1. Kriteriji za evaluaciju teorija linosti?Postoji 5 znanstvenih kriterija za evaluaciju teorija linosti, a to su: sveobuhvatnost, heuristika vrijednost, provjerljivost, parsimonija i kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine. SVEOBUHVATNOST nam govori da li je teorija dobra u objanjavanju svih injenica i opaanja unutar jedne domene. One teorije koje objanjavaju vie emirijskih dokaza unutar jednog polja su bolje od teorija koje objanjavaju manje dokaza. HEURISTIKA VRIJEDNOST govori o tome je li teorija dobar vodi za nova otkria u linosti. PROVJERLJIVOST kazuje da li teorija omoguava precizne predikcijekoje psiholozi mogu empirijski provjeravati. PARSIMONIJA govori da li teorija sadri manji broj premisa i uvjeta pa je parsimonina ili vei broj premisa i uvjeta pa joj nedostaje parsimoninosti. Iako je ovaj kriterij vaan, treba imazi na umu da jednostavne teorije nisu uvijek bolje od kompleksnih. KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST KROZ RAZLIITE DOMENE I RAZINE oznaava da teorija linosti iz jedne domene koja kri principe u nekoj drugoj domeni se smatra problematinom,i ovaj kriterij je relativno rijetko koripten za evaluaciju adekvatnosti teorijalinosti.2. Problemi pri procjenjivanju linosti?Postoje dva problema pri procjenjivanju linosti. Prvi je VEZE MEU RAZNIM IZVORIMA PODATAKA. Tu je psiholozima najvanija informacija koliko nalazi dobijeni iz jednog izvora podataka odgovaraju nalazima iz nekog drugog izvora podataka (npr. ako neko sebe opisuje kao dominantnu osobu, da li e ga i druge osobe procijeniti kao dominantnu osobu).Slaganje kroz razliite itvore podataka ima tendenciju kretanja u rasponu od niskog do umjerenog, zavisno o varijabli linosti koja se prouava (pr. Ozer i Bus, istraivanje suprunika i osobina, neke osobine se lahko opaaju pa pokazuju umjereno slaganje, dok druge se teko opaaju pa pokazuju niskoslaganje). Drugi problem pri procjenjivanju linosti je NEPRECIZNOST MJERENJA LINOSTI, zato to svaki izvor podataka ima vlastite probleme i nedostatke koji ograniavaju njegovu korisnost. Mona strategija za procjenjivanje linosti je prouavanje rezultata koji nadilaze izvore podataka, i taj postupak se zove triangulacija.3. Tri tipa istraivanja, i kada i zato je koji pogodan za koritenje?Postoje tri osnovna istraivaka nacrta u psihologiji linosti, i to: eksperimentalni, korelacijska istraivanja i studija sluaja. EKSPERIMENTALNE METODE se koriste za odreivanje uzronosti, odnosno utjee li jedna varijabla na drugu. A da bi se odredio taj utjecaj potrebno je da se ispune kljuni uvjeti dobrog experimentalnog nacrta : a) manipulacija jedne ili vie varijabli, b) osigurati da sudionici budu meusobno ekvivalentni u svakom eksperimentalnom uvjetu na poetku istraivanja. Ta meusobna ekvivalentnost se postie sluajnom raspodjelom ispitanika u eksperimentalne grupe. KORELACIJSKA ISTRAIVANJA koriste statistiki postupak za odreivanje postoji li ili ne odnos izmeu dvije ili vie varijabli. Glavna prednost korelacijskog istraivanja je ta da ona omoguavaju identifikaciju odnosa meu varijablama koje se prirodno pojavljuju. Statistiki postupak za odreivanje tog odnosa meu varijablama je koeficijent korelacije. STUDIJE SLUAJA su dubinsko ispitivanje ivota jedne osobe. Postoji mnogo prednosti ove metode: istraivai mogu otkriti detalje o linosti to se rijetko postie kada je u istraivanje ukljuen veliki broj ljudi, studije sluaja pruaju uvide u linost koje istraivai mogu iskoristiti za formulisanje neke openite teorije za testiranje na veoj populaciji, korisne su za istraivanje rijetkih fenomena gdje je teko ili nemogue skupiti vei uzorak (fotografskopamenje, viestruke linosti). Meutim, postoje i neki nedostaci studije sluaja: najvanije ogranienje je da se rezultati koji su dobijeni na samo jednoj soobi ne mogu generalizirati na druge ljude. Iz tog razloga se studije sluaja koriste kao izvor ingormacija i hipoteza za razvijanje openitije teorije.4. Objasni strukturalne komponente linosti prema Freudu?Prema Freudu, linost ima tri dijela: id, ego i superego. ID je naprimitivniji dio linosti i dominantan je u dojenajok dobi. Freud jeid vidio kao neto sa ime se raamo i to je izvor svih nagona i poriva. On funkcionie na principu uitka, to znai da ima elju za trenutnim zadovoljenjem nagona, i on ne tolerie odgaanje zadovoljenja. Ne slua razum i ne prati logiku. Id takoe funkcionie sa primarnim procesom miljenja, odnosno sa miljenjem bez logikih pravila ili uporita u stvarnosti. Snovi i fantazije su primjeri primarnog procesa miljenja. EGO je dio uma koji ograniava id na realnost. Ego se razvije u prve 2-3 godine ivota i funkcionie prema principu realnosti. On koristi sekundarne procese miljenja, tj. razvija strategije za rjeavanje problema i tako postie zadovoljstvo. SUPEREGO se poinje razvijati oko pete godine. To je dio uma koji internalizira vrijednosti, moral i ideale drutva. Razvoj superega je povezan sa identifikacijom sa roditeljima. Superego je dio linosti koji nas tjera da se loeosjeamo ako uradimo neto to je pogreno ili da budemo ponosni i da se dobro osjeamo ako napravimo neto dobro. On predstavlja izvor naih sudova o tome ta je dobro a ta loe. Glavno oruje superega u provedbi dobrog i loeg je osjeaj krivnje. Kao i id, ni superego nije ogranien realnou. On sam odreuje standarde i vrline, pa ak ako su oni i pretjerani ili perfekcionistiki.5. Kako funkcioniu odbrambeni mehanizmi, i objasni premjetanje?Napori koje ego koristi za odbranu od anksioznosti zovu se odbrambeni mehanizmi. Kod svih vrsta anksioznosti funkcija ega je da se suoi sa prijetnjama i odbrani od opasnusti koju one predstavljaju., sve to u cilju smanjenja anksioznosti. Odbrambeni mehanizmi imaju dvije funkcije: 1. Da se odbrani ego, 2. Da se smanji anksioznost i osjeaj nesree. PREMJETANJE je odbrambeni mehanizam gdje se prijetei ili neprihvatljivi impuls kanalizira ili premjeta sa izvora na neprijeteu metu (npr. ena se posvaala sa efom, i ego joj ne dozvoljava da tu ljutnju ispolji na njemu, pa ona nesvjesno tu ljutnju premjeta na mua). Premjetanje moe imati domino efekat (npr. kada se ena istresa na mua, mu na dijete, dijete na kunog ljubimca). Premijetanje je nesvjestan nain izbjegavanja prepoznavanja da imamo neprihvatljive ili neodgovarajue emocije prema specifinoj osobi ili predmetu.6. Kako psihoanalitiari kroz snove, projektivne tehnike i slobodne asocijacije dolaze do izvora problema u linosti?Cilj psihoasnalize jeste uiniti nesvjesno svjesnim. Prvi njen cilj jeste identifikacija nesvjesnog sadraja misli i osjeaja, a drugi cilj je da kada pacijent postane svjestan tog materijala omoguiti mu da se nosi sa tim na zreo i realistian nain. Tehnikekoje se upotrebljavaju za izvlaenje tog sadraja iz nesvjesnih umova pacijenata su slobodne asocijacije, snovi i projektivne tehnike. SLOBODNE ASOCIJACIJE- u njih pacijent ulazi kada se opusti, udobno smjesti i pone govoriti sve to mu pada na pamet. Oputanjem senzora koji skenira nae svakodnevne misli, postoji mogunost da e potencijalno vaan materijal doi do svijesti. Psihoanalitiar moe biti suoen sa problemima u vidu trivijalnog sadraja prije nego to naie na trag nesvjesnog konflikta. On mora biti sposoban da prepozna suptilne znakove da je spomenuto neto vano (lagani drhtaj, oklijevanje, odbijanje onoga to je reeno..). SNOVI- Freud je smatrao da je njihova svrha zadovoljenje poriva i ispunjenje nesvjesnih elja i udnji pod krinkom sna. Analiza snova je tehnika koju je Freud koristio za prouavanje nesvjesnog materijala u snu tako to je interpretirao sadraj sna. Smatrao je da moramo razlikovati manifestni sadraj sna(ta san sadri) i latentni sadraj sna (ta elemnti sna predstavljaju). Sanjanje ima tri funkcije: 1. Omoguava ispunjenje elja i zadovoljavanje udnji makar u simbolikom pogledu, 2. Pruaju sigurnosni ventil jer omoguava osobi isputanje nesvjesne napetosti, 3. Snovi se msatraju straarima spavanja. PROJEKTIVNE TEHNIKE se zasnivaju na ideji da osoba to vidi u neodreenoj figuri kao to je npr. mrlja tinte, da to odraava linost te osobe. Misli se da ljudi projiciraju svoju linost u ono to kau da vide u nekom neodreenom obliku. Tehnika mrlja od tinte i druge projektivne tehnike su mnogo kritikovane od strane istraivaa jer nemaju znanstvene dokaze o valjanosti i pouzdanosti. Druga vrsta projektivne tehnike ukljuuje traenje od osobe da proizvede neto, recimo da nacrta neki crte. Ono to osoba nacrta moe se posmatrati kao projekcija njegovih vlastitih konflikata.7. Doprinos K. Horney teorijama linosti, posebno teoriji uloga?Karen Horney je bila jedan od ranih zagovaratelja ego psihologije. Preispitala je i reformulirala neke od frojdovskih ideja kako bi napravila vie feministiku perspektivu razvoja linosti. Reagovala je protiv Freudove ideje o zavisti na penisu. Smatrala je da penis predstavlja simbol moi, a ne organ koji ene ele da imaju. Pisala je o tome da djevojice u ranoj dobi shvataju da im je uskraena drutvena mo zbog njihovog spola, te da one nemaj skrivenu elju da postanu djeaci. Djevojice samo ele drutvenu mo i prednosti koje su date djeacima u kulturi tog vremena. Takoer, Horney je upozoravala da nije biologija ve kultura ta koja utjee na razliite ivotne ishode mukaraca i ena, jer je u tom vremenu bilo uobiajeno da se ena odrekne svoje karijere, ako je ima, u korist karijere svoga mua pa ak ako je ena talentovanija i ima vie potencijala od mua. Ona je meu prvim psihoanalitiarima upozoravala na kulturalne i povijesne determinante linosti. Zapazila je da su mnoge rodne uloge definisane kulturom. Skovala je i frazu STRAH OD USPJEHA da bi naglasila spolnu razliku u odgovoru na situacije suparnitva i psotignua. Smatrala je da se mnoge ene boje da e izgubiti prijatelje ako uspiju, te da tako poinju osjeati nesvjesni strah od uspjeha. Suprotno je kod mukaraca, oni misle da e ako budu uspjeniji stei vie prijatelja i zato se ne boje juriti za uspjehom i postignuima. Zahvaljujui Horney danas koristimo termine MASKULINO i FEMININO da bi oznaili osobine ili uloge koje su tipino povezane sa tim da li ste mukarac ili ena u odreenoj kulturi, a razlike u tim kulturalno pripisanim ulogama i osobinama se zovu RODNE RAZLIKE, a ne spolne razlike.8. Objasni motiv za postignuem i objasni kako ga razvijati kod djece?Motiv za postignuem je jedan od tri velika motiva (postignue, mo, intimnost) i definisan je kao elja da se radi bolje, da je neko uspjean i da se osjea kompetentno. Ljudi koji imaju veliku potrebu za postignuem zadovoljstvo postiu izvravanjem zadatka ili oekivanjem izvrenja zadatka. Karakteristike osoba sa velikom potrebom za postignuem su: a) preferiraju aktivnosti koje pruaju odreen, ali ne prevelik izazov, b)uivaju u zadacima u kojima su lino odgovorni za ishod, c) preferiraju zadatke za koje je dostupna povratna informacija o uratku. to se tie poveanje motivacije za postignuem kod djece, ona se moe postii nekim roditeljskim ponaanjima. Jedan od tih roditeljskih postupaka jeste TRENING NEZAVISNOSTI, a on se odnosi na uenje djeteta da se samo hrani, te ono na taj nain postaje nezavisno od roditelja kad je hranjenje u pitanju, i isti je sluaj kod trening samostalnog odlaska na zahod. Jedna longitudinalna studija pokazuje da strogi trening zahoda u ranom djetinjstvu je povezan sa velikom potrebom za postignuem 26 godina kasnije. Treniranje djeteta da bude nezavisno u raznim ivotnim zadacima promie kod djeteta osjeaj vjetine i smaopouzdanja. Drugi roditeljski postupak za promicanje motivacije za postignuem je POSTAVLJANJE IZAZOVNIH STANDARDA ZA DIJETE. Roditelji trebaju djetetu staviti do znanja ta se oekuje od njega, meutim, ta oekivanja ne smiju premaivati djetetove sposobnosti, jer e ono u suprotnom odustati. Ideja je da roditelji pruaju ciljeve koji su izazov za dijete, da mu pruaju podrku dok dijete ide prema tim ciljevima i da se dijete nagradi kada postigne zadani cilj (npr. uenje abecede, roditelji sa djetetom pjevaju pjesmicu abecede, i na kraju kad dijete samostalno izvede taj zadatak nagrade ga zagrljajem ili nekim poklonom).9. Definiraj valjanost testova, navedi 5 tipova valjanosti i svaku oprimjeri iz predmeta psihologije linosti?VALJANOST se odnosi na stepen u kojem test mjeri ono to bi trebao mjeriti. Postoji 5 tipova valjanosti. 1. POJAVNA VALJANOST se odnosi ini li se na prvi pogled da test mjeri ono to bi trebao mjeriti. Npr. ako imamo skalu koja mjeri osobinu manipulativnosti, tada oekujemo da e ta skala sadrati sljedeepojavno valjane estice: Sprijateljio sam se da bih dobio uslugu. Ili Prevario sma prijatelja da mi oda osobnu informaciju. Pojavna valjanost je vjerovatno najmanje vaan aspekt valjanosti. 2. PREDIKTIVNA VALJANOST se odnosi na to predvia li test vanjske kriterije. Npr. skala koja ima najeru mjeriti traenje uzbuenja treba predvidjeti koji pojedinci e preduzeti rizike da bi osjetili uzbuenje kao to je recimo skakanje iz aviona padobranom. Skale koje uspjeno predviaju ono to bi trebale previati imaju visoku prediktivnu valjanost. 3. KONVERGENTNA VALJANOST odnosi se na to da li test korelira sa drugim mjerama sa kojim bi trebao korelirati. Npr. ako mjera za samoprocjenu tolerancije dobro odgovara mjerama tolerancije od strane druge osobe tad se za skalu kae da ima visoku konvergentnu valjanost. 4. DISKRIMINATIVNA VALJANOST se odnosi na to sa im mjera na treba korelirati.Npr. psiholog moe razviti mjeru zadovoljstva ivotom (vjerovanje da je vlastiti ivot sretan i zadovoljavajui) ali psotoji i druga osobina koja se zove socijalna poeljnost (tendencija govorenja dobrih stvari o sebi). Psihologa bi mogla zabrinuti diskriminativna valjanost mjere zadovoljstva ivotom te bi elio pokazati da je ta mjera razliita od mjere socijalne poeljnosti. 5. KONSTRUKTNA VALJANOST je definisana time mjeri li test ta bi trebao mjeriti, korelira li s im bi trebao korelirati, i ne korelira li s im ne bi trebao korelirati.10. Objasni anksioznost u psihoanalizi?Anksiopznost je neugodno stanje koje se javlja kao signal da neke stvari nisu uredu i da se neto treba poduzeti. To je signal da je kontrola ega pod prijetnjom stvarnosti, impulsa ida ili otre kontrole superega. Freud je identificirao tri tipa anksioznosti. OBJEKTIVNA ANKSIOZNOST je strah. Javlja se kao odgovor na objektivnu stvarnost. Npr. suoavanje sa krupnim ovjekom u mranoj ulici, koji ima no u ruci e kod veine ljudi izazvati strah. Kontrola ega je ugorena vanjskim faktorom. NEUROTINA ANKSIOZNOST se javlja kad postoji direktan konflikt ida i ega. Npr. ena koja postane anksioznoa svaki put kada osjeti seksualnu privlanost prema nekome, ili ak kad pomisli na seksualnu privlanost, ona postaje neurotino anksiozna. MORALNA ANKSIOZNOST je uzrokovana konfliktomega i superega. Npr. osoba koja pati od hroninog srama ili osjeaja krivnje jer ne ivi prema primjerenim standardima, pa ak i onda kad ti standardi nisu odrivi. Moralnu anksioznost osjeaju ljudi koji se samokanjavaju, osjeaju bezvrijedno i sl. Npr. neko kopati od bulimije, moe istrati 10 kilometara i uraditi mnogo vjebi da bi se kaznio jer je pojeo neto to nije trebao.11. Linost i psihoanaliza?Osim to je teorija linosti, psihoanaliza je i metoda psihoterapije, tj. tehnike pomaganja pojedincima koji imaju neki mentalni poremeaj ili manje probleme sa ivljenjem. Cilj psihoanalize je uiniti nesvjesno svjesnim. Mentalni problemi, ili problemi sa ivljenjem se mogu smatrati rezultatom nesvjesnih konflikata. Prvi cilj psihoanalize je identifikacija nesvjesnih misli i emocija, a drugi je da kada taj nesvjesni materijal postane svjestan da se klijent naui da se nosi s njim na zreo i realistian nain. Tehnike koje se koriste za izvlaenje tog nesvjesnog materijala su slobodne asocijacije, snovi, projektivne tehnike. Uz pomo tih tehnika psihoanalitiar postepeno poinje razumijevati nesvjesni izvor pacijentovih problema. Ipacijent mora poeti razumijevati dinamiku svoje situacije, i zato mi psihoanalitiar prua INTERPRETACIJU psihodinamskih uzroka problema. Kroz mnoge interpretacije pacijentu se navodi da tazumije nesvjesni izvor svojih problema i to se zove UVID. To je intenzivno emocionalno iskustvo koje prati otputanje nesvjesnog materijala. Sile koje je ego koristio kako bi potisnuo neprimjereni materijal u nesvjesno sada se opiru cijelom ovom procesu, i taj stadij je nazvan OTPOR. Kada psihoanalitiar uoi otpor, to je dobra stvar jer znai da je dolo do nekakvog napretka. Jo jedan vaan korak u psihoanalizi naziva se TRANSFER i u tom stadiju pacijent poinje reagovati na terapeuta kao da je on vana figura iz pacijentovog vlastitog ivota. 12. Empirijski dokai mehianizam odbrane potiskivanje? (odgovor je s neke skripte)Freud je smatrao da je osnovni zadatak potiskivaja da negativne, bolne ili uznemirujuce emocije drzi izvan svijesti. Schwartz i Davidson su uspjeli osmisliti nacin na koji ce testirati potiskivanje u istrazivacke svrhe. Oni su ispitanicima dali upitnike anksioznosti i odbrambenosti. Upitnikom aknsioznosti su ispitivali da li osoba ima simptome anksioznosti dok je upitnik odbrambenosti ispitivao uobicajane mane na primjer da li su se toliko naljutili da su zeljeli nesto razbiti. Jasno je da je skoro svako dozivio slicne situacije, prema tome oni koji negiraju ova ponasanja imaju vecu odbrambenost. Tako su dobili 4 tipologije odbrambeno-anksioznih stilova. U pocetnom istrazivanju, ispitanici su nakon upitnika trebali povezivati recenice koje su u nekim slucajevima sadrzavale seksualne ili agresivne prizvuke, dok su im mjerene tjelesne reakcije a zatim su uzete mjere samoprocjene neugodnosti. Otkrili su da su potiskivaci (prema ranije utvrdjenoj tipologiji) imali najmanju samoprocjenu a najvisu stvarnu razinu aktivacije. Dakle oni govore da nisu uznemireni, a zapravo jesu fizioloski. Ovi rezultati su u skladu sa Freudovom postavkom da potiskivanje drzi negativne emocije dalje od svijesti. Drugi nacin ispitvanja potiskivanja je zamoliti ispitanike da se sjete ranih iskustava. Davis i Schwartz su upravo to ucinili i otkrili su da se potiskivaci sjecaju manje negativnih iskustava i da su bili znacajno stariji u vrijeme prvih negativnih sjecanja. Takodjer, manje se sjecaju i pozitivnih iskustava sto znaci da potiskivanje ima cijenu u gubljenju i pozitivnih i negativnih iskustava iz sjecanja. Davis je kasnije pronasla da je efekt najjaci za sjecanja u vezi selfa, ali ne i za sjecanja vezana za druge osobe. Takodjer da se najjace veze za osjecanja straha i samosvijesti. Ove se emocije javljaju kada je fokus paznje na pojmu o sebi prijeteci. Hansen i Hansen su utvrdili da su sjecanja potiskivaca manje razradjena i predlozili dva moguca objasnjenja. Moguce je da oni imaju sjecanja ali ih ne mogu dosegnuti i dosjetiti ih se. Drugo je daje potiskivanje sprijecilo ulazak emotivnih iskustava u sjecanje kada su se desila, dakle u fazi kodiranja. Cutler, Larsen i Buncea su od ispitanika trazili da svaki dan tokom 28 dana pisu o kolicini emocija u dnevnik. Zatim su trazili od ispitanika da se prisjete proteklog mjeseca dozivljenih emocija. Pokazalo se da potiskivaci imaju jednako dobro sjecanje kao i nepotiskivaci. Medjutim, imali su manje negativnih emocija iz dana u dan, dakle potiskivanje djeluje tokom dozivljavanja emocija i sprijecava njihov ulazak u sjecanje.13. Elaboriraj tehniku subliminalna psihodinamska aktivacija? (odgovor je s neke skripte)

Tehniku subliminalne psihodimanske aktivacije je razvio Silverman. Subliminalna znaci da djeluje ispod praga svijesti, tj. ispitanici u istrazivanju nisu mogli svjesno zapaziti sta gledaju. Psihodinamska se odnosi na koristene recenice koje su bile takve da bi trebale imati vazne psihicke posljedice poput ''Pogresno je tuci tatu''. Aktivacija znaci da ce psihodinamski podrazaji aktivirati nesto u psihi osobe sto ce rezultirati promjenama u ponasanju mislima ili osjecanjima. Ispitanici izlozeni ovim podrazajima imaju galvansku koznu reakciju iako ne mogu prepoznati prezetntirane recenice. Mnoga ispitivanja su provedena sa SPA, uglavnom koristeci recenicu ''Majka i ja smo jedno''. Sam silverman je zakljucio da su dokazi 4:1 u korist upotrebe ove tehnike i njenih pozitivnih ishoda smanjenja simptoma kod sizofrenicara ili izazivanja pozitivnih osjecanja kod zdravih osoba. Takodjer, da bi djelovalo mora se prezentirati ispod praga svijesti, sto je potvrdjeno istrazivanjima u kojima su recenice ispitanicima prikazivane 4 imlisekunde ili 10 sekundi. Opcenito, pronadjena su tri bitna nalaza: podrazaji prezentirani izvan svijesti mogu utjecati na ponasanje, odredjene psihodinamske teme imaju predvidljive efekte i efekti se javljaju samo ako je materijal prezentiran izvan svijesti.

14. Objasni trei kriterij za evaluaciju mjera linosti- generalizabilnost?Trei kriterij za evaluaciju mjera linosti je generalizabilnost. Mogunost generalizacije je stepen u kojem mjera zadrava svoju valjanost kroz razne kontekste. Istraivaa moe zanimati zadrava li neki upitnik svoju valjanost kroz razne dobne skupine, spolove, kulture i sl. Ako je ta skala iroko primjenjiva na osobe i kulturalne kontekste, tada se za nju moe rei da ima visoku generalizabilnost na populacije ljudi. Druga znaajka generalizabilnosti se odnosi na razliite uvjete, npr. Da li skala dominantnosti predvia ko e postati dominantan i voa u psolovnom okruenju i ko e postati dominantan u neformalnom okruenju? Koncepti pouzdanosti i valjanosti se mogu obuhvatiti konceptom generalizabilnosti. Npr. Na test-retest pozdanost se moe gledati kao na mogunost keneralizacije kroz vrijeme, dok se na prediktivnu valjanost moe gledati kao na mogunost generalizacije na razliite situacije.15. Navedi i objasni ogranienja naina na koje se mogu prikupiti podaci samoiskaza?Podaci samoiskaza semogu prikupiti na razne naine kaoto su intervjui u kojima se osobi postavljaju pitanja, redovna izvjea osobe o tome ta joj se deava, a najpopularnija je metoda upitnika u kojoj pojedinci odgovaraju na niz taaka koje se odnose na informacije o njima samima. Prednost koritenja podataka samoiskaza je tad a pojedinci imaju pristup informacijama o sebi koje nisu dostupne drugim ljudima. Razlikuju se strukturirani i nestrukturirani testovi linosti. Strukturirani se ee koriste od otvorenih upitnika (ek lista, likertova skala procjene, forma tvrdnji). Ogranienje podataka samoiskaza semoe ogledati u tome da osoba sama odluuje koje informacije o sebi edati a koje nee, te da li e davati socijalno poeljne odgovore, odnosno da li e iskrivljivati informacije o sebi.

16. Freud je model ljudske prirode zasnovao na ideji o psihikoj energiji. ta je osnovni izvor psihike energije i kako taj izvor funkcionie?Za Freuda ovjek predstavlja jedan energetski sustav kojeg pokree psihika energija. Ona motivira svu ljudsku aktivnost. Ukupna energija kojom organizam raspolae nastaje i stvara se iz tjelesnih metabolizama i procesa, i ta energija se troi za sve tjelesne procese. Meutim, svaki rad zahtjeva posebnu vrstu energije, i tako psihiki rad zahtjeva psihiku energiju. Ona nastaje u idu djelovanjem instikata. Freud je vjerovao da je koliina psihike energije koju psojednu jedno ljudsko bie konstantna kroz cijeli njegov ivot i promjene u linosti je doivljavao kao preusmjeravanje psihike energije.17. Evaluacija Freudovog doprinosa psihologiji linosti?Freudova teorija linosti meu suvremenim psiholozima linosti ostaje kontroverzna. Pristalice psihoanalize vjeruju da je ona prva i moda jedina sveobuhvatna teorija ljudske prirode, pa ak i oni koji se ne slau sa psihoanalizom moraju priznati da je impresivna po svom opsegu i utjecaju. Freudova teroija je imala veliki utjecaj na dalje razvijanje teorija o linosti jer su mnoge posudile ili gradile na temeljima koje je postavio upravo on. Meutim, i kritiari imaju dobre argumente- oni smatraju da Freudova teorija ima prvenstveno historijsku vrijednost, ali da ne doprinosi mnogo suvremenim istraivanjima u psihologiji linosti. Jo jedna kritika se odnosi na prirodu dokaza na kojim je izgraena psihoanaliza. Freud se prvenstveno oslanjao na metodu studije sluaja, is vi sluajevi koje se prouavao su bili njegovi pacijeni, tako da se rezultati koje je dobio ne mogu generalizirati na populaciju, tj. Valjalo bi ih replicirati. Jo jedna kritika se odnosi na Freudovo prenaglaavanje agresivnih i seksualnih instikata.18. Westen navodi da se suvremena psihoanaliza zasniva na pet postulata. Koji su to postulati?Westen je bio jedan od najaktivnijih zagovaratelja suvremene psihoanalize. Smatrao je da se ona zasniva na pet postulate i to: 1. Nesvjesno jo uvijek igra veliku ulogu u ivotu, ali to ne mora biti sveprisutan utjecaj kako je Freud tvrdio, 2. Ponaanje esto reflektuje compromise u konfliktima izmeu mentalnih procesa, 3. Djetinjstvo ima vanu ulogu u razvoju linosti, naroito kod formiranja stilova odnosa u odrasloj dobi, 4. Mentalne reprezentacije pojma o sebi i odnosa vode nae interakcije sa drugim ljudima, 5. Razvoj linosti ne ukljuuje samo regulisanje seksualnih i agresivnih osjeaja ve i promjenu od nezrelog do zrelog i odraslog stila odnosa.

19. Odbrambeni mehanizam potiskivanje?Freud je koristio termin potiskivanje za oznaavanje procesa spreavanja neprihvatljivih misli, osjeaja i poriva da dou do svijesti. Potiskivanje je odbrambeno jer osoba koristei ovaj mehanizam spreava i izbjegava anksioznost koju bi mogli izazvati ti neprihvatljivi sadraji kada bi postal svjesni. Neugodna sjeanja su esto potisnuta. 20. Odbrambeni mehanizam negiranje?Kada neka situacija izaziva izrazitu ansioznost osoba e pribjei koritenju odbrambenog mehanizma negiranja. Osoba koja negira insistira na tome da stvari nisu onakve kakve se ine, tj. odbija prihvatanje injenica. Npr. ovjek kojeg je ena ostavila jouvijek za stolom za veeru postavlja tanjir za nju. Negiranje moe bit ii manje ekstremno, recimo kada bi taj ovjek pravdao svoju enu govorei da je imala jako veliki razlog da ode, id a je ona birala da to ne bi nikada uradila, i da moe da bi se vratila. Uobiajen nain negiranja ogleda se i u tome da odbacujemo negativne povratne informacije zakljuujui da su pogrene. Okrivljavanje dogaaja izvan nae kontrole za neuspijeh, i prihvatanje odgovornosti za uspijeh je tolikoesto da su to psiholozi nazvali osnovna atribucijska pogreka. Negiranje se esto pojavljuje u sanjarenjima i fantazijama. 21. Odbrambeni mehanizam racionalizacija?Racionalizacija ukljuuje pronalaenje prihvatljivihrazloga za posljedice koje bi se inae mogle initi drutveno neprihvatljive. Cilj je da se smanji anksioznost tako to se nalazi objanjenje za dogaaj koje je lake prihvatljivo od stvarnog razloga. Npr. Student opravdava to to je pao na ispitu time da test nije bio objektivan ili da professor nije dao jasne upute. 22. Odbrambeni mehanizam reaktivna formacija?U pokuajuobuzdavanja izraavanja neprihvatljivog poriva osoba e kontinuirano pokazivati nalete ponaanje koje ukazuje na suprotne impulse. Npr. ena koja je ljuta na svoga efa, nee tu ljutnju iskazati na njemu, niti e je premjestiti na neki drugi objekat, ve e postati to ljubaznija prema efu.23. Odbrambeni mehanizam projekcija?Projekcija se zasniva na ideji da ponekad kod drugih ljudi vidimo osobine i elje koje smatrame najvie neprihvatljivim kod nas samih. Mi doslovno projektujemo svoje vlastite neprihvatljive karakteristike na druge ljude. Npr. Lopov je esto zabrinut da neko od njega krade. U suvremenim psiholokim istraivanjima postoji efekat koji je slian projekciji a nazvan je efekat lanog konsenzusa, i odnosi se na to da su ljudi skloni vjerovati da su mnogi drugi ljudi slini njima samima. Npr. Neko ko je savjestan i iskren vjeruje da su i mnogi drugi ljudi isti takvi.24. Odbrambeni mehanizam sublimacija?Sublimacija je najadaptivniji odbrambeni mehanizam. To je kanalisanje neprihvatljivih seksualnih ili agresivnih poriva u drutveno poeljne aktivnosti. est primjer sublimacije jeste otii cijepati drva kada ste ljuti, a ne se ponaati u skladu sa tom ljutnjom. 25. Objasni spolne razlike u potrebi za moi?Istraivanjem motiva moi nisu utvrene spolne razlike. Najvea i najkonzistentnija razlika koja se, meutim, pojavljuje jest eta da mukarci sa visokom potrebom za moi ali ne i ene pokazuju raznolika impulsivna i agresivna ponaanja. Mukarci sa velikom potrebom za moi, za razliku odmukarca koji imaju malu potrebu za moi, imaju nezadovoljavajue veze, vea je stopa razvoda i svaa sa drugim ljudima, vjerovatnije se uputaju us eksualno iskoritavanje ena, ee mijenjaju seksualne partnere i uputaju se u spolne odnose u ranijoj dobi. Mukarci sa velikom potrebom za moi takoer ee zloupotrebljavaju alcohol, jer se esto osjeaj moi poveava pod dejstvom alkohola. Nijedan od tih korelata nije pronaen za ene. Ta impulsivna i agresivna ponaanja manje su vjerovatna da se pojave ako je pojedinac proao kroz trening odgovornosti. est primjer treninga odgovornosti jeste briga za mlau brau i sestre. Oni koji su proli takav trening, potreba za moi nije povezana sa raskalaenim impulsivnim ponaanjem. 26. Interakcija ida, ega i superega?Id, ego i superego su u konstantnoj interakciji. Nijedan od njih ne djeluje zasebno, niti moe postojati bezdruga dva dijela. Svaki od njih ima razliite ciljeve, to izaziva unutarnje konflikte kod pojedinca. Jedan dio osobe moe eljeti jednu stvar, a drugi drugu. Npr. ena koja stoji u redu vidi da je ovjeku ispred nje ispala neka vea novanica. Situacija moe izazvati konflikt u toj eni, jer joj id moe govoriti da uzme novac id a se okrene i ode, a superego govori da ne smije krasti. Ego je izmeu ta dva sukobljena dijela i razmilja koja opcija bi bila najbolja, da li da ena pokrije nogom novanicu id a je uzme, ali ta ako je neko drugi video da je ispala, ili da jednostavno podigne novanicu id a je vrati ovjeku kojem pripada. Tada ena moe doivjeti ansioznost, koja se javlja kao signal da neto nije uredu, ili da je ego ugroen nekim vanjskim faktorom, ili sukobom ida i ega s jedne strane, ili sukobom ega i superega s druge strane. Anksioznost se smanjuje nesvjesnimkoritenjem nekog od odbrambenih mehanizama. 27. Osobine samoaktualiziranih osoba po Maslowu?Maslow je proveo studije sluaja veeg broja ljudi koje je on lino smatrao samoaktualiziranim. Tu grupu ljudi su inile ljudi za koje je Maslow smatrao da su ostvarili potpunu samoaktualizaciju, ljudekoji su dobrimdijelom samoaktualizirani, i oni koji joto nisu psotigli ali sun a dobrom putu. Pored nekih ivuih ljudi u tom period, iji je identitet bio zatien, u toj grupi su bile i neki svjetski poznate linosti kao to su Albert Ajntajn i Elenor Ruzvelt. Maslow je htio otkriti koje zajednike karakteristike dijele ti ljudi. Na temelju istraivanja otkrio je 15 osobina koje se pronalaze kod samoaktualiziranih osoba. Te osobine su: efikasna percepcija realnosti, prihvatanje sebe, drugih, prirode i sudbine, spontanost, usmjerenost na problem, afinitet za samou, neovisnost o kulturi i okolini, kontinuirana svjeina cijenjenja, ea vrhunska iskustva, istinska elja za pomaganjem ljudima, duboke veze sa relativno malim brojem ljudi, demokratske vrijednosti, sposobnost razlikovanja sredstva i cilja, filozofski smisao za humor, kreativnost, otpornost na kulturu. Ono to mnogi kritiari zamjeraju Maslowu na ovom istraivanju je to da je istraivanje provedeno na uzorku koji je izabran na poseban nain. To su bili ljudi kojima se Maslow lino divio, pa se pretpostavlja da je on reflektovao osobine koje sam posjedovao. 28. Svako ljudsko bie je u odreenjim aspektima?Istraivai navode da je svako ljudsko bie u odreenim aspektima jednako svima drugima (razina ljudske prirode), jednako nekima drugima (razina individualnih i grupnih razlika), i razliito od svih drugih (razina individualne jedinstvenosti). LJUDSKA PRIRODA- prva razina opisuje ljudsku prirodu openito, osobine i mehanizme koji su karakteristini za ljudsku vrstu i koje posjeduje svako ili gotovo svako. Npr. Gotovo svako ljudsko bie ima sposobnost govora to mu omoguava da naui i koristi odreeni jezik. Postoji mnogo naina na koje je osoba jednaka svima drugima,i razumjevanje tih jednakosti nam omoguava da razumijemo temeljne principe ljudske prirode. INDIVIDUALNE I GRUPNE RAZLIKE- druga razina analize linosti. Neki ljudi su npr. Drutveni i vole glasne zabave, dok drugi preferiraju mirne veeri. To su dimenzije individualnih razlika, tj. Naini na koje su ljudi slini nekim drugim ljudima. Linost se moe prouavati i opaanjem grupnih razlika, a to znai da ljudi koji pripadaju jednoj grupi imaju zajednike karakteristike koje ih razlikuju od ljudi koji pripadaju drugim grupama. Grupe koje prouavaju psiholozi su razliite kulture, dobne skupine, spolne skupine. JEDINSTVENOST POJEDINCA- trea razina analize ljudske prirode. Ne postoje dva pojedinca koji imaju jedinstvenu linost. Postavlja se pitanje da li pojedince treba ispitivati nomotetski ili idigrafski. Nomotetska istraivanja ukljuuju statistiku usporedbu pojedinaca ili grupa, i zahtijevaju uzorak sudionika na kojima se provodi istraivanje. Nomotetska istraivanja se koriste kako bi se identificirale univerzalne ljudske karakteristike, te dimenzije individualnih i grupnih razlika. Idiografska istraivanja su najee usmjerena na jednog pojedinca, pokuavajui uoiti ope principe koji se manifestiraju u jednom ivotu tokom vremena. Idiografska istraivanja esto zavre kao studija sluaja ili psiholoka biografija jedne osobe. 29. Uloga teorije linosti?Dobra znanstvena teorija ispunjava tri svrhe, i to: Usmjerava istraivanja, organizuje poznate nalaze i omoguuje predvianje. Usmjeravanje istraivanja se odnosi na to da teorija bude okrenuta prema vanim pitanjima unutar pojedinog podruja istraivanja. Organiziranje i objanjavanje poznatih nalaza osnauje odreenu teoriju linosti. Omoguavanje predvianja o ponaanju i psiholokim fenomenima je jo jedna svrha teorije linosti. 30. Definii linost i objasni sve segmente te definicije!Linost je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije pojedinca na na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu. PSIHIKE OSOBINE su karakteristike koje opisuju naine na koji se ljudi meusobno razlikuju, npr. Kada kaemo d aje neko srameljiv spomenuli smo jedan nain na koji se ta osoba razlikuje od drugih, koji su vie drutveni. Psihike osobine takoer odreuju naine na koji su ljudi meusobno slini. Psihike osobine korisne su iz tri razloga: za opisivanje, objanjavanje i predvianje razlika meu pojedincima. MEHANIZMI su kao i crte linosti, jedino to se pojam mehanizmi vie odnosi na procese koji se odvijaju u linosti. Npr- veina psihikih procesa zahtjeva neku obradu informacija. Veina psihikih procesa ima tri osnovna sastavna dijela i to su ulaz, pravila odluivanja i izlaz. UNUTAR POJEDINCA znai da je linost neto to pojedinac nosi unutar sebe tokom vremena, od jedne do druge situacije. ORGANIZIRANI znai da psihike osobine i mehanizmi neke osobe nisu jednostavni i sluajan zbrojh elemenata. Naprotiv, linost je organizirana jer su osobine i mehanizmi povezani na koherentan nain. RELATIVNO TRAJNE znai dapsihike osobine traju u vremenu, naroito u odrasloj dobi, te su openito konzistentne u razliitim situacijama. Naglaavanje sila koje UTJEU znaida crte i mehanizmi linosti mogu utjecati na ivote ljudi. Utjeu na to kako se ponaamo, kako razmiljamo os vijetu oko sebe, na nae odnose s drugima. Ljudi su aktivna bia a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite ivote. Priroda INTERAKCIJE POJEDINCA I OKOLINE je sloena. Interakcije uz razliite situacije ukljuuju percepciju, selekciju, evokaciju i manipulaciju. Percepcija se onosi na to kako vidimo ili interpretiramo okolinu. Selekcija opisuje nain na koji biramo u koje situacije emo ulaziti- s kim emo se druiti, koje hobije emo imati, izbor karijere Evokacija je reakcija koju izazivamo kod drugih ljudi, esto nenamjerno. Manipulacija je nain na koji namjerno utjeemo na druge ljude. ADAPTACIJA odraava ideju da se centralno obiljeje nae linosti odnosi na adaptivno funkcioniranje, tj. Postizanje ciljeva, suoavanje, prilagoavanje i noenje sa izazovima i problemima sa kojima smo suoeni tokom ivota. FIZIKA OKOLINA esto moe biti izazov za ljude, jer ona ponekad moe predstavljati direktnu prijetnju za preivljavanje. Npr. Ako nemamo hrane, ili smo izloeni ekstremnim temperaturama. Naini na koji se ljudi nose sa SOCIJALNOM OKOLINOM od velike su vanosti za razumijevanje linosti. INTRAPSIHIKA OKOLINA znai da svaki pojedinac ima svoja sjeanja, snove, elje i privatna iskustva sakojima ivi svaki dan. 31. Objasni Murrayevu teoriju motivacije?MOTIVI su unutranja stanja koja pobuuju ili usmjeravaju ponaanje prema odreenim predmetima ili ciljevima. Motiv je esto uzrokovan deficitom, tj. Nedostatkom neega (npr.ako osoba nije jela nekoliko dana, ona je motivisana glau). Motivi se esto zasnivaju na potrebama, stanjima napetosti unutar osobe. Kad se potreba zadovolji, stanje napetosti se smanjuje. Motovi se razlikuju po tipu i koliini. Neki motivi se zasnivaju na potrebama zbog deficit, a neki na potrebama rasta. Motivi spadaju u intrasihiku domenu iz nekoliko razloga. Prvo, istraivai koji istrauju motive naglaavaju vanost unutranjih psihikih potreba i poriva koji pokreu ljude dam isle, percipiraju i djeluju na odreene predvidljive naine. Motivi mogu bit ii nesvjesni, u smislu da osoba ne zna ta izriito eli. Drugo, motivacijski psiholozi kao i spihoanalitiari vjeruju da asocijacije, fantazije i odgovori na projektivne tehnike otkrivaju nesvjesnu motivaciju iza mnogih misli, osjeaja i ponaanja. Poput dispozicijskih psihologa, motivacijski psiholozi naglaavaju: da se ljudi meusobno razlikuju po tipu i jaini njihovih motiva, da se te razlike mogu mjeriti, d ate razlike uzrokuju ili su povezane sa vanim ivotnim ishodima kao to su brano zadovoljstvo i poslovni uspijeh, te razlike meu ljudima u relativnoj koliini razliitih motiva su stabilne u vremenu, i motivi mogu dati odgovor na pitanje zato ljudi rade to to rade. Murray je bio jedan od prvih istraivaa koji je razvio suvremenu teoriju motivacije. Poeo je definisanjem pojma POTREBA, a to je potencijal ili spremnost za odgovaranje na odreeni nain u odreenim okolnostima. Ta imenica oznaava injenicu da je odreeni trend sklon vraati se. Potrebe se odnose na stanja napetosti, a zadovoljavanje potrebe smanjuje napetost. Murray je vjerovao da je mogue da ljudi ele poveati napetost (gledanjem horror filma( kako bi doivjelji zadovoljstrvo zbog smanjenja te napetosti (prestanak gledanja horror filma). Svaka potreba je povezana sa specifinom eljo, odreenim skupom emocija te specifinim tendencijama djelovanja. Svaka osoba ima hijerarhiju potreba. Svaka potreba je u interakciji sa drugim potrebama it a interakcija ini concept dinamikog motiva. Prema Murrayju elementi u okolini utjeu na potrebe. PRITISAK oznaava aspekte okoline relevantne za potrebu. Uveo je ideju da postoji stvarna okolina (alfa pritisak) i percipirana okolina (beta pritisak). Npr. Dvoje ljudi hoda ulicom i prolaznik, nepoznata osoba se nasmijei i jednoj i drugoj osobi. Jedna osoba taj osmijeh moevidjeti kao prijateljski, dok druga osoba moe to percipirati kao podsjehivanje. Objektivno (alfa pritisak( to je bio isti osmjeh, subjektivno (beta pritisak) to je bio vrlo razliit dogaaj z ate dvije osobe. Murray je smatrao da potrebe osoba utjeu na to kako e ta osoba percipirati okolinu, posebno kad je ona dvosmislena. in interpretiranja okoline i percipiranja onoga to se deava u situaciji nazvano je APERCEPCIJA. Uvid da potrebe i motivi utjeu na to kako percipiramo svijet naveo je Murrayai njegovu suradnicu Morgan da razviju formalnu tehniku za procjenjivanje ta dva konstrukta. Ta tehnika se zove TEMATSKI TEST APERCEPCIJE ili TAT. On se sastoji od niza crno-bijelih crtea koji su dvosmisleni.Osoba treba da izmisli priu ta se deava na slici. Psiholog zatim kodira prie obzirom na prisutnost raznih tipova zamiljaja povezanih sa odreenim motivima. Novija forma za procjenjivanje motiva jeste MULTI MOTIVNA REETKA koja kombinira karakteristike TATa sa karakteristikama upitnika za samoprocjenjivanje. 32. Objasni kolektivno, kognitivno i motivirano nesvjesno!Veina psihologa vjeruje da postoji nesvjesni dio uma, meutim ne vjeruju svi da su elementi nesvjesnog motivirani, autonomni te sposobni iroko utjecati na ponaanje. Ta dva razliita pogleda na nesvjesno se nazivaju pogled na kognitivno i pogled na motivirano nesvjesno. MOTIVIRANO NESVJESNO, prema Freudu, je dio uma koji sadri nesvjesne misli, osjeaje i porive koji imaju svoj vlastiti ivot. On je smatrao da je materijal u nesvjesnom moan da proizvede id a utjee na ponaanja, osjeanja i misli osobe. KOGNITIVNO NESVJESNO, prema suvremenim psihoanalitiarima, je drugaije od onog kakvim ga je Freud smatrao, a to je da je ono uzavreo kotao bijesa i eroticizma koji funkcionie u skladu sa svojim primitivnim nagonima i porivima, ted a ima irok utjecaj na ponaanje i osjeaje ljudi. U suvremenoj psihologiji, nesvjesno je miroljubivo, njeno ipuno racionalnije od Freudove verzije. Prema pogledu na kognitivno nesvjesno, misli su nesvjesne zato to se ne nalaze u svijesti, a ne zato to su potisnute zbog svog neprihvatljivog sadraja. KOLEKTIVNO NESVJESNO je riznica latentnih tragova sjeanja naslijeenih iz ovjekove predake prilosti, koja ukljuuje ne samo historiju ljudi kao psoebne vrste ve i njihove predljudske ili ivotinjske pretke. Kolektivno nesvjesno je duevni preostatak ljudskog evolucijskog razvoja. To je jedna od najoriginalnijih i najprotivrjenijih odlika Jungove teorije linosti. To je naslijeena rasna osnova cjelokupnog sklopa linosti,npr. Ljudi su predisponirani da se plae mraka i zmija jer postoji pretpostavka da su se primitivni ljudi u mraku suoavali sa mnogo opasnosti ted a su esto bili rtve zmija otrovnica. Ti latentni strahovi mogu nikada da se ne razviju kod suvremenog ovjeka, ako ih nisu ojaala specifina iskustva. Meutim, ta tendencija postoji i ini ovjeka podlonijim takvim doivljajima. Kolektivno nesvjesno odlikuju arhetipovi, a to je univerzalni oblik ideja/misli koji sadri veliki element emocije.33. Dinamika linosti C. G. Junga?Jung smatra linost ili psihe kao djelomino zatvoren sistem energije. Kae se djelomino zatvoren jer se tom sistemu mora dodavati energija iz vanjskih izvora (npr. Jedenjem), a takoer iz tog sistema se oduzima energija (npr. Miinim radom). Energija kojom se ostvaruje rad linosti se zove duevna energija. Ona je manifestacija ivotne energije, koju Jung naziva libido. Koliina duevne energije koja je unijeta u neki element linosti zove se vrijednost tog elementa. Jednostavan, ali ne nuno i taan nain odreivanja relativnih vrijednosti koje ovjek ima sastoji se u tome da se pojedinac pita da li daje prednost jednoj ili drugoj stvari. Bolji nain za odreivanje te relativne vrijednosti jested a se isplanira eksperimentalna situacija u kojoj e se ispitati da liu e pojedinac bolje raditi za jedan ili drugi podsticaj. Ovakva posmatranja i testovi su dobri za odreivanje svjesnih vrijednosti. Nesvjesne vrijednosti semoraju odreivati vrednovanjem konstelacijske snage nukleusnog elementa nekog kompleksa. Konstelacijska snaga kompleksa sastoji se od broja grupa stavki koje nukleusni element tog kompleksa moe povezati. Jung zasniva svoje shvatanje psihodinamike na dva naela: naelu ekvivalentnosti i naelu entropije. Prema NAELU EKVIVALENTNOSTI, ako se energija upotrebljava za izraavanje odreenog stanja, upotrebljena energija pojavie se negdje drugo u tom sistemu. U sluaju da odreena vrijednost slabi ili iezava, suma energije predstavljene tom vrijednou nee nestati ve e se ponovo pojaviti u nekoj novoj vrijednosti. Energija stalno tee iz jednog sistema linosti u druge sisteme. Ova preraspodjela energije predstavlja dinamiku linosti. NAELO ENTROPIJE tvrdi da kad se dva tijela razliite toplote stave u dodir jedno s drugim, toplota prelazi od toplijeg ka hladnijem tijelu. Posljedica djelovanja ovog naela je ravnotea snaga. Topliji predmet e gubiti svoju toplotnu energiju sve dok oba predmeta ne budu imali istu toplotu. Idealno stanje u kojem ukupna energija je ravnomjerno rasporeena po razliitim i potpuno razvijenim sistemima je jastvo. 34. Dinamika linosti A. Adlera?Adlerova teorija linosti se fokusira na osjeaj zajednitva koji je uroen ikoji predstavlja glavnu motivaciju. U Adlerovoj teoriji na boloke faktore ujteu drutveni faktori. Ogromnu pokretaku snagu linosti daje osjeaj manje vrijednosti koji moe nastati zbog nekog tjelesnog ili duhovnog nedostatka, drutvene nesposobnosti ili subjektivno doivljenog psiholokog osjeanja manje vrijednosti. Taj osjeaj manje vrijednosti pokree pojedinca da postigne kompletnost, i tako se u ranoj dobi pod utjecajem specifinih inferiornosti formira ivotni stil pojedinca. Stil ivota je osnovno naelo u Adlerovoj teoriji po kojem linost funkcionie i glavno idiografsko naelo ove teorije. Svaki pojedinac ima jedinstven stil ivota. On void pojedinca ka krajnjem cilju, koji je isti za sve ljude, a to je postizanje vie vrijednosti. Konano, tu je stvaralako samstvo (kreativno ja) koje predstavlja visoko personaliyiran system koji tumai doivljaje organizma. Ono je primarni pokreta olinosti. Stvaralako samstvo daje osobi mo da sama stvara svoju linost.35. Pojam o sebi kroz teorije?FREUD- nikada nije eksplicitno pisao o selfu, pa se sve svodi na donoenje indirektnih zakljuaka iz njegove ostavtine. Problem uslonjava injenica da se self tretira kao percepcija svijesti o sebi, a Freud je gotovo u potpunosti bio posveen nesvjesnom. Ipak, koncept selfa u ovoj teoriji bio bi ego, organizator i izvritelj linosti koji kod psihiki zdravih i funkcionalnih osoba obuzdava hirove instinktivnog ida, te osude moralistikog i savrenstvu okrenutog superega, istovremeno nastojei udovoljiti zahtjevima vanjskog svijeta. Sva ta zadaa ego stavlja pod ogroman napor koji zahtijeva mnogo energije. Budui da sam ego ne posjeduje energiju, on je posuuje direktno sa njenog izvorita, ida. Vjebanjem balansa izmeu odgaanja i ukidanja zadovoljstva, ego postepeno ostvaruje kontrolu nad veinom psihike energije. Prema Freudovim teorijama, ego se prostire preko sva 3 nivoa psihikog ivota (svjesno, predsvjesno, nesvjesno) i budui da je jedino on u kontaktu sa realnou, njegova centralnost u preivljavanju i ivotu ljudi postaje neupitna. ADLER- nastankom Adlerove teorije linosti rodila se nova vizija ovjeka kao svjesnog bia, koje uvia i poznaje svoje nedostatke nastojei iste prevazii uspinjui se ka viem, konanom cilju, ka savrenstvu, shvatanjem sebe kao drutvenog bia. Prema ovoj teoriji, self je sredinja taka nae linosti koja je i sama jedinstvena, drugaija od bilo ije druge. Adler je slefu dao stvaralaku snagu sa kojom je pojam o sebi postao potpuno slobodan i odgovoran za tumaenje i osmiljavanje doivljaja organizma, te stvaranje jedinstvenog stila ivota.JUNG- u Jungovoj teoriji linosti, otkrie selfa je najvanije psiholoko otkriekoje je proizalo iz njegovog izuavanja kolektivnog nesvjesnog. Spoznajom uloge jastva Jung je shvatio da je pronaao arhetip nad arhetipima, koji objanjava ljudske tenje ka osobnom rastu i cjelovitosti. U jastvu se nalazi konani ljudski cilj razvoja, koji je mogu tek kad se onemogui personi da zavlada linoi, spoznamo vlastitu mranu stranu (sjenku), te se suoimo sa svojim animusom ili animom. Postizanje jastva bi znailo uravnoteenje svih sukobljenih i meusobno privlanih elemenata u linosti, te uravnoteenje energije u linosti. HORNAY- pod selfom je podrazumijevala sr neijeg bivanja i potencijala za razvojem, koji raste i mijenja se kao realna slika sebe ako dijete doivljava osjeaje sigurnosti i zadovoljstva. Ovi osjeaji proizilaze iz iskustva iskrene ljubavi i zdrave discipline. Svako odstupanje od tih uvjeta moe prouzroiti bazinu anksioznost ili strepnju, kao osjeaj nezatienosti, bezvrijednosti i nesigrunosti. Hornay pored realnog selfa, kao onog to jesmo, pie i o idealnom selfu kao projekciji sebe koju elimo dostii, tj. modelu prema kojem mjerimo napredak razvoja realnog selfa. Zdrave osobe uspijevaju odrati svijest o razlikama ova dva selfa, dok su neurotine osobe izgubile tu sposobnost. 36. Evaluacija teorija?FREUDOBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- sveobuhvatna teorija. Nedostaju joj operacionalne definicije ak i za najvanije pojmove. HEURISTIKA VRIJEDNOST- umjerena. Teorija je potakla na mnoga istraivanja bez obzira na teinu testiranja njenih postavki. PROVJERLJIVOST- gotovo neprovjerljiva, ne samo zato to su koncepti nedostini, ve se mogu objasniti drugim modelima. PARSIMONIJA- niti je parsimonina, niti jednostavna, ali i dalje se moe razumjeti. KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- umjerena, budui da je okvir teorije labav pa dozvoljava da kontradiktorne stvari opstaju unutar teorije.ADLEROBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- prilino obuhvatna, nedostatak u vidu nepostojanja operacionalnih definicija.HEURISTIKA VRIJEDNOST- visoka, iako ima nedostaka u vidu teine testiranja postavki, korisna je psihoterapeutima, uiteljima i roditeljima. PROVJERLJIVOST- veina kocepata teko provjerljiva.PARSIMONIJA- iznadprosjena, objanjeno je mnogo toga sa malim brojem koncepata.KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- visoko na ovom kriteriju, Adlerov pogled na praktine ivotne probleme omoguuje shvatanje mnogih ljudskih ponaanja. JUNGOBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- umjerena, nepostojanje operacionalnih definicija. HEURISTIKA VRIJEDNOST- dio Jungove teroije koji se bavi klasifikacijom i tiplogijom, odnosno funkcijama i stavovima generirao je umjereni broj istraivanja. Ipak, teprija je najkorisnija prvenstveno samo analitiki orijentisanim psihoterapeutima.PROVJERLJIVOST- gotovo neprovjerljiva, neshvatljivi koncepti.PARSIMONIJA- nije jednostavna zbog velikog broja pojmova ali i teine Jungovog izraza.KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- umjerena, prvenstveno zbog Jungovih interesa za tematiku kojom se ne bave mnogi psiholozi, te zbog uvoenje u teoritiziranje o linosti nove dimenzije kroz kolektivno nesvjesno.HORNAYOBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- gledano sa aspekta izuavanja neuroza, zadovoljava kriterij. Njena teorija o abnormalnom ponaanju je znatno bogatija od Freudove. Najoriginalniji aspekt njene teorije je koncept idealiziranog sebe i neslaganje izmeu realnog i idealnog selfa.HEURISTIKA VRIJEDNOST- iako nudi interesantan uvid u prirodu ovjeka danas se slabo istrauje. Korisna je roditeljima i terapeutima zbog pretpostavki uzroka neurotinih potreba vezanih za djetinjstvo.PROVJERLJIVOST- teko provjerljiva, bilo je nekoliko pokuaja da se provjeri njena teorija ali njene psihometrijske mjere teorijskih koncepata nisu bile dostupne. Razvojem novog instrumenta za mjerenje Horneyeve ideje o tri neurotina trenda mogao bi generirati vie istraivaih ispitivanja njezine teorije neuroze.PARSIMONIJA- visoko pozicionirana na ovoj dimenziji, njena teorija je jasna, ali ne i prejednostavna. Njena objanjenja o porijeklu i razvoju neuroza su bogati i kompleksni i na visini zadatka. KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- veoma korisna u organizovanju znanja o neurotinim, ali ne i o zdravim osobama. MASLOWOBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- Prilino visoko na ovom kriteriju. Konzistentna, logina i precizna. HEURISTIKA VRIJEDNOST- pojam samoaktualizacije je potakao brojna istraivanja. Ima iroku praktinu primjenu meu psihoterapeutima. Potakao je teoretiare i istraivae da razmotre i zdravu, svjetliju stranu ljudske prirode.PROVJERLJIVOST- zbog nemogunosti tanog oreenja samoaktualizacije, teoriju je teko testirati. PARSIMONIJA- iako na prvi pogled izgleda jednostavno, potpunije razumijevanje teorije zahtijeva uvid u nju kao dosta sloeniju. Umjereno je parsimonina.KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST-hijerarhija potreba kao fleksibilan i konzistentan koncept je korisna za organizovanje znanja o ljudskom ponaanju. 37. Kako se motivacijski pristup nalazi na pola puta izmeu intrapsihike i dispozicijske domene?Motivi spadaju u intrapsihiku domenu iz nekoliko razloga:Istraivai koji istrauju motive naglasili su vanost unutranjihn psihikih potreba i poriva koji pokreu ljude da misle, percipiraju i djeluju na odreene predvidljive naine. Motivi mogu biti nesvjesni u smislu da osoba ne zna izriito to eli. Ova slinost dovodi do jo jedne karakt koju dijele psiholozi zainteresirani za motive i drge intrapsihike konstrukte-pouzdavanje u projektivne tehnike. Motiv psiholozi poput psihoanalitiara vjeruju da fantazije, slob asocijacije i odgovori na projektivne tehnike otkrivaju nesvjenu motivaciju iza mnogih misli, osjeaja i ponaanja. Motiv psiholozi takoer dijele neke glavne ideje s dispozicijskim psiholozima. Poput dispozicijskh psihologa motiv psiholozi naglaavaju da 1 se meusobno ljudi razlikuju po tipu i jaini njihovih motiva 2 te su razlike mjerljive 3 te razlike uzrokuju ili su povezane s vanim ivotnim ishodima npr poslovni uspjeh ili brano zadovoljstvo 4 su razlike meu ljudima u relativnoj koliini raznih motiva, stabilne su u vrmeneu 5 motivi mogu pruiti odgovor na pitanje zato ljudi rade to to rade.38. Razlike potreba izmeu Maslowa i Murraya?Maslow smatra da se vei dio motivacije osniva na potrebi za rastom da postanemo to trebamo biti. Murray gleda na motivaciju kao na neto to proizlazi iz specifinog deficita ili nedostatka. Murray je vjerovao da svaka osoba ima jedinstvenu hijerarhiju potreba, dok je maslow organizirao jedinstvenu hijerarhiju potreba za sve ljude. Murray.39. Funkcija obrambenih mehanizama u svakodnevnom ivotu?Funkcija odbrambmenih mehanizama u svakodnevnom ivotu je da mogu biti korisni za noenje s razoaravajuim ili neoekivanim dogaajima i emicijama koje oni proizvedu, takoer i u noenju sa stresom. Odbrambeni mehanizmi mogu takoer i pogorati okolnosti kao npr: drugi mog izbjegavati osobu koja puno projicira, esto premjeta te upotreba odbrambenih mehanizama troi psihiku energiju koja zato nije dostupna za druge poslove. Koritenje odbrambenih mehanizama postaje problem kad pone koiti sposobnost produktivnosti ili ako pone ograniavati sposobnost odranja odnosa.40. Usporedba psihoanalitikog i humanistikog psitupa?Naglasak na svijesti o potrebama, izboru i osbnoj odgovornosti jedna je od karakteristika pristupa humanistike tradicije motivaciji. Humanistiki psiholozi naglaavaju ulogu izbora u ljudskom ivotu, utjecaj odgovornosti na stvaranje smislenog i zadovoljavajueg ivota. Druga glavna karakteristika humanistike tradicije je naglasak na ljudskoj potrebi za rastom i shvaanju itava vlastitog potencijala, ljudska priroda je pozitivna i posveena ivotu. Nasuprot psihoanalitikom pristupu koji zauzima dosta pesimistian stav na ljudsku prirodu.