lidija lisjak analiza poslovnih kombinacija na …oliver.efri.hr/zavrsni/1047.b.pdfobjašnjen i...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Lidija Lisjak

ANALIZA POSLOVNIH KOMBINACIJA NA PRIMJERU

PREUZIMANJA PLIVE OD STRANE BARR

PHARMACEUTICALSA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA POSLOVNIH KOMBINACIJA NA PRIMJERU

PREUZIMANJA PLIVE OD STRANE BARR

PHARMACEUTICALSA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijski menadžment

Mentor: dr. sc. Mira Dimitrić

Student: Lidija Lisjak

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081129076

Rijeka, 8. rujna 2015.

1

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 2

1.1. Predmet i ciljevi rada .......................................................................................... 2

1.2. Struktura rada i istraživačke metode ................................................................... 3

2. TEORIJSKE ZNAČAJKE POSLOVNIH KOMBINACIJA I MJERENJE SINERGIJSKIH UČINAKA ......................................................................................... 4

2.1. Koncept i efekti poslovnih kombinacija .............................................................. 4

2.2. Osnovne vrste poslovnih kombinacija................................................................. 6

2.3. Mjerenje sinergijskih učinaka ............................................................................. 8

3. PREUZIMANJA U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI- PRIMJER PLIVE ............ 10

3.1. Trendovi preuzimanja u farmaceutskoj industriji .............................................. 10

3.2. Preuzimanje Plive od Barr Pharmaceuticalsa .................................................... 16

3.3. Tijek i proces preuzimanja ................................................................................ 20

4. FINANCIJSKA ANALIZA PREUZIMANJA- PRIMJER PLIVE ........................... 23

4.1. Financijski pokazatelji poslovanja prije preuzimanja ........................................ 23

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja nakon preuzimanja ...................................... 28

4.3. Ocjena sinergijskih učinaka .............................................................................. 33

4.4. Aktualno poslovanje poduzeća ......................................................................... 37

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 44

LITERATURA: .......................................................................................................... 46

POPIS ILUSTRACIJA: .............................................................................................. 49

2

1. UVOD

Poslovne kombinacije vrlo su česte u današnje vrijeme, jer omogućavaju poduzećima

lakše širenje na strana tržišta, dostupnost novim tehnologijama, povećanje inovacija i

razvoja, a također i veću konkurenciju i prednost naspram ostalih sudionika. Za svaku

vrstu poslovnih kombinacija može se tvrditi da je oblik investicije i naravno da će se u

budućnosti očekivati što veći prinos od investicije odnosno, težit će se ka što

uspješnijom sinergijom.

1.1. Predmet i ciljevi rada

U ovom radu analizirane su poslovne kombinacije u farmaceutskoj industriji.

Farmaceutska industrija jedna je od vodećih gospodarskih grana odnosno, unosnijih i

naravno da većina poduzeća koja sudjeluju na farmaceutskom tržištu žele osnažiti svoj

položaj i proširiti svoje poslovanje. Mnoge prepreke su prisutne u ovoj industriji, jer

sam ulazak na farmaceutsko tržište je otežan. On iziskuje visoki iznos kapitala, a

također bitnu prepreku predstavlja i ljudski kapital tj. ulaganje u razvoj i istraživanje

novih lijekova. Navedene prepreke su pridonjele tome da je trend preuzimanja i spajanja

tj. poslovne kombinacije, u farmaceutskoj industriji velik. Farmaceutskim kompanijama

je jednostavnije i efikasnije preuzeti mala poduzeća koja imaju inovativnu ideju ili

proizvod, ali nemaju kapitala da pokrenu poslovanje, nego da sama ulažu u vlastite

kadrove za inovacije i razvoj. Zbog takvih razloga trend preuzimanja i spjanja raste u

farmaceutskoj industriji, kao odgovor na probleme s kojim se suočila ova industrija.

Cilj ovog rada je prikazati tijek i proces preuzimanja odnosno, prikazati koje se sve

odluke, analize i planiranja provode kako bi poslovna kombinacija na kraju ostvarila

pozitivne efekte odnosno, sinergiju. Pomoću primjera preuzimanje hrvatske

farmaceutske kompanije Plive od strane američkog Barr Pharmaceuticals objašnjen je

proces i tijek poslovnih kombinacija u farmaceutskoj industriji.

3

1.2. Struktura rada i istraživačke metode

Ovaj rad sastoji se od pet osnovnih dijelova. U prvom djelu, Uvodu, navedena je tema i

problematika o kojoj je pisano. Spomenute su osnovne karakteristike farmaceutske

industrije i problematika koja je razrađena kroz rad. U drugom djelu, Teorijske značajke

poslovnih kombinacija i mjerenje sinergijskih učinaka, posebno je definiran pojam

poslovne kombinacije i navedeni su efekti koji se ostvaruju. Također, nabrojane i

objašnjenje su osnovne vrste poslovnih kombinacija. Nadalje definiran je i pojam

sinergije i objašnjeno je, na koji se način sinergija ostvaruje i mjeri. U trećem djelu,

Preuzimanja u farmaceutskoj industriji na primjeru Plive, opisane su glavne

karakteristike farmaceutske industrije i analizirani su trendovi preuzimanja. Također

detaljno je opisano kako je Pliva preuzeta tj. cijeli tijek i proces preuzimanja detaljno je

objašnjen i prikazan. U četvrtom djelu, Financijska analiza preuzimanja na primjeru

Plive, obuhvatit će financijske analize poslovanja Plive za godinu prije preuzimanja,

2005. godinu, za godinu dana nakon što je preuzeta od strane Barr Pharmaceuticals tj.

za 2007. godinu i analizirana je 2013. godina odnosno, aktualno poslovanje Plive koja

je danas dio Teva kompanije. Također, su rezultati dobiveni financijskom analizom

uspoređeni i na kraju je dana ocjena sinergijskog učinka. U posljednjem djelu,

Zaključku, objašnjen je cijeli koncept rada. Također rad uključuje i popis literature koji

je korišten pri pisanju, kao i popis ilustracija.

Istraživačke metode korištene pri pisanju rada su metoda analize, metoda sinteze,

metoda dedukcije i metoda komparacije. Podaci o poslovanju Plive prikupljeni su iz

službenih financijskih izvještaja za 2005. godinu, 2007. godinu i 2013. godinu. Na

temelju prikupljenih podataka u radu su prikazane bilanca i račun dobiti i gubitka za

navedene godine. Iz podataka očitanih iz bilance i računa dobiti i gubitka izračunati su

financijski pokazatelji poslovanja i to: pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti

i profitabilnosti. Ti su se pokazatelji iz 2005. godine i 2007. godine usporedili, te su na

kraju dobiveni analitički podaci koji su korišteni za izračun konačnih rezultata

istraživanja.

4

2. TEORIJSKE ZNAČAJKE POSLOVNIH KOMBINACIJA I

MJERENJE SINERGIJSKIH UČINAKA

U ovom dijelu objašnjen je detaljnije pojam poslovnih kombinacija, također će se

analizirati osnovne vrste poslovnih kombinacija, te njihovi efekti. Ujedno će se

protumačiti i objasniti pojam sinergije i metode mjerenja sinergijskih učinaka.

2.1. Koncept i efekti poslovnih kombinacija

Kako bi se objasnio i bolje razumio koncept poslovnih kombinacija, prvo se treba

krenuti od same definicije poslovnih kombinacija. Pojam poslovne kombinacije

obuhvaća svako spajanje tvrtki u jednu jedinku, svako podređivanje tvrtke od strane

druge tvrtke. Također, mogu se i podrazumijevati različiti poslovni aranžmani između

tvrtki, svi oblici preuzimanja kontrole neke tvrtke, izlaženje u javnost ili dekombiniranje

dijelova tvrtke (Gulin, Orsag, 1997). Promatrajući poslovne kombinacije s aspekta

spajanja više poslovnih subjekata u jednu poslovnu jedinku tj. podređivanje tvrtke od

strane druge tvrtke podrazumijeva aktivnosti fuzije i akvizicije, a najrasprostranjeniji

oblik ovakvih spajanja je piramidizacija poduzeća po načelu holding odnosa (Gulin,

Orsag, 1997). Kada je riječ o poslovnim aranžmanima, kao metodi poslovnih

kombinacija, između dva subjekta, najčešće to podrazumijeva različite

interkorporacijske sporazume (Gulin, Orsag, 1997). Jedna od metoda poslovnih

kombinacija obuhvaća proces izlaženja poduzeća u javnost (going public), odnosno

poduzeća kotiraju na tržištima vrijednosnih papira gdje prodaju svoje dionice i time

postaju „javna“ poduzeća sa mnoštvom vlasnika (Gulin, Orsag, 1997). I na kraju, pod

pojmom dekombiniranja tvrtke smatra se svaka prodaja ili likvidacija dijelova tvrtke ili

odvajanje dijelova tvrtke u svrhu stvaranja zasebne tvrtke. Također, kada se spominje

pojam dekombiniranja, neophodno je spomenuti i postupak odlaženja u privatnost tj.

postupak otkupa cijelog poduzeća ili dijelova poduzeća od strane manjinske grupe. Iz

priloženog objašnjenja pojma dekombiniranja poduzeća može se zaključiti da je to

proces suprotan prethodnim oblicima poslovnih kombinacija (Gulin, Orsag, 1997).

5

Iz same definicije i razumijevanja pojma poslovnih kombinacija, može se sa sigurnošću

tvrditi da svaka poslovna kombinacija predstavlja investiciju, te za takve investicije

također vrijede osnovna pravila kao i za sve druge investicije, odnosno da ulagači

nastoje ostvariti korist koja je rezultat njihovih ulaganja i da svaki investitor očekuje

pozitivne efekte od poslovnih kombinacija. Kada se spominju efekti poslovnih

kombinacija, također se oni moraju promatrati i sa gledišta cijelog gospodarstva tj.

svaka poslovna kombinacija prouzrokuje gospodarske efekte i to s ekonomskog,

tržišnog i financijskog sustava (Gulin, Orsag, 1997; 18).

Pod ekonomske efekte ili efekte poslovne ekonomije pripadaju efekti ekonomije

obujma, ekonomije vertikalnog povezivanja i kombiniranje komplementarnih resursa.

Pod efektom ekonomije obujma smatra se smanjivanje troška po jedinici proizvoda,

odnosno raspoređivanje fiksnih troškova nad velikim obujmom proizvodnje. Nadalje,

ekonomijom vertikalnog povezivanja poduzeća nastoje steći što veću razinu kontrole,

što podrazumijeva širenje unatrag prema izvorima i materijalima potrebnim za

proizvodnju i/ili širenje prema naprijed, prema kupcu ili dobavljačima. Jedan od glavnih

razloga za poslovnim kombinacijama kod malih poduzeća koja imaju jedinstvene

proizvode je nedostatak resursa, proizvodnih kapaciteta i sustava prodaje, te se zbog tih

razloga spajaju sa velikim poduzećima koja već posjeduju sve što je potrebno za

uspješno i brže poslovanje (Brealey, Marcus, Myers, 2007). Svi prethodno nabrojani

ekonomski efekti se smatraju poželjnima i svaki poslovni subjekt teži njihovom

ostvarenju.

Sljedeći efekti koji se razmatraju su tržišni efekti. Pod ovim efektima se misli na efekte

koje poslovne kombinacije imaju na tržište, a većinom su motivirani likvidacijom

konkurencije tj. ostvarivanjem monopolskog ili oligopolskog ekstraprofita. Tržišni

efekti se smatraju negativnim, jer bitno utječu na iskrvljenje tržišta u pogledu cijena,

količine, inovacija i konkurencije (Gulin, Orsag, 1997).

Posljednji efekti koje ostvaruju poslovne kombinacije su financijski efekti. Oni su

ustvari posljedica kombinacije ekonomskih i tržišnih efekata, jer ako poduzeće

ostvaruje ekonomiju obujma ili preuzimanjem konkurencije uživa u ekstraprofitu to će

se, naravno, odraziti i na financijama poduzeća. Međutim, mogu se izdvojiti i zasebni

financijski efekti koji su rezultat poslovnih kombinacija. Ti efekti će rezultirati boljim

6

kombiniranjem strukture kapitala dviju tvrtki i većom sadašnjom vrijednosti nove tvrtke

u odnosu na sadašnje vrijednosti tvrtki pojedinačno. Ta veća vrijednost kombiniranog

poduzeća je rezultat većih budućih novčanih tokova nakon oporezivanja kod

kombiniranog poduzeća ili zbog smanjenja oportunitetnog troška kombinirane tvrtke u

odnosu na poduzeća prije spajanja (Gulin, Orsag, 1997). Svaka poslovna kombinacija

ima efekte, a poslovni subjekti nastojati će izvući što više pozitivnih efekata iz te

poslovne kombinacije, a minimalizirati negativne efekte u svrhu širenja, jačanja i rasta

pouzeća. U nastavku su objašnjene vrste poslovnih kombinacija koje proizlaze iz

definicije samog koncepta.

2.2. Osnovne vrste poslovnih kombinacija

Imajući na umu široku definiciju pojma poslovne kombinacije postoji i velik broj tipova

takvih kombinacija, a oni se razlikuju ovisno da li se promatraju sa stajališta stupnja

legalne organizacije ili sa stajališta transfera kapitala. U teoriji postoje alijanse

kompanija, akvizicija poduzeća i piramidizacija kompanija po načelu holding odnosa, a

kao zasebna, specifična poslovna kombinacija tu se ubraja i proces izlaženja u javnost

(Gulin, Orsag, 1997).

Alijanse kompanija predstavljaju korporativne ugovore između kompanija kao i razne

interkorporativne poslovne aranžmane. Radi se o informalnim oblicima poslovnih

kombinacija, jer se takvim ugovorima ili aranžmanima ne ostvaruje formalno

kombiniranje dvaju poslovnih subjekata u jedno ili ne postoji formalno podređivanje

jednog poduzeća od strane drugog. Unatoč tome što takvi ugovori i aranžmani nisu

formalni, oni svejedno predstavljaju oblik poslovne kombinacije jer ta poduzeća posluju

i nastupaju zajedno u svojim poslovnim aktivnostima, a samim time rezultiraju

potencijalnim rastom i unapređenjem samog poduzeća. Razlikuju se različite vrste i

oblici takvih ugovornih kombinacija između poduzeća, tako ove poslovne kombinacije

mogu biti neformalni ugovori koji imaju za svrhu eliminaciju konkurencije, odnosno

nastajenje kartela ili liderstvo u cijenama. Naravno da su ovakvi ugovori nepoželjni, ali

svejedno predtavljaju oblik poslovnih kombinacija (Gulin, Orsag, 1997).

7

Kooperacija predstavlja također jedan specifičan oblik alijanse, ona je suradnja između

poduzeća na području proizvodnje i zajedničkog nastupa na tržištu (Gulin, Orsag,

1997). I, na kraju, važno je objasniti i poslovne trustove kao oblik alijanse kompanije, a

ovaj termin označava poduzeća čijim poslovanjem upravlja povjerenik na temelju

prenesenih kontrolnih paketa dionica tog poduzeća (Gulin, Orsag, 1997; 25).

Slijedeći oblik poslovnih kombinacija su poslovne akvizicije koje predstavljaju

stjecanje drugog poduzeća ili stjecanje samo dijela imovine drugog poduzeća. Bitno je

naglasiti da akvizicija može biti udruživanje ili stjecanje, odnosno preuzimanje

poduzeća. Kad se govori o udruživanju poduzeća važno je napomenuti da ona mogu biti

obavljena kao fuzija ili konsolidacija. Fuzija predstavlja takav oblik kombinacije

poduzeća gdje dolazi do pripajanja jednog poduzeća drugom, odnosno A+B= A' ili B'

(Gulin, Orsag, 1997; 27), dok konsolidacija predstavlja, najčešće udruživanje poduzeća

približno iste veličine gdje onda nastaje potpuno novo poduzeće, a njihove obične

dionice mijenjaju se dionicama novostvorenog poduzeća (Vidučić, 2000; 663). Postoji

još i stjecanje tvrtke koja također predstavlja oblik akvizicije, podrazumijeva se

stjecanje vlasništva nad poduzećem ili kupnjom imovine ili kupnjom vlasništva. Bitno

je još napomenuti da akvizicija može biti prijateljska ili neprijateljska, što naravno ovisi

o uvjetima i načinu na koji je poduzeće preuzeto (Gulin, Orsag, 1997).

Sljedeći oblik poslovnih kombinacija su holding kompanije, a one predstavljaju svako

poduzeće koje posjeduje dionice drugog poduzeća u svrhu kontrole poslovanja

podređenog poduzeća. Ovakav oblik kombinacije poduzeća ima prednosti nad drugim

oblicima jer je moguće s manjim dijelom kapitala kontrolirati drugo poduzeće, a s druge

strane nedostatak je pojava višestrukog oporezivanja (Gulin, Orsag, 1997).

Posljednji oblik poslovnih kombinacija, koji se i bitno razlikuje od prethodno

objašnjenih oblika, je izlazak poduzeća u javnost. Izlazak u javnost je specifičan zbog

toga što tim procesom poduzeće prolazi kroz suštinsku transformaciju jer tim procesom

vlasništvo nad poduzećem prelazi iz ruku nekolicine u ruke velikog broja subjekata. Da

bi se to ostvarilo poduzeće mora staviti svoje dionice na burzu ili neko drugo

organizirano tržište i samim time pada pod regulativu tržišta. Zbog toga što postoji velik

broj dioničara koji imaju svoj udio u poduzeću, time to poduzeće pribavlja veliku

količinu kapitala što predstavlja razlog za ulazak u takav oblik poslovne kombinacije,

8

dok s druge strane gubitak kontrole i odgovornost predstavljaju rizik takve kombinacije

(Gulin, Orsag, 1997).

Nevažno za koji oblik poslovne kombinacija se poduzeća odluče, za cilj svakome od

njih je da poduzeće ostvari veći profit, ostvari konkurentsku prednost nad ostalima,

omogući rast i opstanak na tržištu ili nabavi potrebni kapital za svoje poslovne

aktivnosti, a poslovnim kombinacijama mogu ostvariti svoje ciljeve.

2.3. Mjerenje sinergijskih učinaka

Do mnogih poslovnih kombinacija dolazi radi mogućih dobitaka koja se očituju u

efikasnijem vođenju zajedničkog poslovanja, tj. da će novonastalo poduzeće ostvariti

sinergiju. Do sinergije će doći ako je vrijednost novog poduzeća veća od zbroja

vrijednosti individualnih poduzeća prije spajanja (Brealey, Marcus, Myers, 2007).

Zaključno, kako bi se ostvario sinergijski učinak potrebna vrijednost novog poduzeća

treba biti jednaka zbroju individualne vrijednosti poduzeća uvećanom za sinergizam

(Vidučić, 2000; 663):

Vab= Va + Vb + sinergizam

gdje je Vab - vrijednost poduzeća nakon spajanja

Va - vrijednost poduzeća A prije spajanja

Vb - vrijednost poduzeća B prije spajanja

Sinergizam- koristi ostvarene tijekom spajanja

Korist nakon spajanja moguće je ostvariti povećanjem prihoda, smanjenjem troškova,

smanjenjem poreza, smanjenjem potreba za kapitalom ili smanjenjem troškova kapitala

(Gulin, Orsag, 1997). Tako npr., povećanje prihoda moguće je zbog poboljšanja

marketinga, povećanjem tržišne snage ili zbog ulaska u nove poslovne operacije. Nakon

spajanja moguće je i smanjenje poreza i to kroz bolje iskorištavanje prednosti poreznih

zakona, ostvarivanje veće amortizacije koja znači ujedno i niži porez ili preuzimanjem

9

poduzeća koje posluje sa operativnim gubitkom čime dolazi do smanjenja dobiti, a

samim time i do smanjenja poreznih obveza. Također, smanjenjem troškova mogu se

ostvariti sinergijski učinci tako da se omogući ekonomija razmjera, ostvari vertikalna

integracija (jeftiniji prijenos znanja i tehnologije) ili korištenjem komplementarnih

resursa. Novonastalo poduzeće može efikasnije upravljati imovinom nego što je to bilo

u poduzećima prije spajanja i putem toga smanjiti potrebe za kapitalom (Gulin, Orsag,

1997). Bitno je za napomenuti kako često zbog greške menadžmenta i neprofesionalnog

predviđanja budućeg poslovanja novog poduzeća ili zbog precjenjivanja sinergije i

prenapuhavanja budućih prihoda koji se očekuje nakon spajanja dovodi u konačnici do

razočaravajućih rezultata.

Važno je spomenuti i pojam negativne sinergije koja je, kako joj ime samo implicira,

obrnuta tj. predstavlja manju vrijednost novonastalog poduzeća nego što je to suma

njihovih zasebnih vrijednosti prije spajanja. Do negativne sinergije ne mora doći samo

radi krivih procjena poslovanja novog poduzeća, već je često uzrok ljudski faktor tj.

odlazak sposobnih zaposlenika i menadžmenta koji ne samo što smanjuje prihode za

tvrtku već predstavlja i veliki trošak jer se mora zamijeniti i investirati u nove

zaposlenike, a pitanje je da li će oni ostvarivati iste rezultate (Harding, Rovit, 2004).

Kako bi se izbjegli negativni efekti i gubitci već na samome početku poslovanja novog

poduzeća bitno je velik dio vremena i kapitala uložiti u samu analizu potencijalne

poslovne kombinacije i pokušati na što realniji i profesionalniji način odrediti vrijednost

poduzeća s kojim se planira ući u proces poslovne kombinacije i što je moguće točnije

predvidjeti buduće poslovanje novog poduzeća.

10

3. PREUZIMANJA U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI- PRIMJER

PLIVE

U ovom poglavlju rada analizirani su trendovi poslovnih kombinacija u farmaceutskoj

industriji. Na primjeru preuzimanja Plive analiziran je proces i tijek preuzimanja u

farmaceutskoj industriji i također ukratko su opisane opće činjenice o farmaceutskim

poduzećima koja su sudjelovala u samom tijeku i procesu preuzimanja Plive.

3.1. Trendovi preuzimanja u farmaceutskoj industriji

Farmaceutska industrija je jedna od najinovativnijih, najprofitabilnijih i najunosnijih

industrija globalnog tržišta, koja se također i u doba ekonomske svjetske krize pokazala

otpornom (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-

farmaceutske-industrije). Procjenjuje se da svjetsko farmaceutsko tržište vrijedi 300

milijarde USD godišnje i predviđa se konstantni rast tijekom 3 godine i to u vrijednosti

oko 400 milijardi USD (WHO, 2015, http://www.who.int/trade/glossary/story073/en/).

Ovo tržište karakterizira oligopolski model, gdje je nekoliko sudionika zastupljeno na

tržištu, a ulazak novih konkurenata je uvelike otežan. Za ulazak i početak poslovanja

potrebna su velika ulaganja u inovacije i istraživanja, odnosno visoki kapital, ekonomija

obujma radi smanjenja troškova, dobro razrađen marketing za plasiranje novog

proizvoda i, naravno, sama borba protiv već dobro poznatih proizvoda postojećih

sudionika koji bitno otežavaju, onemogućuju ulazak novih igrača na tržište

farmaceutskih proizvoda (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-

analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).

11

3.1.1. Farmaceutska industrija

Sama činjenica da 10 vodećih kompanija zauzima trećinu svjetskog tržišta, dokazuje da

nema mnogo mjesta za nove sudionike. Vodeće kompanije su većinom iz Sjedinjenih

Američkih Država i Europe, ali njih u stopu prate i tvrtke iz Kine i Japana a ako se trend

rasta i širenja nastavi u budućnosti bi te multinacionalne kompanije mogle zauzeti čak i

85% tržišta farmaceutskih proizvoda.

Kao i svaka industrija, tako i farmaceutska, suočava se sa problemima i barijerama koje

ugrožavaju poslovanje i daljnje širenje i jačanja kompanija. Sve oštrije zakonske i

zdravstvene regulative, globalizacija, analize i širenja na nova tržišta, rastući trend

korištenja generičkih1 lijekova, visoka ulaganja u dugoročne inovacije i istraživanja u

svrhu razvoja novih proizvoda su najvažniji i najutjecajniji problemi s kojim se

farmaceutska industrija susreće i uveliko utječu na strategijsko planiranje poslovanja.

Zbog isteka mnogih patenata, industrija generičkih lijekova je u konstantnom rastu.

Razlog tome je što je cijena takvih lijekova niža za 30%-80%, a također i pojava trenda

da potrošači izdvajaju manje sredstava na farmaceutske proizvode i općenito je sve

manje izdataka za zdravstvo što bitno utječe na razvoj i rast industrije generičkih

lijekova. Sa suprotne strane, kompanije koje su plasirale proizvod pod patentom i

godinama ubirale ekstraprofit od prodaje, nakon isteka patenta njihova se prodaja

rapidno smanjuje, ponekad i 70% u prvom mjesecu nakon ukidanja, tako da su mnoge

kompanije, čiji su se prihodi bazirali samo na tom proizvodu, našle u velikim gubicima.

To također sa sobom povlači i problem da su se davanja za inovacije i razvoj smanjile,

te su mnoge kompanije koje su se našle u takvoj situaciji okrenule novom području kao

što je imunologija i onkologija (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-

analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).

Bitno je još jednom naglasiti taj problem velikih novčanih izdataka za inovacije i razvoj

u nove proizvode jer za istraživanje i razvoj jednog lijeka potreban je velik broj visoko

školovanih stručnjaka i naravno, dug period vremena (čak više od 12 godina rada) što

iziskuje velik kapital. Procjenjuje se da je za razvoj jednog lijeka potrebno 800 - 1.200

1 Generički lijekovi- farmaceutski proizvod kojem su istekla patentna prava

(http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/4276/Genericki-lijek.html)

12

milijuna USD, što si samo velike, multinacionalne kompanije mogu priuštiti

(Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-

259%20(3).pdf) .

Unatoč svim navedenim problemima s kojima se farmaceutska industrija susreće,

dobrim menadžmentom, praćenjem trendova kod potrošača i tržišta, te pronalaskom

novih niša, omogućilo je farmaceutskoj industriji da iz godine u godinu povećava

poslovanje.

Slika 1: Globalno farmaceutsko tržište

Izvor: http://archivepharma.financialexpress.com

Na slici 1 prikazano je predviđanje rasta farmaceutskog tržišta u periodu 2010-2017

godine ( u mlrd $). U 2010. godini vrijednost farmaceutske industrije procijenjena je na

47,8 milijardi USD. Uz CAGR (eng. compound annual growth rate), prosječna godišnja

stopa rasta prinosa dioničara, u visini 7,3% godišnje, predviđa se da će u 2017. godini

vrijednost industrije doseći 78 milijardi USD.

Konstantni rast farmaceutska industrija ostvaruje zbog toga što će potreba za lijekovima

uvijek postojati, a mala je vjerojatnost da će se razviti supstituti za lijekove koji bi

zamijenili postojeće uvijek će postojati potražnja za razvojem novih proizvoda i time

prilika za mogući daljnji rast u budućnosti (Šimunić, 2012,

13

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).

Jedna od opcija za rast i unaprjeđenje poslovanja, farmaceutske firme pronalaze u

mogućnosti ulaska na nova tržišta, poglavito na tržišta brzo rastućih ekonomija gdje se

otvaraju vrata za potencijalni veliki broj novih potrošača.

Slika 2: Regionalni doprinos rastu farmaceutskog tržišta u razdoblju od 2013-2018

Izvor: http://www.statista.com/statistics/281921/regional-contribution-to-growth-in-developed-medicine-markets/

Slika 2 prikazuje doprinos rastu farmaceutskog tržišta po regijama u razdoblju od 2013-

2018 godine. Iz priložene slike može se zaključiti da najveći doprinos rastu ostvaruje

Sjeverna Amerika, čak u visini od 40%, a zemlje Azije (Kina, Japan, Indija, Rusija i

zemlje CIS2-a) zajedno s Australijom 36%, dok je doprinos zemalja Europe, Južne

Amerike, Afrike i Bliskog Istoka znatno manji i iznosi od 6%-9%. Razlog tome je u

činjenici da se navike potrošača u Europi mijenjaju i da su sve manji izdatci za lijekove

2 CIS (eng. Commonwealth of Independent States)- zajednica neovisnoh država

14

u Europi nego li u zemljama u razvoju, najviše zbog reformi u zdravstvu i sve manjih

izdataka za zdravstvo u razvijenim zemljama. Prihvativši ovakvu sadašnjicu i

predviđanja sve više farmaceutskih tvrtki, da bi iskoristile prilike koje im pružaju

države u razvoju, orijentiraju svoju poslovnu politiku na spajanja i preuzimanja

regionalnih malih farmaceutskih kompanija, kako bi širile svoje poslovanje i pokorile

nova tržišta, a samim time i ostvarila veću prodaju i opstala na tržištu.

U slijedećem podpoglavlju analiziran je trend preuzimanja koji je značajno zastupljen u

farmaceutskoj industriji kao odgovor na probleme s kojima se suočava farmaceutska

industrija na tržištu.

3.1.2. Preuzimanja u farmaceutskoj industriji

Preuzimanja i spajanja su bitne karakteristike farmaceutske industrije jer pomoću ovih

procesa farmaceutske tvrtke stvaraju dodatne vrijednosti za svoja poslovanja, osvajaju

nova tržišta, jačaju, rastu i opstaju na tržištu farmaceutskih proizvoda. Ovaj trend

prisutan je u farmaceutskoj industriji još od 80-tih godina prošloga stoljeća. Da su

preuzimanja i spajanja bitna karakteristika ove industrije i da ona uveliko utječu na sam

poredak i izgled današnjeg farmaceutskog tržišta, dokazuje činjenica da su u vodećih 20

farmaceutskih tvrtki danas zastupljene i neke kompanije koje su između 1995. godine

do 2005. godine sudjelovale u procesima preuzimanja (Cha, Lorriman, 2014,

http://www.mckinsey.com/insights/health_systems_and_services/why_pharma_megam

ergers_work) kao što su Sanofi-Aventis, Pfizer, Teva, Actavis i Novartis. Da su

preuzimanja i spajanja značajan instrument za ostvarivanje strateških ciljeva

farmaceutskih kompanija detaljnije prikazuje Slika 3.

15

Slika 3: Najveća preuzimanja u farmaceutskoj industriji u 2014. godini

Izvor: http://www.statista.com/statistics/398229/leading-countries-by-pharmaceutical-industry-mergers-and-acquisitions/

Vidljivo je da je trend preuzimanja i dalje aktivan u ovoj industriji i da multinacionalne

farmaceutske kompanije ulažu velike količine kapitala kako bi poboljšale svoje pozicije

na globalnom tržištu. Najveće spajanje bilo je kupnja AstraZenca, britanske

farmaceutske kompanije od strane američkog Pfizera u vrijednosti od 98.7 milijardi

dolara.

Razlog zašto je trend preuzimanja i spajanja toliko zastupljen u farmaceutskoj industriji

je u tome što kroz te procese kompanije uspješnije, jednostavnije i s manjim rizicima

uspijevaju opstati na tržištu i ostvariti dugoročne ciljeve. Razlog se kroz godine

mijenjao, naravno u skladu sa problemima i preprekama s kojima su se farmaceutske

kompanije suočavale. Tako je u prvom valu preuzimanja, koji je započeo 1980. godine i

trajao do 1990. godine, motiv za preuzimanje bio težnja za dugoročnim povećanjem

16

tržišnog udjela. U sljedećem valu preuzimanja, od 1993. godine do 1997. godine, cilj

preuzimanja bio je smanjiti troškove i osvojiti nova tržišta. Preuzimanja 21. stoljeća

karakterizira outsourcing istraživanja i razvoja. U današnje vrijeme farmaceutskim

kompanijama je isplativije ulagati u outsourcing istraživanja i razvoja putem

preuzimanja jer ono predstavlja povoljniju alternativu, nego da same tvrtke ulažu u

razvoj inovacija unutar same kompanije. Veliki iznosi kapitala su potrebni kako bi se

razvili novi lijekovi. Oni su neophodno potrebni farmaceutskim kompanijama jer većini

„brendiranim“ lijekovima, pomoću kojih su ostvarivale veliku zaradu, ističe patentna

zaštita, te je od velike važnosti da kompanije razvijaju nove lijekove, a taj način

pronašle su u outsourcingu (Bači, Bilas, 2010, hrcak.srce.hr/file/93378). U nastavku

rada prikazan je jedan takav primjer preuzimanja u farmaceutskoj industriji na

hrvatskom tržištu. Analiziran je i prikazan proces preuzimanja najveće hrvatske

farmaceutske kompanije Plive od strane američkog Barr Pharmaceuticalsa.

3.2. Preuzimanje Plive od Barr Pharmaceuticalsa

Pliva (Proizvodnja Lijekova i Vakcina) je najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj

i jedna od vodećih u regijama CEE3 i SEE4 (Pliva, 2015,

http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-kompaniji), također ona je i prva hrvatska

kompanija koja je izašla na Londonsku burzu, 1996. godine (Jurčić, 2006,

http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive). Plivin

proizvodni portfelj danas uključuje proizvodnju gotovih lijekova za većinu terapijskih

skupina, te generičke lijekove (Pliva, 2015, http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-

kompaniji), ali najvažniji proizvod Plive bio je antibiotik azitromicin, poznatiji pod

brend imenom „Sumamed“, koji je bio inovativni lijek u farmaceutskoj industriji.

Azitromicin je bio Plivin glavni izvor prihoda, a zbog nedostatka iskustva i sredstava da

plasira lijek na inozemna tržišta, Pliva je 1986. godine potpisala ugovor o prodaji prava

lansiranja i reklamiranja „Sumameda“ sa farmaceutskom kompanijom Pfizer. Na taj

način se „Sumamed“ raširio i na ostala tržišta diljem svijeta kao što su tržište Amerike, 3 CEE- eng. Central and East Europe- Srednja i istočna Europa

4 SEE- eng. South East Europe- Jugoistočna Europa

17

Kine i ostatka Europe (Bertoncelj, Kesič, 2007,

file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf).

Unatoč inovativnom lijeku i poziciji vodeće farmaceutske tvrtke na ovom području

Europe, Pliva nije uspjela uspješno realizirati svoje strateške ciljeve. Od 1996. godine

od kada se njenim dionicama trguje na svjetskom tržištu, vrijednost Plive je stagnirala

ili se smanjivala. Nekoliko loših odluka koje je Pliva provela tokom svog poslovanja

bile su uzrok za njezino preuzimanje u 2006. godini. Činjenica da je većina prihoda

Plive bila temeljena na prihodima od prodaje „Sumameda“ i prodaji licence za

proizvodnju „Sumameda“ za Plivu je značilo, nakon isteka patentnih prava na

azitromicin, velike gubitke i borbu za opstanak na tržištu. Uz to, niti ulaganjem u razvoj

i inovacije Plivin menadžment nije uspio stvoriti dugoročnu vrijednost za kompaniju.

Jedan od strateških promašaja bila je kupnja prava za prodaju lijeka „Sencture“ u

vrijednosti od 150 milijuna USD i dodatnih 100 milijuna USD ulaganja za obradu

tržišta, a nakon nepunih godinu dana Pliva je prodala to isto pravo za 50 milijuna USD.

Gubitak od 200 milijuna USD Pliva nije percipirala kao veliki gubitak, te je nedugo

nakon takvog ulaganja investirala dodatnih 100 milijuna USD u izgradnju istraživačkog

centra, od kojeg se naposlijetku odustalo. Takve pogreške i neopravdani gubici bili su

prvi pokazatelji da Pliva ne posluje uspješno i da je njena budućnost ugrožena što je

stvorilo sliku o Plivi kao nestabilnoj kompaniji pogodnoj za preuzimanje. Takav

scenarij se i zbio nakon 2005. godine kada je istekao patent na azitromicin (Sumamed),

Plivinog najvećeg nositelja prihoda. Mogućnost za širenje na tržišta CEE i SEE regije

prepoznala je, već tad uspješna i iskusna farmaceutska kompanija Actavis (Jurčić, 2006,

http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive).

Actavis je generička islandska tvrtka koja se brzo i uspješno razvijala i rasla kroz

godine. Glavni motiv za preuzimanje Plive, Actavis kompanija je vidjela u mogućnosti

nastupa na novim tržištima (SEE i CEE) jer u vremenu kada je proces pregovaranja za

preuzimanje trajao, 2006. godine, Actavis nije poslovao u tom dijelu Europe. Pliva je

ponudu za preuzimanje od Actavisa percipirala kao neprijateljsku i nije pokazivala

namjeru da želi postati dio te kompanije. Plivin menadžment smatrao je da akvizicija s

Actavis kompanijom neće ostvariti sinergijske efekte i da neće doći do učinkovitog

razvoja i rasta. Stoga se u proces preuzimanja uključio još jedan subjekt, američki Barr

18

Pharmaceuticals. Njegovu ponudu o preuzimanju Pliva je prihvatila kao prijateljsku tj.

bijeli vitez5, te je Pliva smatrala da Barr Pharmaceuticals može pružiti više strateških

mogućnosti i omogućiti bolji razvitak za tvrtku u budućnosti.

Barr Pharmaceuticals je američka farmaceutska kompanija, osnovana kao holding

društvo dviju tvrtki: Barr Laboratories i Duramed Pharmaceuticals. Ova kompanija bila

je zastupljena na tržištima SAD-a i Kanade, a dok nije preuzela Plivu, nije bila prisutna

na Europskom tržištu. Njezin portfelj proizvoda je obuhvaćao proizvodnju generičkih

lijekova u ginekologiji (Bertoncelj, Kesič, 2007,

file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf). Pliva je od samog

početka bila više naklonjena Barr Pharmaceuticalsu nego li Actavisu, ne samo zbog

toga što je smatrala da će veću korist i sinergiju ostvariti zajedno s Barr

Pharmaceuticalsom, nego i zbog toga što je Barr Pharmaceuticals obećao da upravu

Plive neće mijenjati, dok se Actavis izjašnjavao suprotno.

Pliva i Barr Pharmaceuticals smatrali su da će ovim preuzimanjem obje tvrtke ostvariti

sinergijske učinke i to na području tržišta, proizvodnog programa i razvojnih projekata

(Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-

259%20(3).pdf).

5 Bijeli vitez (eng. white knight)- prijateljsko poduzeće u dogovoru s menadžmentom napadnute tvrtke

kupuje dionice

19

Tablica 1: Kreiranje strateških mogućnosti povezivanjem Plive i Barr Pharmaceuticals

Sinergijska područja Barr Pharmaceuticals Pliva

Tržišta SAD, Kanada CEE i SEE

Proizvodi Ginekologija(oralna kontracepcija) Antiinfektivi,

kardiovaskularni lijekovi,

lijekovi za središnji živčani

sustav

Razvojni projekti Ginekologija, lijekovi za središnji

živčani sustav

Kardiovaskularni lijekovi,

biogenerički lijekovi

Izvor: Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf

Tablica 1 prikazuje moguća područja sinergije koje bi Pliva i Barr Pharmaceuticals

svojim spajanjem mogli ostvariti. Ove dvije kompanije komplementarne su u

navedenim segmentima: tržište, proizvodi i razvojni projekti.

Imajući to uvidu, Pliva je 11. rujna. 2006. godine službeno preuzeta od strane Barr

Pharmaceuticalsa (Index, 2011, http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-

verona-jos-2006-prodaja-plive-na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx). Nakon 200

dana nadmetanja dviju kompanija za Plivu, Actavis je odustao, na posljednju ponudu

koju je Barr objavio nije želio ponuditi veći iznos kako ne bi precijenio samu vrijednost

Plive i snosio visoke troškove akvizicije. Tijek i sam proces „borbe“ za Plivu analiziran

je i prikazan u nastavku rada.

20

3.3. Tijek i proces preuzimanja

Proces preuzimanja Plive započeo je u ožujku 2006. godine kada je islandska

farmaceutska tvrtka Actavis poslala preliminarnu i neobvezujuću ponudu za

preuzimanje Plive u vrijednosti od 570 kuna po dionici Plive. Plivin menadžment je

odbio prvu ponudu Actavisa, smatrajući ju nedovoljnom i izjavili su da Pliva vrijedi

više. Nedugo nakon odbijanja prve ponude, Actavis je poslao novu, izmijenjenu ponudu

za preuzimanje Plive u iznosu od 630 kuna za dionicu (Dnevnik, 2006,

http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html). Glavni problem u

procesu preuzimanja Plive od strane Actavis kompanije činio je menadžment i uprava

Plive jer su se od samog početka izjasnili kako Pliva ne želi postati dio Actavis tvrtke

zbog straha da će doći do smjene glavnih ljudi uprave i promjena unutar same tvrtke, a

koje je Actavis i najavio da planira provesti nakon preuzimanja. Predsjednik tadašnje

uprave Željko Čović, iz prijašnje suradnje ostvarene s američkom farmaceutskom

tvrtkom Barr Pharmaceuticals, smatrao je da će Pliva ostvariti uspješnije sinergijske

efekte i poboljšati poslovanje, ako bude preuzeta od strane Barr Pharmaceuticalsa.

Druga ponuda tvrtke Actavis je također bila odbijena, a uprava Plive je preko Deutsche

banke kontaktirala Barr Pharmaceuticals i predložila da se i ona uključi u proces

preuzimanja Plive (Bačić, 2010, hrcak.srce.hr/file/93378).

29. svibnja. 2006. godine u „igru“ za preuzimanje Plive uključio se i Barr

Pharmaceuticals čija je ponuda iznosila 705 kuna za svaku dionicu Plive (Index, 2011,

http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-plive-

na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx). Članovi uprave Plive trenutno su pokazali

više interesa i naklonjenost kompaniji Barr Pharmaceuticals, a razlog tome bio je zbog

poznavanja i međusobne prijašnje suradnje Plive i Barra, ali također i zbog obećanja od

strane Barra da upravu, zaposlenike i samo ime i središte Plive neće mijenjati. Ulazak

novog subjekta u proces preuzimanja Plive automatski je prouzročio promjenu i

povećanje vrijednosti Plive i njezinih dionica na burzi. U lipnju su Barr Pharmaceuticals

i Actavis povećali svoje ponude za preuzimanje. 29. lipnja. 2006. godine Actavisova

nova ponuda bila je u visini 723 kune za svaku dionicu Plive, a Barr je odmah idući dan

reagirao s većom ponudom koja je iznosila 743 kune za svaku Plivinu dionicu (Index,

21

2011, http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-

plive-na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx).

Veliku prednost u procesu preuzimanja Plive Barr Pharmaceuticals također je stekao

kada je prvi poslao Hanfi (HANFA6) zahtjev za odobravanjem ponude za preuzimanje i

to 28. srpnja. 2006. godine, a tek 10. kolovoza. 2006. godine Actavis je poslao takav

zahtjev tek na isti dan kada je Barrov zahtjev odobren (Dnevnik, 2006,

http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html). To je Actavisu

predstavljalo još jednu prepreku i smanjenu prednost u procesu preuzimanja Plive. 18.

kolovoza. 2006. godine formalno je objavljena ponuda od strane Barr Pharmaceuticalsa

za preuzimanje Plive u visini 743 kune za dionicu, ali i Actavisova formalna ponuda za

dionicu Plive bila je promijenjena, od prijašnjih 723 kune za svaku dionicu, na novu

cijenu od 795 kuna za svaku Plivinu dionicu na datum 31. kolovoz. 2006. godine

(Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html).

Završnu i posljednju ponudu predao je Barr Pharmaceuticals 11. rujna. 2006. godine, a

ponuda je iznosila 820 kuna po dionici. Nakon ove ponude Actavis se povukao iz

„utrke“ za preuzimanje Plive smatrajući da je cijena dionice previsoka, a konačan trošak

akvizicije bio bi prevelik (Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-

prodana-barru.html). Tako se proces preuzimanja Plive završio u korist Barr

Pharmaceuticalsa s konačnom ponudom od 820 kuna za svaku Plivinu dionicu.

Preuzimanjem Plive Barr Pharmaceuticals raspolaže s 91,74% Plivinog temeljnog

kapitala, a u skupštini Plive Barr Pharmaceuticals ima 93,38% glasova. Barr

Pharmaceuticals posjeduje nakon preuzimanja Plive 17.056.977 Plivinih dionica s

pravom glasa, ukupne nominalne vrijednosti 1.7 milijardi kuna (Hrportfolio, 2006,

http://www.hrportfolio.hr/vijesti/trziste-kapitala/barr-objavio-izvjesce-o-preuzimanju-

plive-2187). Preuzimanje Plive koje je započelo u ožujku 2006. godine, a završilo se u

rujnu iste godine, povećala se vrijednost Plive s početne procijenjene vrijednosti od 1.6

milijardi dolara na konačnu vrijednost koja je porasla na oko 2.5 milijardi dolara

(Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html), što

samo dokazuje da je Pliva prepoznata kao dobra prilika za razvoj i širenje na nova

tržišta od strane Actavisa i Barr Pharmaceuticalsa.

6 HANFA- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

22

Akvizicija Plive jedna je od najvećih akvizicija provedenih u ovom dijelu Europe, a da

li je preuzimanje dovelo do rezultata i sinergije koju su predviđali Pliva i Barr

Pharmaceuticals analizirano je u nastavku rada.

23

4. FINANCIJSKA ANALIZA PREUZIMANJA- PRIMJER PLIVE

Ovaj dio rada obuhvaća financijske analize poslovanja Plive za godinu prije

preuzimanja i godinu dana nakon preuzimanja od strane Barr Pharmaceuticals. Na

temelju bilance i računa dobiti i gubitka izračunani su neki pokazatelji poslovanja.

Usporedbom i ocjenom pokazatelja dana je ocjena sinergijskog učinka preuzimanja

Plive.

4.1. Financijski pokazatelji poslovanja prije preuzimanja

Sa službene stranice Plive preuzeta su financijska izvješća za 2005. godinu tj. poslovnu

godinu prije preuzimanja Plive. Iz izvješća o bilanci i računu dobiti i gubitka izračunati

su pokazatelji poslovanja. Izračunani su i analizirani pokazatelji likvidnosti,

učinkovitosti, zaduženosti i profitabilnosti.

Tablica 2: Bilanca, 2005. godina

2005.

IMOVINA

000'HRK

Dugotrajna imovina

4.832.439 Zalihe

1.335.384 Potraživanja

2.291.145 Novac i novčani ekvivalenti

1.850.752 Ostala imovina

21.142 Imovina namijenjena prodaji

114.423

Ukupno imovina

10.445.285

GLAVNICA I OBVEZE

Obveze prema dobavljačima

1.460.157 Dugoročne obveze

1.559.580 Kratkoročne obveze

873.464 Kapital

4.692.819 Dionički kapital

1.859.265

Ukupno glavnica i obveze

10.445.285

Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html, dokumenti 2006-02-13 PR 2005 Results Notice HRV.pdf

24

Tablica 3: Račun dobiti i gubitka, 2005. godina

2005.

000'HRK

Neprekinuto poslovanje

Prihodi od prodaje

5.800.707

Prihodi od rojaliteta

942.944

Ostali prihodi

222.627

Ukupno prihodi

6.966.278

Troškovi prodanih proizvoda

(3.048.751)

Bruto dobit

3.917.527

Opći i administrativni troškovi

(717.915)

Troškovi istraživanja i razvoja

(444.465)

Troškovi prodaje i distribucije

(1.300.996)

Troškovi restrukturiranja

(249.375)

Rezultati iz poslovanja

1.204.776

Neto financijski prihodi/(troškovi)

(109.197)

Dobit/(gubitak) prije poreza

1.095.579

Trošak poreza na dobit

(23.477)

Dobit/(gubitak) od neprekinutog poslovanja

1.072.102

Obustavljena aktivnost

Dobit/(gubitak) od obustavljene aktivnosti(neto od poreza)

(1.542.317)

Dobit/(gubitak) za godinu

(470.215)

Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html, dokument 2006-02-13 PR 2005 Results Notice HRV.pdf

25

Pokazatelji likvidnosti:

koeficijent trenutne likvidnosti 1.850.736/2.333.621 0,793

koeficijent tekuće likvidnosti 5.612.846/2.333.621 2,405

koeficijent ubrzane likvidnosti (5.612.846-1.335.384)/2.333.621 1,833

koeficijent financijske stabilnosti 4.832.439/(1.559.580+6.552.084) 0,596

Svi koeficijenti likvidnosti prikazuju da poduzeće uspješno upravlja pretvaranje

materijalnih oblika u novčane oblike. Koeficijent trenutne likvidnosti je iznad optimalne

razine, što znači da poduzeće većinu svojih tekućih obveza može podmiriti novcem,

inače se u teoriji smatra da pokazatelj ne smije biti manji od 0,1 ili 10%, a u slučaju

Plive on je puno veći i time samim ukazuje na pozitivnu stavku. Sljedeća dva

pokazatelja, tekuća i ubrzana likvidnosti su također iznad optimalne razine što ukazuje

na uspješno upravljanje pretvaranja novčanih sredstava u nenovčane i obratno.

Koeficijent tekuće likvidnosti ukazuje da se kratkotrajnom imovinom mogu, bez većih

poteškoća, podmiriti tekuće obveze. Optimalan omjer je 2:1, a ovaj pokazatelj je veći u

analizi poslovanja Plive, što ukazuje na likvidnost poduzeća, tj. Pliva je u mogućnosti

podmiriti sve svoje dospjele tekuće obveze. Promatrajući koeficijent ubrzane likvidnosti

koji je oštrije mjerilo likvidnosti, vidljivo je da je i on iznad optimalnog omjera koji

iznosi 1:1, tj. poduzeće je u stanju podmiriti svoje kratkoročne obveze sa svojom

najlikvidnijom imovinom, a samim time sposobno je podmiriti svoje obveze u roku

dospijeća. Posljednji pokazatelj koji se analizira je koeficijent financijske stabilnosti

koji, ako poduzeće ima financijsku stabilnost, mora biti manji od 1. U slučaju Plive on

ukazuje na financijsku stabilnost poduzeća i da se velikim dijelom iz dugoročnih obveza

financira kratkotrajna imovina. Promatrajući pokazatelje likvidnosti može se zaključiti

da je Pliva u 2005. godini poslovala likvidno, odnosno uspješno je pretvarala novčana

sredstva u nenovčana, a također i uspješno podmirivala sve tekuće obveze.

26

Pokazatelji zaduženosti

stopa zaduženosti 3.893.201/10.445.285 0,373

koeficijent samofinanciranja 6.552.084/10.445.285 0,627

koeficijent financiranja 3.893.201/1.859.265 2,094

Navedeni pokazatelji prikazuju u kolikoj se mjeri poduzeće koristi tuđim izvorima

financiranja. Stopa zaduženosti u slučaju Plive je niska, a to znači da je mala količina

Plivinih sredstava financirana iz tuđih izvora što odražava financijsku samostalnost

poduzeća i manji financijski rizik. Koeficijent samofinanciranja je komplementaran

koeficijentu zaduženosti, odnosno prikazuje da poduzeće većinu svoje imovine financira

iz vlastitih sredstava. Posljednji pokazatelj zaduženosti koji se analizira je koeficijent

financiranja. Koeficijent financiranja ukazuje na to da Pliva ne posjeduje dovoljno

vlastitog kapitala da podmiri sve svoje obveze. Kod ovog pokazatelja teži se vrijednosti

1 ili manje što znači veću financijsku samostalnost i manji rizik poslovanja.

Promatrajući ova tri prikazana koeficijenta zaduženosti može se zaključiti da je

poduzeće u velikoj mjeri financijski samostalno i da uspješno može podmiriti većinu

svojih obveza, a također ukazuju i na manji rizik u poslovanju.

Pokazatelji učinkovitosti

koeficijent obrtaja ukupne imovine 6.966.278/10.445.285 0,67

koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 5.800.707/10.445.285 1,058

koeficijent obrtaja kapitala 5.800.707/6.552.084 0,906

koeficijent obrtaja potraživanja 5.800.707/2.291.145 2,591

Ovim pokazateljima izračunato je koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse.

Svi pokazatelji što su veći ukazuju na efikasnije korištenje vlastitih resursa. Koeficijent

obrtaja ukupne imovine ukazuje na loše poslovanje Plive i da prihodi iz poslovanja ne

nadmašuju cjelokupnu imovinu poduzeća. Iz koeficijenta obrtaja kratkotrajne imovine

može se zaključiti da 1 kuna tekuće imovine ostvari prihod u visini 1,058 kuna. Sljedeći

27

koeficijent obrtaj kapitala, u slučaju Plive je manji od 1 i ukazuje da je efikasnost

kapitala iznimno niska. I posljednji pokazatelj u ovoj skupini, koeficijent obrtaja

potraživanja, je ujedno i najviši u ovoj skupini, tj. najviše prihoda ostvaruje svaka kuna

uložena u potraživanja. U provedenoj analizi 1 kuna uložena u potraživanja rezultira

2,591 kunom prodaje. Gledajući sve pokazatelje može se zaključiti da Pliva ne upravlja

uspješno sa svojim resursima kako bi ostvarila veće prihode, odnosno da je učinkovitost

resursa iznimno niska i ukazuje na loše poslovanje poduzeća.

Pokazatelji profitabilnosti

ekonomičnost 6.966.278/7.413.016 0,941

neto profitna marža (470.215)/6.966.278 -0,079

ROA (470.215)/10.445.285 -0,045

ROE (470.215)/6.552.084 -0,072

Najbolji financijski pokazatelji koji pokazuju uspješnost vođenja poslovne politike

ulaganja i odlučivanja su pokazatelji profitabilnosti. U analizi Plive lako je za zaključiti

da profitabilnosti nema. Pokazatelj ekonomičnosti koji je manji od 1 ukazuje da su

rashodi veći od prihoda tj. da poduzeće posluje s gubitkom. Također i ostala tri

pokazatelja: neto profitna marža, ROA (koeficijent prinosa ukupne imovine) i ROE

(koeficijent prinosa nominalnog kapitala) su negativnog predznaka što znači da je Pliva

u 2005. godini poslovala s gubitkom i nije uspješno vodila politiku financijskog

ulaganja i financijskog odlučivanja.

Iz prikazanih pokazatelja može se zaključiti da Pliva nije uspješno poslovala u 2005.

godini. Pokazatelji profitabilnosti koji su negativni ukazuju da je promatrana godina

završila s gubitkom u visini 470,215 kuna, a najveći uzrok gubitku je veliki pad u

prihodima od rojaliteta Plive tj. smanjenje prihoda uzrokovano istekom patenta za

azitromicin i to za 71% do kraja godine. Neto gubitak poslovanja rezultat je i velikih

troškova uzrokovanih od obustavljenih aktivnosti u tom vremenskom razdoblju, kao što

su proprietary projekti koji su otpisani i reklasificirani u obustavljenu aktivnost

(http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-

28

godinu-1-ozujka-2006.html) . Zbog velikog pada u prihodima u rojalitetu, a nedovoljno

visokim prihodima u ostalim aktivnostima poduzeća, a k tome još i visoki troškovi

neuspjelih projekata i investicija, prouzročili su da je Pliva u 2005. godini poslovala

iznimno loše i postala meta za preuzimanje od ostalih farmaceutskih kompanija koje su

uvidjele priliku za širenje na nova tržišta.

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja nakon preuzimanja

Iz financijskih izvješća koja su preuzeta sa službenih stranica Plive analizirano je

poslovanje za 2007. godinu, odnosnu godinu dana nakon preuzimanja Plive od strane

Barr Pharmaceuticalsa. Pomoću izvješća o bilanci i računu dobiti i gubitka izračunani su

pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti i profitabilnosti.


2007.

IMOVINA

000'HRK

Dugotrajna imovina

3.909.348

Zalihe

1.452.152

Potraživanja

1.370.694

Novac i novčani ekvivalenti

713.472

Ostala imovina

1.584.154

Ukupno imovina

9.029.820

GLAVNICA I OBVEZE


834.780

Dugoročne obveze

1.047.971

Kratkoročne obveze

722.017

Kapital

4.565.787

Dionički kapital

1.859.265


9.029.820

Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html, dokumenti 2008-03-31 PR FY 2007 Results HRV.pdf

29


2007.

000'HRK

Neprekinuto poslovanje

Prihodi od prodaje

5.134.290

Prihodi od rojaliteta

36.413

Ostali prihodi

891.275

Ukupno prihodi

6.061.978

Troškovi prodanih proizvoda

(2.638.533)

Bruto dobit

3.423.445

Opći i administrativni troškovi

(698.956)

Troškovi istraživanja i razvoja

(526.442)

Troškovi prodaje i distribucije

(1.365.756)

Rezultati iz poslovanja

832.291

Neto financijski prihodi/(troškovi)

124.599

Dobit/(gubitak) prije poreza

956.890

Trošak poreza na dobit

(224.956)

Dobit/(gubitak) od neprekinutog poslovanja

731.934

Obustavljena aktivnost

Dobit/(gubitak) od obustavljene aktivnosti(neto od poreza) (28.983)

Dobit/(gubitak) za godinu

702.951

Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html, dokumenti 2008-03-31 PR FY 2007 Results HRV.pdf

30


koeficijent trenutne likvidnosti 713.027/1.556.797 0,458

koeficijent tekuće likvidnosti 5.120.472/1.556.797 3,289

koeficijent ubrzane likvidnosti (5.120.472-1.452.152)/1.556.797 2,356


Iz koeficijenta trenutne likvidnosti u 2007. godini može se zaključiti da Pliva ima

dovoljno novca (najlikvidnijeg sredstva) da podmiri svoje tekuće obveze u poslovanju.

Sljedeći pokazatelj, koeficijent tekuće likvidnosti, ukazuje da Pliva uspješno može

podmiriti sve tekuće obveze sa postojećom kratkotrajnom imovinom i odražava da

poduzeće uspješno upravlja svojom kratkotrajnom imovinom i tekućim obvezama, tj.

odražava financijsku sigurnost u poslovanju. Promatrajući koeficijent ubrzane

likvidnost u slučaju Plive može se sa sigurnošću tvrditi da je poslovanje likvidno. I

posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent financijske stabilnosti, a u godini koja

se analizira ukazuje da se 47,7% dugoročnih izvora i glavnice koristi za financiranje

kratkotrajne imovine, što odražava financijsku stabilnost poduzeća. Zaključno se može

tvrditi da je Pliva likvidno poduzeće i da sve svoje tekuće obveze može podmiriti

svojom kratkotrajnom imovinom, te ujedno i najlikvidnijom imovinom koju posjeduje,

što odražava sigurnost i stabilnost poduzeća, ali prikazuje Plivu kao poduzeće s kojim je

sigurno poslovati.

31

Pokazatelji zaduženosti:




Prvi pokazatelj, stopa zaduženosti na primjeru Plive predstavlja pozitivnu stavku jer

znači da je Plivino poslovanje financirano samo s 28,8% iz tuđih izvora, dok sljedeći

pokazatelj, koeficijent samofinanciranja, ukazuje na to da se ostatak poslovanja

financira iz vlastitih izvora. Navedena dva pokazatelja odražavaju financijsku

samostalnost i stabilnost Plive jer većina poslovanja je financirana iz vlastitih izvora.

Posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent financiranja, a u slučaju Plive za

2007. godinu, ukazuje da, u slučaju financijskih neprilika, Pliva nema dovoljno kapitala

da isplati svoje dužnike. Sagledavajući sveukupno koeficijente u ovoj skupini može se

tvrditi da Pliva uspješno upravlja svojim obvezama i kapitalom i da putem toga ostavlja

sliku financijski samostalnog i stabilnog poduzeća.

Pokazatelji učinkovitosti:





Prvi pokazatelj, koeficijent obrtaja ukupne imovine u promatranoj godini je manji od 1

što nije pozitivno za poduzeće jer znači da poslovanje poduzeća nije nadmašilo

vrijednost ukupne imovine. Također i sljedeći pokazatelj, koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine, je nizak u primjeru Plive što znači da jedna kuna kratkotrajne

imovine ostvaruje 1,003 kune prihoda i ukazuje da Plivina kratkotrajna imovina nema

visoku učinkovitost. Koeficijent obrtaja kapitala ukazuje na to da se kapital ne koristi u

dovoljnoj mjeri za ostvarivanje prihoda, tj. kapital Plive ima nisku učinkovitost.

Posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent obrtaja potraživanja, a on je u ovoj

32

skupini najviši i ukazuje na to da svaka 1 kuna uložena u potraživanja ostvaruje 3,746

kuna prodaje. Može se zaključiti da Pliva u 2007. godini nije učinkovito iskoristila niti

uspjela upravljati svojim resursima s ciljem ostvarivanja većih prihoda.

Pokazatelji profitabilnosti:

Ekonomičnost 6.186.577/5.258.670 1,176

neto profitna marža 702.951/5.134.290 0,137

ROA 702.951/9.029.820 0,078

ROE 702.951/6.452.052 0,109

Ekonomičnost poslovanja u 2007. godini poslovanja u slučaju Plive je veća od 1 što

ukazuje da je u promatranoj godini Pliva ostvarila dobit na kraju poslovne godine,

odnosno, prihodi su bili veći od rashoda. Sljedeći pokazatelj je neto profitna marža i ona

znači da preostaje 13,7% profita od svake ostvarene jedinice prihoda. Sljedeći

pokazatelj ROA u slučaju Plive prikazuje u kolikoj se mjeri koriste ukupna sredstva

poduzeća za ostvarivanje profita. U ovom primjeru ovaj pokazatelj ukazuje da je 7,8%

profita je ostvareno pomoću aktive poduzeća. I na kraju pokazatelj ROE u slučaju Plive

prikazuje koliki prinos vlasnici poduzeća ostvaruju na svoj financijski ulog odnosno,

10,9% prinosa ostvaruju vlasnici Plive u 2007. godini. Može se zaključiti da je u 2007.

godini Pliva poslovala s dobitkom i da je uspješno vodila financijsku politiku ulaganja i

odlučivanja.

Na temelju izračunatih koeficijenta zaključuje se da je Pliva u 2007. godini uspješno

poslovala. To potvrđuje neto dobit koju je ostvarila na kraju poslovne godine u visini od

702.951 kunu. Ostvarena dobit u promatranoj godini rezultat je povećanja ostalih

prihoda, a s druge strane znatnog smanjenja troškova od obustavljene aktivnosti.

Promatrajući pokazatelje učinkovitosti može se zaključiti da Pliva ne upravlja uspješno

svojim resursima i ne ostvaruje najveće prihode od svoje primarne djelatnosti, već je za

visoki rast prihoda zaslužan rast stavke ostali prihodi i financijski prihodi. Da bi Pliva u

budućnosti ostvarivala dobit i uspješno poslovala morat će uvesti promjene i poboljšati

vlastitu poslovnu politiku s ciljem da poboljša tj. poveća prihode od prodaje, odnosno,

33

da dobit na kraju poslovne godine bude rezultat povećanja prihoda od primarne

djelatnosti prodaje i razvoja lijekova. Nakon što su analizirane i objašnjenje financijske

analize za godinu prije i nakon preuzimanja Plive, u sljedećem poglavlju usporedit će se

rezultati dobiveni analizom i zaključiti da li je preuzimanje Plive donijelo sinergijske

učinke i da li je preuzimanje ostvarilo pozitivne efekte na poslovanje Plive.

4.3. Ocjena sinergijskih učinaka

Iz izračunanih pokazatelja poslovanja Plive za 2005. godinu i 2007. godinu analizirano

je da li je Pliva nakon preuzimanja od strane Barr Pharmaceuticalsa ostvarila sinergijske

učinke. Financijski pokazatelji iz svake skupine zasebno su analizirani i na temelju

promjena dana je ocjena uspješnosti poslovanja Plive.

Tablica 6: Pokazatelji likvidnosti za 2005. i 2007. godinu

Pokazatelji likvidnosti 2005. 2007.

koeficijent trenutne likvidnosti 0,793 0,458

koeficijent tekuće likvidnosti 2,405 3,289

koeficijent ubrzane likvidnosti 1,833 2,356

koeficijent financijske stabilnosti 0,596 0,523

Izvor: izračun autora

Iz tablice 6 na temelju izračunatih koeficijenta likvidnosti može se tvrditi da je Pliva u

obje promatrane godine likvidno poslovala. Većina koeficijenata bilježi pozitivan trend

rasta u 2007. godinu u odnosu na 2005. godinu, jedina iznimka je koeficijent trenutne

likvidnosti koji se smanjio u 2007. godini u visini od 0,335, što ukazuje da je Pliva u

2007. godini imala manje novca u svojoj aktivi kao i tekućih obveza u odnosu na 2005.

godinu. Unatoč smanjenju koeficijenta trenutne likvidnosti, Pliva uspješno upravlja

svojim kratkoročnim obvezama i kratkotrajnom imovinom i ostvaruje likvidno

poslovanje. Pozitivan trend kod ostalih koeficijenata likvidnosti odražava poboljšano

upravljanje zalihama i cjelokupnom aktivom i pasivom poduzeća.

34

Tablica 7: Pokazatelji zaduženosti za 2005. i 2007. godinu

Pokazatelji zaduženosti 2005. 2007.

stopa zaduženosti 0,373 0,288

koeficijent samofinanciranja 0,627 0,712

koeficijent financiranja 2,094 1,401


Tablica 7 prikazuje koeficijente zaduženosti iz godine prije preuzimanja Plive i godinu

nakon što je Pliva preuzeta. Svi pokazatelji u ovoj skupini su rasli odnosno, Pliva je

poboljšala svoju financijsku samostalnost i manje se koristila financijskim sredstvima iz

tuđih izvora. Tu činjenicu potvrđuju stopa zaduženosti koja se smanjila u 2007. godini,

a s druge strane koeficijent samofinanciranja se povećao. Također, koeficijent

financiranja se smanjio u 2007. godinu u odnosu na 2005. godinu što predstavlja

pozitivnu promjenu, a smanjenje ovog koeficijnta ukazuje da je Pliva poboljšala svoju

financijsku stabilnost tj. smanjila je ukupne obveze više nego li je smanjila kapital.

Može se zaključiti da je u usporedbi s 2005. godinom Pliva ostvarila veću financijsku

sigurnost i samostalnost.

Tablica 8: Pokazatelji učinkovitosti za 2005. i 2007. godinu

Pokazatelji učinkovitosti 2005. 2007.

koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,68 0,671

koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 1,058 1,003

koeficijent obrtaja kapitala 0,906 0,799

koeficijent obrtaja potraživanja 2,591 3,746


Koeficijenti iz tablice 8 prikazuju pokazatelje učinkovitosti. Navedeni koeficijenti u

ovoj skupini bilježe negativni trend promjene tj. u odnosu na 2005. godinu, u 2007.

godini oni su smanjeni. Jedino koeficijent obrtaja potraživanja bilježi rast jer su se

potraživanja u 2007. godini smanjila za 928.682 u odnosu na 2005. godinu, a također su

se smanjili i prihodi od prodaje u 2007. godini, ali s manjim intenzitetom i to za 802.502

što je prouzročilo povećanje obrtaja potraživanja u 2007. godini. Koeficijent obrtaja

imovine, kratkotrajne imovine i kapitala su se smanjili u 2007. godini što odražava da je

35

Pliva lošije upravljala svojim sredstvima i da su njezini prihodi od prodaje manji u

odnosu na 2005. godinu. Može se tvrditi da je Pliva u obje godine loše upravljala svojim

sredstvima i da nije ostvarila visoke prihode od prodaje, ali oni su bili znatno veći u

2005. godini nego li u godini nakon preuzimanja, što ukazuje da se upravljanje i

korištenje sredstava Pliva pogoršalo nakon što je preuzeta od strane Barr

Pharmaceuticalsa.

Tablica 9: Pokazatelji profitabilnosti za 2005. i 2007. godinu

Pokazatelji profitabilnosti 2005. 2007.

Ekonomičnost 0,941 1,176

neto profitna marža -0,079 0,137

ROA -0,045 0,078

ROE -0,072 0,109


Iz prikazane tablice 9 može se zaključiti da je u godini 2007. Pliva ostvarila pozitivnu

vrijednost na kraju poslovne godine tj. poslovala je s dobitkom, dok je u 2005. godini

poslovala negativno odnosno, s gubitkom. Kao što je vidljivo iz tablice u 2005. godini

neto profitna marža, ROA i ROE su bili negativni što označava da je u toj godini Pliva

završila poslovnu godinu s gubitkom i to u visini od 470.215 kuna. Također, koeficijent

ekonomičnosti je manji od jedan što ukazuje na to da su rashodi bili veći od prihoda. U

2007. godini svi pokazatelji bilježe rast jer je u 2007. godini Pliva ostvarila dobit u

visini od 702.951 kuna.

Analizirajući sve financijske pokazatelje i nakon usporedbe dviju poslovnih godina,

2005. i 2007. godine, zaključuje se da je 2007. godina bila uspješnija naspram 2005.

godine. Većina financijskih pokazatelja su pokazali pozitivan trend u odnosu na 2005.

godinu. Ostvarena dobit u 2007. godini odražava uspješniju poslovnu godinu, nego

gubitak ostvaren u 2005. godini. Iako je Pliva ostvarila dobit nakon preuzimanja od Barr

Pharmaceticalsa i na prvi pogled poboljšala svoje poslovanje u odnosu na 2005. godinu

tj. na period prije preuzimanja, ne može se tvrditi da su ostvareni sinergijski učinci

preuzimanjem Plive od strane Barr Pharmaceuticalsa. Dobit koju je Pliva ostvarila

nakon preuzimanja nije rezultat poboljšanog poslovanja poduzeća, odnosno sinergije,

već je rezultat povećanja ostalih prihoda koji su rezultat prijenosa vlasništva i prodaje

36

povezanih društava. Ne može se tvrditi da je došlo do sinergijskih učinaka jer Pliva nije

ostvarila svoju dobit putem svoje primarne djelatnosti. U prodaji farmaceutskih i

kemijskih proizvoda bilježila je pad kojeg je nadomjestila prihodima iz ostalih

aktivnosti koje nisu povezani s njezinim poslovanjem. Također, u toj godini Pliva je

bilježila pad prodaje na tržištu SAD-a jer je poslovanje proslijedila Barr

Pharmaceuticalsu (Pliva, 2006, http://www.pliva.hr/press-

kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka2006.html).

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je preuzimanje Plive bilo neuspješno

odnosno, sinergijski učinci nisu ostvareni. Pliva je prodala većinu svoje imovine i

povezana društva, smanjili su joj se prihodi od prodaje i udio na tržištu SAD-a, a taj

nedostatak nadomjestila je na način da je iz matičnog poduzeća primala kapital kako ne

bi ostvarila gubitak. Na kraju, niti Pliva, niti Barr Pharmaceuticals nisu ostvarili željene

efekte koje su predviđali prije preuzimanja.

Loša poslovna politika, lošije financijske odluke u pitanjima gdje ulagati i prodaja

imovine, sve su to indikatori da Pliva, a s njom i Barr Pharmaceuticals, imaju problema

u poslovanju. Lošu financijsku situaciju i samo poslovanje Barr Pharmaceuticalsa

primijetila je izraelska farmaceutska tvrtka Teva i krajem 2008. godini preuzela je Barr

Pharmaceuticals, a samim time i Plivu. U 2008. godini izvršena je akvizicija i od

početka se predviđalo da preuzimanje Barr Pharmaceuticalsa (time i Plive) neće donijeti

sinergijske učinke Tevi. Samim time što je preuzimanje izvršeno u 2008. godini u

vrijeme svjetske ekonomske krize, većina je smatrala da će i ovo preuzimanje pokazati

loše rezultate. Teva je od početka najavljivala velike promjene u Plivi koje će poduzeti

nakon akvizicije. Odmah na početku su i provedene mnoge promjene u poslovanju

Plive, najveći fokus stavljen je na smanjenje troškova, a poglavito onih

administrativnih. Provedene su promjene na tržištima na kojima su zastupljena Teva i

Pliva, te je Pliva morala napustiti ta tržišta i prebaciti sva sredstva na tržišta gdje Teva

nije poslovala. Takve promjene u poslovanju, veliki broj otkaza i promjene uprave, te

racionalnije upravljanje resursima prouzročili su da je Pliva danas postala uspješna

farmaceutska tvrtka (Knežević, 2008,

http://liderpress.hr/arhiva/61573/?display=mobile). Od 2008. godine, pa sve do 2012.

godine Pliva je prošla mnoge promjene, samim time što je to bio period ekonomske

krize, dovelo je do toga da je Pliva u tih nekoliko godina poslovala s gubitkom, a čak

37

790 ljudi dobilo je otkaz, zatvorena su postrojenja u Poljskoj i Češkoj, a i laboratoriji u

Zagrebu (Banka, 2015, http://www.banka.hr/rezultati-pretrazivanja/page/4/pliva). Već

tokom 2012. godine mogli su se primjetiti pozitivni trendovi u poslovanju Plive, dobit je

polako rasla, prodaja i razvoj novih lijekova također i taj trend se nastavlja. Pliva je iz

godine u godinu ostvarivala sve veću dobit, počela je graditi tvornice i ulagati više u

inovacije i razvoj tj. širiti svoje poslovanje. Danas je Pliva uspješna farmaceutska tvrtka

koja širi svoje poslovanje uspješno i postepeno se vraća na poziciju vodeće

farmaceutske tvrtke u ovom dijelu Europe.

Može se zaključiti da je prvo preuzimanje Plive, od strane Barr Pharmaceuticalsa,

završilo neuspješno odnosno, sinergijski učinci se nisu ostvarili. Nakon neuspješne

dvije godine od preuzimanja, Pliva je 2008. godine po drugi puta preuzeta, ovaj put od

strane Teve. Nakon većih poslovnih promjena i rizika koji su poduzeti u nastojanju za

poboljšanjem poslovanja, Pliva je danas uspješna kompanija koja iz godine u godinu

bilježi rast i napredak. Može se sa sigurnošću tvrditi da je drugo preuzimanje Plive bilo

uspješnije nego prvo i da je tek nakon što je preuzeta od strane Teve ostvarila

sinergijske efekte i poboljšala svoje poslovanje.

4.4. Aktualno poslovanje poduzeća

Sa službene Finine stranice za javnu objavu financijskih izvještaja preuzeta su

financijska izvješća poslovanje Plive za 2013. godinu tj. posljednja dostupna izvješća

poslovanja Plive od kada je preuzeta od strane kompanije Teva. Iz izvješća o bilanci i

računu dobiti i gubitka izračunani su pokazatelji poslovanja. Analizirani i izračunani su

pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti i profitabilnosti.

38


2013.

IMOVINA

000'HRK

Dugotrajna imovina

4.761.434

Zalihe

917.422

Potraživanja

2.105.204

Novac i novčani ekvivalenti

48.843

Ukupno imovina

7.832.903

GLAVNICA I

OBVEZE


888.492

Dugoročne obveze

2.830.296

Kratkoročne obveze

590

Kapital

971.165

Upisani kapital

3.142.360


7.832.903

Izvor: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do, dokumenti Godisnje_izvjesce_2013_MB01758705

Uspoređujući bilancu iz 2007. godine i bilancu iz 2013. godine vidi se da je ukupna

vrijednost bilance u 2013. godini manja nego u 2007. godini u visini od 1.196.917 kuna

odnosno, ukupna vrijednost bilance Plive se smanjila od razdoblja kada je preuzeta od

Teva kompanije. Razlog smanjenja bilance nastao je zbog promjene poslovne strategije

Plive tj. Pliva je sadašnje poslovanje usmjerila ka investicijama i širenju svojih

proizvodnih pogona što se može zaključiti iz stavke dugotrajne imovine koja se

povećala u odnosu na 2007. godinu, a ostala imovina (podružnice u Češkoj, Poljskoj) je

tijekom godina rasprodana. Najveće smanjenje imovine je uzrokovano zbog rasprodaje

ostale imovine, ali su se u 2013. godini smanjile zalihe, potraživanja i novac.

Promatrajući obveze i glavnicu može se zaključiti da je Plivina nova poslovna strategija

usmjerena na dugoročne investicije što je vidljivo iz stavke dugoročne obveze, koje su

se u 2013. godini povećale za 1.782.325 kuna, dok su se s druge strane kratkoročne

obveze smanjile. Najveće smanjenje je u kapitalu Plive tj. u odnosu na 2007. godinu

39

kapital Plive se smanjio za 3.594.622 kune. Analizom bilanci iz 2007. i 2013. godine

može se zaključiti da je Pliva u 2013. godini više usredotočena razvoju i istraživanjima

tj. Pliva je više orijentirana dugoročnim projektima i investicijama. Novom poslovnom

politikom tj. dugoročnim strateškim planom Pliva nastoji vratiti svoj izgubljeni položaj i

još jednom postati jedan od inovatora i vodećih farmaceutskih kompanija u ovom djelu

Europe.


2013.

000'HRK

Prihodi od prodaje

2.708.037

Ostali prihodi

361.290

Ukupno prihodi

3.069.327

Promjena stanja zaliha

(66.325)

Materijalni troškovi

(1.234.293)

Troškovi osoblja

(468.042)

Troškovi amortizacije i umanjena vrijednost

(202.215)

Ostali troškovi

(705.108)

Ostali dobici neto

5.327

Neto financijski troškovi

(150.184)

Dobit prije poreza

248.487

Porezni kredit

117.883

Neto dobit za godinu

366.370

Izvor: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do, dokumenti Godisnje_izvjesce_2013_MB01758705

40


koeficijent trenutne likvidnosti 48.843/889.082 0,055

koeficijent tekuće likvidnosti 3.071.469/889.082 3,455

koeficijent ubrzane likvidnosti (3.071.469-917.422)/889.082 2,423


Koeficijent trenutne likvidnosti u 2013. godini ukazuje na činjenicu da Pliva nema

dovoljno novca (najlikvidnije imovine) da podmiri svoje dospjele obveze, odnosno,

ovaj pokazatelj bi trebao biti veći kako bi u slučaju financijskih neprilika Pliva bila u

mogućnosti podmiriti većinu svojih kratkoročnih obveza. Sljedeći pokazatelj,

koeficijent tekuće likvidnosti, u 2013. godini označava da je likvidnost Plive iznimno

dobra i da je bez poteškoća sposobna svojom kratkotrajnom imovinom podmiriti tekuće

obveze. Koeficijenta ubrzane likvidnosti u 2013. godini ukazuje da je Plivino

poslovanje likvidno. Posljednji pokazatelj iz skupine je koeficijent financijske

stabilnosti koji u 2013. godini ukazuje da je Pliva u analiziranoj godini financijski

stabilna. Sagledavajući zajedno sve koeficijente likvidnosti može se zaključiti da je u

2013. godini Pliva poslovala likvidno i da je u mogućnosti svojom kratkotrajnom

imovinom podmiriti tekuće obveze. Jedino je koeficijent trenutne likvidnosti izrazito

nizak i ukazuje da bi Pliva trebala povećati razinu novca kako bi bila sposobna

podmiriti svoje tekuće obveze u slučaju da se nađe u financijskim neprilikama.

Pokazatelji zaduženosti:




Stopa zaduženosti i koeficijent samofinanciranja u 2013. godini ukazuju da Pliva većinu

svog poslovanja financira iz vlastitih izvora, a ne iz tuđih odnosno, prikazuje Plivu kao

financijski samostalno poduzeće. Koeficijent financiranja u 2013. godini ukazuje da

Pliva ne posjeduje dovoljno kapitala da isplati svoje dužnike u slučaju da dođe do

41

financijskih neprilika. Pomoću pokazatelja zaduženosti može se zaključiti da je u

analiziranoj godini Pliva financijski samostalno poduzeće i da uspješno upravlja svojim

kapitalom i obvezama.

Pokazatelji učinkovitosti:





Prvi koeficijent iz skupine pokazatelja učinkovitosti je izrazito nizak u 2013. godini što

ukazuje da Pliva svoju ukupnu imovinu ne koristi u svrhu ostvarivanja prihoda tj.

cjelokupna imovina Plive u 2013. godini je neefikasna. Sljedeća dva pokazatelja,

koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja kapitala, ukazuju na

činjenicu da Pliva ne upravlja učinkovito svojim resursima tj. kratkotrajnom imovinom

i kapitalom u svrhu ostvarivanja što većih prihoda od prodaje. Posljednji pokazatelj u

ovoj skupini, koeficijent obrtaja potraživanja, u 2013. godini ukazuje da 1 kuna uložena

u potraživanja ostvaruje 1,286 kunu prodaje. Sagledavajući sve pokazatelje

učinkovitosti može se zaključiti da u 2013. godini Pliva nije učinkovito upravljala

svojim resursima (kapitalom, imovinom ili potraživanjima) u svrhu ostvarivanja što

većih prihoda.

42

Pokazatelji profitabilnosti:

ekonomičnost 3.074.654/2.826.167 1,088

neto profitna marža 366.370/2.708.037 0,135

ROA 366.370/7.832.903 0,047

ROE 366.370/4.113.525 0,089

Prvi koeficijent iz skupine pokazatelja profitabilnosti, ekonomičnost, je u 2013. godini

veća od 1 i ukazuje da je Pliva u 2013. godini ostvarivala veće prihode nego rashode,

odnosno, u 2013. godinu Pliva je na kraju poslovne godine ostvarila dobit. Sljedeći

pokazatelj, neto profitna marža označava da ostaje 13,5% profita od svake ostvarene

jedinice prihoda. Nadalje, pokazatelj ROA za 2013. godinu ukazuje na to da je 4,7%

profita ostvareno pomoću aktive poduzeća. Iz posljednjeg pokazatelja ROE za 2013.

godinu može se zaključiti da su vlasnici (dioničari) Plive ostvarili prinos na svoj ulog u

visini 8,9%. Svi pokazatelji u skupini profitabilnosti pokazuju da je Pliva 2013. godinu

zaključila sa pozitivnim financijskim rezultatom odnosno, da je na kraju poslovne

godine ostvarila dobit.

Promatrajući sve izračunate pokazatelje poslovanja za 2013. godinu može se zaključiti

da većina pokazatelja ukazuju na pozitivan trend poboljšanja poslovanja Plive.

Ostvarena dobit u visini od 336,370 tisuća kuna na kraju godine tu činjenicu i

potkrepljuje. Ako se detaljnije analiziraju bilanca i račun dobiti i gubitka primjećuje se

pozitivna promjena kod stavke prihoda gdje su većina prihoda koje je Pliva ostvarila u

2013. godini bili prihodi od prodaje što ukazuje da je Pliva, u odnosu na period kada je

bila pod Barr Pharmaceuticalsu, promijenila svoju poslovnu politiku i usredotočila se na

svoju primarnu djelatnost putem koje ostvaruje većinu svojih prihoda. Pod

menadžmentom kompanije Teve i poslovnih reformi koje su provedene nakon 2008.

godine, nakon što je Pliva preuzeta od Teve, Pliva je uspjela promijeniti svoje

instrumente za ostvarivanje strateških ciljeva. Velikim promjenama u poslovanju,

smanjivanjem troškova, povlačenjem s tržišta i zatvaranjem proizvodnih pogona, Pliva

je poduzete rizične mjere provela kako bi u budućnosti mogla uživati u uspješnijem

poslovanju i ponovo steći titulu jedne od vodećih farmaceutskih tvrtki u ovom dijelu

Europe. Pliva je u 2013. godini veliku količinu kapitala uložila u obnovu i razvoj

43

postrojenja u Savskom Marofu, a također je investirala u otvorenje novog proizvodnog

pogona u Zagrebu. Ove dvije velike investicije, koje su pokrenute u 2013. godini,

zajedno vrijede oko 200 milijuna dolara (Banka, 2013,

http://www.banka.hr/hrvatska/pliva-u-savskom-marofu-i-zagrebu-ulaze-200-milijuna-

dolara) i potvrđuju da je Pliva uspjela novom poslovnom politikom i pod novom

upravom vratiti svoju poziciju uspješne farmaceutske kompanije.

44

5. ZAKLJUČAK

Farmaceutsku industriju karakterizira oligopolski model tržišne strukture i većina

globalnog tržišta je podijeljena između nekolicine velikih kompanija koje se bore za

svaki dio dodatnog udjela na tržištu. Kod oligopolskog modela tržišta ulazak na

farmaceutsko tržište je uveliko otežan. Veliki iznosi kapitala, velika ulaganja u

istraživanje i razvoj novih lijekova kojima je potrebno mnogo godina da se razviju i

ostvare prinose, predstavljaju prepreke za potencijalne nove sudionike. Također, nove,

strože zakonske norme i reforme u zdravstvu, kao i novi trendovi kod potrošača da se

okreću alternativnoj medicini (onoj bez lijekova) otežavaju, ne samo potencijalnim

novim farmaceutskim tvrtkama, već i onima koje su prisutne, opstanak i rast na tržištu.

Da bi opstale i širile svoje poslovanje farmaceutske tvrtke moraju pronaći pravilno

rješenje za probleme s kojima se suočavaju, a pravilan odgovor pronašle su u procesu

poslovnih kombinacija.

Trend preuzimanja i spajanja ili piramidizacije poduzeća započeo je 1980-tih godina.

Vodeće svjetske farmaceutske tvrtke su iskoristile svoj višak kapitala za preuzimanja ili

spajanja s manjim tvrtkama s ciljem da ostvare sinergijske učinke jer velike kompanije

posjeduju višak kapitala za ulaganja koji manjim poduzećima nedostaje, a s druge strane

ona posjeduju inovativnu ideju tj. intelektualni kapital koji je potreban velikim liderima

na tržištu. Logično je da će se dvije kompanije udružiti i nastojati tim procesom

obostrano ostvariti svoje ciljeve. Do mnogih poslovnih kombinacija došlo je s ciljem

širenja na strana tržišta i ostvarivanja konkurentske prednosti i povećanja tržišnog

udjela.

Kako poslovne kombinacije mogu prouzročiti pozitivne efekte tako i s druge strane

neke od njih mogu završiti s negativnim efektima, ali također i sa zaustavljanjem

poslovanja. Tako se iz analiziranog primjera može zaključiti da poslovne kombinacije

ne moraju uvijek rezultirati pozitivnim efektima.

Primjer preuzimanja Plive od strane Barr Pharmaceuticalsa prikazuje preuzimanje u

farmaceutskoj industriji, ali kako je financijskom analizom zaključeno to preuzimanje

nije ostvarilo željene sinergijske učinke i na kraju je Barr Pharmaceuticals preuzet od

45

trećeg subjekta, kompanije Teva. Iz financijske analize dviju poslovnih godina Plivinog

poslovanja, godine prije preuzimanja (2005. godina) i godinu dana nakon preuzimanja

(2007. godina) zaključeno je da to preuzimanje nije imalo sinergijskih učinaka. To je

bio uzrok da tek pod novim vodstvom (tvrtke Teve) Pliva nakon nekoliko godina

ponovo posluje uspješno i polagano vraća ugled jedne od vodećih farmaceutskih

kompanija u ovom dijelu Europe. Uspoređujući rezultate dobivene financijskom

analizom na prvi pogled se činilo da je preuzimanje bilo uspješno jer su pokazatelji

profitabilnosti iz 2005. godine bili negativni, a u godini 2007. oni su bili pozitivni. Ako

se samo analizira profitabilnost, zaključak bi glasio da je preuzimanje Plive rezultiralo

sinergijom, ali detaljnijom analizom sagledavajući prihode koji su ostvareni u 2007.

godini, zaključuje se da Pliva svoju dobit nije ostvarila povećanjem prodaje tj. od svoje

primarne djelatnosti, nego ih je ostvarila putem prodaje imovine i povezanih društava, a

također je i Barr Pharmaceuticals ulagao velike količine kapitala kako bi pokrio

troškove lošeg poslovanja i troškove obustavljenih aktivnosti. Detaljnijom analizom

poslovanja Plive nakon preuzimanja dolazi se do zaključka da provedena akvizicija nije

ostvarila sinergijske učinke kakvi su se predviđali. Barr Pharmaceuticals je smanjio

svoje poslovanje i loše strateške odluke prouzročile su da je on postao sljedeća meta za

preuzimanje. U 2008. godini izraelska farmaceutska kompanija Teva uočila je

poteškoće s kojima se suočio Barr i započeo je proces preuzimanja koji je završen

krajem iste godine. Kako je Barr Pharmaceuticals preuzet to je također značilo da je i

Pliva pripala Tevi. Pliva je prošla kroz dva preuzimanja, ali drugo preuzimanje dovelo

je sa sobom mnoge reforme i promjene u poslovnoj politici: smanjenje administrativnih

i operativnih troškova, otkaze i promjenu uprave, te povlačenje s nekih europskih tržišta

(Poljske i Češke). Zahvaljujući svim navedenim radikalnim promjenama Pliva je nakon

tri godine od preuzimanja ojačala svoj položaj na tržištu, povećala prihode od prodaje, a

u posljednje dvije godine počela se širiti na tržišta srednje i južne Europe.

Danas Pliva postepeno vraća svoj izgubljeni ugled vodeće farmaceutske kompanije u

srednjoj i južnoj Europi.

46

LITERATURA:

Knjige:

1. Brealey, A. Richard; Marcus, J. Alan; Myers, C. Stewart, 2007, Osnove korporativnih

financija, MATE, Zagreb

2. Gulin, D. Orsag, S., 1997, Poslovne kombinacije, RIF

3. Harding, D. Rovit, S., 2007, MASMEDIA, Zagreb

4. Vidučić, Lj. 2000, Financijski menadžment- Teorija i politika, RRiF

Internet:

5. Bači, V., Bilas, V. 2010, Utjecaj akvizicijskog iskustva na uspješnost međunarodnih

spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji 2003.-2009., hrcak.srce.hr/file/93378

(7.05.2015)

6. Bačić, P. 2010, Krizno komuniciranje i odnosi s javnostima s posebnim osvrtom na

preuzimanje tvrtke „Pliva“, hrcak.srce.hr/file/84143 (15.04.2015)

7. Bertoncelj, A., Kesič D. 2007, Preuzimanje Plive- još jedna priča u procesu

globalizacije farmaceutske industrije,

file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf (15.04.2015)

8. Cha, M., Lorriman, T., 2014, WhyPharma megamergers work , Mckiney &

Company,

http://www.mckinsey.com/insights/health_systems_and_services/why_pharma_megam

ergers_work (6.05.2015)

9. Juričić, Lj. 2006, Barr prebacuje rizik na dioničare Plive, Nacional,

http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive

(6.05.2015)

47

10. Knežević, A. 2008, Barr je Plivi smanjio dobit, Teva će joj smanjiti broj zaposlenih,

Lider, http://liderpress.hr/arhiva/61573/?display=mobile (8.06.2015)

11. Šimunić, P. 2012, Izazovi na putu farmaceutske industrije,

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije

(6.05.2015)

12. Banka 2013, Pliva u Savskom Marofu i Zagrebu ulaže 200 milijuna dolara,

http://www.banka.hr/hrvatska/pliva-u-savskom-marofu-i-zagrebu-ulaze-200-milijuna-

dolara (19.07.2015)

13. Dnevnik 2006, Pliva prodana Barru, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-

prodana-barru.html (21.05.2015)

14. Fina 2013, Javna objava, http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do

(19.07.2015)

15. Hrportfolio 2006, Barr objavio izvješće o preuzimanju Plive,

http://www.hrportfolio.hr/vijesti/trziste-kapitala/barr-objavio-izvjesce-o-preuzimanju-

plive-2187 (21.05.2015)

16. Index 2011, Index je otkrio aferu Verona još 2006: Prodaja Plive na meti Uskokovih

istražitelja,

http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-plive-

na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx (21.05.2015)

17. Pliva 2015, Podaci o kompaniji, http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-kompaniji

(21.05.2015)

18. Pliva 2006, Objava rezultata Plive za 2005. godinu, http://www.pliva.hr/press-

kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html

(8.06.2015)

19. Pliva 2007, Objava rezultata Plive za 2007. godinu, http://www.pliva.hr/press-

kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html

(8.06.2015)

48

20. Who 2015, Pharmaceutical industry,

http://www.who.int/trade/glossary/story073/en/ (21.05.2015)

49

POPIS ILUSTRACIJA:

POPIS SLIKA:

1. Slika 1 Globalno farmaceutsko tržište, str. 12

2. Slika 2 Regionalni doprinos rastu farmaceutskog tržišta u razdoblju od 2013-2018,

str. 13

3. Slika 3 Najveća preuzimanja u farmaceutskoj industriji u 2014. godini, str. 15

POPIS TABLICA:

1. Tablica 1 Kreiranje strateških mogućnosti povezivanjem Plive i Barr

Pharmaceuticals, str. 19

2. Tablica 2 Bilanca 2005. godina, str. 23

3. Tablica 3 Račun dobiti i gubitka 2005. godina, str. 24



6. Tablica 6 Pokazatelji likvidnosti za 2005. i 2007. godinu, str. 33

7. Tablica 7 Pokazatelji zaduženosti za 2005. i 2007. godinu, str. 34

8. Tablica 8 Pokazatelji učinkovitosti za 2005. i 2007. godinu, str. 34

9. Tablica 9 Pokazatelji profitabilnosti za 2005. i 2007. godinu, str. 35



lidija lisjak analiza poslovnih kombinacija na …oliver.efri.hr/zavrsni/1047.b.pdfobjašnjen i...

Documents