likovna umetnost
DESCRIPTION
Istorija umetnostiTRANSCRIPT
Uvod u povijest umjetnosti 2
1. PRETPOVIJEST - razdoblje od pojave ljudske kulture (homo sapiensa), pa do prvih pisanih izvora kod
pojedinih naroda
- podjela se zasniva prema prirodnim materijalima koji su se upotrebljavali
• kameno doba
paleolit
mezolit
neolit
• brončano doba
eneolit
• željezno doba
Hallstadt
La Pene
1.1. Paleolit (30.000 - 5.000 g. pr. Kr.)
Arhitektura
- spilje Altamira i Lascaux
Skulptura
- Willendorfska Venera, od vapnenca (25.000 - 20.000 pr. Kr.)
- Bizon, špilja La Madeleine (15.000-10.000 pr. Kr.), jelenji rog
- Venera iz Lespouguea
Slikarstvo
- spiljsko slikarstvo
- taktilni doživljaj (otisak ruke)
- koristeći prirodne materijale, urezujući, oslikavajući ili klešući, rade se prikazi na
površinama špilja, uglavnom, životinja i lova
- magijski karakter - za uspješniji ulov, radile bi se slike onoga što se lovi, svladavao bi
se duh te životinje na zidu, i nerijetko se slikalo preko postojećih slika
- likovni izraz je realizam koji teži ka apstrakciji
- stilovi slika na špiljama su isti, što pokazuje stabilnost paleolitske kulture
- istovjetnost slike i predmeta
- iz oblikovanja proizlazi simbolika
- animizam - vjera u duhove, kult predaka
1
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Konji, špilja Chauver, Vallon-pont-d'Arc, Ardeche kanjon, Francuska (28.000 pr. Kr)
- Ranjeni bizon, špilja Altamira, Španjolska (15.000-10.000 pr. Kr.)
- Špiljske slike, špilja Lascaux (15.000-10.000 pr. Kr.), Francuska
1.2. Neolit (5.000 - 3.000 g. pr. Kr.)
Arhitektura
- agrarna revolucija, prva sela
- prve megalitske kamene građevine (mega - velik, lithos - kamen)
- menhiri - vertikalno postavljeni kameni blokovi, korišteni kao nadgrobni spomenici,
ponekad reljefno oblikovani (lik pokojnika veći od ljudske visine)
- dolmeni - dva vertikalna megalita i jedan horizontalno preko njih, za kuće mrtvih
(skupne grobnice), prvi se put javlja odnos tereta i nosača
- kromleh - predstavlja prostor za vjerske obrede, što je najbolje vidljivo u Stonehengeu
u Engleskoj (2.200 - 1.300. g. pr. Kr.), čiji najveći krug ima promjer od 50m sa
žrtvenikom u sredini (za vrijeme ljetnog solsticija sunce pada točno na njega), a za
kromleh se pretpostavlja da je imao svrhu kalendara
- citadele - utvrđeni brežuljci
- zemunice - na zemlji, uglavnom ukopane i poluukopane
- sojenice - na zemlji
- prve nastambe
• selo Vučedol, temelj kuće
• selo Terozo
- Dolmen, Carnac, Bretanja, Francuska (1500. pr. Kr.)
- Stonehenge, Salisbury Plain (Wiltshire), Engleska (2000. pr. Kr.)
Skulptura
- oblici se pojednostavljuju, stiliziraju i dolazi apstrakcije jer čovjek počinje misliti i
napušta prirodni oblik iz kojega radi simbole
- geometrizacija
- Vučedolska golubica - ritualna statua bojana sivom bojom, ornamentirana s tri nožice
- bilo je bitno napraviti stabilnu posudu u obliku ptice
- menhiri su sadržavali reljefne ljudske prikaze
- u lončarstvu postoje stilovi bez ukrasa, i ornamentirani geometrijskim elementima
- Božica plodnosti, iz Svetišta u Catal Huyuku (6000. pr. Kr.)
2
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Božica plodnosti, iz Cervanode, Rumunjska (5000. pr. Kr.)
- Idol s Amorgosa (Kikladi)
3
Uvod u povijest umjetnosti 2
2. STARI VIJEK
2.1. Mezopotamija (od 3.000 - 331. g. pr. Kr.)
Arhitektura
- razvila se u dolini Eufrata i Tigrisa, gdje su njeni nositelji bili Sumerani, Asirci i
Babilonci
- grad je bio jedna zatvorena cjelina, zbog poplava podignuta na zemljane terase,
utvrđena i neplanski građena čije zidine prate konfiguraciju terena
- unutar grada je bila smještena kraljevska palača u sklopu koje je bio hram - zigurat -
čija se glavna odaja zove cela
- materijali korišteni u to vrijeme su bili opeka i čerpić
- konstrukcijske elemente koje su poznavali bili su luk, svod i kupola, dok je stup bio
slabo zastupljen jer su luk i svodovi nalijegali na zidove
- prostori su bili natkriveni lažnim svodovima i nisu mogli prekriti veće prostore
- nema kulta pokojnika
- Bijeli hram na ziguratu, Uruk (Varka) (3500.-3000. pr. Kr.)
o glavna odaja zove se cela
- Lavlja vrata, Bogazkoj, Turska (1400. pr. Kr.)
Skulptura
- materijali korišteni za skulpture su bili glina i bronca
- jednako je zastupljena puna i poluplastika
- osnovni motivi su bili vladari u trenutku slave ili lova
- životinjske likove prikazuju naturalistički, a ljudske vrlo statične i stilizirane
- naturalistički elementi kod prikazivanja ljudskih likova su bile velike izražajne oči
- Sargonova glava iz Ninive, mezopotamski vladar
- rađen u bronci, nije rađen u proporcijama, kovrčava brada mu je stilizirana
- Stela Naram Sina, stojeći blok od kamena s isklesanim komemorativnim crtežom ili
natpisom, najčešće se nalazio pred grobom
- nema ukočenosti, hijerarhijski prikazano, na vrhu je Naram Sin s kacigom od rogova a
na dnu su vojnici
- Gudea iz Lagaša - transformirani valjak, sjedi sa arhitektonskim planom bez glave
- Gudeina glava - svjetlost se na njemu prelijeva, jaka profinjenost, no manje izražena
individua
4
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Lamasu - krilati bik s čovječjom bradatom glavom
- Hamurabijeva stela, Bog mu predaje zakonike dok se gledaju u oči
- Asurbanipal u lovu na lavove, rađen u plitkom reljefu
- Stijeg iz Ura - nizanje scena iz života, na vrhu stele su vladari, umjetnici, pisari, pa
sve prema narodu koji je najmanje važan
- Smrtno ranjena lavica iz Ninive, izbodena strijalama, povlači obamrle noge
- inkrustacija - na jeftini materijal poput opeke se umeće skuplji materija poput
sedefastog kamena i sl.
- intarzija - kada se pomoću različitih vrsta drva međusobno umetnutog, različitim
bojama dobivaju slike
- Zastava Ura (2600. pr. Kr).
- Gudea, Lagaš (Telloh) (2120. pr. Kr.)
- Inana-Ištar (2025.-1763. pr. Kr.), žensko krilato biće s pandžama na nogama (simbol-
lav)
- Hamurabijev zakonik (1760. pr. Kr.), stela sa zakonikom
- Asurbanipal II. ubija lavove, Nimrud (Calah) (850. pr. Kr.)
- Umiruća lavica, Niniva (Kuyunjik) (650. pr. Kr.)
- Ištarina vrata, Babilon (575. pr. Kr.)
Slikarstvo
- zidno slikarstvo
2.2. Egipat
- prastanovnicima Egipta se smatraju Kopti, dok su današnji stanovnici Arapi
Arhitektura
- grad je bio otvoren, bez fortifikacije te neplanski građen
- grad živih (od opeke), grad mrtvih (od kamena)
- grobnice
o mastabe - humak četvrtastog oblika obložen opekom ili kamenom iznad
pogrebne odaje duboko ispod zemlje.
Kau - prostor za prinošenje žrtve u mastabi.
o stepenaste piramide (Zoserova piramida u Sakkari)
o šiljaste piramide (Keops, Kefren, Mikerin)
- hram
5
Uvod u povijest umjetnosti 2
o posvećen samo jednom bogu
o uzdužni (longitudinalni) - Amonov hram u Luxoru (s pilonima), Carnac
o polupodzemni - Hatšepsut (na terasama)
o podzemni - Ramzes II.
- pred ulazom u hram se nalazi aleja sfingi, obelisk, piloni, otvoreno dvorište, hipostilna
dvorana koja vodi u riznicu i svetište
- stupovi su imali kapitele u obliku papirusa, palme ili lotusa vezanog vrpcom
- Imhotep - prvi umjetnik čije je ime poznato povijesti.
- stupovi su uvijek ugrađeni u zidove.
- Piramide su obložene klesanim pripremljenim kamenim pločama koje su s vremenom
nestale.
- Stepenasta piramida kralja Zosera, Imhotep, Sakkara (2681.-2662. pr. Kr.)
- piramida Mikerina (2533.-2515. pr. Kr.), kod Gize
- piramida Kefrena (2570.-2544. pr. Kr.), kod Gize
- piramida Keopsa (2601.-2528. pr. Kr.), kod Gize, prema Orionu otvori i zvijezdi Izis
- Pogrebni hram kraljice Hatšepsut, Deir el-Bahari (1478.1458. pr. Kr.)
- Dvorište i pilon Ramzesa II. (1279.-1212. pr. Kr.), kompleks hramova Amon-Mut-
Khonsu, Luxor
Kiparstvo
- materijali korišteni za kiparstvo su uglavnom bili granit, vapnenac, glina i drvo
- razmjeri skulptura sežu od kolosalnih do malih kipića
- Velika sfinga - kraljeva glava se izdiže iz lavljeg tijela
- puna plastika
o monumentalna
o obojena
o statična
o simetrična
o frontalna
o velike zaobljene plohe
o detalji stilizirani
- reljef
o plitki - slikarske karakteristika
o likovi - egipatski kanon
6
Uvod u povijest umjetnosti 2
glava i noge - profil
oko i ramena - en face
- Velika Sfinga, Giza (2570.-2544. pr. Kr.), isklesana u živoj stijeni
- Pisar, iz Sakkare, u vapnencu (2400. pr. Kr.)
o figura prekriženih nogu sa papirusom na nogama
- Kraljica Nefertiti (1348.-1335. pr. Kr.)
- bista tankog vrata, gubi se ukočenost time, no stožasta je glava i umetnute oči
- Pokrov Tutankhamonova kovčega (1327. pr. Kr.)
Slikarstvo
- freskama se ispunjavaju se velike zidne plohe čime je vezana za arhitekturu
- motivi iz svakidašnjeg života
- pozadina je uvijek bijela
- likovi uokvireni jakom crnom linijom
- zakon kadra i vodoravna kompozicija
- perspektiva je vertikalna
- zakon hijerarhije (od faraona koji je velik do roba koji je sitan)
- egipatski kanon
2.3. Kreta
Arhitektura
- otok u Egejskom moru (2.500 - 1.000 g. pr. Kr)
- najstarija iskapanja provodi Heinrich Schliemann te sir Arthur Evans
- linearno pismo B (1400. pr. Kr.)
- odsustvo sakralne arhitekture (nema hramova)
- u arhitekturi glavni materijal je krećnjak, kamen i drvo
- poznavali su konstrukciju svodova i kupola koje su primjenjivali u grobnoj arhitekturi
- tumulusima - unutrašnjim prostorima koji su bili pokriveni šiljatom kupolom koja se
radila ispuštanjem slojeva kamenih klesanaca
- građevine na kat - katovi su bili od lakšeg materijala
- stup - tijelo se sužava prema bazi s kapitelom koji ima kvadratnu ploču i jastučasti dio,
bio je polikroman
- stupovi u palačama nisu opstali jer su bili drvene konstrukcije
- palače su smještene na uzvisinama i zbog toga nije bilo jake fortifikacije
7
Uvod u povijest umjetnosti 2
- pod utjecajem mezopotamijske palače, prostori se razvijaju oko više unutrašnjih
dvorišta
- izgradnja je na raznim visinskim nivoima
- tri velike palače u Knososu, Festosu i Maliji sagrađene su istodobno te su i uništene
istodobno (1700. pr. Kr.) u potresu, no ona u Knososu je naknadno obnovljena.
- Palača kralja Minosa, Knosos, Kreta (1500. pr. Kr.)
Skulptura
- božica sa zmijama - božica plodnosti
- vitko žensko tijelo, razgolićenih grudi
- Zmijska božica (1650. pr. Kr.)
- Riton u obliku glave bika iz Knososa (1500.-1450. pr. Kr.)
Slikarstvo
- camares vaze - motiv hobotnica i vodenog svijeta, naturalizam
- freske - motivi morske flore i faune, utjecaj egipatskog slikarstva
- Vrč s kljunom, Festos (1800. pr. Kr.), stil Kamares
- Vaza s hobotnicom, Palekastar, Kreta (1500. pr. Kr.), stil Kamares
2.4. Mikena
Arhitektura
- osnovni materijal - kamen, zemlja i drvo
- grad opasavaju kiklopski zidovi
- unutar zidina je dvorac čiji su dijelovi sastavni dio bedema
- lažni šiljasti luk koji nastaje ispuštanjem slojeva iznad nadvratnika
- megaron - stambena zgrada pravokutnog tlocrta s ognjištem u sredini, i središnji
društveni prostor iz kojega se kasnije razvija grčki hram
- nema hramova, podzemne zidane grobnice centralnog tlocrta pokrivene lažnom
kupolom
- korbeliranje - gradnja konzolama - ispupčenja u zidu
- Lavlja vrata, Mikena, Grčka (1250. pr. Kr.), ispuštanjem slojeva iznad nadvratnika je
stvoren otvor koji je rasterećivao - lažni šiljasti luk
- nadahnuta vjerojatno asirskim demonima
- Atrejeva riznica, Mikena (1300.-1250. pr. Kr.)
8
Uvod u povijest umjetnosti 2
2.5. Grčka
- Grci pišu o svojim umjetnicima, zato i poznajemo njihove radove. Te priče šire i
Rimljani
- kolijevka europske umjetnosti, napredak je postojao zbog velike kompetitivnosti među
polisima
- plemena Eoljani, Dorani i Jonjani.
- oblici grčkih vaza: amfora, pelika, krater s volutama, krater, hidrija, lekit, vinski
pehar, kiliks, skifos, kantar, aribal, stamnos.
- 776. pr. Kr. - osnivanje Olimpijskih igara
- čovjek je u centru zbivanja, božanstva rade po svojoj slici (ljudski)
- razvijaju svoj alfabet
- grčku umjetnost dijelimo na:
o Protogeometrijsko razdoblje (11.-10. st. pr. Kr.)
o Geometrijsko razdoblje (10.-7. st. pr. Kr.)
o Arhajsko razdoblje (650.-480. pr. Kr.)
o Predklasično razdoblje (480.-450. pr. Kr.)
o Klasično razdoblje (450.-330. pr. Kr.)
o Helenizam (330.-30. pr. Kr.)
Arhitektura
- Atena - najpoznatiji grčki polis, kapilarno širenje ulica, napravljena organski
- Milet - grčki grad - tip geometrijskog grada što poslije primjenjuju Rimljani
- grčki grad se sastoji od dva osnovna dijela:
o Akropola - u početku utvrda, a zatim ograđeni prostor s hramovima
o Agora - gradski trg pravokutnog oblik koji je uokviren dugim trijemovima s
prostorijama za prodavaonice, iza su hramovi, zgrade državne uprave i sl.
- te od kulturnih građevina
o Teatri - gluma, gledalište prati kosinu terena, radijalno se širi (orkestra, skena i
proskenion)
o Odeoni - glazba, koji prate kosinu terena
o Stadioni - za sportska natjecanja
o Gimnazioni - prostorije za vježbu sportaša
o Stambena arhitektura - nepravilan oblik pravokutnika s peristilom (otvoreno
kućno dvorište.
9
Uvod u povijest umjetnosti 2
- grčki hram se sastoji od:
o Naos ili Cela - jezgra hrama s kipom boga koja vuče korijen iz megarona
o Pronaos - trijem ili predvorje sa stupovima u antama (pilastrima)
o Kolonada ili peristil
o Pteron - postrani stupovi sa postranim prolazom pteromom
- hramovi su izgrađeni po pravilu zlatnog reza: manji dio prema većem se odnosi kao
veći prema cjelini
- oni su se bojali i zaštićivali voskom
Dorski red
- stereobat - temelj
- stilobat - posljednja stepenica
- stup
o trup - ukrašen kanelirama (užljebljenjima)
o kapitel
ehinus - jastučasti
abakus - četvrtasta ploča
- greda
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
gute
o friz
metope
triglif
mutuli
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o geison - izbočena ploča vijenca
o nagnuti vijenac
o sima - završni profil
- "Bazilika" (550. pr. Kr.) i "Posejdonov hram", Paestum, Italija (460. pr. Kr.)
- Partenon, Iktin, Kaliklat i Karpion, Akropola, Atena (448.-432. pr. Kr.), bio je hram
posvećen Ateni Partenos, zatim za kršćanstva je bio prvo bizantska, a potom katolička
10
Uvod u povijest umjetnosti 2
katedrala, pod Turcima je bio džamija, 1687. ga je uništila eksplozija baruta koji su
Turci postavili u celu
- stupovi su građeni u dorskom stilu, ali imaju profinjenost i dimenzije jonskog
- pravilo zlatnog reza
- na pročelju su dva reda stupova, sa strana jedan red i stubište
- Propileji, Mneziklo (437.-432. pr. Kr.), dovršen glavni dio, sadržavalo je galeriju slika
(pinakhotek)
Jonski red
- eutinterija - ploča ispod podnožja
- stereobat - temelj
- stilobat - posljednja stepenica
- stup
o baza - 2 ispupčene i jedna udubljena ploča
o trup - ukrašen kanelirama (užljebljenjima)
o kapitel
volute - zavijutak
abakus - četvrtasta ploča
- greda
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
o friz - ukrasna ploča, u komadu
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o geison - izbočena ploča vijenca
o nagnuti vijenac
o sima - završni profil
- Hram Atene Nike, Kaliklat (427.-424. pr. Kr.), na Propilejima
- Erehtion, Mneziklo (421.-405. pr. Kr.)
- ima tri cele, posvećen je mitskom kralju Erehteju
- prozori se nalaze između polustupova i omogućavaju osvjetljenje
- trijem je u čast Posejdona
- Trijem s karijatidama, Erehtion (421.-405. pr. Kr.), žene podupiru arhitrav i krovište
Korintski red
- stereobat - temelj
11
Uvod u povijest umjetnosti 2
- stilobat - posljednja stepenica
- stup
o baza
o trup - ukrašen kanelurama (užljebljenjima)
o kapitel
astragal
akantus
abakus - četvrtasta ploča
- greda
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih
stupovima
o friz - ukrasna ploča
- trokutasti zabat - timpanon
- vijenac
o zupci - izbočena ploča vijenca
o krune
- Lizikratov spomenik, Atena (334. pr. Kr.)
- Kazalište, Epidaur (350. pr. Kr.)
- Hram Olimpovog Zeusa u Ateni velikih dimenzija
Skulptura
- izgubljena su sva najpoznatija djela, no primjere poznajemo posredstvom rimskih
replika, a kipovi su dosta okrnjeni (razbijeni)
- čovjek je mjerilo svih stvari, i zato je kiparstvo usmjereno na veličanje životne ljepote,
a ne zagrobnog života
- antropomorfni politeizam - vjerovanje u bogove u ljudskom obliku
- materijal koji se koristi je bio drvo, kamen, bronca i zrnasti mramor
arhajsko razdoblje
- kosa pravilno stilizirana, kao i haljina, krutost, karakterističan izraz lica, arhajski
smješak, simetrija, statičnost, frontalnost
- kurosi, za razliku od kora su nagi
• Hera, s otoka Samosa (Sama) (570.-560. pr. Kr.)
• Kore, s otoka Hiosa (520. pr. Kr.)
• Moskofor (Mladić s teletom) (600. pr. Kr.)
predklasično razdoblje (strogi stil)
12
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Diskobol (Bacač diska), Miron (450. pr. Kr.)
- ovjekovječen trenutak, prvi prikaz atlete u tako snažnom zamahu
- jedan od najdinamičnijih tijela u pokretu
- počiva na desnoj nozi, dok je lijevu ruku savio i stvara kompozociju u luku
klasično razdoblje
- Dorifor (Kopljonoša), Poliklet (450.-440. pr. Kr.)
- grčki kanon (omjer glave naspram tijela iznosi 1:7) i kontrapost, sa svom težinom na
desnoj nozi
- Atena Partenos, Promakos, Fidija
- visina od 2 metra, naslonjena rukom na zid
- Zeus na Olimpu, Fidija
- Bitke između Lapita i kentaura (460. pr. Kr.) sa zabata Zeusovog hrama u Olimpiji
Panatenejska povorka - povorka konjanika
- stražnji kraj naslonjen na prednji
- kombinacija visokog i niskog reljefa
- prirodan pokret tijela, idealna ljepota i sklad koji je odraz života u Ateni (doba
Periklove demokracije)
- doneseno blago iz rata s Perzijom
- posebna vrijednost grčke umjetnosti je sklad arhitekture i skulpture
- Knidska Afrodita, Praksitel (340.-330. pr. Kr.)
- prva gola žena, lagani pokret, bezizražajno lice, suptilan način prikazivanja ženskog
lika, umjetnost torza
- Hermes, Praksitel (320.-310. pr. Kr.)
- mirna lagana kreetnja, ublažava kontrapost
- Homer, portret kao nova tema
helenističko razdoblje
- Venera Miloska
- Apolon Belvederski (kraj 4. st. pr. Kr.)
- mekoća pokreta, plašt preko ruke, ideal ljepote u 18. i 19. st., trenutak nakon
odapinjanja luka
- Nika sa Samotrake, Pitokrit sa Roda (200.-190. pr. Kr.)
- remek djelo helenističke skulpture, dinamičan položaj, tijelo naprijed, pripita draperija
i raširena krila
- Lakoontova skupina, Agesander, Atenodor i Polidor sa Roda (1. st. pr. Kr.)
13
Uvod u povijest umjetnosti 2
- smrt lakoonta i sinova, primjer uzvišene tragedije
- Gal na umoru - dobro poznavanje gala sa realnom agonijom, dostojanstvom i patnjom
Slikarstvo
- protogeometrijsko razdoblje: 11-10. st. pr. Kr.
• geometrijski ornamenti - meandar
- geometrijsko razdoblje: 10-7. st. pr. Kr.
• stilizirani ljudski likovi, dipilonske vaze (pogrebne vaze)
• Dipilonska vaza (8. st. pr. Kr.)
- stil crnih figura: 7-6. st. pr. Kr.
• realizam, ljudski se likovi prikazuju dvodimenzionalno
• Heraklo davi nemejskog lava, Psiaks (525. pr. Kr.), stil crnih figura
- stil crvenih figura: 6-5. st. pr. Kr.
• trodimenzionalnost
• Heraklo se hrva s Antejem, Eufronije (510. pr. Kr.), stil crvenih figura
2.6. Rim
- uvod u rimsku umjetnost je umjetnost Etruščana koja se razvija kad i kretska i
mikenska
- budući da su etrurske građevine bile od drveta, sačuvani su samo kameni temelji, a o
kućama se saznaje preko skulpturica
- najviše saznajemo iz grobnica
- Sarkofag iz Cerveterija (520. pr. Kr.)
- idealizirani likovi, stilizirana kosa, skulpture djeluju izvijeno, arhajski osmijeh
- skulpture pokojnika imaju žive ruke, kao da je to spona prema životu
- grobnice su bile ukrašene freskama
- Himena - čudovište sastavljeno od dijelova različitih životinja - tijelo lava, rep zmije,
na vratu glava ovna, tijelo izvijeno kao s-linija
- Vučica (500. pr. Kr.)
- kapitolinska vučica s Romulom i Remom koji su dodani u renesansi
- ima stav majke, djeluje smireno, ali opasno, pritajena snaga u nogama
- Svirači i dvoje plesača (480.-470. pr. Kr.), grobnica s lavicom, Tarkvinija, Italija
- bjelopute žene i muškarci na svečanosti uz vino
14
Uvod u povijest umjetnosti 2
- stupovi podsjećaju na freske, obrisna (konturna) linija unutar koje se likovi
ispunjavaju bojom, a sve skupa je živo i razigrano
- Razdoblja rimske umjetnosti
• 330.g - 1. st. pr. Kr - razdoblje utjecaja grčke umjetnosti - helenizam
• 1. st. pr. Kr. - 3. st. - zlatno doba - razdoblje Carstva
• 3. st. - 476. g. - kasna antika - razdoblje opadanja Rimskog Carstva
Arhitektura
- grad ima sistem antičkog rastera
o Cardo - sjever-jug
o Decumanus - istok-zapad
o Forum - trg na sjecištu Carda i Decumanusa
- Rimska kuća - ulazi se kroz Vestibul na peristil - prostor okružen stupovima - do
atrija gdje je vrlo često bio i bazen, prostor za odmor i šetnju
o Domus - tip kuće
o Insulae - kuća sa najviše pet katova, a na vrhu je kuhinja, doli radionice i
dućani
o Vilae - kuća u prirodi
- Bazilika
o tijekom dana tržnica, noću sudnica
o longitudinalni oblik s tri broda, dvostrukim apsidama
o glavni brod, bočni brod te apside
o grč. bazileus - kralj
- Hram
o longitudinalni (hram Fortune virile) i centralni (Panteon)
o visoko podnožje bez stereobata, visoko stubište, duboki trijem
o koriste lijev (beton-pijesak i vapno) pa im hramovi duže traju
o kupolu grade od cigli - kasetirana kupola
- Teatar - grade na ravnom, ali gledalište kose, polukrug s velikom skenom
- Amfiteatar
o elipsastog tlocrta, gledalište (koso) i središnji dio arena (što znači - pijesak
koji upija krv)
o Elementi - polukružni luk, bačvasti svod, križni svod
- Akvadukt - za razliku od Grka, Rimljani imaju tekuću vodu
- Pont du Gard, Nimes, Francuska (rano 1. st.)
15
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Cirkus - Spina koja je bogato ukrašena skuplturama
- Terme
- Karakaline terme, Dioklecijanove terme, mjesta gdje se patriciji okupljaju za
rekreaciju i odmor
- Slavoluk - arhitektonsko-dekorativni element koji je raščlanjen s jednim ili tri otvora,
a gradili su se u svrhu pobjeda, trijumfa te su bili bogato reljefima
- Konstantinov slavoluk - Plošni reljef bez skraćenja i kontraposta uz kopirane
skupture, na medaljonima na boku prikazan njegov govor Senatu
- Kolumna - arhitektonsko-dekorativni element kao stup ukrašen reljefima
- primjena novih graditeljskih rješenja - luk, arkada, kupola, kružni svod
- koriste se različiti graditeljski materijali u tehničko-funkcionalne te dekorativne svrhe
(imali su sklonost ka ukrašavanju, da građevina izgleda luksuzno)
- Panteon, Rim (125.-118.)
- hram bez prozora, s šupljom kupolom na vrhu
- stupovi na ulazu, poput klasičnog grčkog hrama
- kasetirana kupola je imala svrhu olakšavanja tereta same kupole na bočne zidove uz
drugi, dekorativni element
- izvana je jednostavan, dok je iznutra raščlanjen, i izvorni je rimski hram
- za razliku od Grčke, u rimske hramove su vjernici ulazili
- Vestin hram - svećenice, čuvarice kućnog ognjišta
- utjecaj grčke umjetnosti - cela unutar, a hram je zanimljiv izvana
- korintski kapitel
- Kolosej, Rim (72.-80.), amfiteatar za gladijatorske igre
- rađen u nekoliko navrata, arena za borbe je bila u sredini
- arkade su na prvom katu u dorskom, na drugom u jonskom i na trećem u korintskom
stilu
Dioklecijanova palača
- 295.-305.
- Filotas, Zotikos
- ima oblik kastruma (rimskog logora, na sjeveru) i rimske vile (na jugu)
- 16 kula, 4 flankirane (odmah sa zidinama)
- Vrata
o Porta Aurea - Zlatna vrata - na sjeveru
o Porta Argentea - na istoku
16
Uvod u povijest umjetnosti 2
o Porta Ferrea - Željezna vrata - na zapadu
o Porta Aenea - Mjedena vrata - na jugu
- Propugnaculum - malo dvorište na ulazu
- Cardo (Dioklecijanova) i Decumanus (Krešimirova)
- Peristil
- Mauzolej (Katedrala sv. Duje) - kasnije se skida trijem i stavlja zvonik
- Jupiterov hram - Krstionica sv. Ivana
- Venerin i Kibelin hram
- Reprezentativni ulaz - Protiron (arhivolt)
- Vestibul
- Kriptoportik - carska šetnica, otvoreni balkon
- Substrukcije (Dioklecijanovi podrumi) - iste kao i carski dvori
- Crkvice - Sv. Martin, Gospa od zvonika, zvonik sv. Duje
Skulptura
- realan izraz, realizam, naturalizam, iluzionizam, portretne karakteristike, kanon 1:4,
1:5, helenistički kontrapost
- Portretne biste kod kojih karakter izbija na površinu, vidi se inidividualnost
- Govorničke statue - August iz Primaporte (20.) - kontrapost, reljef na oklopu, lagan
iskorak, uzdignuta ruka, atleta, ideal na licu, portretnost
- Konjaničke statue - Kip Marka Aurelija na konju (161.-180.), bronca, Piazza del
Campidoglio, Rim - snažan i živahan konj, portret impretora
- Reljefi na slavolucima, kolumana, žrtvenicima Ara Pacis (13.-9. pr. Kr.), narativni, s
nizom detalja
Slikarstvo
- freske - zidno slikarstvo (erupcija Vezuva - Pompeji i Herculaneum)
- mozaici - na podovima i zidovima (bitka kod Issa)
- enkaustika (Fayunski portreti)
- ilustracioni stil - prividno prekrivanje štukanih površina koristeći mramorne
inkrustacije
- iluzionistički stil - izluzija perspektive koja probija interijer
- narativni stil - veće površine zida na koje kao da vise uokvirene slike
17
Uvod u povijest umjetnosti 2
3. SREDNJI VIJEK
3.1. Starokršćanska umjetnost (kasna antika)
- Naziv za umjetnost koja je nastala u rimskim katakombama i traje do vladavine Karla
Velikog.
- Faza: Katakombe (do 313.)
- kršćanske grobnice pod zemljom, široke 1m a dugačke više kilometara
- s lijeve i desne strane se kopaju loculi - rupe ili udubine za pokapanje pokojnika
pokrivene sa kamenim pločama
- u produžetku su proširenja, tzv. cubicule na kojima su se održavali pogrebni obredi
- ploče na loculima su ukrašavane reljefima i slikama a prizori su po uzoru na antiku
- motivi: dobri pastir, golub, riba, janje, paun...
- likovni izraz je simboličan, slabe umjetničke i tehničke obrade, odsustvo perspektive,
kompozicija strogo simetrična, figure frontalne a pokret jednostavan, tehnika - seclo
- II. Faza: Nakon Milanskog edikta (od 313.)
- u kućama bogataša se sastaju vjernici da bi vršili kršćanske obrede - domus ecclesie
- nakon priznanja kršćanstva, po svom tlocrtu, najbolja građevina za okupljanje vjernika
je rimska bazilika, u apsidu se smješta oltar a ispred nje je trijumfalni luk
- na zapadnoj strani se dograđuje predvorje ili narteks u kojem su misu slušali nekršteni
ili katekumeni, tek nakon krštenja mogu ući u središnji prostor
- središnji brod je najveći i cijelom dužinom se otvaraju prozori, što se zove bazilikalno
osvjetljenje
- kršćanske crkve tog perioda možemo podijeliti na dva osnovna tipa - longitudinalni
(vrlo često trobrodne, crkva Svete Sabine u Rimu iz 5. st.) i centralni (Sv. Konstanca,
Rim (350.), kružna crkva)
- središnja apsida sa oltarom je najvažnija
- baptisterij ili krstionica - u središtu iznad stepenica se nalazi baza sa vodom gdje se
odrasli peru od grijeha
- kupola na visokom tamburu, kupola upisana u zidnu masu - Mauzolej Konstantinove
kćeri
Skulptura
- Sarkofag Junija Bassa, Kapitolinski povijesni muzej sv. Petra, Rim (359.)
18
Uvod u povijest umjetnosti 2
- visoki reljef, nižu se pričice iz Kristova života, karakteristike rimskog kiparstva su
realan izraz, naturalizam, svjetlo-sjena, prostornost, narativnost
- Sarkofag Teodorusa IV. - reljef je plošan, simetrična, simboličan i teži ka apstrakciji,
pun je simbola, stilizacija
- alfa i omega znače prolaznost života, paunovi znače vječni život, vinova loza asocira
na posljednju večeru, palma i maslina...
Slikarstvo
- glavne tehnike su freske i mozaici
- ukrašava se svod apside, zidovi središnjeg broda i druge prazne površine
- zadržana je rimska tehnika i kompozicija, ali s likovima kršćanskog obilježja
- pozadina je uvijek bijela, jaka crna obrisna linija, plošni prikaz
- apstrakcija, duhovnost i simbolizam
Salona - Najznačajniji lokalitet u Hrvatskoj iz svjetske ranokršćanske arheologije.
- Možemo kontinuirano pratiti prijelaz iz antičkog u ranokršćanstvo.
- Antičko razdoblje
o Porta Cesarea (glavna vrata)
o Forum
o Teatar
o Amfiteatar (koji se oslanja na gradske zidine na jugu)
o Terme
- II. Starokršćansko razdoblje
- Episkopalni centar - oratorij, krstionica, dvojna bazilika (trobrodna + križna Honorija,
narteks od antičke ulice), basilica discoperta
- Cemeterijalni kompleksi (grobljanski)
o Kapljuč - trobrodna bazilika nastala nad grobovima Asterija i četiri vojnika
Dioklecijanove straže, nosači - masivni zidani piloni
o Manastirine - nad grobom sv. Duje podignuta velika trobrodna bazilika, oko
njegova groba su pokopani brojni kršćani pokopani, tu je još Tusculum koji je
podigao Frane Bulić
o Marusinac - na ovom lokalitetu nalazimo Mauzolej, u kome je pokopano tijelo
sv. Anastazija ili Staša, okolo su pokopani ostali vjernici
19
Uvod u povijest umjetnosti 2
3.2. Bizantska umjetnost
- ranokršćanska umjetnost na istoku
- 476. - pad zapadnog rimskog carstva
- 6. st. - Justinijanovo zlatno doba
- 726. - ikonoklazam - prikaz ljudskog lika kao Boga
- 1453. - pad Carigrada
- važno - umjetnost je ostala unutar crkve, bili su strogi zakoni stvaranja
- ranobizantska umjetnost (VI. i VII. st.)
- srednjobizantsko doba (VIII. i IX. st.)
- kasnobizantska umjetnost (X-XV. st.)
Arhitektura
- hramovi su centralnog, longitudinalnog i kombiniranog tlocrta
- Aja Sofija, Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta, Carigrad, Turska (532.-537.)
- Turci u 16. st. je pretvaraju u džamiju, sa svoja 4 minareta, a danas je muzej
- izvana je žbukana, neinteresantna, ali iznutra raskošna
- tako je prenesena tadašnja kršćanska ideja - skromnost materijalnog, a isticanje
duhovnosti, što se vidi u ovoj crkvi na poseban način
- bila je prekrivena raznobojnim mramorom, gore su mozaici na zlatnoj podlozi, a dole
su skupocjene oplate
- prozori su veliki i u svim nivoima i ta svjetlost je stvarala polikromiju
- tako su negirali volumen kojeg su dematerijalizirali
- ima narteks, volumen raste odozdo prema gore.
- centralna kupola je najveća i do nje su dvije polukupole
- grčki križ je simbol istočnog kršćanstva (sve strane jednake)
- sv. Sofija predstavlja kombinaciju centralnog tipa građevine i longitudinalnog
- centralnom tipu pripada i crkva S. Vitale, Ravenna (526.-547.)
- izgrađena pod biskupom Maksimilijanom
- u istočnom dijelu se nalazi dio sa oltarom, iza njega je apsida
- na suprotnoj strnai je narteks čiji je otklon ostao zagonetkom
- u tlocrtu je osmerokut natkriven kupolom
- Eufrazijeva bazilika u Poreču je građevina longitudinalnog tipa
- atrij podsjeća na rimsku arhitekturu - to je peristil
- upisana u UNESCO
20
Uvod u povijest umjetnosti 2
- građevina s dosta kupola - bizantska umjetnost ili nešto vezano uz Bizant
Skulptura
- skulptura se slabo razvijala i bila je podređena slikarstvu
- rađena je pretenciozno, plošno, izgleda poput čipke
- ostalo su niski reljefi s religioznim temama ikone, detalji crkve, namještaja, korice
knjiga
- nema prikazivanja ljudskih likova
- kapiteli su ukrašeni
- perforirane plohe na kapitelu
Slikarstvo
- koristilo se zlato koje je naglašavalo da se radi o nadzemaljskim likovima
- pr. anđeo Mihael, nenormalno dugački prsti, izduženi vrat, dugi nos, mala usta
- utjecaj orijentalne kulture što prodire u umjetnost Bizanta
- Bogorodica s djetetom na prijestolju, Aja Sofija, Carigrad (843.-867.), mozaik
- Bogorodica je idealizirana, simetrična kompozicija
- Maniera Greca ili zlatna pozadina (grčki način)
- ikona - svetački prikaz u malim formatima
- drvena ploča, na sloju gipsa bi se slikalo temperama
- dominantna je linija, crtež na slici, a boja je tek dopuna
- mozaici i freske
- gornji prostor (kupola i potkupolni prostor) oslikan je s prikazom neba, a u njemu
Krist Pantokrator - Vladar svijeta, okružen anđelima i prorocima
- u apsidalnom dijelu Bogorodica s djetetom
- zlatna pozadina (plava), grafizam, jaka obrisna crna linija, zakon kadra, obrnuta
perspektiva, izokefalija, vitke figure, minimalne kretnje, ekspresija, ritmičnost i
simetrija
3.3. Predromanika u Europi
- to je umjetnost seobe naroda (VII. i VIII. st.) ranog srednjeg vijeka
- utjecaji:
o antička umjetnička tradicija
o pučka umjetnost (pretpovijesnog karaktera - svi donose sa sobom svoju
tradiciju) koja se ispreprela sa tradicijom
21
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Italija - Langobardska umjetnost
- Francuska - Merovinška umjetnost
- Španjolska - Vizigotska umjetnost
- Irska - Irska umjetnost
- Skandinavija - Vikinška umjetnost
- Dalmacija - Starohrvatska umjetnost
- Karolinška umjetnost
- Otonska umjetnost
Arhitektura
- novi centri života: samostani i dvorci
- samostani postaju središta gradova, dolazi do nove prostorne organizacije u VI. st.
- Plan samostana sv. Gallena (820.), organizacijski važno, benediktinci postali red
- Dvorska kapela Karla Velikog (Palatinska), Aachen, Njemačka (792.-805.), nadgleda
Ainhard centralni tlocrt
- osmerokutna je i podijeljena stubovima na dva broda
- golemi kompleks kojem pripada i klaustar (samostansko dvorište okružen trijemom, i
služi svećenicima za meditaciju) je gotički
- vidi se utjecaj bizantske i antičke umjetnosti
- razigranost bojama, što je nezamislivo u antici
- preuzeti su antički lukovi koji su u različitoj boji od zida, zatim pilastri, polustupovi
između lukova
- građevina je masivna, ali ta cik-cak igra daje na živosti
Skulptura
- ornamentalna dekoracija, pleter, stilizacija, plitki reljef
Slikarstvo
- dominiranje ornamenta, stilizacija
3.4. Starohrvatska umjetnost
- 9. - 11. st.
- utjecaji
1. kasnoantički
2. ranobizantski
3. zapadnofranački
22
Uvod u povijest umjetnosti 2
Arhitektura
- Sv. Donat, 9.st. - centralni tlocrt
- srodna sa S. Vitale u Ravenni i kapelom u Aachenu
- vuče podrijetlo iz antike, prozori završavaju lukom
- bifora (dvodijelni prozor) je srednjovjekovno obilježje
- lezene - pojačanje zida + dekoracija, dobiva se igra svjetla i sjene
- ima kupolu s tamburom, jedan joj je brod kružni, a drugi prstenasti
- na tlocrtu se vidi narteks, građevina kružnog oblika sa tri apside, a najveća je u sredini
- Sv. Trojica, 11. st. - centralni tlocrt
- u obliku ujednačenog šesterolista
- pravokutan ulaz sa identičnim lezenama koje se ponavljaju
- na oltar padaju sunčeve zrake u 5h ujutro.
- Sv. Križ, 11. st - centralni tlocrt
- križ jednakih krakova
- Sv. Petar i Mojsije - Solin - 11. st. - longitudinalni tlocrt
- Sv. Spas na Vrelu Cetine - longitudinalni tlocrt
- kad su se doselili pravoslavci u okolicu Knina, tu su crkvu preuzimaju kao svoju i
pokraj nje pokapaju mrtve
- osjeća se europski utjecaj - predulaz umjesto nekadašnjeg narteksa
- kontrafori se javljaju u srednjem vijeku da ne dođe do urušavanja
- Sv. Petar - Omiš - 11. st - kombinirani tip građevine
- kupola nad centralnim dijelom, ima tri upisane apside i kameni krov
o malih dimenzija, rustičnost
o kasnoantičko naslijeđe, svodna gradnja
o prapovijesni pučki izraz, rustičnost, kupola upisana u tambur
o lezene, tranzene
o kamene ploče
- tipovi građevina - centralni i longitudinalni
Skulptura
- Lik hrvatskog vladara - Split
- hrvatski kralj koji ima tri križa na kruni i u ruci, pred njim leži običan kmet, tipična
srednjovjekovna hijerarhija
- Plutej (oltarna pregrada) iz crkve sv. Nediljice, Zadar
- stiliziranost bez invidualizacije, plošnost, horor vakui - strah od praznog prostora
23
Uvod u povijest umjetnosti 2
o ornament
o geometrizacija
o stilizacija
o pleter
o plitki reljef
o ukočenost
o linearnost
Slikarstvo
- inicijali i minijature u rukopisnim knjigama (rađene na pergamentu)
- svaka je knjiga umjetničko djelo
- plošno slikarstvo u kojem caruje stilizirana linija
- početna stranica iz evanđelja sv. Marka
- njegov je simbol lav, okvir štiti ikonu u kompoziciji
- prikazi Isusa s apostolima u kadrovima, vlada hijerarhija, simetrija, statičnost
- Baščanska ploča (12. st.) - najstariji zapisnik uglate glagoljice
- freska iz crkve sv. Mihovila
- likovi su prikazani apstraktno, stilizirani, u zakonu kadra, linearnost i plošnost
3.5. Romanika
- razdoblje zrelog srednjeg vijeka
- razdoblje feudalnog sistema, slabo naseljene Europe, doba križarskih ratova
- tri glavne hodočasničke putanje
1. Jeruzalem
2. Rim
3. Santiago di Compostella u Španjolskoj
- na tim putevima se osnivaju grobnice, samostani i tu počinju nicati gradovi
Arhitektura
- grad se razvija neplanski, kapilarna mreža ulica, trgovi s crkvama i katedralama
- pored gradova, na putovima se pojavljuju donžuni, plemićke kule ili zamci, masivne,
zatvorene, voluminozne s malim otvorima
- samostani dobivaju klaustre - vuče porijeklo od peristila, ali je u samostanu
- tlocrt bazilike je baziran na "latinskom križu"
- transept, poprečni, uzdužni brod sa apsidom
24
Uvod u povijest umjetnosti 2
- središnji brod ima bačvasti svod, a pobočni križni svod
- deambulatorij, iza je kor i apsidiole (male kapeličice), 2 zvonika
- pročelje: troja vrata, središnja najveća
- portal stepeničasto uvučen, iznad glavnog portala je luneta
- rozeta, bazilikalno osvjetljenje
- slijepe i viseće arkade
- kontrafori - služe za rasterećenje zidova
- triforium - slijepi lukovi
- sv. Mihajlo u Hidelsheimu, Njemačka
- romanika se profilirala prema određenim pokrajinama, rajnska škola
- dvostruke apside i dvostruki transept, trobrodna crkva dobro osvijetljena
- zvonik na križanju i dva na pročelju
- karakteristika romanike su debeli, teški, masivni zidovi
- Crkva Notre-Dame-la-Grande (početak 12. st.) u Poitieu
- trobrodna građevina, masivni zidovi ukrašeni skulpturama
- Katedrala i krstionica u Pisi, Italija, (1053.-1272.)
- tipično za sjevernu Italiju je raznobojni mramor kojim se ukrašava crkva (inkrustacija)
- galerija - stupovi i lukovi koji nisu priljubljeni u zid građevine
- crkva sv. Stošije u Zadru (12-13. st.)
- trobrodna građevina sa trojim vrata, rozeta ili prozorska ruža, uvučeni portal
- katedrala sv. Lovre u Trogiru (13. st)
- prvo je izgrađena katedrala, pa kasnije zvonik
- niz arkada ispod krovišta predstavlja glavni ulaz - lezene
- prikazi Bogorodice s djetetom, utjecaj Bizanta
Skulptura
- totalno podređena arhitekturi, svi slobodni prostori se ukrašavaju skulpturama
- reljefi u luneti crkava
- linija je stilizirana, perspektiva je vertikalna i obrnuta, kompozicija je vodoravna
- zakon kadra, ukočenost, simetričnost, izokefalija - sve glave su u istoj ravnini
- romanički portal ima stupiće ispod kipova, bočne stupove, bočne skulpture,
nadvratnik, timpanon, lunetu i arhivolte
Slikarstvo
- Minijature, vrlo malo fresaka, likovni izraz je kao u kiparstvu.
- Benediktinski red je posrednik bizantske kulture čak do Španjolske i dalje.
25
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Carmina burana - zbirka pjesama, sačuvane u benediktinskom samostanu Gornje
Bavarske, na momente posvećena uživanju u prirodu, ljubavi i piću, ukrašena
ilustracijama
3.6. Gotika
I. Rana
- polovica 12. st.
- jednostavnost i čistoća oblika
- oslanjanje na romaniku
II. Klasična
- 13. st.
- vrhunac gotike
III. Kasna
- 14. i 15. st.
- obilje dekoracija
- cvjetna gotika (Italija), plamena gotika (Francuska)
Arhitektura
- osnivaju se novi redovi franjevci i dominikanci
- humanizam (sv. Franjo Asiški)
- razvoj obrta i trgovine
- grad je žarište kulture, četvrti podijeljene po zanimanjima
- policentričnost gradova, svjetovne kulture, šire se izvan bedema
- Carcasone u Francuskoj
- katedrala - simbol moći i napretka
- osnovna težnja - velik i jedinstven prostor, uvlačenje transepta i apsida
- zvonik (2 u 1), naglašena vertikala stremljenje u visinu, rastvaranje volumena velikim
prozorima
- visina je tri puta veća od širine
- vitraj, križno rebrasti svod, kontraforni sistem, pročelje, rozeta
- izmislili su šiljasti ili prelomljeni luk, jer na mjestu dodirivanja je bolja mogućnost
nošenja
- kontrafori - lukovi koji sa strana podupiru zgradu
26
Uvod u povijest umjetnosti 2
- gotički portal sadržava - trumeau, bočne skulpture, nadvratnik, fijale, timpanon,
luneta, lukovi, zabat, lancet, perforacije, finial
- usporedba između romaničke i gotičke građevine:
- gotika - perforiranost, transparentnost, skeletna konstrukcija, veliki otvori, šiljasti luk,
načelo ujedinjavanja
- romanika - masivnost, debeli zidovi, mali otvori, polukružni luk, načelo adicije
- Notre-Dame, Pariz (1163.-120.)
- djeluje kao kamena čipka
- Katedrala u Amiensu, (1220.), konstrukcija kostura usavršena
- Santa Maria del Fiore (katedrala), Firenca, Arnolfo di Cambio (1296.) kupolu
podigao Filippo Brunelleschi (1420.-1436.)
- Milanska katedrala (započeta 1386.), najveća talijanska gotička građevina
- Katedrala u Siennu
- dekorativni zvonici, šiljasti završeci, mozaici na pročelju s kojima se postiže raskoš
- Italija razvija specifičnu gotiku - cvjetnu gotiku ili gotico fiorito
- Duždeva palača u Veneciji
- dekoracija na vrhu, raskošne arkade pri dnu sa šiljastim lukovima
- iznad toga cvjetna kamena mreža
- Ca' d'Oro ("Zlatna palača"), Venecija (1422.-1440.)
- običaj da se kuće ukrašava zlatom
- nalazi se na kanalu Grande
- Katedrala u Glucesteru, Engleska (1332.-1357.), perpendikularni stil (raskoš
interijera)
- engleska gotika - završeci poput tornjeva, podsjeća na tvrđavu
- interijer gotičke crkve sa križno rebrastim svodom
- katedrala sv. Stjepana u Zagrebu
Skulptura
- podvrgnuto arhitekturi
- bogata raščlanjenost gotičkih fasada, čitava slobodna površina se ispunjavala
skulpturama
- stupovi, pilastiri, kapiteli prekriveni reljefom
- otvaranje niša
27
Uvod u povijest umjetnosti 2
- portali se izbacuju, na kojima su nizovi figura priljubljeni uz polustubove i dovratnike,
u lunetama u visokom reljefu sakralni prizori - na pročeljima galerije svetačkih likova,
a na rubovima krovova izljevi oluka
- timpanon, pročelje crkve, gdje je često bio prikazivan Posljednji sud
- groteskni likovi - gargoille
- gotička skulptura se volumenom i prostorom oslobađa zakona arhitektonskog okvira
- mijenjanju se sadržaji - skulptura postaje živa linija i vedrija, ide se ka naturalizmu,
linearna stilizacija se lagano gubi i realizam teži na idealizam
- to omogućavaju i sami novi motivi: pored prizora iz Biblije i prizora iz života i
svetaca, uključuju se i legende, kalendari, scene iz svakidašnjeg života, likovi
suvremenika
- u početku, kipovi na dovratnicima portala i transepta u Chartresu, Francuska (1215.-
1220.) - skulpture kao dijelovi stupova koji produžuju njihovu vertikalu
- likovi su zatvoreni, izd
-
- a u Reimsu ta se skulptura oslobađa diktata arhitekture i postaje realistična
(Navještenje i Pohođenje (1225.-1245.))
- u Italiji se javljaju izduženost linije, plastičnost
- S-krivulje tijela - posljedica izraženog kontraposta likova
- realizam - naturalizam - idealizacija
- detaljiziranje, obrnuta perspektiva, simbolizam
- Grobnica viteza, opatija Dorchester, Engleska (1260.)
- Propovjedaonica krstionice u Pisi, Nicola Pisano, (1259.-1260.) (rođenje Kristovo...)
Slikarstvo
- nema monumentalnog slikarstva
- nema praznih zidnih ploha
- vezana za:
o arhitekturu
vitraj
• u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj
• unutar uskih zidina trakova, javljaju se veliki i visoki prozori
raščlanjeni tankim kamenim putovima
• svijetao intenzivan kolorit (rubin crvena i kobaltno plava) što
nadvisuje kolorit gotičkih fresaka
28
Uvod u povijest umjetnosti 2
tapiserija
o knjigu
iluminacija i minijatura
• iz ruku redovnika u ruke svjetovnih majstora
• svjetovne teme, kao što su prizori lova ili pak viteških turnira
• tehnika linearnog crteža (u 15. st. izumljen je tiskarski stroj)
o pojave samostalne slike
oltarne slike
• diptih, triptih i poliptih
• doba kasne gotike, a u 14. st. i rano 15. st. internacionalni stil
• dvovrsni duh vremena
- karakteristike
o idealni prostor (ptičja perspektiva)
o napučeno s bezbroj pojedinosti
o plošna, ali s naslućivanjem volumena
- Rajski vrtić - jedna biblijska scena se pokazala kao žanr scena
- obrnuta perspektiva, stol kao da će se izvrnuti
- sv. Cecilija
- štafelajna slika, gušter - simbol zla i mali vrag, kao na vitrajima, ovdje je polikromija,
narativnost (slika priča priču)
- David i Golijat, Majstor Honore (1295) iz Molitvenika Filipa Lijepog
- minijatura iz molitvenika, gotičke slike su jasne, čiste boje
- Gospa u ružičnjaku, Blaž Jurjev Trogiranin (15. st.)
- izduženi prsti, boje prigušene, nježni kolorit
- Gospa sjedi na crvenom jastuku, obrnuta perspektiva
- Mrtvački ples - ideja jednakosti poslije smrti
- narativnost, crvena boja, vizualni šok
- gotički Krist je ispaćen, dok je romanički smiren
- gotička S linija
29
Uvod u povijest umjetnosti 2
4. NOVI VIJEK
4.1. Renesansa
- renesansa (tal. Rinascimento, fr. Rennaiscance - preporod)
- naziv za talijansku umjetnost 15. i 16. st. i za europsku umjetnost koja u tom razdoblju
ima renesansne karakteristike
- rana renesansa (1430-1500), quattrocento
- visoka renesansa (1500-1527.), cinquecento
- događaju se velike promjene u shvaćanju i doživljavanju svijeta i čovjeka
- razvija se humanizam, vjeruje se u povezanost Boga, čovjeka i prirode
- razvijaju se znanosti, otkriva se Novi svijet, pobijaju se crkvene dogme, pojavljuju se
neoplatonisti, znanstvenici i intelektualci koji objedinjuju kršćanstvo i antičku
idealističku filozofiju (čovjek mjerilo svih stvari)
- otkriće ljepote ljudskoga tijela i prirode, razvoj anatomije, perspektive, kanoni,
moduli, zlatni rez
- mecene, pokrovitelji umjetnosti (Milano - Visconti i Sforza, Mantova - Este i
Gonzaga, Urbino - Montefeltro, Firezna - Medici)
- naručuju djela koja bi ukazivala na njihovo podrijetlo rimskih patricija
- dva najveća začetnika renesanse su Filippo Brunelleschi, Donatello i Masaccio
- Brunelleschi je otkrio geometrijsku perspektivu proučavajući antičke spomenike na
papiru
- ideja o "homo universalisu", svestranom čovjeku (Leonardo, Alberti, Michelangelo)
Arhitektura
- antička, skladnost u točnim proporcijama, ravnoteža i simetričnost te monumentalnost
- ideja idealnog grada je pravilan zvjezdasti oblik - Filareteova sforzinda - nikad
izgrađena
- umjesto prirodnog rasta naselja, usvaja se princip kompozicije kod koje je
organizirana shema gradskih ulica i obrambenih objekata podloga za funkcionalno
obavljanje života u gradu
- umjesto jednog centra koji su posjedovali ranosrednjovjekovni gradovi, pojavljuje se u
strukturi grada veći broj istaknutih središta
- trg je pravokutnog tlocrta, okružen zgradama iste visine u prizemlju otvorene
arkadama
30
Uvod u povijest umjetnosti 2
- napušta se gotički sustav šiljastih lukova i preuzima ravne i jasne linije, stupove,
polukružni luk i kupolu antičke arhitekture
- iz ovih elemenata se komponiraju novi oblici jednostavnih harmoničkih građevina
- pored crkvenih građevina, ravnopravno se afirmira građanski palazzo
- palača zadržava tlocrt rimske kuće s unutrašnjim otvorenim dvorištem
- izvana je rustična građevina, s jakim istakama što daje horizontalnu podjelu i igru
svjetla i sjene, djeluje masivno i snažno s dramatičnim završetkom na vrhu zgrade
- palače Pitti, Strozzi, Medici-Ricardi
- dvor kneževe palače u Urbinu - Lucijan Vranjanin
- schiavoni - pogrdan naziv za naše primorce koji su odlazili u Italiju na školovanje
- prva renesansna palača na koju se ugledaju renesansni arhitekti
- prostor nije natkriven, arkade, piano nobile (gospodski kat), pilastri, inovativna
gradnja
- Filipo Bruneleschi - Piazza sv. Annuzinziata
- simetrični renesansni trg pravokutnog oblika, u sredini dvije fontane, a sa strana
arkade
- Kapela Pazzi, S. Croce, Firenza, Filippo Brunelleschi i drugi (1430.-1433.)
- pročelje (fasada) je mirno, arhitrav je prelomljen dekorativnim lukom
- na kupoli se nalazi lanterna dok su na tamburu okulusi (prozorčići)
- nema ničega prenaglašenog, a u tlocrtu je kvadrat
- kupola nad katedralom u Firenzi
- S. Pietro in Montorio / Tempietto (1502.-1511.) - Bramante
- kružni hram, stupovi vezani arhitravom, tambur sa slijepim nišama
- ima više ukrasa i detalja kako priliči 16. st.
- crkva sv. Petra - originalno Bramanteov tlocrt kojega je Michelangelo dovršio
- Michelangelo je još radio
- Campidoglio (vrh rimskog Kapitola), na njemu je premješteni Marko Aurelije (1537.-
1539.)
- Biblioteka Laurenziana, Firenza (započeto 1524., stubište projektirano 1558.-1559.),
stupovi su uvučeni u zid, valovito stepenište, prekinut zabat...
- renesansne crkve su iznutra jednostavne i prozračne
Skulptura
- prvi nagovještaji renesansnog kiparstva je natječaj za sjeverna vrata baptisterije u
Firenci 1401. godine na kojemu pobjeđuje Lorenzo Ghiberti
31
Uvod u povijest umjetnosti 2
- na sjevernim vratima prikazuje teme iz Novog zavjeta uokvirene gotičkim
četverolistom u 28 reljefa
- Vrata raja, Lorenzo Ghiberti (1435.) istočna vrata Krstionice S. Giovanni, Firenca
- prikazuje figure u grupama smještene u pejzaže ili arhitektonske prostore u 10 reljefa
- gotičko shvaćanje - kanon izduženih proporcija - harmonija i poetizirani realizam
- Gozba Herodova, Donatello (1425.), pozlaćena bronca
- baptisterij u Sieni
- iluzija prostora postignuta gradacijom dubina reljefa i dobrim rješenjem centralne
perspektive
- David, Donatello (1425.-1430.), bronca
- prva naga figura, realizam
- Gattamelata, Donatello (1445.-1450.), konjanički spomenik, Piazza del Santo, Padova
- uzor Marko Aurelije, naturalizam
- Marija Magdalena, Donatello (1455.), drvo, djelomično pozlaćeno
- oslabljeni ekspresionizam
- monumentalnost sa realističkim i naturalističkim komponentama
- u početku je skulptura vezana za arhitekturu, prevladavaju srednjovjekovne likovne
sheme, glavni sadržaj je potpuno slobodno i vjerno prikazivanje čovječjeg lika
- Konjanički spomenik Colleoniju, Andrea del Verrocchio (1483.-1688.), Camo SS.
Giovanni e Paolo, Venecija
- Probuđeni rob (1525.), u mramoru
- Pieta (1500), mramor, Sv. Petar, Rim
- pieta je oplakivanje ili sućut
- David (1501.-1504.), Galleria dell' Academia, Firenca (bio ispred Pallaze Vecchio)
- omiljeni motiv koji potječe iz starog zavjeta
- "dobro na kraju pobjeđuje"
- simbol Firence, velik oko 6 metara, počiva na desnoj nozi (kontrapost), u lijevoj ruci
drži praćku, glava, radi perspektive je nešto veća
- Mojsije (1513.-1515.), S. Pietro in Vincoli, Rim
- Grobnica Giuliana de Medicija (1524.-1534.), S. Lorenzo, Firenza
- alegorijske figure Dan i Noć (umorna žena) koji su prilagođeni stranama sarkofaga
- rađeni od mramora, unutrašnja snaga se budi iz lika
Slikarstvo
- slikarstvo je zaokupljeno problemima plastičnosti i prostornosti
32
Uvod u povijest umjetnosti 2
- otkrivaju se zakoni perspektive
- proučava se anatomija
- čovjek i njegova okolina nastoje se što vjernije slikarski ostvariti crtežom i bojom
- Izgon iz raja, Masaccio (1427.), kapela Brancacci, S. Maria del Carmine, Firenca
- vrlo realistično, chiaroscure
- Bitka kod San Romana, Paolo Ucello (1455.)
- bavi se problemom perspektive, slikao uglavnom scene bitaka
- Portret Federica de Montefeltra, Pietro della Francesca
- stavljen u prvi plan, iza njega je linearna i atmosferska perspektiva
- Krštenje Kristovo, Pietro della Francesca
- dnevni kolorit, bliskost s realizmom
- Rođenje Venere, Sandro Botticelli (1480.)
- prvi uvodi mitološke teme, prikazuje ih nježno i sanjarski, slavljenje života, obnova
života u proljeće, S linija kao stav tijela
- Rođenje Venere (božica ljubavi)
- Flora - božica cvijeća i bog vjetra nose zagrljeni ogrtač
- Poklonstvo kraljeva, Sandro Boticelli
- tople boje, tu su pripadnici obitelji Medici, ali i Botticellijev autoportret (asistenca)
- 15. stoljeće vodi realizam, dok 16. stoljeće teži ka idealizmu, savršenstvu
- sv. Ana, Bogorodica i dijete, Leonardo
- atmosferska perspektiva - zasniva se na promjeni boje
- piramidalna kompozicija
- sfumato - zadimljenost / izmaglica
- Bogorodica u špilji, Leonardo (1485.), ulje na ploči preneseno na platno, Louvre,
Pariz
- Mona Liza, Leonardo (1503.-1505.), Louvre, Pariz, koristi sfumato
- portret sa zagonetnim osmijehom
- Posljednja večera, Leonardo (1495.-1498.), Sta. Maria delle Grazie, Milano
- na zidu, uljenim bojama
- Freska na svodu Sikstinske kapele, Michelangelo Vatikan, Rim (1508.-1512.)
- Stvaranje Adama
- Prvi grijeh i Protjerivanje iz raja
- Posljednji sud, Michelangelo (1534.-1541.), freska u Sikstinskoj kapeli
33
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Apostol Bartolomej koji je bio oderan u ruci drži kožu (simbol svog mučeništva),
ali lice na toj oderanoj koži nije njegovo nego Michelangelovo, čime je prikazao
osobnu ispovijed o svojoj krivnji i nedostojnosti
- Atenska škola, Rafaelo Santi (1510.-1511.)
- poznat kao slikar Madonna, preuzima sfumato od Leonarda
- robovao je formalnoj ljepoti, često bez sadržaja
- poznat po velikim ciklusima fresaka, kojima su krašeni dvorovi
- aristokrati u sredini atenske škole
- Urbinska Venera, Tiziano
- način slikanja koji ističe hedonizam, vrijeme kada je Venecija na vrhuncu moći
- ističe ljepotu žene, zastor dijeli prvi od drugog plana, izražena boja
- Oluja, Giorgione
- Tizianov suvremenik, umro sa 24. godine
- u inozemstvu - Franjo Laurana, Andrija Medunić, Juraj Ćulinović, Julije Klović iz
Vinodola (Michelangelo minijature, oslikavao knjige)
- Portret Arnolfinijevih (zaručnika), Jan van Eyck (1434.)
- bogatstvo boje i točne pojedinosti
4.2. Renesansa u Hrvatskoj
- renesansni spomenici u primorju Hrvatske
- sjeverna Hrvatska se razvija tek u baroku zbog turskih razaranja
Arhitektura
- Dubrovnik - važan konkurent Veneciji
- Minčeta
- djelo Jurja Dalmatinca koji je završio Michaelo Michelozzi
- niša sa kipom sv. Vlaha
- Palača Divona (P. Miličević i Andrijić) - 1520.
- elegantne arkade, na katu elementi cvjetne gotike (trodijelni prozor - trifora)
- iznad vijenca na vrhu su gotičke fijole - ukrasi
- Knežev dvor (Michelozzo i Midelozzi) - 1463.
- trijem sa stupovima (lukovi bogato dekorirani)
- Ljetnikovac Restić, Sorkočević
- Šibenik - Katedrala sv. Jakova (1441-1473.)
34
Uvod u povijest umjetnosti 2
- započeo je graditi Juraj Dalmatinac, završio je Nikola Firentinac
- trobrodna katedrala, bačvasti svod, sklad funkcije, oblika i konstrukcije
- apsida ukrašena vijencem glava - različite glave - zanimljive studije određenih ljudi,
različite tipologije, nošnji i td.
- Veliki i Mali Ston
- sačuvane zidine koje su Dubrovčani napravili i tako zaštitili solane od Turaka
- Kapela bl. Ivana Ursinija u Trogirskoj katedrali
- Krstionica u trogirskoj katedrali
- bačvasti svod koji je kasetiran kao u Pantheonu
- napravio Nikola Firentinac
- okulusi - prozori dekorirani na renesansni način, potom visoki reljef
- 92 glave u kapelici, skulptura dominira nad arhitekturom
- do katedrale je dograđena kapelica sa sarkofagom
- ona je remek djelo renesansne skulpture
Skulptura
- Juraj Matejev Dalmatinac - oltar sv. Staša, Bičevanje Krista
- djelo puno ekspresivnosti i dinamike
- Nikola Firentinac - kapela bl. Ivana Ursinija
- Ivan Duknović - sv. Ivan evanđelista - Trogir
- skulptura od mramora
- Andrija Aleši - reljef sv. Jeronima i Krštenje Isusovo - Trogir
- rodom iz Drača
- prikazuje sv. Jeronima pustinji kako čita
- prikazani mali puti (krilati nagi dječaci koji osvjetljavaju put duši), a iznad njih su niše
gdje su prikazane skulpture od oko 2 m
Slikarstvo
- u Dubrovniku postoji slikarska škola
- Blaž Juraj Trogiranin - Gospa u ružičnjaku
- Nikola Božidarević - Navještenje i sv. Martin prosjak
- dosta ornamentike, pod utjecajem bizanta
- strogo centriran lik Bogorodice
- "Schiavoni" - Juraj Klović (minijaturist), Andrija Medulić (Historija o Tobiji), Juraj
Čulinović (Bog s djetetom)
35
Uvod u povijest umjetnosti 2
4.3. Manirizam
- nastao je tako što se umjetnički govor velikih umjetnika počeo proučavati, usvajati, i
kada se više nisu obazirali na njegov sadržaj dolazi do manirizma (oponašanja)
- prva slika manirizma je Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli
- Michelangelo je počeo novi stil unoseći zbunjujuće situacije, napetost, dramatičnost i
sl. te dolazi sumnja - to utječe na promjenu stila
- razlikuje se od renesanse zato što izopačuje onu naročitu odmjerenost, ravnotežu
između vjere i razuma, naturalizma i idealizacije, sadržaja i forme
- osobine manirizma su: izazvati zapanjenost kombinacijom raznorodnih oblika,
začuđenost, iznenađenje, traženje tajanstvenosti, enigmatike, kontrasti boja,
dematerijalizacija prostora, neobični predmeti i tematike (labirint zrcala, simboli,
satovi, smrt)
Arhitektura
- Vila Rotonda, Vicenza, Andrea Palladio (1567.-1570.)
- iluzionistički izvedeno, to je jedna igra, čudna zagonetka
- Michelangelo, trg Campidoglio
- prostor se širi - što je do tada bilo neobično
- usporedba manirističkog i antičkog ideala proporcija
- A. Durer - mala glava, dugo tijelo, težnja prema nečem ekspresivnom
Skulptura
- Perzej s glavom Meduze, Benvenuto Cellini
- kanon (1:7)
- postoje dijelovi koji nas trebaju šokirati
- brončane statue
- težnja za vanjskim efektima
- Soljenka za Franju I., Benvenuto Cellini (1539.-1543.)
- ne služi namjeni, pokazuje raskoš
Slikarstvo
- Madona s dugim vratom, Parmigianino (1535.)
- deformacija, cijela pozadina je isto čudna i deformirana
- prostor nije realistički
- Palazzo del Te, Mantova, Giulio Romano (1527.-1534.)
- Iluzionističko slikarstvo
36
Uvod u povijest umjetnosti 2
- virtuoznost, biranje kompliciranih situacija - manirizam
- Tajna večera, Tintoretto
- stol u dijagonali, aureola nad Kristom, pokrenutost, uzbuđenje
- Krist je u kompozicijskom smislu je zanemaren
- u manirizmu su u prvom planu sporedne stvari (sluškinja, psić, i neki žanr prizori)
- Skidanje s križa, Rosso Fiorentino (1521.)
- dom, figure, čovjek u žutom, sve ostalo u akromatskoj boji
- Pokop grofa Orgaza, El Greco (Dominikos Theotokopulos) (1586.) posljednji manirist
- Crkva sv. Tome, oslikan zid jedne kapele, govori o grofu dobročinitelju
- crkva mu je to napravila u znak zahvale
- slika u vertikalnoj kompoziciji, dole slika zemaljskog pogreba, gore raj
- likovi ljudi su izduženi, svjetlo kao da dolazi od Boga
- sve je treptavo, boje čudne i neprirodne
- Albert Durer - slikar renesanse
- Adam - deformirani oblik
- Poklonstvo kraljeva - šuplji lukovi, likovi malih glava
- Grunewald - njemački manirizam
- oltar koji se sklapa i otvara
- likovi izgaraju i u svetom svjetlu
4.4. Barok
- rani barok: 1560 - 1633
- visoki barok: 1663 - 1700
- kasni barok: 1700 - 1750
- naziv barok se prvotno upotrebljavao u negativnom smislu, značenja - nepravilno,
izvrnuto, groteskno, prema portugalskom baroque, što je predstavljao nepravilan biser
- u Francuskoj to predstavlja neobičan ukus koji je jasnoću renesanse i klasike pretvorio
u bizarne, izvitoperene oblike
- graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo se ogledaju u kićenim i bogatim vanjštinama i
unutrašnjosti građevina
- želi se izraziti snaga, obilje i raskoš aristokracije
- barok je počeo u Italiji iz renesanse i manirizma
37
Uvod u povijest umjetnosti 2
- renesansno - linearno ocrtavanje, plošno i jasno oblikovanje, zatvorena i mnogolika
kompozicija
- barokno - slikovito ocrtavanje, dubinsko i nejasno oblikovanje te otvorena i
jedinstvena kompozicija
- ne pazi se na klasične proporcije
- u arhitekturi nestaje organske ravnoteže koja čini ujednačeni odnos između članova
koji podupiru i koji terete, jer se javljaju teški vijenci, a stupovi izrastaju u kolosalne
- vlada pokretljiva i dinamička struktura, izvučeni dijelovi, kosi i obli zidovi, volute
- ljudsko se tijelo izdužuje ili prikazuje u spiralnim zaokretima
- srodnost znanosti i umjetnosti, razvoj matematike, fizike, astronomije
- astronom J. Kepler: "Putanja planeta" - elipsa
- I. Newton : "Sila" - spektar boja kroz prizmu
- statika kruga - sve silnice iz središta su podjednake, dinamika elipse je zbog
nejednakosti silnica
- eliptična kupola, dvorana, trg (Berninijev trg. sv. Petra u Rimu, duža os je oko 300m)
- uspravan ovalni okvir
- teži se u beskraj i beskonačnost, za veličinom i dubinom
- atmosferska perspektiva, iluzionizam
Arhitektura
- dvorac posvaja prirodu i otvara se prema okolišu u obliku slova U
- najtipičniji je tzv. trokrilni čija glavna zgrada s 2 bočna krila
- okružen nasadima, fontanama i skulpturama
- perivoj je nova funkcija koja je nerazdjeljiva od dvorca
- preoblikovanje prirode u "proširenje" drvoreda
- efekt širenja u nedogled
- široke ulice s drvoredima i obrubljene pročeljima palača - efekt kulisa - šire se
radijalno (npr. plan Karlovca) i usmjerene su prema fontani, crkvi, trgu
- veliki trgovi - često ovalni
- "isprepletenost" arhitekture, kiparstva i slikarstva (dosad nikad tako izražen)
- sakralna arhitektura
- prenapučenost interijera, kićenost, ovalnost, dinamika, efekt trajnog "gibanja"
- profana arhitektura
- zrcala - nova uloga u umjetnosti
- urbanizacija baroknog grada
38
Uvod u povijest umjetnosti 2
- zvjezdasti oblik, radijalno širenje ulica koje se spajaju u velike trgove
- Trg sv. Petra, Lorenzo Bernini
- eliptičan tlocrt, kolonada stupova (dorskih), ovalni oblik, niz baroknih skulptura,
bočno dvije fontane, trg formira kao raširene ruke
- Glavni brod i pročelje crkve sv. Petra u Rimu, Carlo Maderno (1607.-1615.)
- monumentalna građevina, kupola s lanternom, dinamičnost
- pročelje crkve S. Carlo alle Quattro Fontane, Rim, Francesco Borromini (1665.-
1667.)
- dinamičnost (konveksno (udubljeno) - konkavno (ispupčeno))
- stupovi na fasadi, kapele u uglovima, eliptična kupola, igra svjetla i sjene sa
stupovima
- crkva Sta Maria della Salute, 17. st. u Veneciji utječe na izgradnju crkve u
Dubrovniku
- centralni tlocrt, monumentalna u središnjem ulazu (stupovi, zabati)
- dinamična forma, kupola s lanternom (tamburi pridržavaju dvostruko povijene volute)
- utjecaj Bizanta, osmerokutna, voluta - element jonskog stupa
- Versailles, 17. st., dvorac Luja XIV.
- arhitekti Louis le Vau - središnji dio
- dva krila napravio Jules Mansart - ulazno dvorište, sjeverno i južno krilo
- Andre Le Notre - parkovi, perivoj
- unutrašnjost palače riješili Charles le Brun i J. M. Mansart
- Galeries des Glaces (Dvorana zrcala), Hardouin-Mansart, Lebrun i Coysevox, palača
u Versaillesu
- najpoznatija - iluzija prostora i dinamičnosti
- interesantna je zbog javljanja efekta polikromije (raznobojni parket, golemi prozori i
preko golema ogledala gdje se reflektira priroda...)
- bazeni vodoskoci
- za barok su tipična rješenja stubišta
- Španjolski trg, 18. st. - arhitekt de Sanctis
- barokno stubište - usklađene različite gradske razine
- dinamičnost postignuta izmjenom konveksnih i konkavnih oblika
- katedrala sv. Pavla, Engleska
- dugo zadržan stil renesanse, tako da se to naziva "klasična umjetnost 17. st."
- Njemački barok - dosta crkava izgrađeno
39
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Crkva 12 svetaca u Bambergu
- sve je u elipsi, veliki prozori kroz koje dopire svjetlost
- Dvorac Eltze u Vukovaru
- Palača Patačić u Varaždinu (utjecaji iz Austrije i Češke)
- u Dalmaciji su talijanski utjecaji
- sv. Vlaho - kvadrat sa upisanim križem (gradili ga mletački arhitekti)
- sv. Marije Snježne u Hrv. zagorju
- cijeli prostor prekriven freskama, zlato
- Palača Milesi (voćni trg) i Cindro (Krešimirova ulica)
Skulptura
- David, Gianlorenzo Bernini (1623.)
- Zanos sv. Terezije, Gianlorenzo Bernini (1645.-1652.)
- barokna komplicirana kompozicija u kojoj dolazi do izražaja virtuoznost
- patetično lice Tereze
Slikarstvo
talijansko slikarstvo
- Crkva sv. Ignacija, Rim, Andrea Pozzo
- iluzionisti, slikarstvo, beskrajni prostor - dubina
- optičke varke, skraćenje - perspektivno gledanje
- Caravaggio
- Smrt Bogorodice - realistički, da izgleda kao da je žanr prizor
- kao jedan fragment (Bog i žena koja plače)
- Košara s voćem
- Poziv sv. Mateja - biblijske scene prikazuje u suvremenoj odjeći
- Bahkus - ili Dioniz, bog vina
- realizam, čak prenaglašen (naturalizam), stil - caravagionizam
- kontrast svjetla i sjene (chiaroscuro), dramatičnost
- luminizam - lat. lumen - svjetlost - slikanje pomoću svjetlosti
- Frederico Benković - pod Caravaggiovim utjecajem
- Abraham žrtvuje Izaka
- svjetlost dolazi iz gornjeg lijevog luka
- tople boje
flandrijsko slikarstvo
- Maria de Medici, francuska kraljica, ukrcava se u Marseillesu, Peter Paul Rubens
40
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Slamnati šešir, Peter Paul Rubens
- portret njegove žene, profinjeni kolorit, punina života
- odražava aristokratsku klasu, sjaj, raskoš
- Otmica Leukipovih kćeri
- bujnost žena, veličanje putenosti
- Flandrija je bila pod utjecajem katoličkog Rima njihovi naručitelji su bili crkva i
država, motivi vjerske prirode, reprezentativnost, veliki format, jedan centar, dok je
Holandija bila pod utjecajem protestantizma, a njihovi naručitelji su bili privatni
kolekcionari, svjetovni motivi, skromnost, mali format, veći broj škola i slikarskih
radionica
holandsko slikarstvo
- Pušač lule, Frans Hols
- Ciganka, Frans Hols
- bio je realist, volio je prikazivati ljude u tipičnim situacijama
- Autoportret, Rembrandt (1658.)
- radio je autoportrete
- Jakovljev blagoslov, Noćna straža
- značajke - psihička dubina likova, topli tonovi, antibaroknost, jednostavnost
- Posjet i Pogled na Delft (pejzaž), Vermeer van Delft
- lazurni, tanki namazi, svijetli tonovi, harmonija i ravnoteža
francusko slikarstvo
- umjetnost oslonjena na talijansku renesansu - L'art classique
- Magdalena pokajnica, Georges de la Tour
- Caravaggiov sljedbenik, svjetlo presudno na slici
- drži lubanju, djeluje volumno, što oblikuju sjene, naga koljena i ramena
- Bijeg u Egipat, Claude Loraine (Loren)
- školovan na klasicističkoj renesansnoj formi
- suptilniji, radio je pejzaže
- Otmica Sabinjanki, Nicolas Poussin (1636.-1637.)
- teme iz mitologije
- Povratak s tržnice, Jean Baptist-Simeon Chardin (1739.)
- Kuhinjska mrtva priroda, Jean Baptist-Simeon Chardin (1731.)
španjolsko slikarstvo
- naglašen je bio religiozni duh
41
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Sv. Serapion, Francisco de Zurbaran (1628.)
- slikao svetačke prizore i mrtvu prirodu
- iskazuje nacionalnost
- tri grupe predmeta, tolerancije prema ravnoteži
- umjetnik se bavi plastičnim oblikovanjem
- svjetlo prodire s gornje lijeve strane
- Las Meninas, Diego Velazquez (1656.)
- pripada zlatnom dobu španjolskog slikarstva, utjecaj Caravaggia, dvorski slikar
- kasna faza - portreti kraljevske obitelji
- dvorske gospođice, menine - dadilje, guvernante
- infantkinja u prednjem planu pozira
- autoportret njegov u lijevom dijelu kako slika
- prisutni su i roditelji koji se odražavaju u ogledalu
- nema intenzivnih boja, tonski slikar i realistički
- Bakho s pijancima, Diego Velazquez
- realistička s naglašenim naturalizmom
- Predaja Brede, Diego Velazquez
- prigušene boje, jedinstven tonalitet
- Vodonoša iz Seville, Diego Velazquez (1619.)
- žanr prizori iz seoskog života
- Bogorodica s djetetom, Bartolome Esteban Murillo (1675.-1680.)
- religiozne i sentimentalne teme
- ljupka španjolska Bogorodica
- koristi sfumato kojeg je Leonardo otkrio i zbog toga nema linije
4.5. Rokoko
- od fra. rocaille = groteskna školjka
- javlja se asimetričan dekorativan moment koji podsjeća na školjku
- to je zapravo kasna faza baroka, podudara se sa smrću Louisa XIV.
- upotrebljava se nježna ploha sa dekoracijom, umjetnost interijera
- tapiserije, reljefi, pozlaćeni okviri, ornamentike, kineske vaze...
- dubok sastojak ženstvenosti prodire u sve izraze rokokoa i to navodi na ulogu koju
žena preuzima u društvu 18. st.
42
Uvod u povijest umjetnosti 2
Arhitektura
- Dvorac Sansoucci
- Dvorac Fridrika II. u Pozdanu
- Kineska čajane
- Perivoji
Kiparstvo
- kineski utjecaj - porculan
Slikarstvo
- Jean Antoine Watleau
- slike iz života aristokracije
- često vezane uz glazbu- slikanje tekstila
- slike djeluju kao iluzija o sretnom životu
- Povratak s pjace (tržnice), Jean Baptiste Simeon Chardin
- Domaćica, Jean Baptiste Simeon Chardin
- on je pjesnik svjetlosti
- žena u platnenoj odjeći, tako da je sjaj na pucetama, boci, pladnju, ali ne i na odjeći
- realističko slikarstvo koje prikazuje scene iz svakodnevnog života
- francusko prosvjetiteljstvo
- Ljuljačka, Jean Honore Fragonad
- sličica iz života, blago erotika, aristokratska profinjenost
- tonsko slikanje, nježne boje, sjene, atmosferska perspektiva, krošnje fino oblikovane
- Bogorodica, Tiepolo
- talijanski slikar kasnog baroka
- svijetle boje, mekši kontrasti - tu se vidi rokoko
- Francesco Guardi
- boja djeluje skicozno nanesena
- venecijanski vedutist
- Foaje u splitskom teatru
- nije originalan rokoko - puti, ružice, velika ogledala
43
Uvod u povijest umjetnosti 2
5. STILOVI 19. STOLJEĆA
5.1. Klasicizam
- Otkriće Herkulaneuma i Pompeja sredinom 18. st. je jedna od inspiracija za
neoklasicistem
- Rim postaje neoklasicistički spiritualni i umjetnički centar
- njemački arheolog suprotstavlja barokne forme i deformacije tijela sa antičkom
uzvišenom jednostavnošću i velikom mirnoćom
- vizija čovjeka se totalno promijenila, industrijska revolucija, pad režima, apsolutisti i
feudalci počinju preispitivati postojanje Boga
- suprotstavljanje obijesti, pretjeranome, neprirodnome, lažnom
- kršćanstvo gubi svoju snagu u umjetnosti, kršćanski motivi nestaju sa slika, mitologija
zamjenjuje povijesne teme
- umjetnost poslije revolucije gubi svoj prijašnji položaj i postaje politička stvar
Arhitektura
- Muzej u Berlinu - helenistička zgrada
- crkva Madelaine - hram u korintskom stilu (kopiranje rimskog hrama)
- eklekticizam - ponavljanje već postojećih oblika (glazbe, filma, likovne umjetnosti)
- Brandeburška vrata - građena po uzoru na Propileje u dorskom stilu (Langhaus)
- Teatro della Scala u Milanu, Piermarini
- Panteon (sveta Genoveva), Jacques-Germain Soufflot (1755.-1792.)
- palača Drašković u Zagrebu
Skulptura
- Amor i Psiha, Paolina Borghese, Antonio Canova
- George Washington, Jean-Antoine Houdon (1788.-1792.)
Slikarstvo
- Zakletva Horacija - J. L. David
- David je angažiran politički, njegova je umjetnost nerazumljiva bez konteksta
Revolucije i Napoleona, novi stil je u službi političke poruke i ima tendenciju za
monumentalnošću
- Sokratova smrt, Jacques-Louis David (1787.)
- Madame
44
Uvod u povijest umjetnosti 2
5.2. Romantizam
- franc. roman, romantique: sredinom 18. st. postaje sinonim za slikovito, piroteskno,
isprva samo za engleske parkove, nakon 1800. je simbol za antitradicionalno,
antiklasično i antiklasicističko
- posebno značenje imaju Engleska, Francuska i Njemačka (buđenje nacionalne svijesti,
podrijetlo)
- romantizam je razvio novi humanizam i idealizam koji naglašava novi način života -
vivere savie (živi svoj život) slijedeći svoje instinkte, a ne bazirati se na društvena
pravila
- mijenja se ponašanje u društvu - svjetska bol i reforme
- predromantični pokret Sturm und Drang (Goethe, Schiller, Hoffman), buntovan je i
ruši sve tradicije, traži revalorizaciju iracionalnog
Arhitektura
- restauracija srednjovjekovnih građevina
- najaktivniji restaurator tog vremena je Violet le Duc
- Engleska banka, London, Sir John Soane (1794.)
- Parlament, London, Sir Charles Barry i A. N. Welby Pugin (1836.)
- Opera, Pariz, Charles Garnier (veliko stubište) (1861.-1874.) - neobarok
- Big Ben u Londonu - neogotika
- Mirogoj u Zagrebu - klasicizam
- Katedrala u Zagrebu - neogotika
-
Skulptura
- David d'Angers pokušava obnoviti portretnu skulpturu
- La Marseillase, Francois Rude (1833.-1836.)
- Kip slobode (Sloboda obasjava svijet), Auguste Bartholdi (1875.-1884.)
Slikarstvo
- Splav "Meduze", Theodore Gericault (1818.-1819.)
- manifest romantizma
- kontrasti svjetla i sjene, dramatičnost
- Odaliska, Jean-Auguste-Dominique Ingres (1814.)
- Sloboda na barikadama, Eugene Delacroix (1845.-1850.)
- srpanjska revolucija (II.)
45
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Dante i Virgilije u paklu, Eugene Delacroix
- Alžirske žene u haremu, Eugene Delacroix
- doba otkrivanja egzotičnih tema, crne puti
- Ivan Rendić
- Vjekoslav Karasa - Rimljanka ili Djevojka s lutnjom - na granici klasicizma (volumne
ruke) i romantizma (interes za boje, folklor)
5.3. Realizam
- likovno ideološka orjentacija fiksirana u umjetnosti prvih desetljeća druge polovice
19. st. koja je pretežno zastupljena u slikarstvu i grafici, manje u kiparstvu
- realizam u likovnoj umjetnosti je gotovo isključivo ograničen na Francusku i desetak
godina kasnije na Njemačku
- uvjetovan je političkim i socijalnim zbivanjima te svojevrsna reakcija na romantizam i
njegovo načelo je larpurlartizam (umjetnost radi umjetnosti)
- sudara se s naturalizmom (na području vjerodostojnog prikazivanja zadane teme) i
dramatičnom izražajnošću plastike i slikarstva gotike (na području postizanja jake
ekspresivnosti
- realizam želi postići izražajnost, realan i uvjerljiv prikaz oblika ili zbivanja bez sitnih
detalja koji bi podsjećali na fotografiju
- glavni predstavnik realizma je Gustave Courbet koji organizira vlastitu izložbu u
"Pavillon du Realisme" 1855. jer njegova djela nisu bila službeno prihvaćena
- Kamenolomci, Gustave Courbet (1849.)
- slikao je samodopadne portrete, majstorski oslikane aktove i prizore u šumi
- osim njega su predstavnici realizma Honore Daumier (karikature, ilustracije, crteži i
slike, Pralja) te Millet (seljačke scene, Sijačice), pa čak i E. Manet i C. Monet u
svojoj prvoj fazi
- u skulpturi su dali ekvivalente slikarskim ostvarenjima Constantin Meunier i u svojoj
ranijoj stvaralačkoj fazi Auguste Rodin
5.4. Impresionizam
- 1874. izložba impresionista u Parizu
- radikalni naturalizam, nema ideje, fasade slika, trenutni utisak
46
Uvod u povijest umjetnosti 2
- veliku pozornost pridaju svjetlosti i boji
- u kiparstvu se vidi naturalizam i simbolizam te impresionistička titravost
Arhitektura
- Kristalna palača, London, Sir Joseph Paxton (1851., rastavljena i ponovno sastavljena
u Sydenhamu 1852. i uništena 1936.)
- Brooklynski most, New York, John i Washington Roebling (1867.-1883.)
- Eiffelov toranj, Gustave Eiffel (1887.-1889.), napravljen za Svjetsku izložbu 1889.
Skulptura
- Mislilac, Auguste Rodin (1879.-1889.)
- Poljubac, Auguste Rodin (1886.-1898.)
- Spomenik Balzacu, Auguste Rodin (1897.-1898.)
Slikarstvo
- Doručak na travi, Edouard Manet
- Olimpija, Edouard Manet
- Impresija - izlaz sunca, Claude Monet (1868.)
- Lopoči, Claude Monet (1907.)
- Le Moulin de la Galette, Auguste Renoire (1876.)
- Čaša apsinta, Edgar Degas (1876.)
- Prima balerina, Edgar Degas (1876.)
5.5. Postimpresionizam
simbolizam
- Mlade žene na obali mora, Puvis de Chavanes (1883.-1889)
- Kiklop, Odilon Redon (1882.)
- Prikaza (Salomin ples), Gustave Moreau (1876.)
- Žuti Krist, Paul Gauguin (1888.)
- Bretonski svinjar, Paul Gauguin (1897.)
- Tahićanke, Paul Gauguin (1893.-1894.)
- sinteza oblika, plošnost, simbolika boja
predekspresionizam
- Krik, Edvard Munch (1893.)
- Žitno polje s čempresima, Vincent van Gogh (1889.)
- Autoportret, Vincent van Gogh (1889.)
47
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Goghove boje - Žuto predstavlja vjeru, pobjedu ili ljubav, karmin je dugovna boja,
kobaltno plava je božanska boja, crveno i zeleno označavaju strašne ljudske strasti)
- U Moulin Rougeu, Henri de Toulouse-Lautrec (1893.-1895.)
klasični postimpresionizam
- Autoportret, Paul Cezanne (1879.)
- Mrtva priroda s jabukama u zdjeli, Paul Cezanne (1870.-1882.)
- gradi plohama, toplo-hladni kontrast (modulacija), stereometrijski oblici - kugla,
stožac, valjak
5.6. Secesija (Art nouveau)
- secesija - zadnji stil 19. st
- jugendstil, art nouveau, liberty, modern style
- Ime dobio po Art Nouveau, trgovini koju je u Parizu 1895. otvorio Siegfried Bing, i
koji je uposlio većinu dizajnera toga doba. U Njemačkoj i Austriji se naziva
Jugendstil, Italiji Stile liberty, Španjolskoj Modernista.
- reakcija na historicizam, linija, ornamentika, florealni motivi, dekorativnost
- Casa Mila, Barcelona, Antoni Gaudi (1905.-1907.)
- Robna kuća Carson Pirie Scott & Company, Chicago, Louis Sullivan (1899.-1904.)
- Gundulićev san, Vlaho Bukovac obilježio 19. st. - Hrvatski preporod
- literarno prožeta slika, Gundulić leži ispod stabla uz obalu
- oko njega vile i muze koje ga nadahnjuju
- Mlada patricijka, Vlaho Bukovac
- izvrstan portretist, odražava se impresionizam, iako je u suštini realist, intenzitet
svjetlosti, forma je obla
- Japanka, Vlaho Bukovac
- svjetlost, sjene
- Račić, Kraljević, Becić - prvi moderni slikari u Hrvatskoj
- Zagrebačka šarena škola - Mato Celestin Medović - rodom s Pelješca (Kuna, moje
malo misto, op.ur.), Klement Crnčić "Bonaca"
- Arhitekti: V. Kovačić, K. Tončić, D. Ibler
48
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Kipari: I. Rendić, R. Frangeš-Mihanović, R. Valdec, B. Dešković
49
Uvod u povijest umjetnosti 2
6. UMJETNOST 20. STOLJEĆA
6.1. Arhitektura
- novi građevinski materijali - armirani beton, čelik i staklo
- 19. st. pseudostil (imitacije povijesnih stilova)
- potkraj 19. i na početku 20. st. pronalazak novih materijala i novih konstrukcija
(tradicionalne i moderne)
- moderna arhitektura se počela razvijati u Americi, Chicagu (prve velike robne kuće,
poslovni neboderi nastaju u Chicagu)
- Louis Sullivan - Arhitekt američki, koristi ornament
- Frank Lloyd Wright - bavi se problemom intimnog stanovanja
- Kuća na slapovima - javlja se ideja povezivanja arhitekture i okoliša
- radi niske, izdužene kuće - prerije
- staklene površine su velike, ističe ognjište (kamin) koje je od prapovijesti srce kuće
- volumen ulazi u prostor, kontakt s prirodom - organska arhitektura
- stvorio Helio laboratorij
- horizontalne konzole, kroz središnji stub prolaze sve instalacije
- Antonio Gaudi - španjolski arhitekt
- Casa Mila (Barcelona), koristi ornament
- djeluje organički, forme su zaobljene
- De Stijl - odbacuje ukrase, to je neoklasicistički stil
- Kuća Schroder, Utrecht, Nizozemska, Gerrit Rietveld (1924.), utjecaj Mondriana
- crveni detalji imaju važnu ulogu za kolorističku ravnotežu
- Bauhaus - grupa umjetnika koju je okupio Walter Gropuis
- osnovan je u Weimaru, zatvorili ih Nacisti kasnije
- stvorio moderni izraz, sinteza strojne proizvodnje i umjetničkog obrta
- zgrada Bauhausa u Dessau
- tada je to bilo revolucionarno izdanje
- radionice, prostorije za teoriju, spavaonice - tri osnovna dijela
- cijela fasada je bila u staklu
- Le Corbusier
- bavio se problemom stanovanja za modernog čovjeka
- Kuća Savoye, Poissy-sur-Seine, Francuska, Charles Edouard Jeanneret Le Corbusier
50
Uvod u povijest umjetnosti 2
- stoji na tankim stupićima, čini se kao da lebdi, na krovištu je terasa
- Stambena zgrada, Unite d'habitation, Marseille, Le Corbusier
- Notre-Dame-du-Haut, Ronchamp, Francuska, Le Corbusier
- Njemački paviljon, Međunarodna izložba, Barcelona, Ludwig Mies van der Rohe
(1929.), crveni naslonjač
- Kuća Tugendhat u Brnu, Ludwig Mies van der Rohe
- primarna (prostornost) i sekundarna (namjena) funkcija
- prožimanje vanjskog i unutarnjeg prostora, strukturalizam
- Nacionalni centar za umjetnost i kulturu Georges Pompidou, Pariz, Richard Rogers
i Renzo Piano (1971.-1977.)
- Hongkonška banka, Hong Kong, Foster i suradnici (1979.-1986.)
6.2. Skulptura
- Ležeći akt I., Henri Matisse (1907.)
- Poljubac, Constantin Brancusi (1909.)
- Veliki konj, Raymond Duchamp-Villon (1914.)
- Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru, Umberto Boccioni (1913.)
- Spomenik trećoj internacionali, Vladimir Tatlin (1919./1920.)
- Prije slomljene ruke, Marcel Duchamp (1945.)
- Glava žene, Pablo Picasso (1930./1931.)
- Vreća za led - Mjerilo B, Claes Oldenburg (1970.)
- Slomljeni obelisk, Barnett Newman (1963./1967.)
- Okruženi otoci, Projekt za Biscayne Bay, Greater Miami, Florida, Christo
(Javacheff) (1982.)
6.3. Ekspresionizam
Fovisti
- Les Fauves - zvijeri
- Radost življenja, Henri Matisse (1905./1906.), vođa pokreta
- Crveni atelijer, Henri Matisse (1911.)
- Kristova glava, Georges Rouault (1905.)
- Stari kralj, Georges Rouault (1916./1937.)
51
Uvod u povijest umjetnosti 2
Njemački ekspresionizam
- Die Brucke - Most, skupina slikara iz Dresdena, boemi
- Der Sturm - Oluja, časopis koji je privukao članove skupina Die Brucke i Der Blaue
Reiter (Plavi jahač)
- Franz Marc - "Plavo je muško načelo, snažno i duhovno, Žuto je žensko načelo,
nježno, spokojno i osjetilno. Crveno je materija, gruba i teška".
- Autoportret, Ernst Ludwig Kirchner (1907.), die brucke
- Žena pred zrcalom, Erich Heckel (1908.), die brucke
- Posljednja večera, Emil Nolde (1909.) , die brucke
- Autoportret, Oscar Kokoschka (1913.), die brucke
- Skica I za "Kompoziciju VII", Vasilij Kandinski (1913.), der blaue reiter
6.4. Apstraktna umjetnost
- Apstrakcija - proces raščlambe i pojednostavnjenja promatrane stvarnosti u
geometrijske likove (lat. ab - trahere znači odvući, odijeliti)
- Les Demoiselles d'Avignon, Pablo Picasso (1907.), ul. Avignon iz Barcelone (bordel)
analitički kubizam
- Portret Ambroisea Vollarda, Pablo Picasso (1910.)
sintetički kubizam
- Mrtva priroda s trskom za stolce, Pablo Picasso (1912.)
- Novine, boca, paket duhana (Pošta), Georges Braque (1914.)
kubizam
- Tri svirača, Pablo Picasso
- Tri plesačice, Pablo Picasso (1925.)
- Guernica, Pablo Picasso (1937.)
orfizam
- Istodobne suprotnosti, Robert Delaunay (1913.)
futurizam
- Dinamizam biciklista, Umberto Boccioni (1913.)
kubofuturizam
- Nastao u Rusiji.
- Putnik, Ljubov Popova (1915.)
suprematizam
52
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Prvi potpuno ruski pokret 20. st.
- Kazimir Maljevič radio nacrte za operu Pobjeda nad suncem, plod jedne od
najznačajnijih suradnji u moderno doba.
- Crni četverokut, Kazimir Maljevič (1913.-1915.)
- Suprematistička kompozicija: Bijelo na bijelom, Kazimir Maljevič (1918.)
- De Stijl - Pokret koji je bio kratka vijeka u cjelini, nazivao se još neoplasticizam, a
ime dobiva po nizozemskom časopisu koji zastupa Doesburgove, der Leckomove i
Mondrianove ideje
- Kompozicija s crvenim, modrim i žutim, Piet Mondrian (1930.)
- Trafalgar square, Piet Mondrian
- Broadway Boogie Woogie, Piet Mondrian
6.5. Fantastična umjetnost
Više ovisi o stanju duha. Mašta (nutarnje oko) je važnija od vanjskog svijeta.
- Tajnovitost i sjeta ulice, Giorgio de Chirico (1914.), metafizičko slikarstvo
- Ja i selo, Marc Chagall (1911.)
- Akt silazi stubama, Marcel Duchamp (1912.)
- Mladenka, Marcel Duchamp (1912.)
- Upornost sjećanja, Salvador Dali (1931.)
- Kompozicija, Joan Miro (1933.)
- Stroj koji cvrkuće, Paul Klee (1922.)
- Park pokraj Lu(cerna), Paul Klee
6.6. Ostalo
Apstrakcijski ekspresionizam - akcijsko slikarstvo
- Silazak u tminu, Adolf Gottlieb (1947.)
- Jetra su pijetlov češalj, Arshile Gorky (1944.)
- Jesenski ritam: broj 30, Jackson Pollock (1950.)
op-art
- Povezan s optikom, fizičkim i psihološkim aspektom vida. Optičke iluzije.
- Prikaza, iz niza U počast pravokutniku, Joseph Albers (1959.), dolazi u Ameriku
kada je Hitler zatvorio Bauhaus
53
Uvod u povijest umjetnosti 2
- Ulazak u zeleno, Richard Anuszkiewicz (1970.)
pop-art
- Marcel Duchamp i dadaisti su zaštitnici pop-arta
- Što to čini suvremeni dom tako različitim, tako privlačnim?, Richard Hamilton
(1956.)
- Djevojka koja se utapa, Roy Lichtenstein (1963.)
- Zlatna Marilyn Monroe, Andy Warhol (1962.)
54