dra l Eški nje otputovao je u Split na posvetL franjevačke crkve na Dobrome. U nedjeljL prisustvol'ao je posveti i proe · ·ji. u Irada zajedno a hvar ·kim i mostarskim bisku­pom posJetio je preuzv. nad bi kupa -zagre-1 bačkog dra Bauera, koji se nalazi na odmo­ru u Supetr u. Preuzvi:::enr vratio e u i• benik u utora k.

Nil . DE MJ -. U nedjelju 2. t. mj prikazaće po prv i put sv. Misu vl č . don Ante .f ur i<~ e v u svom rodnom mjestu Vodicama . Isto tako i vl č . don Ante O š­l r ić u Obrovcu. Sretnim mladomisnici­ma na·e srdačne ČC5ti tke!

DE\'J:::Ti'\ICA GO PI OD PLACA JX>" činje 4. t. mj . u katedrali u 51/2 s. po-

BLAGDAN GO PE OD POMPEJA slavi se u ubotu 8. t. mj. u ovoj C r -k v i . l(~o priprava za blagdan obavl ja s develnica u 6 s . svake večeri. a blagdan biće lekcije u 5 s. ujutro i pri C::-es l vjernika. U 6 s. pjevana sv. Misa za dobročinite lj e .

Iza pjevane sv. Mi e moli sc I. dio sv. r u- .... ~­zarija. Tihe sv. Mi e biće u 7, 71/2, 8, 81/2 9, 91/ 2 li l O s. U l 01/2 . pjevana sv. Mi· sa. U 1 JSIJ. moli će e pred Go pinirn ol­tarom l l. dio sv. ruza rija i Mol benica Po pod 1c u 6 s. moli će se J l l. d1o sv ruza rija i blagoslov S<t P resvetim.

VIBA JSI<A POBO l OST pot-ela j~ u pro·t i petak. U kat e drali svake ve­čeri u 7 s . ruzarij j propovijed. l to ta­ko u crkvi sv. fr a n e i u v ar o š k o j župskoj crkvi.

BLAGDA r BL. OZA tavi se u crkvi sv. D o m i n i k a u nedjelju

2. svibnja. jutro u 6 s. n1p v. Misa, a u l O s. sveča na sv. Misa na o ltaru Bl. O za ne Popodllle u 4 s. ruzariU i svečani blagoslov.

PR OSN l D l. Ponedjeljak, utorak sri jeda i pred pasova nazivlju se prosni dani. va tri dana po katoličkom sv ijetu od ržavaj u se procc-ij,:: i moli se Gospodina, da blagoslovi polja i trude vjernoga puka l u na·em gradu stolni kaptol sva tri dana u procesij i oko crkve sv. Jakova zazivaće Božju pomoć, da sačuva polja naša od munje, groma l zla vremena.

P O O. Zapovjed ni je blag'dan, pa j() zabranjen svaki teški rad i posao. U na· im • v••J•••"J'" crkvama biće obi'čni ned jelj ni red službe Božje. U k a t e d r a l i biće u ll s . ponti­fi kaina sv. Mi a.

DEVET l U CAST DUH SVE-TOG po či nje u petak 7. t. mj . u katedrali.

vake vel:-eri u 7 s. vibanjska pobožnost a zat im develnica. Prikažimo ovu devetnicu L.a

ovogodi "' nje krizmanik'e, da bi Duh Sveti • """'''""" izlio obilje svojih mi lo ti l darova na mla­de kr izmanikc.

U fONO ,,KATOLIKA" dopr inijeli su: Mjesto če ti tke mladomisn iku d o n A n t i J u r i č e v u : Don Marko Cor ić (Pirovac) mn 50 i don nte Radić Din 10.- Da po­časti ll po menu pk. t a n i l a v e u d . e a­rev ić : Don Ante Rad i ć Din l O.· - Da počaste u pomenu p k. M a r i j e M a t a­e i ill : Don · rane An tunović (Zem un ik) Din 20 'l ;tion Ante Rad ić Din l O. - U prava ha rno zahvaljuje.

Z HVALA. Pri likom prve sv. pričesti

u dolačkoj župi ,,Zora" je pr ired ila prvo­pričesnicima zaku ku i obdarila mlade pr­vopričesn i'ke. ,,Zori" na ovoj pažnji u ime prvopričesnika javno zahvaljuje vjerouči telj J župnik prvopril:-e nika .

EM IL! ZAGREBACKI DOGAĐAJ I. ! 14. pr. mj . do"lo je u Zagrebu do krvavih sukoba izmedu studenata marksi ta i hrvat-kill nacionali · ta . Tom prilikom blo je u­

bijen s tudent-marksista Krsto Lj ub i či ć. Pre­rna jednoj verziji on je napadnut, prema drugoj verzij i stradao je u napadu kao vo­da ,, udarne grupe". "Drugovi i prijatelji" izdali u po cbni letak s potpisom g. dra Mačeka i pozivom na pogreb poginuloga. Ustanovilo e, da je po!pi g. dra Mai:-eka bio falsifi ci ran . lza · la je o mrtnica - b e z kr i ž a - kojom sc pozivalo građa n ho na pogreb ovoga borca za hrvatsku lobodu!

provod mu je bio 16. pr . mj . K r i ža nije bi l o, s v ećen i ka j o š m a nje! Napr ijed je no· n vijenac od crvenih ruža. Pog-rebu je prisu tvovalo oko 2000 ljudi, medu kojima oko 400 žena te dobar dib studenata i tudcnlica . Od pol iti čk ih kru­gova osobito u bi li za tu pan i prista'e pk. Pri bićevi a. - Vjera i Cr•kva k atolička naj­o·trijc zabranjuju i osu đ uj u ubij Ivo čovje­

ka, jer je ubi jslvo (o im u nužnoj obrani ) grijeh i 7ločin naj teže vrs ti. Za to mi ne možemo drugo nego duboko po l<l li ti i osu~ dili žalosne zakttli n e krivc e ovih kr· vavih događaja, koji su doveli do ovako strašn ih rezultata .

Istina, razlog

ipak se da je

oceanske Ko bi

. ~ vazni i

gledi _l Prij J u d s k

f o l re 1 ad p 0

VLASNIK l ODG OVORNI UREDNNIK : DON ANTE R ADIC - S IBENIK, Ulica bl . Ni/tole Tavelića 107. - Tt skara nKACIC" : ·o. B. Buliević.