list elektromre@e srbije godina 8 broj 65 ... - sindikat · pdf filedv poqu 213/2. zamenom tri...

28
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 MAJ 2013. TRANSBALKANSKA MAGISTRALA ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE Elektroenergetski pandan Ju`nom toku SAVETOVAWE CIGRE Istorija i uloga srpskog nacionalnog komiteta TRANSBALKANSKA MAGISTRALA ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE Elektroenergetski pandan Ju`nom toku SAVETOVAWE CIGRE Istorija i uloga srpskog nacionalnog komiteta

Upload: lynhi

Post on 06-Feb-2018

217 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 MAJ 2013.

TRANSBALKANSKA MAGISTRALA

ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE

Elektroenergetski

pandan Ju`nom toku

SAVETOVAWE CIGRE

Istorija i uloga

srpskog nacionalnog

komiteta

TRANSBALKANSKA MAGISTRALA

ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE

Elektroenergetski

pandan Ju`nom toku

SAVETOVAWE CIGRE

Istorija i uloga

srpskog nacionalnog

komiteta

Page 2: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Sezona radova 2013. u TS

400/220kV Obrenovac po~ela

je 1. aprila redovnim remont-

nim radovima na VN opremi. Polovi-

nom maja po~ela je zamena VN opreme u

DV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-

vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja

kratkog spoja i dva strujna merna

transformatora, poboq{ava se pou-

zdanost tog poqa. Po planu, poqe bi

trebalo da bude zavr{eno sredinom

juna. Ove godine u planu je i zamena

nepouzdanog prekida~a u podu`nom

spojnom A07P, koja se planira u dru-

goj polovini avgusta, kao i ugradwa

dve 6kV }elije za napajawe sopstvene

potro{we trafostanice.Ekipa Elektroistok-Izgradwe po-

~ela je rekonstrukciju kompletnog

osvetqewa TS Obrenovac. Novo osve-

tqewe, sa postavqenim video nadzo-

rom, poboq{a}e bezbednost Trafo-

stanice. Uporedo, Elektroistok-Iz-

gradwa vr{i i sanaciju kablovskih ka-

nala. Radnici Korad G iz Koceqeve

nastavqaju radove na antikorozivnoj

za{titi ~eli~ne konstrukcije. Za sa-

da su zavr{eni radovi u tri poqa, dok

se do kraja godine planiraju i radovi

u jo{ sedam poqa.Uz prili~no gust plan radova, za-

posleni su prihvatili i novu obavezu

ko{ewa trave u transformatorskim

stanicama i razvodnim postrojewima

na teritoriji Obrenovca. Povr{ina

za ko{ewe u dve TS i dva RP u Obre-

novcu iznosi 23 hektara, pa napori

zaposlenih koji su „priu~eni“ za ko-

{ewe ne mogu biti zanemareni.

R. E.

2 INVESTICIJE

Sredinom maja po~ela je rekon-

strukcija transformatora T1na TS 220/110/35 kV Beograd 5

na Be`anijskoj Kosi. Rekonstrukcija

ukqu~uje i zamenu visokonaponske

opreme, kablirawe i uvo|ewe tran-

sformatorskih poqa u sistem novo-

projektovane digitalne za{tite i si-

stema za daqinsko upravqawe i nad-

zor, SCAD-a sistema. Predvi|eno je i

postavqawe kompletne uzemqiva~ke

mre`e centralnog uzemqiva~a, ukqu~u-

ju}i i prostor transformatorskih

poqa T1, kompletno farbawe tran-

sformatora i wegov remont. Planira-

no je da rekonstrukcija bude zavr{ena

do sredine jula.Tako|e, obavqa se i kompletna za-

mena sabirnica 110kV u tre}em seg-

mentu sabirnica „starog“ dela po-

strojewa 110kV, a bi}e izvr{eno i oja-

~awe portalne konstrukcije u tom de-

lu postrojewa. Prethodno je na TS

Beograd 5 izvr{ena i monta`a nedo-

staju}e gromobranske opreme. Izvo|a~

radova je PD Elektroistok – Izgrad-

wa.Transformatorska stanica Beo-

grad 5 izuzetno je zna~ajna za sigurno

snabdevawe elektri~nom energijom

potro{a~a u glavnom gradu.M. B.

TS 400/220kV OBRENOVAC

Po~ela sezona radova

TS BEOGRAD 5

Rekonstrukcija

transformatora T1

Page 3: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Izgradwa budu}e transforma-

torske stanice 400/110 kVVrawe 4, koja }e biti izuzetno

zna~ajna za stabilno napajawe potro-

{a~a i privrednih subjekata u jugoi-

sto~noj Srbiji, u punom je jeku. Na

objektu radi gotovo 90 qudi, a na te-

renu je i 10 kamiona i 14 gra|evin-

skih ma{ina razli~itih namena. Rado-

ve izvodi kompanija Elnos BL.Po~etkom juna o~ekuje se i dopre-

mawe energetskog transformatora

400/110 kV, 300 MVA, Kon~ar-ove pro-

izvodwe. Izgradwa kade za transfor-

matorsko uqe u zavr{noj je fazi.Saobra}ajnice i pristupni pute-

vi se pripremaju za asfaltirawe ~iji

po~etak se o~ekuje krajem meseca.Uskoro }e biti zavr{eni i kablovski

kanali i u toku je monta`a kablov-

skih regala.Vredno se obavqaju i gra|evinski

poslovi – ura|eni su temeqi za komand-

nu zgradu. U razvodnom postrojewu 400kV izvode se temeqi za visokonaponsku

opremu, a temeqi za portale ve} su za-

vr{eni. Zavr{ene su fasade na ~etiri

relejne ku}e, a i na ostalima }e biti

uskoro gotove. Na relejnim ku}ama mon-

tira se i bravarija.Izgradwa TS 400/110 kV Vrawe 4

po~ela je septembra pro{le godine i

odvija se u okvirima planirane dina-

mike. Osim za stabilnost napajawa

elektri~nom energijom na podru~ju ju-

goisto~ne Srbije, budu}a Trafosta-

nica zna~ajna i jer se nalazi na inter-

konektivnoj 400 kV dalekovodnoj tra-

si od TS Ni{ 2, preko TS Leskovac 2,Vrawa do makedonske granice i daqe

preko teritorije Makedonije prema

Gr~koj. Tako|e, pu{tawem u rad TS

Vrawe 4, unapredi}e se sigurnost i

pouzdanost celokupnog sistema za

prenos elektri~ne energije u Srbiji.

M. B.

INVESTICIJE 3

TRANSFORMATORSKA STANICA VRAWE 4

Raste postrojewe na jugu SrbijeUskoro sti`e transformator . – Saobra}ajnice spremne za asfaltira-

we. – Odmi~e izgradwa komandne zgrade

Page 4: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

TRANSBALKANSKA MAGISTRALA

Elektroenergetski pandan Ju`nom toku strane 6-8

POGON PRENOSA VAQEVO

Perspektiva zapadne Srbije - 400 kV napon strana 9

SAVETOVAWE CIGRE

Uloga srpskog nacionalnog komiteta strane 10-11

PRIMOPREDAJA 110 kV TS

Kqu~ u ruke strana 12

POGON PRENOSA BEOGRAD

Veliki investicioni i remontni zahvati strana 13

UPRAVQAWE KVALITETOM

Integrisani sistem menaxmenta strana 16

OBUKA I TIM-BILDING

Slo`an tim - uspe{na kompanija strana 21

KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA

Regionalna berza elektri~ne energije strane 22-23

TURISTI^KO-REKREATIVNA MANIFESTACIJA SEMS

Sedmi zlatni kotli} strana 25

EMS-OVA AMBULANTA

Giht - bolest kraqeva strana 27

izdaje JP EMS

Beograd, Kneza Milo{a 11

www.ems.rs

generalni direktor:

Nikola Petrovi}

organizator za

odnose sa javno{}u:

Mildan Vuji~i}

odgovorni urednik:

Milo{ Bogi}evi}

redakcija:

Predrag Batini}

Miroslav Vukas

Aleksandar Opa~i}

Sr|an Stankovi}

kontakt:

(011) 3243 081

[email protected]

priprema i {tampa:

DOO "Komazec"

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Srbije, Beograd

658 (497.11) (085.3)

EMS:Elektromre`a Srbije : list

Elektromre`e Srbije / odgovorni urednik Milo{

Bogi}evi}. – God. 1,br. 1 (sep. 2005) -. - Beograd (Kneza Milo{a 11) : JP EMS, 2005 -

(In|ija : “Komazec”). - 30 cm

Mese~no. - Je nastavak: Elektoristok

ISSN 1452 - 3817 = EMS.Elektromre`a Srbije

COBISS.SR - ID 128361740

Page 5: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Upravni odbor JP Elektromre`a

Srbije usvojio je na drugoj re-

dovnoj sednici, odr`anoj sre-

dinom maja, informaciju o poslovawu

JP EMS za 2012. godinu.- Preduze}e je u 2012. poslovalo

uspe{no, i ostvaren je dobitak u izno-

su milijardu i 423 miliona dinara. Po-

rast neto prihoda od pristupa i kori-

{}ewe sistema za prenos od {est pro-

cenata, porast prihoda od prikqu~aka

139 procenata, kao i porast prihoda

po osnovu alokacije prekograni~nih

kapaciteta i aukcija od pet posto,ima-

li su presudan uticaj na ostvareni do-

bitak iz poslovnih odnosa, istakao je

izvestilac, Ivan Jovi}evi}, korpora-

tivni direktor za plan i kontrolu. Na

rezultat poslovawa u 2012. godini ne-

gativno su uticale oscilacije kursa i

slabqewe dinara u odnosu na evro. Na-

stavqen je trend smawewa stope gubi-

taka u prenosu elektri~ne energije,ka-

ko u odnosu na elektroenergetski bi-

lans, tako i u odnosu na prethodnu go-

dinu. Ostvarena stopa gubitaka u pre-

nosu elektri~ne energije za 2012. go-

dinu iznosi 2.54 procenta i mawa je

pet posto od planirane. JP EMS je u

2012. godini bilo likvidno,solventno

i uredno izmirivalo obaveze prema do-

bavqa~ima i dr`avi.Drugu redovnu sednicu vodio je

predsednik UO JP EMS dr Milija

Bulatovi}, a prisustvovao joj je i ge-

neralni direktor JP EMS Nikola

Petrovi}. Na dnevnom redu sednice

bilo je 28 ta~aka.Usvojena je Odluka o usvajawu ko-

rigovanih godi{wih finansijskih iz-

ve{taja JP EMS za 2012. godinu, kao i

Odluka o usvajawu izve{taja nezavi-

snog revizora Deloitte d.o.o. po kori-

govanim godi{wim finansijskim izve-

{tajima JP EMS za 2012. godinu.

Na dnevnom redu bila je i Odluka

o raspodeli dobiti JP EMS za 2012.godinu. Dobit se deli na jednake de-

love izme|u Osniva~a, Vlade Republi-

ke Srbije i JP EMS. Deo koji ostaje

Preduze}u iskoristi}e se za ulagawe

u investicije i razvoj, kao i za ispla-

tu zaposlenima po osnovu u~e{}a u

dobiti JP EMS, u visini prose~ne

bruto zarade za decembar 2012. godi-

ne. Usvojene su i odluke o davawu sa-

glasnosti na odluke „}erki firmi“Elektroistok – Izgradwa i Elektro-

istok – Projektni biro o raspodeli

dobiti, a wihovim zaposlenima tako-

|e }e biti ispla}eno u~e{}e u dobi-

ti u visini decembarske bruto plate.Kada je re~ o }erkama firmama,

Upravni odbor usvojio je izve{taje o

wihovom poslovawu za 2012. godinu, a

dao je i saglasnost na programe po-

slovawa za 2013. godinu, kao i na usvo-

jene finansijske izve{taje za 2012.godinu. Tako|e, data je saglasnost na

Odluku o usvajawu izve{taja nezavi-

snog revizora GrantThornton o izvr-

{enoj reviziji finansijskih izve{ta-

ja za 2012. godinu. I Elektroistok –Izgradwa i Elektroistok – Projekt-

ni biro pro{le godine poslovali su

uspe{no i pozitivno.Upravni odbor doneo je i Odluku

o usvajawu godi{weg izve{taja Odma-

rali{ta Buqarice za 2012. godinu. Ta-

ko|e, donete su i odluke o rashodu i

otu|ewu motornih vozila Pogona Bor

i Pogona Beograd, rashodu osnovnih

sredstava Pogona Novi Sad i Direk-

cije za poslove tr`i{ta, kao i Odlu-

ka o otu|ewu demontirane opreme

Pogona Beograd.M. B. – M. V.

POSLOVNA POLITIKA 5

DRUGA REDOVNA SEDNICA UO JP EMS

Usvojena informacija o poslovawu

JP EMS za 2012. godinu

Tre}a redovna sednica

Nekoliko dana posle druge redovne sednice,odr`ana je jo{ jedna redov-

na sednica Upravnog odbora JP EMS, na kojoj je UO doneo Odluku o usvaja-

wu konsolidovanih finansijskih izve{taja JP EMS za 2012. godinu, kao i

Odluku o usvajawu izve{taja nezavisnog revizora po konsolidovanim fi-

nansijskim izve{tajima JP EMS za 2012. godinu. Sednicu je vodio predsed-

nik UO dr Milija Bulatovi}, a prisustvovao joj je i generalni direktor JP

EMS Nikola Petrovi}

Nastavqen trend smawewa stope gubitaka u prenosu elektri~ne energije

Page 6: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Tri kqu~na resursa, energija, hra-

na i voda trenutno opredequju

svetsku geostrate{ku politi~-

ku scenu, odnosno nacionalne dugo-

ro~ne strategije razvoja modernih

dr`ava. Dovoqna koli~ina energije

predstavqa primarni resurs, ujedno i

preduslov obezbe|ivawu dovoqnih

koli~ina ostala dva kqu~na resursa,vode i hrane. Ako se prethodno ima u

vidu, jasan je zna~aj energetike u o~u-

vawu dugoro~ne nacionalne bezbed-

nosti svake dr`ave. Mo`e se slobod-

no povu}i paralela izme|u nacional-

ne i energetske bezbednosti, po{to

je jasno da bez druge nema re~i o pr-

voj. Na{, svetski priznat nau~nik, Ni-

kola Tesla, tvorac moderne elektro-

energetike, jednom prilikom je izja-

vio: "Razvoj i bogatstvo jednog grada,uspeh jedne nacije, progres celokup-

nog qudskog roda, su strogo defini-

sani energijom dostupnom za kori-

{}ewe".

Tri kqu~na resursa:

energija, voda i hrana kao

pokreta~i svetske geostrate{ke

politi~ke scene

Sa aspekta odr`ive energetike,energetske bezbednosti Republike

Srbije, kao i obezbe|ewa preduslova

za odr`ivi ekonomski i industrijski

razvoj dru{tva u celini, kqu~no je

ulagawe u infrastrukturu za prenos

energije. Kada je re~ o infrastruktu-

ri za prenos elektri~ne energije od

najve}eg nacionalnog interesa su

objekti najvi{eg naponskog nivoa ko-

ji dozvoqavaju trans-nacionalni pre-

nos elektri~ne energije na velikim

rastojawima uz minimalne gubitke,

ujedno garantuju}i sigurno i stabil-

no snabdevawe doma}ih potro{a~a

dovoqnim koli~inama kvalitetne

elektri~ne energije. Svojom sredwo-

ro~nom i dugoro~nom strategijom

razvoja, Elektromre`a Srbije, kao na-

cionalni Operator sistema za pre-

nos elektri~ne energije Republike

Srbije u narednom desetogodi{wem,odnosno dvadesetogodi{wem periodu

planira intenzivno ulagawe u in-

fratstrukturu predvi|enu za tran-

snacionalni prenos elektri~ne

energije. Republika Srbija, odnosno

Nacionalni operator sistema za pre-

nos elektri~ne energije, ve} je po~e-

lo sa aktivnostima vezanim za gradwu

Transbalkanske magistrale za prenos

elektri~ne energije "Trans-Balkan Po-wer Corridor" (elektroenergetski

pandan ju`nom toku "south stream" ko-

ji }e sa druge strane Republici Sr-

biji obezbediti dugoro~nu sigur-

nost u napajawu gasom).Mo`e se slobodno re}i da regio-

nalnim zna~ajem Transbalkanske magi-

strale za prenos elekri~ne energije

direktno {titimo dugoro~nu nacio-

nalnu energetsku bezbednost Repu-

blike Srbije.

Opis projekta

Elektroenergetski sistem Srbije

je povezan interkonektivnim vezama

sa osam susednih dr`ava. Usled geo-

grafskog polo`aja, sistem za prenos

elektri~ne energije Republike Srbi-

je predstavqa prirodnu vezu izme|u

ostalih elektroenergetskih sistema

u regionu. Projekat izgradwe Tran-

sbalkanske magistrale za prenos

elektri~ne energije na teritoriji

Republike Srbije, usled geografskog

polo`aja na{e dr`ave predstavqa

projekat ja~awa izuzetno bitnog re-

gionalnog, pa i pan-evropskog kori-

dora u pravcu severoistok - jugoza-

pad, kao i istok-zapad. Realizacija ce-

6 INVESTICIJE

TRANSBALKANSKA MAGISTRALA ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE

Elektroenergetski pandan

Jelena Mateji}, izvr{ni direktor JP EMS za investicije i strategiju

Pi{u: Jelena Mateji}, dipl. ek, mr Nenad [ijakovi}, dipl. in`, Branislav \uki}, dipl. in`.

Page 7: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

lokupnog projekta izgradwe Tran-

sbalkanske magistrale za prenos

elektri~ne energije je, pored o~i-

glednog nacionalnog interesa, u skla-

du i sa tri osnovna proklamovana ci-

qa energetske politike EU: pove}a-

wem sigurnosti napajawa, integraci-

jom obnovqivih izvora energije i us-

postavqawem internog elektroener-

getskog tr`i{ta na evropskom tlu.Daqi razvoj tr`i{ta elektri~ne

energije regiona jugoisto~ne Evrope,koje je u skladu sa Ugovorom o Ener-

getskoj zajednici, i o~ekivano for-

mirawe nacionalnih tr`i{ta elek-

tri~ne energije u svim dr`avama regi-

ona, zajedno sa neophodno{}u ispuwe-

wa ciqeva Evropske komisije u vezi

implementacije obnovqivih izvora

elektri~ne energije (OIE) u regionu,podrazumeva potrebu za daqim poja~a-

vawem nacionalnih prenosnih mre`a

kao i potrebu za poja~avawem odgova-

raju}ih interkonektivnih veza. Po-

stoje}i regionalni prenosni kori-

dori u pravcima severoistok–jugoza-

pad, odnosno istok-zapad predsta-

vqaju najzagu{enije prenosne korido-

re u regionu jugoisto~ne Evrope.Projekat izgradwe Transbalkanske

magistrale za prenos elektri~ne

energije predstavqa strate{ki i raz-

vojni investicioni projekat regio-

nalnog i pan–evropskog zna~aja. Pro-

jekat ~ine slede}i infrastrukturni

objekti: nova 400/110 kV trafostani-

ca Beograd 20, Novi dvostruki 400 kVdalekovod izme|u TS Pan~evo i TS

Re{ica (Rumunija), potencijalna nova

400 kV petqa oko glavnog grada koja

se sastoji od 400 kV dalekovoda iz-

me|u TS Pan~evo i novoplanirane TS

severno od Beograda i 400 kV daleko-

voda izme|u velikog proizvodnog ~vo-

ri{ta u TENT B, RP Mladost i posto-

je}e TS Sremska Mitrovica sa po-

tencijalnim podizawem TS [abac na

400 kV naponski nivo, Obrenovac –TS Bajina Ba{ta, rekonstrukcija po-

stoje}e TS Obrenovac i TS Bajina

Ba{ta, kao i potencijalno podizawe

naponskog nivoa na 400 kV u TS Va-

qevo 3, novi 400 kV dalekovod TS

Kragujevac 2 – TS Kraqevo 3, sa podi-

zawem naponskog nivoa u TS Kraqevo

3 na 400 kV, nova 400 kV interkonek-

cija izme|u Srbije, Bosne i Hercego-

vine i Crne Gore, {to podrazumeva

dupli 400 kV dalekovod izme|u TS

Bajina Ba{ta, TS Vi{egrad (BiH), RP

Bistrica i TS Pqevqa (Crna Gora),podizawe naponskog nivoa centralne

Srbije na 400 kV izgradwom novog

400 kV dalekovoda TS Kraqevo 3 –TS Bajina Ba{ta i novi 400 kV dale-

kovod TS Jagodina – TS Po`erevac.Infrastrukturni projekat iz-

gradwe Transbalkanske magistrale za

prenos elektri~ne energije podrazu-

meva izgradwu vi{e od 700 kiometara

dalekovoda najvi{eg naponskog nivoa,od ~ega je otprilike polovina dale-

kovoda sa dvostruko ve}im prenosnim

kapacitetom od uobi~ajenih (tzv. dvo-

struki dalekovodi), kao i instalisa-

we dodatnih 2000 MVA kapaciteta u

novim trafostanicama. Ukupna inve-

sticiona vrednost prevazilazi 300miliona evra.

Najzna~ajniji objekti

Transbalkanske magistrale za

prenos elektri~ne energije ~ija

je gradwa u toku ili se po~etak

gradwe o~ekuje u 2013. i 2014.

U nastavku su ukratko opisani in-

vesticioni objekti, deo Transbal-

kanske magistrale za prenos elek-

tri~ne energije, ~ija je gradwa u toku

ili ~iji se po~etak gradwe o~ekuje

tokom 2013. odnosno 2014. godine. Za

sve ostale navedene projekte u toku

je priprema studijske i tehni~ke do-

kumetacije. Ukupno investiciono ula-

gawe JP EMS, tokom 2013. godine, na-

kon rebalansa i realnijeg sagledava-

wa, planirano je u iznosu od oko 40.5miliona evra.

Novi dvostruki 400 kV dalekovod

izme|u TS Pan~evo i TS Re{ica

(Rumunija)

Kao prva faza realizacije projek-

ta Transbalkanske magistrale za pre-

nos elektri~ne energije planira se

izgradwa novog dvostrukog 400 kV da-

lekovoda izme|u TS Pan~evo 2 (Srbi-

ja) i TS Re{ica (Rumunija). Strate{ki

zna~aj gradwe ovog investicionog

objekta ogleda se u re{avawu sigur-

nog napajawa {ireg regiona Banata,kao i omogu}avawe prikqu~ewa plani-

ranih obnovqivih izvora energije,posebno vetroparkova, u regionu Ba-

nata, kako na teritoriji Republike

Srbije tako i na teritoriji susedne

Rumunije.U okviru studije izvodqivosti

analize su pokazale smawewe gubitaka

elektri~ne energije u svim posma-

tranm radnim re`imima, nakon sta-

vqawa u pogon novog dvostrukog 400kV dalekovod, izme|u TS Pan~evo 2(Srbija) i TS Re{ica (Rumunija). Ta-

ko|e, u svim analiziranim radnim re-

`imima pu{tawe u pogon dvostrukog

400 kV dalekovoda, izme|u TS Pan~e-

vo 2 (Srbija) i TS Re{ica (Rumunija),pove}ava prekograni~ni prenosni ka-

pacitet, kao i mogu}nosti me|una-

rodnih tranzita elektri~ne energije

i zna~ajno uti~e na pove}awe sigur-

nosti sistema i sistemske faktore

pouzdanosti kod oba partnera u regi-

INVESTICIJE 7

Ju`nom toku

Page 8: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

onu. Gradwa pomenutog dalekovoda

omogu}i}e otvarawe potencijalne lo-

kacije nove TS Vr{ac, vezano za omo-

gu}avawe ve}e implementacije obno-

vqivih izvora energije u datom regi-

onu. O~ekivana du`ina celog DV na

strani Republike Srbije je 68 km.O~ekivana procena buxetske cene

projekta (u gore pomenutoj fazi) je 25miliona evra, i o~ekivani povrat in-

vesticije je 9 godina.

Nova 400/110 kV trafostanica

Beograd 20

Projekat izgradwe TS Beograd

20 osmi{qen je i zapo~et jo{ 1981.godine. Prvo zbog nedostatka finan-

sijskih sredstava, a kasnije i zbog

problema oko lokacije za izgradwu,po~etak realizacije je odlagan tri

decenije. Godine 1990. prvi put je

utvr|ena namena prostora i ona je

dodeqena za izgradwu trafostanice

na lokaciji Zvezdarske {ume. Zbog br-

ze urbanizacije grada i zauzimawa vi-

talnog gradskog prostora gradwa se

realocira na podru~je Mirijeva. Go-

dine 2009. nakon izme{tawa sa ranije

predvi|ene parcele i pribavqawa no-

ve parcele za gradwu trafostranice,500 metara udaqene od prethodno do-

deqene lokacije (uz brdo prema nase-

qu Slanci, a daqe od novonformira-

ne stambene zone) kre}e se sa izgrad-

wom objekta TS Beograd 20, uz sve ra-

nije zavr{ene preliminarne investi-

cione aktivnosti i pribavqawa do-

zvola i saglasnosti.Zna~aj izgradwe TS Beograd 20 je

sa stanovi{ta pouzdanog napajawa ve-

}eg dela Beograda (centralni, isto~-

ni i severoisto~ni deo) elektri~nom

energijom ogroman.U pomenutim delo-

vima grada nalaze se i mnoge veoma va-

`ne institucije: Klini~ki centri,bolnice, vojni objekti, va`ne dr`av-

ne institucije, te se sigurnost i po-

uzdanost napajawa ne sme ni jednog

momenta dovoditi u pitawe. Gradwom

TS Beograd 20 bila bi omogu}ena i

rekonstrukcija postoje}ih, ve} vi{e

godina preoptere}enih trafostani-

ca, a sigurnost napajawa bi se u mno-

gome poboq{ala i smawili bi se gu-

bici u 110 kV mre`i. Tako|e TS Beo-

grad 20 bi, usled svog topolo{kog po-

lo`aja, bila sastavni deo budu}e

Transbalkanske magistrale za prenos

elektri~ne energije, {to dodatno ga-

rantuje izuzetno visok nivo sigurno-

sti napajawa potro{a~a elektri~nom

energijom u {irem regionu Beograda.Danas je takva situacija da u Be-

ogradu nedostaje pored snage ({to je

uobi~ajena pojava kod gradova sa ne-

planskim tj. stihijskim razvojem – kod

nas slu~aj od 1990 god. do 2000 god.),nedostaje i energija {to zahteva od-

lu~an i energi~an pristup u izgradwi

ovog prenosnog kapaciteta uz obez-

be|ewe principa ``N – 1``(sigurnost

sadr`ana u ovom konceptu podrazume-

va da konfiguracija distributivne

mre`e mora da obezbedi sigurnost

nesmetanog napajawa potro{a~a pri

svim mogu}im jednostrukim ispadima

elemenata distributivnog sistema), akoji jo{ uvek nije obezbe|en za naju-

`i deo centra grada Beograda. ^iwe-

nica da bi dva transformatora od po

300 MVA instalisane snage bili op-

tere}eni sa tri ~etvrtine snage od-

mah po pu{tawu u pogon TS Beograd

20, dovoqno govori o zna~aju ovog

objekta za napajawe grada Beograda

elektri~nom energijom.

Novi 400 kV dalekovod TS

Kragujevac 2 – TS Kraqevo 3,

sa podizawem naponskog nivoa u TS

Kraqevo 3 na 400 kV

Kao deo prve faze realizacije

projekta izgradwe Transbalkanske

magistrale za prenos elektri~ne

energije, tako|e se planira i izgrad-

wa novog 400 kV dalekovoda izme|u

TS Kragujevac 2 i TS Kraqevo 3, kao

i rekonstrukcije TS Kraqevo 3 uz po-

dizawe naponskog nivoa na 400 kV.Pro{irewe transformatorske

stanice 220/110 kV Kraqevo 3, kao i

weno povezivawe 400 kV dalekovodom

sa TS 400/110 kV Kragujevac 2, kao

{to je pomenuto, predstavqa prvu fa-

zu podizawa prenosne mre`e central-

ne i zapadne Srbije na 400 kV napon-

ski nivo. Prenosna mre`a naponskog

nivoa 220 kV u ovim delovima Srbije

je pri kraju svog `ivotnog veka, sa

prose~nom staro{}u opreme od 50 go-

dina. Izgradwa novog postrojewa 400kV u TS Kraqevo 3, ugradwa energet-

skog transformatora 400/220 kV, no-

minalne snage 400 MVA, kao i novi

rasplet na 110 kV naponskom nivou,doprine}e poboq{awu naponskih

prilika u 110 kV mre`i ju`ne Srbi-

je, posebno u regionu Novog Pazara i

Ra{ke. Podizawe naponskog nivoa TS

220/110 kV Kraqevo 3 na 400 kV }e u

perspektivi omogu}iti stabilan rad

RHE Bajina Ba{ta, kao i budu}ih RHE

Bistrica (planirane snage od 680MW) i RHE \erdap 3 (planirane sna-

ge od 600 MW).Na 110 kV naponskom nivou pred-

vi|ena je izgradwa dvostrukog dale-

kovoda TS Kraqevo 3 – TS Novi Pa-

zar 2, koji bi dodatno poboq{ao na-

ponske prilike u ovom regionu. Po-

boq{awu naponskih prilika }e do-

prineti i izgradwa hidroelektrana

na reci Ibar, koje }e injektirati sna-

gu u 110 kV mre`u na potezu izme|u

TS Kraqevo 3 i TS Ra{ka, kao i na bu-

du}i dvostruki dalekovod TS Kraqe-

vo 3 – TS Novi Pazar 2.Imaju}i u vidu trend tranzita

elektri~ne energije u jugoisto~noj

Evropi, koji trenutno ide od istoka

ka zapadu, uo~ava se mogu}nost povezi-

vawa TS Kraqevo 3 sa budu}om TS

400/220 kV Bajina Ba{ta na zapadu,kao i sa TS 400/220/110 kV Ni{ 2 na

istoku. Ovim bi se stekli uslovi za

postepeno napu{tawe 220 kV mre`e u

ovom delu Srbije. U isto vreme bi se

omogu}io tranzit sa istoka (posebno

iz Bugarske, Ukrajine, Moldavije, a u

daqoj perspektivi i Turske), gde je

ni`a cena elektri~ne energije, ka ju-

gozapadnom delu regiona i daqe ka za-

padnoj Evropi, tj. oblastima sa vi{om

cenom elektri~ne energije.

8 INVESTICIJE

Page 9: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Predstudija za podizawe daleko-

voda Obrenovac – Bajina Ba{ta

na vi{i, 400-kilovoltni napon-

ski nivo,odnosno,za gradwu dvostrukog

400-kilovoltnog dalekovoda, napravqe-

na je jo{ pre vi{e od godine.- Studija je dobro i detaqno ura-

|ena; date su ~ak i deonice, zatezni

stubovi... Svi standardi koji su mogli

da predstavqaju ograni~ewa – urbani-

sti~ki i ekolo{ki, obra|eni su i u

predstudiji zadovoqeni u skladu sa

evropskim principima. Mislim da bi

projektanti brzo mogli da „u|u u po-

sao“.Trebalo bi da se pro{ire dva po-

strojewa – Bajina Ba{ta i Vaqevo 3.Mo`da bi bilo malo te`e u Bajinoj Ba-

{ti. Ni u blizini tog postrojewa, ni u

blizini TS Vaqevo 3 bitne parcele

nisu posednute. Me|utim, taj daleko-

vod je objekat koji mo`e da se gradi

etapno. Trebalo bi na vreme re{avati

probleme obilaznica kod te dve tra-

fostanice po{to bi nere{ena stawa

mogla da predstavqaju probleme stra-

nim ulaga~ima, a investicije mogu da se

o~ekuju. Postoje}i 220-kilovoltni

objekat je na „ivici opstanka“, dok su

HE Bajina Ba{ta i TE Nikola Tesla vi-

talno zna~ajni pa su napajawa oba izu-

zetno va`na.S druge strane,etapno bi

se radile nove deonice koje ne bi sme-

tale da radi stari 220 kV dalekovod.Dakle, etapnom izgradwom taj daleko-

vod bi mogao da radi na 220-kilovolt-

nom naponu, - ka`e Dragomir Kosti},direktor EMS-ovog Pogona prenosa

Vaqevo, i dodaje: - Na toj trasi mawih

problema moglo bi da bude oko Vaqeva

i Mravinaca, ali svakako je to mirna

„trasa“,ne onako te{ka kao Leskovac –makedonska granica. Ovo je kqu~na fa-

za infrastrukturnog projekta za za-

padni Balkan za koji Evropi nije bilo

te{ko da odobri sredstva jer su tri

dr`ave zainteresovane.Druga faza tog projekta je od Baji-

ne Ba{te prema Pqevqima. Pre dve go-

dine izra|ena je studija izvodqivo-

sti za taj projekat, a na ~elu tima je

bio Martin Ozburn. Ona predvi|a

dve opcije za dvostruki dalekovod,ali bitnije je da je ideja da se kori-

ste ve} projektovana re{ewa za stu-

bove koja postoje u PD Elektroistok

Projektni biro.Dakle,na vreme se mi-

slilo; bitno je da na vreme po~nemo i

da radimo jer postoji opravdana boja-

zan da usled gubitka kvaliteta kadro-

va doma}a privreda ne}e mo}i da nas

podr`i. K tome, ozbiqne su pripreme

za gradwu TENT B 3 koji bi imao 630MW snage – kako obezbediti napaja-

we i kako evakuaciju snage kad se to

realizuje. Uostalom, stru~ne ekipe bi

mogle za dve – tri godine da izgrade

taj blok, a nama realno treba vi{e

vremena da izgradimo, odnosno, podig-

nemo na vi{i naponski nivo daleko-

vod, - ka`e Kosti}.Direktor Kosti} isti~e da su re-

monti i redovno odr`avawe u Pogonu

Vaqevo po~eli jo{ u martu, i odvijaju se

i u finansijskom, i u fizi~kom smislu

prema Planu. Najve}i problem je nedo-

statak izolatora. Kosti} isti~e da je

rekonstrukcija dalekovoda od Vaqeva

prema Zvorniku po~ela davno, ali oko

Ose~ine ne mo`e da se zavr{i jedno za-

tezno poqe., a sve se to ose}a i na re-

dovnom odr`avawu.Primera radi,izola-

tori su stari pa su u pogonu Vaqevo sa-

mo u nekoliko dana imali ~etiri ispa-

da zbog udara groma.Predrag Batini}

IZ POGONA I CENTARA 9

POGON PRENOSA VAQEVO

Perspektiva zapadne Srbije

– 400 kV napon

Dragomir Kosti}, direktor

Pogona prenosa Vaqevo

Uprostorijama JP EMS krajem

aprila odr`an je prvi sastanak

Upravqa~kog komiteta i vo|a na-

cionalnih projektnih timova,koji u~e-

stvuju u izradi Regionalne studije o

gradwi nove 400 kV interkonekcije iz-

me|u prenosnih sistema Republike Sr-

bije, Crne Gore i BiH.Projekat izrade studije izvodqi-

vosti sa idejnim projektom za novu 400kV interkonekciju izme|u Srbije, Bo-

sne i Hercegovine i Crne Gore finan-

siran je kroz „grant“ Investicionog

okvira za zapadni Balkan,koji predsta-

vqa zajedni~ku inicijativu Evropske

komisije, Razvojne banke Saveta Evro-

pe, Evropske banke za obnovu i razvoj,Evropske investicione banke, kao i

grupacije Svetske banke i KfW-a, u

partnerstvu sa bilateralnim donato-

rima i vladama zemaqa zapadnog Balka-

na. Izvo|a~ studije je “WYG”, konsul-

tantska ku}a iz Velike Britanije,a po-

dizvo|a~i su doma}e firme.Prilikom prvog sastanka Upravqa~-

kog komiteta projekta i vo|a projekt-

nih timova predstavqeni su projektni

timovi konsultanata i korisnika

(EMS, NOS BiH, Elektroprenos i

CGES), kao i predlog dokumenta kojim

se inicira po~etak aktivnosti na iz-

radi pomenute studije – „MobilizationReport“, u kojem su, prema ve} usagla{e-

nom i usvojenom programskom zadatku,definisani vreme trajawa projekta,faze izrade studije, vremenski rokovi,i drugo.Zavr{etak rada na studiji o~e-

kuje se u drugoj polovini 2014. godine.P. B.

SASTANAK UPRAVQA^KOG KOMITETA

Regionalna studija ja~awa interkonekcije

Page 10: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

[ta je CIGRÉ

CIGRÉ (fran. Conseil Internatio-nal des Grands Réseaux Électriques;engl.The International Council On Lar-ge Electric Systems; srps. Me|unarodni

savet za velike elektri~ne mre`e)

jedna je od vode}ih svetskih organi-

zacija za elektroenergtske sisteme

koja se bavi tehni~kim, ekonomskim,ekolo{kim, organizacionim i regula-

tornim aspektima.Kao stalno, nevladino i neprofi-

tabilno me|unarodno udru`ewe sa

sedi{tem u Francuskoj, osnovano je

1921. godine sa ciqevima: da omogu}i

razmenu informacija izme|u in`ewe-

ra i stru~waka svih zemaqa, da usavr-

{ava wihova znawa iz elektroener-

getskih sistema, da doprinosi razme-

ni znawa i informacija u vezi sa naj-

savremenijom svetskom praksom i da

me|u onima koji rukovode i odlu~uju

podi`e svest o svrsishodnosti de-

lovawa CIGRE u oblasti elektroe-

nergetike. Me|unarodni savet za ve-

like elektri~ne mre`e ima vi{e od

{est hiqada ~lanova iz 89 zemaqa i

objediwuje rad 57 nacionalnih komi-

teta (engl. National Committees -NC).

Predsednik je prof. dr Klaus

Frelih (Klaus Fröhlich), Austrijanac

koji je zaposlen u [vajcarskom save-

znom institutu za tehnolohiju, odno-

sno, visokonaponskoj laboratoriji

(ETH) u Cirihu ([vajcarska).

Prisustvo CIGRE u regionu

i Srbiji

CIGRE je prisutna u regionu od

1951. godine. Naime, shvativ{i zna~aj

me|unarodnog iskustva i wegove raz-

mene, posebno u vreme koncipirawa,izgradwe i po~etka rada elektropre-

nosnog sistema u Jugoslaviji, na{i po-

znati stru~waci i nau~ni radnici su

odlu~ili da se prikqu~e Me|unarod-

noj konferenciji CIGRE pa je tako,1951. godine u Zagrebu, formiran Ju-

goslovenski nacionalni komitet CI-GRE (JUNAKO CIGRE) i ubrzo posle

toga izvr{ena je i wegova formalna

registracija i u~lawewe u Me|una-

rodnu konferenciju u Parizu. Od ta-

da, pa sve do Savetovawa u Neumu

1991, Jugoslovenski komitet CIGREneprekidno je i uspe{no radio na ta-

da{wem jugoslovenskom nivou, a rezul-

tati wegovog rada imali su veliki

zna~aj za razvoj na{eg elektropri-

10 POVODI

ME\UNARODNI SAVET ZA VELIKE ELEKTRI^NE MRE@E - CIGRÉ

Istorija i uloga srpskogU vreme koncipirawa, izgradwe i po~etka rada elektroprenosnog si-

stema u Jugoslaviji, na{i poznati stru~waci i nau~ni radnici su odlu-

~ili da se prikqu~e Me|unarodnoj konferenciji CIGRE pa je 1951. go-

dine u Zagrebu formiran Jugoslovenski nacionalni komitet CIGRE

Pi{e: mr Gojko Dotli}, predsednik CIGRE Srbija

i savetnik generalnog direktora za tehni~ka pitawa

Strategija CIGRE, integracija vetrogeneratora

u EES i pametne mre`e

Na savetovawima srpskog nacionalnog komiteta okupqa se vi{e od hi-

qadu stru~nih i nau~nih radnika i poslovnih qudi iz elektroprivrednih

kompanija, elektroindustrije, projektantskih, konsultantskih, nau~no-is-

tra`iva~kih i obrazovnih institucija iz Srbije, Republike Srpske i dr-

`ava iz okru`ewa zbog razmene tehni~kih znawa i iskustava na poqu proiz-

vodwe, prenosa, distribucije i upotrebe elektri~ne energije, kao i za{ti-

te `ivotne sredine.Na 31. savetovawu u~esnike }e pozdraviti predsednik Me|unarodnog sa-

veta za velike elektri~ne mre`e CIGRE prof. dr. Klaus Frelih. Tako|e

se o~ekuje u~e{}e predstavnika Ministarstva energetike, razvoja i za{ti-

te `ivotne sredine. Bi}e razmatrano gotovo 200 referata u 16 studijskih

komiteta.Predvi|ene su dve panel prezentacije o aktuelnim temama: Strategija

me|unarodne CIGRE (prof. dr Klaus Frelih, predsednik CIGRE), Integra-

cija vetrogeneratora u elektroenergetski sistem (Mujo Obad, M.Sc.E.E,predstavnik Evropskog udru`ewa za vetroenergiju – EWEA), i jedna panel

diskusija u organizaciji studijskog komiteta C2 na temu:

Pametne mre`e (“Smart Grids”) u prenosu i distribuciji

• Stawe primene/razvoja tehnologija pametnih prenosnih mre`a u sve-

tu (dr Ninel ^ukalevski - IMP)• Stawe i planovi EMS-a na poqu pametnih mre`a (mr Neboj{a Pe-

trovi} – JP EMS)• Stawe primene/razvoja pametnih distributivnih mre`a u svetu

(prof. dr Jovica Milanovi} - University of Manchester, UK)• Stawe i planovi u EDB na poqu pametnih mre`a (Du{an Vukoti} –

PD EDB)U sklopu Savetovawa, kao i dosad, bi}e organizovana tehni~ka izlo`ba

i prezentacija proizvoda proizvo|a~a opreme najve}ih svetskih kompanija.

Priredio: P. B.

Prof. dr Klaus Frelih, predsednik CIGRE

Page 11: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

vrednog sistema, naro~ito u prela-

znim fazama razvoja kao {to su prela-

zak na 110 kV, 220 kV i 400 kV napon-

ski nivo.Posle raspada Jugoslavije, uvi|aju-

}i zna~aj i potrebu nastavka rada i

u~e{}a u aktivnostima CIGRE, stru~-

waci iz Srbije i Crne Gore pokrenu-

li su inicijativu za nastavak rada JU-KO CIGRE. Zatra`ena je i od organa

CIGRE dobijena saglasnost da taj na-

cionalni komitet, koji je zadr`ao

dotada{wi naziv Jugoslovenski komi-

tet CIGRE ili skra}eno JUKO CI-GRE, bude prihva}en kao nastavqa~

rada dotada{weg komiteta CIGRE.Kona~no, formirawem nezavisnih

dr`ava iz Srbije i Crne Gore, 2007.godine preimenovawa je JUKO CIGREu Srpski nacionalni komitet Me|u-

narodnog saveta za velike elektri~ne

mre`e (skra}eno: CIGRE Srbija).Treba naglasiti da je u kwizi

„Historija Nacionalnih komiteta

CIGRE“, koju je objavila CIGRE Pariz

2013. godine, stoji da je CIGRE Srbi-

ja zadr`ala kontinuitet sa izvornim

Komitetom formiranim 1951. godine.To je u skladu sa odredbama Statuta

CIGRE Srbija i time je stavqena ta~-

ka na pitawe za{to CIGRE Srbija

broji savetovawa od 1951. godine, a

svi ostali nacionalni komiteti iz

regona su 90-ih godina krenuli od

po~etka.

CIGRE Srbija danas

CIGRE Srbija je jedan od skromni-

jih nacionalnih komiteta po broju

~lanova. Me|utim, to nije prepreka da

se na{i stru~waci eksponiraju na me-

|unarodnom planu, {to je vidqivo iz

wihovih aktivnosti u okviru pet rad-

nih grupa CIGRE, kao i zainteresova-

no{}u za u~estvovawe u radu me|una-

rodne CIGRE. Na primer, za naredno

45. savetovawe me|unarodne CIGRE uParizu 2014. godine pristiglo je

{est prijava referata, tako da je mo-

rala da se izvr{i stru~na selekcija,jer je kvota CIGRE Srbija ograni~ena

na samo jedan referat. Osnivawem re-

ginalne CIGRE za jugoisto~nu Evropu

(SEERC), dobi}e se jo{ jedna mogu}-

nost da se pove}a na{e u~e{}e i pri-

sustvo na me|unarodnim savetovawima

CIGRE.CIGRE Srbija prati i u~estvuje u

razmatrawu najrazli~itijih pitawa iz

oblasti elektroenergetike, tr`i{ta

elektri~ne energije i za{tite `i-

votne sredine. To najboqe ilustruju

odabrane preferencijalne teme i

prispeli broj referata za naredno

31. savetovawe CIGRE Srbija koje se

odr`ava 26. do 30. maja 2013. na Zlati-

boru.CIGRE Srbija je otvoreno udru-

`ewe i spremno za saradwu sa svim

sli~nim stru~nim udru`ewima u Sr-

biji (CIRED, SMEITS, IEEE, IKS, itd.).Saglasno tome, posredstvom Srpskog

udru`ewa za vetroenergiju (SEWEA)na 31. savetovawu CIGRE Srbija obez-

be|ena je prezentacija aktuelne teme

o integraciji vetroelektrana u elek-

troenergetski sistem. Ukratko, pre-

zentova}e se metode i na~ini ispiti-

vawa vetroelektrana prilikom wiho-

vih prikqu~ewa na sistem – ne{to

{to tek sledi u Srbiji u sklopu stra-

tegije izgradwe obnovqivih izvora

elektri~ne energije.

POVODI 11

nacionalnog komiteta

Potpisan Memorandum o razumevawu za osnivawe regionalne CIGRE

Na konstitutivnoj sednici odr`anoj 13. maja u Pr`nom kod Budve potpisan

je “Memorandum o razumevawu” o osnivawu regionalne CIGRE, Me|unarodnog sa-

veta za velike elektri~ne mre`e. U usagla{avawu teksta dokumenta i ~inu wego-

vog potpisivawa,u~estvovali su predsednik prof.dr.Klaus Frelih i general-

ni sekretar me|unarodne CIGRE Fransoa Melije.Skra}enica reginalne CIGRE za jugoisto~nu Evropu je SEERC (South East

Eurepean Region of CIGRE),a osniva~i su nacionalni komiteti CIGRE iz Austri-

je, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gr~ke, Hrvatske, Italije, Ma|arske, Makedo-

nije,Rumunije,Slovenije,Srbije i Ukrajine.Kona~na odluka o osnivawu SEERC-abi}e doneta na sastanku Administrativnog saveta me|unarodne CIGRE koji se

odr`ava u septembru ove godine u Kazawu, u Rusiji.Prvi predsedavaju}i u dvogodi{wem mandatu regionalne CIGRE bi}e Kre{i-

mir Baki~ iz Slovenije.Memorandum o razumevawu o osnivawu regionalne CIGRE (SEERC) bi}e raz-

matran na Skup{tini CIGRE na Zlatiboru u sklopu 31. savetovawa. Tekst memo-

randuma postavqen je na sajtu CIGRE Srbija.P. B.

Page 12: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Prema ranije propisanoj i usvo-

jenoj zakonskoj regulativi, 30.aprila u 10 i 30 ~asova oba-

vqena je primopredaja odre|enog

broja transformatorskih stanica

110/x kilovolti i pripadaju}eg qud-

stva izme|u Pogona prenosa Beograd

JP EMS i PD Elektrodistribucija

Beograd. ^in primopredaje kqu~eva i

potpisivawe protokola obavili su

@eqko Torlak, {ef Slu`be eksplo-

atacije Pogona Prenosa Beograd u

ime JP EMS i Aleksandar Milojko-

vi}, direktor Direkcije za upravqa-

we EDB-a, u prostorijama JP EMS u

Regionalnom dispe~erskom centru

Beograd. Prema potpisanom protoko-

lu, na podru~ju konzuma Beograda, PD

EDB preuzela je 110/35/10 kV TS Be-

ograd 1, TS 110/35 Beograd 2, 110/35kV Beograd 6, TS 110/35 Beograd 7,TS 110/35 Beograd 9, TS 110/35 Beo-

grad 11 i TS 110/35 Mladenovac, kao

i pet zaposlenih.Sve~anom potpisivawu i preuzi-

mawu objekata prisustvovali su pred-

stavnici Pogona Tehnika, koji su ura-

dili neophodne provere koordinaci-

je i probne manipulacije sa zaposle-

nima u PD EDB. Pored wih prisustni

su bili zaposleni u RDC-u, me|u wima

i Nikola Labus, {ef grupe 110-ki-

lovoltnih trafostanica u EMS-u.Nekoliko dana ranije, PD Centar

ED Po`arevac i i ED Smederevo pre-

uzeli su objekte predvi|ene sprazu-

mom o izdvajawu, kao i trojicu zapo-

slenih. Obaveze komandovawa, upra-

vqawa i odr`avawa nad pomenutim

objektima, definisane posebnim ugo-

vorom, prenete su na novog pravnog i

privrednog subjekta.M. V.

12 IZ POGONA I CENTARA

[estog maja u 21 i 15 dogodila

se havarija na 110 kilovolt-

noj dalekovodnoj trasi broj

142/3 od TS Zrewanin 2 do TS Novi

Be~ej. Do{lo je do loma i pada por-

talnog ~eli~no-re{etkastog stuba

broj 180, visine 26 metara do konzo-

le. Stub je podignut 1962. godine, kao

i dalekovod broj142 TS Srbobran -TS Zrewanin 2.

Prema nalazima stru~ne komisije

koja je iza{la na mesto havarije,osnovni uzrok pada stuba su starost

konstrukcije i vremenski uslovi u

tom trenutku (ki{a, grmqavina, jak ve-

tar i temperatura 24 stepena celzi-

jusa). Stub se deformisao i pao na le-

vu stranu DV trase u smeru Zrewani-

na. Desna noga stuba se polomila na

drugom nastavku usled kidawa podve-

zica pojasnih {tapova drugog i tre}eg

nastavka. Leva noga stuba se polomila

u predelu drugog nastavka sa plasti~-

nom deformacijom i lomom van mesta

nastavka. Sama noga je ostala na bolc-

ni koja je o{te}ena i savijena za pri-

bli`no 90 stepeni. Konzola stuba ni-

je deformisana, ali je u velikom obi-

mu o{te}ena korozijom. Izolatori u

lancu su o{te}eni pribli`no 50 po-

sto. Mesto havarije je obezbe|eno, ka-

ko ne bi do{lo do kaskadnog {irewa

havarije. Dalekovodne ekipe Pogona

prenosa Novi Sad su ve} slede}i dan,7. maja, ankerisale stubove broj 179 i181. Nadle`na komisija obavestila je

Elektroenergetsku i Gra|evinsku in-

spekciju,nadle`ni MUP, a od RHMZ su

zatra`eni podaci o udarima vetra na

tom podru~ju. Zbog potpune {tete na

stubu, neophodno je zameniti ga no-

vim, iste visine ili vi{im, predlog je

komisije. Trasa je izgra|ena 1962. go-

dine, duga je 28 kilometara i na woj se

nalazi 85 stubova, od kojih su 80 por-

talni, a pet je tipa jela, na ulazima u

TS Zrewanin 2 i TS Novi Be~ej.M. V.

@eqko Torlak i Aleksandar Milojkovi}

PRIMOPREDAJA 110 KILOVOLTNIH

TRANSFORMATORSKIH STANICA

Kqu~ u ruke

DALEKOVOD TS ZREWANIN 2- TS NOVI BE^EJ

Pao stub broj 180

Page 13: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Aktivnosti u Pogonu prenosa

Beograd bile su u prethodnom

periodu veoma intezivne, na-

ro~ito kada se uzmu u obzir investi-

cije i rekonstrukcije transforma-

torskih stanica u tom Pogonu.- Na trafostanici Beograd 20 in-

tezivno se radi, ugra|ene su sabirni-

ce 110 kV, a o~ekuje se da se 110 kVpostrojewe pusti pod napon ove go-

dine. Planirana je i ugradwa sabrini-

ca na 400 kV, a izgradwom tog postro-

jewa, omogu}ava se stabilno napajawe

Beograda elektri~nom energijom, ka-

`e na po~etku razgovora Dragan

Spasi}, direktor Pogona prenosa

Beograd.- Nastavqa se rekonstrukcija TS

Beograd 3. Planiramo da ove godine

zavr{imo postojewe 110 kV i deo po-

strojewa 220 kV, a ostatak je planiran

za slede}u godinu. Na{e ekipe za odr-

`avawe dalekovoda i trafostanica,kao i „za{titari“, ulo`ili su izuze-

tan napor da oprema u susednim po-

strojewima i dalekovodima bude

spremna za potpuno isqu~ewe dela

TS zbog rekonstrukcije, a da to nema

posledica po napajawe Beograda, - is-

ti~e Spasi} i dodaje:- Kada je re~ o radovima na TS Be-

ograd 5, postrojewe je mnogo ve}e i

specifi~nije. Ta trafostanica napa-

ja oko 60 posto Beograda. Prilikom

rekonstrukcije nije mogu}e iskqu~i-

vawe celog postrojewa, pa je potreb-

no sprovoditi je postupno. O~ekuje-

mo da i ovi radovi budu privedeni

kraju idu}e godine, osim mo`da, na 35kV. Rekonstrukcija TS Obrenovac

privodi se kraju, a na RP Drmno pla-

nirano je da se rekonstrui{e kom-

pletno generatorsko poqe, a tako|e

i zamena rastavqa~a. U sklopu rekon-

strukcije TS radi se i antikoroziv-

na za{tita, a postoji poseban plan

antikorozivne za{tite dalekovoda.Po re~ima direktora Spasi}a

„remontna sezona je za na{ Pogon

stalno u toku, a letwi period pred-

stavqa udarnu sezonu. Remonti su iz-

vr{avani po planu. Kvalitet izvede-

nog remonta je posebno do{ao do iz-

ra`aja zimus, jer nije bilo ozbiqnih

prekida u napajawu potro{a~a, a ni-

smo imali ni ve}ih ispada i kvarova

bilo da je re~ o trafostanicama ili

dalekovodima. Radimo po planu koji

uskla|ujemo sa Direkcijom za upravqa-

we, Investicijama, kao i sa ostalim po-

gonima, ali i sa distribucijama. Kada

govorim o remontima, to je posao u

kome sve ekipe funkcioni{u, bilo da

su to remontna radionica, daleko-

vodna ekipa, kao i odeqewa za za{ti-

tu, telekomunikacije. Tu su i rukovao-

ci, kao i planeri iz slu`be za teh-

ni~ku koordinaciju. Ipak, dalekovod-

nu ekipu moram da posebno istaknem.Oni rade u najte`im uslovima.“

- Imali smo dosta vanrednog po-

sla povodom prelaska 110 kV trafo-

stanica. Po zakonu o energetici, tre-

balo je da te trafostanice pre|u u

EPS 1. januara, ali je zbog objektiv-

nih okolnosti to prolongirano do 1.maja. Na{i timovi su sa kolegama iz

PD EDB i kolegama iz PD Centar iz

Po`arevca i Smedereva imali niz sa-

stanaka, na kojima smo dogovorili

procedure i pravila o odr`avawu,eksploataciji i upravqawu i pripre-

mali sva potrebna dokumenta. Pri-

premali smo obuku kolega rukovalaca

i remontnih ekipa iz distribucija,kako bi ih osposobili da mogu samo-

stalno da rade u „na{im“ trafosta-

nicama, ka`e direktor Pogona Beo-

grad.Direktor Spasi} tako|e isti~e

da Pogon i daqe optere}uju kra|e na

uzemqewima, dijagonalama, kao i napa-

di na magacinske prostore.U pret-

hodnom periodu na podru~ju Pogona

Beograd, dogodile su se kra|e uze-

mqewa u nekoliko trafostanica:TS

Smederevo 3, TS Smederevo 1, TS Be-

ograd 10, kao i kra|e novopostavqe-

nih uzemqiva~a na TS Beograd 3.-Saradwa sa drugim pogonima je

odli~na. Tako|e, imamo odli~nu sa-

radwu sa kolegama iz „Tehnike“, Inve-

sticija i Direkcije za upravqawe. Tu

su i „kom{ije“ iz Projektnog biroa i

Izgradwe sa kojima intenzivno sara-

|ujemo oko rekonstrukcija, - naglasio

je Spasi}.S. Stankovi}

IZ POGONA I CENTARA 13

POGON PRENOSA BEOGRAD

Veliki investicioni i remontni zahvati

Dragan Spasi}, direktor Pogona prenosa Beograd

Page 14: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Raspodela prekograni~nih prenosnih kapaciteta na granicama

regulacione oblasti Republike Srbije za jun 2013. godine

Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici Srbija – Ma|arska:

Zajedni~ke mese~ne aukcije za mesec jun 2013. godine su odr`ane 14. maja 2013. godine. Ukupno 20 kompanija je u~e-

stvovalo na junskim aukcijama i zabele`eno je zagu{ewe u oba smera.Na smeru Srbija – Ma|arska su postojala dva rezervaciona potperioda u periodima od 19.06. do 23.06. gde je raspo-

lo`ivi kapacitet za dodelu redukovan na 304 MW i od 24.06. do 28.06. gde je raspolo`ivi kapacitet redukovan na 154MW.

Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-ma|arskoj granici za jun 2013. godine, prikazani su u tabeli i

na grafiku:

Detaqne informacije o rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf-joint.htm

14 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE

Page 15: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Aukcije za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta:

15. maja 2013. godine JP EMS je organizovao dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za mesec jun 2013. go-

dine.Ukupan broj kompanija koje su u~estvovale na junskim mese~nim aukcijama je bio 19.Na svim granicama i smerovima ukupni zahtevani kapacitet je bio ve}i od ponu|enog.Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za jun 2013. godine su prikazani u

tabeli i na grafiku:

Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf.htm

Dnevne aukcije na granici Srbija - Rumunija:

Rezultati dnevnih aukcija na granici Srbija – Rumunija su objavqeni na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/dnevne_rezultati_inf-joint_RO.htm.

Nikola To{i}, dipl.el.in`.

TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 15

Page 16: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Jedan od op{tih ci-

qeva na korporativ-

nom nivou koje je JP

„Elektromre`a Srbije“postavila u 2013. godini je

zavr{etak projekta uspo-

stavqawa i sertifikovawa

integrisanog sistema me-

naxmenta (IMS) - kvalite-

tom, za{titom `ivotne

sredine i za{titom zdra-

vqa i bezbednosti na radu

prema zahtevima me|una-

rodnih standarda ISO

9001, ISO 14001 i OHSAS18001. Time poslovodstvo

JP „Elektromre`a Srbije“`eli da poslovne aktivno-

sti uredi u okvirima doku-

mentovanih procedura, ~i-

me se procesi unificiraju

i sprovode na odr`iv na-

~in, umawuju se poslovni

rizici, a nivo pru`enih

usluga postaje standardan

i prepoznatqiv. Tako|e, us-

postavqa se sistem upra-

vqawa na osnovu definisa-

nih indikatora perfor-

mansi procesa i pokazate-

qa u~inka koji su ~vrsto

povezani sa strate{kim ci-

qevima poslovawa i Poli-

tikom IMS.Projekat je u zavr{noj

fazi dokumentovawa pro-

cesa, nakon ~ega se ulazi u

pripreme za po~etnu serti-

fikacionu proveru. Do sa-

da su odobrene i u primeni

su 22 procedure sa pripa-

daju}im uputstvima, a osam

procedura je u postupku

odobravawa. Preostala do-

kumenta IMS bi}e zavr{e-

na u saradwi sa nosiocima

procesa i odobrena po~et-

kom tre}eg kvartala ove go-

dine. Odobrena dokumenta

IMS dostupna su svim za-

poslenim i nalaze se na

portalu, odnosno na odgo-

varaju}oj lokaciji na serve-

ru.U narednom periodu

predvi|ene su obuke za

primenu dokumenata IMS,koje su du`ni da sprovedu

nosioci procesa u saradwi

sa centrom Upravqawe kva-

litetom i Centrom za qud-

ske potencijale.Nakon usvajawa dokume-

nata IMS i wihove imple-

mentacije, Predstavnik ru-

kovodstva za IMS – Alek-

sandra Nauparac, u sa-

radwi sa Predstavnikom

rukovodstva za kvalitet –Aleksandrom Rosi}em i

Predstavnikom rukovod-

stva za za{titu `ivotne

sredine i za{titu zdravqa

i bezbednosti na radu –Neboj{om Petrovi}em,pokrenu}e interne prove-

re svih procesa prema Go-

di{wem programu internih

provera IMS i u skladu sa

va`e}om procedurom.Sertifikacione pro-

vere sistema menaxmenta

sprovode za to ovla{}ena i

akreditovana sertifika-

ciona tela sa ciqem prove-

re usagla{enosti provera-

vanog sistema sa zahtevima

referentnih standarda.One se organizuju i spro-

vode u skladu sa me|unarod-

nim pravilima za sertifi-

kaciju definisanim doku-

mentom IAF Mandatory Do-cument For Duration ofQMS ans EMS Audits IAFMD5:2009.

Provere se sprovode

kroz trogodi{we cikluse u

toku kojih va`e izdati ser-

tifikati o usagla{enosti,nakon ~ega im se produ`ava

va`ewe u okviru novog ser-

tifikacionog ciklusa.Sertifikacioni ciklus

~ine po~etna sertifikaci-

ona provera, prva nadzorna

provera (po pravilu u roku

od godinu dana od po~etne

sertifikacione provere)i druga nadzorna provera

(po pravilu u roku od dve

godine od po~etne serti-

fikacione provere).Po~etna sertifikacio-

na provera kojom JP Elek-

tromre`a Srbije ulazi u

svoj prvi sertifikacioni

ciklus bi}e sprovedena

tokom tre}eg kvartala ove

godine, kao integrisana

provera kompletnog IMS

tokom koje }e biti ocewe-

na usagla{enost sistema sa

sva tri referentna stan-

darda ISO 9001, ISO 14001i OHSAS 18001.

Po~etna sertifikacio-

na provera IMS u JP Elek-

tromre`a Srbije bi}e

sprovedena u dve faze. U

prvoj fazi (tzv. integrisa-

na prethodna provera) ser-

tifikaciono telo }e oce-

niti spremnost procesa u

IMS za sertifikacionu

proveru. Uvidom u dokumen-

taciju IMS i proverom

pridr`avawa dokumentaci-

je u procesima sertifika-

ciono telo sprovodi oce-

wivawe usagla{enosti sa

zahtevima standarda. U slu-

~aju uo~enih neusagla{eno-

sti, sertifikaciono telo

}e odrediti rok za sprovo-

|ewe korekcija i korektiv-

nih mera. Nakon otklawawa

neusagla{enosti uo~enih u

prvoj fazi (ukoliko ih bu-

de), organizuje se i sprovo-

di druga faza po~etne ser-

tifikacione provere (tzv.integrisana sertifikaci-

ona provera). U slu~aju po-

zitivne ocene, sertifika-

ciono telo izda}e serti-

fikat o usagla{enosti

IMS u JP „Elektromre`a

Srbije“ sa zahtevima refe-

rentnih standarda.U prethodnom periodu

zakqu~en je ugovor sa iza-

branim sertifikacionim

telom. To je SGS Beograd,predstavni{tvo renomira-

ne ku}e iz [vajcarske, jedne

od najpoznatijih ku}a u

oblasti sertifikacije u

svetu. Ovla{}ena lica iz

centra Upravqawe kvalite-

tom u saradwi sa predstav-

nicima sertifikacionog

tela rade na planu i orga-

nizaciji integrisane pret-

hodne provere.

R. E.

16 IZ POGONA I CENTARA

UPRAVQAWE KVALITETOM

Uspostavqawe integrisanog sistema menaxmenta

Demingov krug – osnovni princip sistema menaxmenta

Page 17: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Elektromre`a Srbije je 16. maja

u hotelu Moskva u Beogradu bi-

la doma}in sastanka NM&FT(Network Models & Forecast Tools)podgrupe. Podgrupa NM&FT, usposta-

vqena u sklopu ENTSO-E regionalne

grupe Kontinentalna Evropa, ima

osnovni ciq da obezbedi visoke

standarde operativnog rada, pouzda-

nosti i sigurnosti sinhrone mre`e

Kontinentalne Evrope, unapre|ewe

saradwe TSO-ova u okvirima libera-

lizovanog tr`i{ta elektri~ne ener-

gije. Osnovni zadatak grupe je opera-

tivna sigurnost sistema i koordini-

sano operativno planirawe.Osnovni zadaci grupe odnose se

na oblasti koordinisanog upravqawa

prenosne mre`e Kontinentalne

Evrope: Prepoznavawe potreba za no-

vim metodologijama i operativnim

pravilima izme|u TSO-ova; Pra}ewe

postoje}ih operativnih razmena; Raz-

voj zajedni~kih alata ili unapre|ewe

ve} postoje}ih u operativnom okru-

`ewu TSO-ova, za razmenu mre`nih

modela i za kreirawe prognoze

(DACF, 2DACF); Pripremawe refe-

rentnih modela, potrebnih za opera-

tivne analize, prora~une tokova sna-

ga i kratkih spojeva, kao i „snapshot“-ova,i wihovo spajawe u jedinstven mo-

del Kontinentalne Evrope.

U okviru grupe sprovode se redovne

analize i provera kvaliteta razmewe-

nih modela. Grupa ima poseban dopri-

nos u razvoju CIM/XML formata za raz-

menu podataka za operativne svrhe, kao

i u budu}oj implementaciji novog for-

mata za svakodnevnu razmenu modela.

Na ovaj na~in koncipirana NM&FTgrupa doprinela je razmeni informa-

cija, unapre|ewu metodologija i alata

u svakom od TSO-ova u~esnika, a sve u

ciqu pove}awa sigurnosti elektroe-

nergetskog sistema.R. E.

ME\UNARODNA SARADWA 17

ENTSO-E je objavio svoj Godi{wi

izve{taj 2012: Evropski „nisko-

ugqeni~ni“ izazov i elektri~ne

mre`e. Osim pregleda aktivnosti

ENTSO-E u proteklih godinu dana,Izve{taj se bavi izazovima u postiza-

wu evropskih energetskih ciqeva u

pogledu smawewa emisije ugqenika na-

rednih decenija.Prva poglavqa ENTSO-E Godi{weg

izve{taja 2012. bave se pitawima smawe-

wa emisije ugqenika u energetskom sek-

toru i integrisawem rastu}e koli~ine

energije iz Obnovqivih izvora (OIE).Nagli rast koli~ine energije iz OIE

uti~e na skoro svaki aspekt delatnosti

Operatora prenosnog sistema (TSO),ka-

ko na sada{we aktivnosti, tako i na bu-

du}i razvoj sistema. Integrisawe OIE,kao deo EU 2020.ciqeva,sa perspektivom

za 2030. i 2050, jedan je od kqu~nih iza-

zova TSO, uz obezbe|ivawe sigurnog i

pouzdanog sistema i promovisawe daqeg

razvoja integrisanog tr`i{ta elektri~-

ne energije.Pro{la godina bila je kqu~na za raz-

voj ENTSO-E mre`nih kodova kao podr-

{ke ciqevima evropske energetske poli-

tike. Mre`ni kodovi }e predstavqati

pravno obavezuju}e propise. nakon slo-

`ene procedure izrade i komisijskih

usvajawa.Jednom usvojeni, kodovi }e omogu-

}iti obimniju integraciju Obnovqi-

vih izvora energije, boqe upravqawe

potro{wom energije i unapre|ewe ra-

da prenosne mre`e Evrope. Svaki od

devet mre`nih kodova koji su trenut-

no u razvoju, od po~etne do zavr{ne

faze, pru`i}e ENTSO-E priliku da se

ukqu~i u bliske konsultacije i sarad-

wu sa zainteresovanim stranama iz

oblasti industrije..Osim napretka u razvoju mre`nih ko-

dova,Godi{wi izve{taj pru`a sveobuhva-

tan pregled svih aktivnosti i rezultata,u odnosu na plan rada za pro{lu godinu.To su va`ni poslovi koji se odnose na

razvoj infrastrukture, integraciju tr-

`i{ta,saradwu na sistemskim zadacima i

istra`ivawe i razvoj.

ENTSO-E Godi{wi izve{taj 2012: Evropski

„niskougqeni~ni“ izazov i elektri~ne mre`e

ME\UNARODNI SASTANAK U BEOGRADU

Saradwom do visokih standarda

Page 18: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Perspektive regionalnog

tr`i{ta

Centralna i jugoisto~na Evropa, ne-

kada smatrane za regionalno elektroe-

nergetsko tr`i{te sa velikim poten-

cijalom, pru`i}e samo male mogu}nosti

finansijskim igra~ima zbog oklevawa u

integracionim procesima nekoliko

usitwenih pojedina~nih tr`i{ta zema-

qa podru~ja koje ide od Poqske do Bal-

kana, prenosi 9. maja International Busi-ness Times. S druge strane, dominacija

dr`avnih proizvo|a~a elektri~ne

energije i zakonodavne prepreke po-

put izvoznih da`bina u Bugarskoj i

PDV-a u Rumuniji razbili su nade tr-

govaca strujom da ima smisla raditi u

sredwoj i jugoisto~noj Evropi kao ce-

lini. List prenosi ocenu jedne od vo-

de}ih banaka u Londonu da su finan-

sijske prepreke ulasku na to podru~je,uz pad potro{we, prevelike da bi vre-

delo rizikovati pa se one usmeravaju

na velika tr`i{ta, poput Nema~ke i

Velike Britanije. Stoga eksperti

procewuju da }e trgovina elektri~nom

energijom u ovom regionu stagnirati,ili sporo rasti. David Kurcera, ~el-

nik pra{ke berze elektri~nom energi-

jom PXE, gde je obim trgovine pao sa

34,8 teravat ~asova u 2007, na 19,8TWh u 2012, sumwa da }e se velike

banke zna~ajnije vra}ati u ovaj region.„Ako i bude rasta u koli~inama, to }e

poticati od potro{a~a koji kupuju

struju od proizvo|a~a. Ne verujem u

skori povratak velikih banaka“, ka`e

on. Arben Klokoi, savetnik za regula-

torna pitawa u kompaniji EDF Tra-

ding, prime}uje da neki regulatori u

regionu visinu licencnih naknada za-

snivaju na koli~inama prodaja ... {to

{aqe poruku da se isplati trgovati

mawe“. Uprkos pada u prometu, uspe{an

primer je spajawe ~e{kog, slova~kog i

ma|arskog spot tr`i{ta u septembru

2012, kome bi uskoro trebalo da se

pridru`i i Poqska. Ali ovaj blok ze-

maqa kao celina ne}e mo}i vi{e da ra-

ste, ukoliko sve zemqe ne uklone pre-

preke ulasku na wihova tr`i{ta, kon-

statuje dnevnik.

Lordovski izve{taj

Evropskoj uniji }e biti potrebne

investicije od jedan bilion evra do

kraja ove dekade da bi izbegla ener-

getsku krizu, zakqu~ak je osmomese~-

nog istra`ivawa koje je sproveo gor-

wi dom britanskog parlamenta. Dom

lordova konstatuje da „zbrkana poli-

tika Brisela odvla~i velike investi-

cije iz sektora energije ... iako tog

novca (bilion evra) ima kod institu-

cionalnih investitora“. „Me|utim,zbog nejasne politike o na~inima si-

gurne isporuke elektri~ne energije,oni su uzdr`ani“, rekao je podnose}i

izve{taj Lord Karter. Lordovi pri

tom ukazuju na dva bloka pitawa koja

moraju biti re{ena. [ema dozvola za

emisije (ETS) mora hitno biti revi-

dirana usled wihovog dodatnog obez-

vre|ewa. Konstatuju}i da ETS nije mr-

tav kao jedan od kqu~nih instrumenta

energetske politike Brisela, Dom na-

vodi da je potrebno obezbediti na

tr`i{tu minimalnu cenu dozvola koja

bi spre~ila vra}awe ugqa kao osnov-

nog izvora elektri~ne energije. Druga

kriti~na politi~ka mera je ona koju

Velika Britanija odbija da prihvati

– da se odredi ciq za udeo obnovqi-

vih izvora energije u energetskom

miksu za 2030.

Kredit za termoelektranu

Poqska je dobila kredit Evropske

banke za obnovu i razvoj od 69 milio-

na evra za izgradwu svoje prve ve}e

termoelektrane na prirodni gas.Elektrana na turbine sa kombinova-

nim ciklusom u jugoisto~nom gradu

Stalova Vola bi}e kapaciteta 449MWe/240 MWt i zameni}e stare TE

na ugaq, ~ime }e smawiti emisije

ugqendioksida za 950.000 tona godi-

{we.Projekat je deo poqskog energet-

skog investicionog programa zamene

starih elektrana zaga|iva~a, sagra|e-

nih pedesetih i {ezdesetih godina

pro{log veka.

Pad profita

nema~ke kompanije

Energetska kompanija E.On zabele-

`ila je pad profita u prvom kvartalu,zbog mawe zarade kod elektrana na

fosilna goriva i mawe proizvodwe.Najve}a nema~ka kompanija ostvarila

je EBITDA profit od 3,58 milijardi

evra, naspram 3,79 milijardi evra iz

prva tri meseca 2012. godine. U pre-

zentaciji prikazanoj na vebsajtu fir-

me navodi se da je E.On bio pogo|en

kombinacijom niskih veleprodajnih

cena elektri~ne energije i vi{ih ce-

na uvoznog gasa, zbog ~ega je opao pro-

fit u wenim gasnim elektranam {irom

Evrope. E.On je tako|e osetio posle-

dice brzog rasta u obnovqivim izvo-

rima energije, koji imaju privilegova-

ni pristup nema~kom mre`nom tran-

sportnom sistemu.

Kriza britanskog

energetskog programa

Britanski, 376 milijardi funti

vredan program prelaska sa fosilnih

goriva na obnovqive izvore i nuklea-

nu energiju nalazi se u kriti~noj si-

tuaciji zbog nagove{taja mawka ener-

gije i spiralnog rasta tro{kova, oce-

wuje tamo{wa specijalizovana ener-

getska informativna kompanija Libe-rum Capital. Britanska vlada je „izu-

zetno potcenila“ in`ewerske, finan-

sijske i ekonomske izazove tog pro-

grama, navodi u izve{taju analiti~ar

Liberiuma Peter Aterton. „Ispuwe-

we tog plana zamene fosilnih elek-

trana obnovqivim izvorima i nukle-

arkama za samo deceniju i po, bez ga{e-

wa svetla i uz zadr`avawe razumnih

ra~una za energiju, jednostavno je ne-

mogu}e“, navodi Aterton. Prema toj

analizi, energetska reforma tra`i

do 2020. investicije od 161 milijardu

funti, {to }e ra~une za struju podi}i

za 30 posto. Ta suma bi do 2030. mogla

narasti na 376 milijardi funti, {to

bi u realnim pokazateqima podiglo

ra~une potro{a~a za 100 procenata.

18 ME\UNARODNA PANORAMA

Page 19: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Izgradwa nuklearke

Turska je odabrala japansko-francu-

ski konzorcijum koji vode Mitsubishi He-avy Industries iAreva za gradwu druge nu-

klearne elektrane, objavio je turski

premijer Rexep Erdogan. Elektrana }e

biti na obali Crnog mora u pokrajini

Sinop, vrednost ugovora je oko 15,6 mi-

lijardi evra.Ugradi}e se ~etiri Arevi-

na reaktora Atmea1 tre}e generacije,pojedina~ne snage 1.100 MW. Gradwa

treba da po~ne 2017. godine.

Promene u Ma|arskoj

Dosada{wi ma|arski energetski re-

gulator HEO zamewen je po~etkom apri-

la Ma|arskom kancelarijom za energiju

i javna preduze}a (HEPO). Vlada je, do-

nose}i ovu odluku, ocenila da }e novo

regulatorno telo doprineti efikasni-

joj potro{wi energije, bezbednijem

snabdevawu i za{titi potro{a~a.HEPO

je dobio znatno ve}a ovla{}ewa od

prethodnika HEO.Novo telo }e nadgle-

dati ne samo tr`i{ta elektri~ne ener-

gije i prirodnog gasa, ve} i toplotne

energije, vodosnabdevawa i kanalizaci-

je.Osim toga,promewen je i legalni sta-

tus Komisije, koja }e raditi kao „auto-

nomno regulatorno telo“ sa zakonodav-

nim ovla{}ewima dono{ewa dekreta u

skladu sa Ustavom. Ovo zna~i da se HE-

PO smatra ustavnim organom, odgovor-

nim jedino pred Parlamentom.Prethod-

ni HEO je formiran 1994.sa nadle`no-

stima u oblastima prirodnog gasa i

elektri~ne energije, a u protekle dve

decenije radio je kao telo podre|eno

vladi, uz povremena ja~awa ovla{}ewa

putem amandmana na zakone.

[panija smawuje subvencije

[panija,u okviru energetske refor-

me koja se o~ekuje u junu,razmatra smawe-

we subvencija (FiT) za Obnovqive iz-

vore energije u visini do milijardu

evra, prenose tamo{wi mediji. List ElEconomista objavio je ovih dana da se u

nacrtu reforme predvi|a smawewe pod-

sticaja od 700 miliona do milijardu

evra. Osim toga, za proizvo|a~e sun~eve

energije,vlada planira da produ`i pro-

pis iz 2011. (isticao 2013.) kojim se

ograni~ava maksimalan broj ~asova elek-

tri~ne energije iz tih kapaciteta koji

}e biti subvencionisan. Kao kompenza-

cija, mogao bi se produ`iti rok do ka-

da }e se FiT pla}ati. Ina~e, pre neko-

liko dana {panski mre`ni operater

REE je objavio da je u aprilu udeo OIE

u energetskom miksu zemqe dostigao no-

vi rekord od 54 posto. U isto vreme,{panski zbirni tarifni deficit u

elektroenergetskom sektoru porastao

je na 35,6 milijardi evra.

Ukrajina izme|u EU i Rusije

Ukrajina radi na tome da postane

energetsko ~vori{te za Evropu, sa sop-

stvenom proizvodwom gasa, skladi{nim

kapacitetima i uvozom energenata kako

iz EU, tako i Rusije, rekao je ministar

energije Ukrajine na press konferenci-

ji u Briselu. EurActiv prenosi posle

razgovora ministra Eduarda Stavickog

sa evropskim komesarom za energiju Gin-

terom Etingerom, da EU vr{i pritisak

na Kijev da sklope ugovore do kraja ove

godine, jer obe strane te`e smawewu za-

visnosti od ruskog gasa. Kijev me|utim

odmerava efekte saradwe sa EU i obe-

}awa Moskve da }e dobiti jeftiniji gas

u zamenu za prepu{tawe Gaspromu kon-

trole nad ukrajinskim gasnim tranzit-

nim pravcima, dodaje agencija. Krajem

aprila, vlada Ukrajine je zatra`ila od

parlamenta da ukloni zabranu privati-

zacije dr`avne energetske kompanije

Naftogaz,koja kontroli{e pomenute ga-

sovode.EurActiv napomiwe da je u Brise-

lu razmotren stari predlog tripartit-

ne podele kontrole nad ukrajinskim ga-

sovodima. Etinger je rekao da veruje da

su EU kompanije zainteresovane za kupo-

vine udela u ukrajinskoj gasovodnoj in-

frastrukturi, ne imenuju}i potencijal-

ne investitore.

Obustava poslova u Poqskoj

Kanadska kompanijaTalisman Energy iameri~ka Marathon Oil objavile su po-

~etkom maja da napu{taju poslove eks-

ploatacije {kriqnog gasa u Poqskoj, jer

nisu prona{le dovoqno gasa koji bi

opravdao daqa ulagawa.Talisman }e pro-

dati poslove u Poqskoj evropskoj kom-

paniji San Leon Energy, dok Marathonobustavqa operacije u 2014. Povla~ewa

velikih kompanija iz Poqske sugeri{u

da je Var{ava bila preveliki optimista

u proceni vrednosti wenih le`i{ta ga-

snih {kriqaca, ili barem u brzini ko-

jom bi mogla po~eti da ih iskori{}ava.

Kqu~ni problem energetskih kompanija

koje rade u ovom sektoru je {to se usme-

ravaju na najpristupa~nija le`i{ta, dok

su se poqske {kriqne naslage,koje le`e

od obala Baltika, na dubini od nekih

4.000 metara, preko centralne i isto~-

ne Poqske do Belorusije i Ukrajine,po-

kazale monogo te`im za eksploataciju

od {kriqnog gasa u SAD. Do sada su

ura|ene svega 43 bu{otine, a tek 12 jedalo ne{to gasa.

Reforma nema~kog energetskog

sektora

Nema~ka je odlu~ila da transformi-

{e svoj energetski sistem u par deceni-

ja,{to istovremeno zadivquje i zbuwuje,komentari{e PowerMag.com. U detaq-

noj analizi, ~asopis konstatuje da od

rezultata ovog ekspertimenta najve}e

evropske privrede zavisi odgovor na

pitawe da li se radi o racionalnom pu-

tu ka energetskoj budu}nosti,ili }e on

pretrpeti neuspeh suo~en sa slo`enim

izazovima koje je otvorio. Wegov uspeh

mogao bi biti za druge model kako jed-

na izvozno orijentisana industrijali-

zovana dr`ava zasniva budu}nost na ve-

likom udelu obnovqivih izvora u ener-

getskom miksu, navodi se u analizi. Ako

se zaglibi, s druge strane, nacija sa ~e-

tvrtom po snazi privredom u svetu me-

reno nominalnim BDP-om, mogla bi do-

datno potkopati velike ambicije

Evropske unije i sveta u borbi protiv

klimatskih izazova pomo}u OIE. Prela-

zak na novo energetsko doba, kr{teno

nema~kim izrazom Energiewende, bi}e

„Herkulovski zadatak“, priznala je kan-

celarka Angela Merkel,dok je ministar

ekologije Peter Altmajer procenio u

februaru ove godine da bi cena refor-

me i restruktuirawa nema~kog energet-

skog sektora do kraja 2030-ih mogla do-

sti}i ravno jedan bilion evra.Ve}inom,680 milijardi evra,na ime subvencioni-

sawa OIE i to do 2020.

ME\UNARODNA PANORAMA 19

Page 20: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Agencija za energetiku Republi-

ke Srbije dostavila je Narod-

noj skup{tini Srbije izve{taj

o radu za 2012. godinu, u kome se navo-

di da su tokom 2012. godine, u~iweni

bitni koraci ka otvarawu tr`i{ta

elektri~ne energije i prirodnog gasa

i efikasnijoj regulaciji monoplo-

skih delatnosti, ali se pokazuje i da

se neracionalnosti u energetskom

sektoru ne otklawaju dovoqno efika-

sno i da ka{wewa u ispuwavawu obave-

za ugro`avaju rokove utvr|ene Zako-

nom.Potro{wa elektri~ne energije u

Srbiji pro{le godine je smawena za

2,2 procenta, a tranzit struje preko

Srbije za 3 posto. Potro{wa prirod-

nog gasa je smawena za 13,3 procenata,najvi{e zbog pada potro{we u indu-

striji.Krajem 2012. i na samom po~etku

2013. godine, obezbe|eni su svi bit-

ni regulatorni uslovi za izlazak na

tr`i{te kupaca elektri~ne energije

prikqu~enih na prenosnu mre`u.Sprovedene su pripreme za pravno

razdvajawe operatora distributiv-

nog sistema od snabdevawa elektri~-

nom energijom i drugih delatnosti,~ime se stvaraju uslovi da se ova oba-

veza realizuje u 2013. godini. Gubici

elektri~ne energije u distributiv-

noj mre`i su zadr`ali blago opadaju-

}i trend, ali su i daqe veoma visoki

u odnosu na tehni~ki opravdane. Ne-

dovoqno efikasno se suzbijaju kra|e

elektri~ne energije.U nekoliko prethodnih godina se

zapa`a mawe pove}awe potro{we

elektri~ne energije u zimskom perio-

du u doma}instvima. Agencija }e pra-

titi ovu pojavu i, ukoliko se poka`e

potrebnim, promeniti odnose i gra-

nice tarifa, kako bi se destimulisa-

la neracionalna potro{wa za greja-

we.U 2012. godini je postignut zna~a-

jan napredak u odzivu distributivnih

privrednih dru{tava na zahteve

Agencije za redovno dostavqawe po-

dataka o komercijalnom kvalitetu.Pokazateqi neprekidnosti isporuke

struje su na nivou regiona, ali vi{e-

struko su lo{iji u odnosu na evrop-

ski prosek. ^etvorogodi{we isku-

stvo je, kako je navedeno u izve{taju,veoma dobra podloga za pripremu

Pravila o kvalitetu isporuke i snab-

devawa koja }e Agencija doneti u

2013. godini.Nadaqe u izve{taju AERS se navo-

di da je sada{wi nivo cena elektri~-

ne energije ispod ekonomski oprav-

danog, {to u velikoj meri ograni~ava

razvoj elektroenergetskog sektora,jer ne omogu}ava doma}u akumulaciju

za investicije, destimulativno deluje

na druge investitore, kao i na racio-

nalizaciju potro{we energije.

Najkriti~nije pitawe je primena

EU Direktive o velikim lo`i{tima,odnosno va`e}e nacionalne regula-

tive o emisiji sumpornih i azotnih

oksida, po kojima bi se posle 2017.godine, svi blokovi u termoelektra-

nama koji ih ne zadovoqavaju povukli

iz pogona,tako da bi EPS mogao osta-

ti bez preko 1.100 MW, iz kojih sada

obezbe|uju vi{e od 15 procenata

ukupne proizvodwe.Godi{we potrebe za primarnom

energijom u Srbiji su oko 16 miliona

tona ekvivalentne nafte.Za Srbiju je

karakteristi~an visok udeo ugqa,prete`no niskokalori~nog lignita, uukupnoj primarnoj energiji (preko 50posto), koji se dominantno koristi

za proizvodwu elektri~ne energije.Visok udeo doma}eg lignita omogu}a-

va, u odnosu na druge zemqe, relativno

visoku, energetsku nezavisnost Srbi-

je, ali umawuje efikasnost energet-

skih transformacija i pove}ava wi-

hov uticaj na `ivotnu sredinu i Sr-

biji dugoro~no uve}ava rizik rasta

tro{kova emisije ugqen dioksida, od-

nosno gasova koji globalno izazivaju

efekat staklene ba{te. Neto uvozna

zavisnost Srbije bila je na nivou od

30,3 posto. U 2012. godini tro{kovi

neto uvoza energije su iznosili 2,28milijardi evra, {to predstavqa ~ak

38,4 procenta od salda ukupnog uvoza

i izvoza Republike Srbije.R. E.

20 AKTUELNOSTI

AGENCIJA ZA ENERGETIKU REPUBLIKE SRBIJE

Zavr{en Izve{taj o energetskim

kretawima u Srbiji u 2012. godini

Page 21: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Ukoliko kompanija ima izvanred-

ne rezultate i visok profit,budite sigurni da }ete u woj na-

}i dobar, vredan i posve}en tim” –poru~uju stru~waci iz oblasti qud-

skih resursa. Da bi zaposleni u JP

EMS postizali jo{ boqe rezultate,Centar za qudske potencijale po~eo

je, u saradwi sa profesionalnim tre-

nerima, seriju obuka i tim-bilding

okupqawa, ~ime je krenula realizacija

Plana obrazovawa za 2013. godinu na

temu usavr{avawa poslovnih ve{tina

zaposlenih.- Sredinom aprila odr`an je tim-

bilding za direktore i rukovodioce

Pogona Beograd, Novi Sad i Pogona

Tehnika (ukupno 23 zaposlena) u ho-

telu Babe kraj Beograda. Ciq takvih

okupqawa je poboq{awe komunikacije

i razumevawa, pove}awe motivacije,produktivnosti i efikasnosti zapo-

slenih, kao i unapre|ewe saradwe

unutar Preduze}a, - isti~e Bojana

Nikoli}, samostalni master organi-

zator u JP EMS.

Predvi|eno je da tim-bilding se-

minar za 25 zaposlenih u pogonima

Bor, Vaqevo i Kru{evac bude odr`an

krajem maja u hotelu Grand u Vaqevu.To }e biti jo{ jedna prilika da zapo-

sleni u tim Pogonima, kroz razli~ite

zabavne aktivnosti oja~aju timski duh

i me|usobno razumevawe.Tako|e, sredinom maja organizova-

na je dvodnevna obuka o ve{tinama ru-

kovo|ewa za grupu zaposlenih u JP

EMS. Polaznici su imali priliku da

unaprede svoje menaxerske ve{tine,kao i da saznaju nove na~ine na koje se

mo`e ostvariti boqa saradwa sa za-

poslenima, izgraditi jak tim saradni-

ka i efikasnije iskoristiti vreme.Teme su obuhvatale oblasti rukovo-

|ewa, komunikacije, timskog rada, mo-

tivacije i delegirawa.- Obuke iz oblasti poslovnih ve-

{tina, koje su u prvoj iteraciji odr`a-

ne za rukovodioce JP EMS, svakako }e

biti organizovane i za ostale zaposle-

ne. Tako|e, u planu su i obuke iz obla-

sti ve{tina komunikacije.Ciq nam je da

{to vi{e zaposlenih u~estvuje u obuka-

ma i aktivnostima koje doprinose po-

slovnom uspehu Preduze}a i poboq{awu

me|uqudskih odnosa u JP EMS, - naglasi-

la je Bojana Nikoli}. Planom obrazova-

wa za 2013. godinu predvi|eno je osam

vrsta obuka iz oblasti poslovnih ve-

{tina koje bi trebalo da poha|a ukupno

158 zaposlenih.M. Bogi}evi}

EDUKACIJA 21

OBUKA I TIM-BILDING

Slo`an tim – uspe{na kompanija

Aktivnosti na ja~awu timskog duha doprinose uspehu Preduze}a

Unapre|ewe znawa iz oblasti ve{tina rukovo|ewa Igrama do ja~awa poverewa i na radnom mestu

Zaposleni JP EMS na tim-bilding seminaru

Page 22: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Balkanmagazin je krajem aprila orga-

nizovao me|unarodnu konferen-

ciju „Regionalno tr`i{te elek-

tri~ne energije“ , u kojoj je u~estvovala

ministarka energetike prof. dr Zora-

na Mihajlovi} i predstavnici Elek-

tromre`e Srbije, Elektroprivrede Sr-

bije, regulatora i trgovaca. Na konfe-

renciji su pokrenute teme ne samo o li-

beralizaciji srpskog tr`i{ta, ve} i o

mogu}nostima stvarawa regionalne ber-

ze elektri~ne energije u Srbiji, kao i

povezivawu sa drugim evropskim ener-

getskim regionima.Zorana Mihajlovi},ministar energe-

tike,razvoja i za{tite `ivotne sredine

naglasila je da se Srbija grani~i sa osam

zemaqa i da je“neverovatno koliko je ma-

lo iskori{}en takav polo`aj”. Mini-

starka je napomenula da i sada postoje

problemi sa kojima se dr`ava suo~ava u

procesu liberalizacije.“U prethodnom periodu borili smo

se sa zakonskim procedurama i aktima

kako bi se omogu}ila liberalizacija.Uslov da se mo`e govoriti o liberali-

zaciji tr`i{ta elektri~ne energije je i

restrukturirawe velikih sistema,nosi-

laca sistema,pre svega Elektroprivrede

Srbije. Dr`ava mora obezbediti da

EPS postane konkurentno preduze}e.To se ne odnosi samo na tr`i{te elek-

tri~ne energije ve} i na tr`i{te gasa”,saop{tila je ministarka energetike.

Ministarstvo enegetike je u final-

noj fazi izrade strategije o razvoju

energetike,a prvi draft o~ekuje se u ju-

nu, najavio je Dejan Trifunovi}, po-

mo}nik za elektroenergetiku u Mini-

starstvu energetike razvoja i za{tite

`ivotne sredine.“Po~eli smo sa izmenama Zakona o

energetici koje }e ukqu~iti tre}i pa-

ket mera Evropaske unije.Obnovqivi iz-

vori energije zna~ajno }e uticati na tr-

`i{te elektri~ne energije i imamo sve

preduslove za investicije u toj oblasti.Postoji veliko interesovawe investi-

tora i o~ekujemo velike projekte u toj

oblasti u narednim godinama”, poru~io

je Trifunovi}.Liberalizacija tr`i{ta elektri~ne

energije odvija}e se u tri kruga, a prvi,otvarawe na visokom naponu,ve} je uspe-

{no obavqen. U drugom krugu do 1. janua-

ra 2014. godine sledi otvarawe tr`i-

{ta na sredwem naponu i u tre}em krugu

do 1.januara 2015. godine doma}instva

}e mo}i slobodno da biraju snabdeva~a.Trifunovi} isti~e da je zdrav deo

sistema Elektromre`a Srbije, koja sta-

bilno posluje,a krajem ove godine sledi

izazov otvarawa berze.“EMS je po~etkom 2013. godine za-

kqu~io sporazum sa francuskom kompa-

nijom Epeks spot, {to mi pozdravqamo i

aktivno }emo pomo}i EMS da uspostavi

regionalno tr`i{te elektri~ne ener-

gije. Trenutno imamo mali pad tra`we

zbog ekonomskih uslova i uticaja obno-

vqivih izvora energije, ali na dugi rok

na ovom tr`i{tu ima}emo deficit pro-

izvodwe elektri~ne energije. Uticaj }e

imati i budu}i ekonomski razvoj, ali i

u~e{}e Turske na tr`i{tu”, ocewuje

Trifunovi}.Najzna~ajniju ulogu na budu}em regio-

nalnom tr`i{tu, odnosno berzi ~ije

osnivawe bi trebalo da se desi do

2013. godine, ima}e Elektromre`a Sr-

bije, kao operater prenosne mre`e uz

jo{ niz funkcija va`nih za tr`i{te.Vladimir Jankovi}, direktor Di-

rekcije za poslove tr`i{ta elektri~ne

energije EMS-a najavio je i planove za

otvarawe berze sa namerom da ona po-

stane regionalno priznata.“Na{a ideja je da se berza SEEPEX

pove`e sa drugim zemqama, ali i da woj

imaju pristup one zemqe koje nemaju svo-

je berze, poput Crne Gore ili BiH.Platformu i procedure bi iznajmili od

neke velike ve} postoje}e berze, a ciq

nam je i da privu~emo velike trgovce,marketmejkere,kojima bi dali i u~e{}e u

vlasni{tvu berze. Ideja je da se unapre-

di tr`i{te i dobije dobra referentna

cena, kao i da se ponudi niz proizvoda

trgovcima. U prvoj fazi berza u Srbiji

bi omogu}ila pristup BiH, Makedoniji

i Crnoj Gori,a u drugoj fazi bi se pove-

zala sa Ma|arskom i Rumunijom, a preko

wih i sa ^e{kom i Slova~kom”,najavio je

Jankovi}.Cena energije na ovoj berzi bi se ve-

rovatno obra~unavala u evrima, a kli-

ring ku}a bi bila neka od banaka u Sr-

biji.EMS ima i ulogu administracije bi-

lateralnih tr`i{ta, prijava potro{we,proizvodwe i trgovine {to obavqa od

osnovawa 2005. godine.To ukazuje da je i

do sada postojalo tr`i{te elektri~ne

energije ali na wemu su samo trgovci tr-

govali izme|u sebe.EMS je tako|e operator za merewa

koja slu`e za obra~une,kao i alokaciju i

aukcije prekograni~nih kapaciteta. Ta-

ko|e je i jedini prodavac sistemskih i

bilansnih usluga, kao i administrator

balansnih odgovornosti koji obra~una-

va sva odstupawa od balansnih odgovor-

nosti. Tako|e, EMS kupuje gubitke, pa je

sa 1,1 teravat sat najve}i kupac elek-

tri~ne energije na tr`i{tu. Tako|e }e

biti i telo za izdavawe garancije pore-

kla obnovqivih izvora energije.

Liberalizacija

donosi investicije

Janez Kopa~, direktor Sekretari-

jata energetske zajednice Jugoisto~ne

Evrope, rekao je da je region Jugoisto~-

ne Evrope uglavnom sinhronizovan sa

elektroenergetskim sistemom Evrope,osim Moldavije i Ukrajine, ali da se i

daqe kasni sa implementacijom evrop-

skih direktiva, odnosno drugog i tre-

}eg energetskog paketa.Tako je i daqe u

svim zemqama regulisana cena elektri~-

ne energije, dok bi prema planu cene

odavno trebalo da budu liberalizovane.Tako|e, plan je da se tre}i energetski

paket primeni do 2015. godine, mada je

Kopa~ preneo da je dobio uveravawa da

}e Srbija to uraditi ve} ove godine.Osmi region u kome se nalazi Srbi-

ja ~ine i ostale zemqe biv{e SFRJ, Al-

banija, Rumunija, Bugarska, Moldavija i

Ukrajina, a u budu}nosti i Italija, kada

se zavr{i projekat postavqawa kabla do

Crne Gore. Prema re~ima Kopa~a, Jugoi-

sto~na Evropa je preuzela ciqni model

Evropske unije koji je trebalo da se re-

alizuje do kraja prvog kvartala 2011. go-

dine, ali do toga u skoro svim oblasti-

ma nije do{lo. Tako nije uspostavqena

dugoro~na alokacija kapaciteta. U Pod-

gorici je otvorena zajedni~ka aukcijska

kancelarija ~iji ~lanovi jo{ nisu Srbi-

ja i Bugarska.Kopa~ je ukazao i da bi bi-

lo dobro za Srbiju da se pridru`i za-

jedni~koj aukcijskoj kancelariji regiona

kako bi se olak{ala trgovina elektri~-

nom energijom. Alokacija kapaciteta

“dan unapred” trebalo je da se uradi do

kraja 2011. godine, ali ni to se nije de-

22 AKTUELNOSTI

KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA

Stvarawe regionalne berze

Page 23: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

silo na nivou regiona. Za sada je Hrvat-

ska osnovala svoju berzu koja jo{ nije ak-

tivna, a u Srbiji je, obja{wava Kopa~,usvojen zakon po kome je EMS odgovoran

za berzu, ali ona u praksi jo{ nije za`i-

vela. Samo u Srbiji i donekle Makedo-

niji je tr`i{te otvoreno za velike po-

tro{a~e, dok u ostalim zemqama regiona

to nije slu~aj.Kopa~ preporu~uje i da re-

gulisane cene elektri~ne energije budu

odre|ene u odnosu na proizvodne tro-

{kove, a tako|e i da tarife za infra-

strukturu uva`avaju tro{kove.Liberalizacija i integracije tr`i-

{ta elektri~ne energije doprine}e eko-

nomiji obima, stabilnijem tr`i{tu i

cenama, kao i ve}im investicijama, poru-

~ila je Qiqana Haxibabi}, ~lan Sa-

veta Agencije za energetiku.“Ciq osmog

regiona je da se interkonektorski po-

ve`e tr`i{te od 137 miliona gra|ana.Imamo devet zemaqa potpisnica ener-

getske zajednice,a tu su i susedne dr`a-

ve i Italija. Imamo 20 interkonektora,a za sada nema zna~ajnijih zagu{ewa. Za-

konski okvir za ovo su Evropske direk-

tive,ali wihova implementacija ne zavi-

si od na{e dobre voqe, jer treba mewa-

ti vi{e povezanih zakona”, kazala je Ha-

xibabi}.Neki od problema u povezivawu tr-

`i{ta,smatra Haxibabi}, je i razli~ita

razvijenost lokalnih tr`i{ta koja su

uglavnom bilateralna i ~esto nelikvid-

na.Osim toga sve zemqe imaju dominant-

nog proizvo|a~a, ali kako obja{wava, i

prirodno je da glavnu ulogu ima domi-

nantni igra~ dok se legislativom mo`e

spre~iti da zloupotrebi dominantan

polo`aj. Kada je re~ o zakonskim propi-

sima, doneta su sva dokumenta za razvoj

tr`i{ta bilansne energije i berze,izu-

zev pravila o radu organizovanog tr`i-

{ta,a kako ocewuje Haxibabi},na Vladi

ostaje da odlu~i kako }e to tr`i{te iz-

gledati.U Srbiji ima 60 licenciranih snab-

deva~a, od ~ega je 27 aktivno, koji najvi-

{e tranzitiraju i trguju izme|u sebe. U

Srbiji je odre|en i jedan javni snabde-

va~ i imamo tr`i{te od 3,6 miliona

krajwih kupaca.Me|u svim u~esnicima na

tr`i{tu EPS je dominantan igra~, a

EMS je najva`niji za funkcionisawe tr-

`i{ta.U 2012. godini prenelo se 40 te-

ravat sati elektri~ne enrgije dok je na-

{a finalna potro{wa 28 teravat sati, asva razlika predstavqa trgovinu.Samo u

tranzitu je pro{lo preko 8.000 teravat

sati, pokazuju podaci Agencije za ener-

getiku. Tako|e, prema uporednim cenama

industrijske elektri~ne energije u

Evropi, Srbija ima ubedqivo najni`u

cenu,{to je dovelo da nema sredstava za

investicije.

Nema tr`i{ta bez pravne dr`ave

Konkurencija na tr`i{tu elektri~-

ne energije bi}e dobra za kupce, ali ne

uvek i za proizvo|a~e.Sa konkurencijom

na regionalnom tr`i{tu osta}e samo

najefikasniji i najjeftiniji, smatra

Dragan Vlaisavqevi}, direktor Di-

rekcije za trgovinu elektri~nom ener-

gijom u EPS-u, dodaju}i da se mo`e za-

kqu~iti,gledaju}i de{avawa u EU,da uvo-

|ewe sve vi{e obnovqivih izvora ener-

gije sa subvencionisanim cenama mo`e

poremetiti tr`i{te.Kada se radi o integraciji tr`i{ta

i operterima prenosnih sistema Vlai-

savqevi} je ukazao na veliki broj grani-

ca, neharmonizovanih pravila i nedo-

voqnih kapaciteta na pravcima sever-jugi istok-zapad.On je napomenuo i da se u

nekim zemqama kapaciteti ne odre|uju

na bazi tehni~kih uslova, ve} politi~-

kih,ali i da neke zemqe imaju uvozne ili

izvozne takse koje ote`avaju trgovinu

elektri~nom energijom.“Nema tr`i{ta bez pravne dr`ave,

po{tovawa ugovora i pla}awa obaveza.To je kqu~ za integraciju i tr`i{te.Po-

dizawe likvidnosti tr`i{ta done}e

smawewe razlike u ceni, a tr`i{na cena

dove{}e i da doma}instva iza|u na tr-

`i{te”, rekao je Vlaisavqevi}.Po~etkom ove godine kao velika vest

odjeknula je informacija da je jedan ve-

liki potro{a~, Meser Tehnogas napra-

vio ugovor sa drugim snabdeva~em, a ne

EPS-om. To bi bilo po prvi put u po-

sledwih 100 godina da neko u Srbiji ku-

puje struju od nekog ko nije Elektropri-

vreda.Ta kompanija je slovena~ki GEN-I,najve}i snabdeva~ elektri~nom energi-

jom u Sloveniji, ali i firma koja poslu-

je u 19 zemaqa, a trguje i na devet berzi

sa obimom trgovine od 25 tervatsati

({to je oko 70 odsto godi{we potro-

{we u Srbiji) i prihodom od 1,5 mili-

jardi evra.Predrag Savi}, savetnik general-

nog direktora GEN-I isti~e da u svim

zemqama JIE postoje dobri zakoni o

energetici,ali da postoji razlika izme-

|u planova i propisa i stvarnosti na

terenu.GEN-I,ina~e,ne trguje samo elek-

tri~nom energijom. U Sloveniji je prvi

nezavisni snabdeva~ gasom i ve} "pokri-

va" 15 odsto tr`i{ta ovim energentom.“Razlike su zbog otpora kupaca koji

treba da iza|u na tr`i{te zbog bilan-

sne odgovornosti,ali i mnogo urednijeg

pla}awa.Tako|e,svaka od dr`ava ima do-

minantnog igra~a.U Hrvatskoj je to HEP

sa 95 odsto tr`i{ta,iako ima pet snab-

deva~a.U Srbiji je od po~etka ove godi-

ne napravqen va`an korak jer je, zaista,do{lo do otvarawa tr`i{ta. U BiH svi

imaju pravo da izaberu kupca,ali u stvar-

nosti nema kvalifikovanih kupaca i tri

dr`avna snabdeva~a su jedini na tr`i-

{tu”, zakqu~uje Savi}.

M. Obradovi}

(Preuzeto iz Balkanmagazina)

AKTUELNOSTI 23

elektri~ne energije u Srbiji

Prof. dr Zorana Mihajlovi},

ministar energetike

Page 24: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Uperiodu od 25. avgusta do 1. sep-

tembra JP EMS i Sindikat EMS

organizuju rekreativni odmor na

bazi sedam polupansiona u dvokrevet-

nim sobama Hotela Vesna,koji se nalazi

u Terme Topol{ica nedaleko od Velewa

u Sloveniji. Aran`man ukqu~uje autobu-

ski prevoz i fakultativne programe

obilaska turisti~kih znamenitosti de-

la Slovenije ispod isto~nih Alpa, neo-

grani~eno kupawe u termalnim bazenima

i akva-parku Zora kao i kori{}ewe sau-

ne u Hotelu Vesna,dnevni ulaz u fintes

centar Zala, no}no kupawe petkom i su-

botom. Zaposleni koji ne koriste zajed-

ni~ki program Poslodavca i Sindikata

za rekreativni odmor u objektu Vila Ja-

wi} na Zlatiboru mogu se prijaviti pre-

ma unapred utvr|enim kvotama: Pogon

Bor - 6 zaposlenih, Pogon Novi Sad - 8,zaposlenih Kru{evac -18, Vaqevo - 10 iDirekcija EMS - 3 zaposlena.Zaposleni

koji su zaintersovani i nisu ukqu~eni u

rekreativni program na Zlatiboru, po-

puwene prijave na propisanim obrasci-

ma dostavqaju predsednicima Sindikata

po organizacionim delovima Preduze}a

najkasnije do 31. jula. Predsednici po-

tom dostavqaju spiskove vo|i puta do 5.avgusta. Neblagovremene prijave ne}e se

uva`avati. Participacija, odnosno u~e-

{}e je 20 odsto od ukupne cene polupan-

siona odnosno {est hiqada dinara na

{est mese~nih rata, po~ev{i od isplate

zarade za avgust mesec 2013.godine.Sin-

dikat po organizacionim delovima

Preduze}a participira sa 20 posto

Centrala sindikata EMS 20 odsto i

Poslodavac sa 40 procenata. Zaposleni

koji nisu ~lanovi Sindikata participi-

raju sa 60 odsto, odnosno 18 hiqada di-

nara avansno. Prate}a lica pla}aju punu

cenu od 30 hiqada dinara,na {est mese~-

nih rata od po {est hiqada dinara po-

~ev{i od kona~ne isplate za avgust 2013.godine.Za putovawe u Republiku Slove-

niju neophodan je biometrijski paso{.Zaposleni koji putuju na rekreativni

odmor, za vreme kori{}ewa istog nemaju

pravo na pla}eno osustvo. Vo|a puta je

Rade Petrovi}, a pomo}nik vo|e Dra-

gan Marjanovi}.M. Vukas

24 SINDIKALNE AKTIVNOSTI

Izvr{ni odbor Sindikata EMS jena 27. sednici, na predlog Reso-

ra za socijalnu za{titu, stan-

dard,sport,rekreaciju i kulturu,doneo

Odluku da se druga prenvencija radne

invalidnosti,odnosno rekreacija orga-

nizuje na Ohridskom jezeru u Hotelu

Desaret u mestu Pe{tan u periodu od

17. do 24. avgusta. Prijave se dostavqaju

Sindikalnim poverenicima po organi-

zacionim delovima Preduze}a najkasni-

je do 26. jula. Poverenici zatim spisak

prosle|uju vo|i puta,najkasnije do 2.av-gusta. Participacija se pla}a u iznosu

od ~etiri hiqade i 500 dinara na tri

mese~ne rate, po~ev od kona~ne isplate

za mesec avgust 2013. godine. Hotel, kao

i mesto Pe{tan nalaze se na samoj oba-

li Ohridskog jezera. Aran`man, pored

prevoza i sme{taja ukqu~uje upotrebu

sportskih terena u sastavu hotela i

oganizovane obilaske turisti~kih de-

stinacija i drugih znamenitosti

Ohridskog Jezera,Ohrida i Struge.Vo-

|a puta je Vladimir Smili}, a pomo}-

nik Zlatomir Dobrisavqevi}.

M. V.

PREVENCIJA RADNE INVALIDNOSTI

Druga rekreacija na Ohridskom jezeru

PRED SEZONU GODI[WIH ODMORA

Letovawe u Budvi

Zaposleni iz JP EMS, kao i ~lanovi wihovih porodica mogu u sezoni godi-

{wih odmora da letuju u Budvi preko Epstursa, i to u Vilama hotela Park

i u Hotelu Park.Smene traju po 10 dana u periodu od 20. juna do 8.septem-

bra. Cene aran`mana se kre}u od 12 evra za najam u Vilama hotela Park, 22 evra

za polupansion u Vilama hotela Park i 25 evra za polupansion u Hotelu Park.Cene su dnevne i po osobi.Pla}a se preko platnog spiska posredstvom admini-

strativne zabrane na {est mese~nih rata ili 12 polumese~nih rata. Boravi{na

taksa nije ura~unata u cenu i pla}a se na recepciji Hotela Park.Prijave se pod-

nose kod Lidije Filipovi} iz Pogona prenosa Beograd.M. V.

AVGUST U TERME TOPOL[ICA

Rekreativni odmor u Sloveniji

Page 25: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Sredinom maja, na obali Borskog

jezera, ispred hotela „Jezero“,odr`ana je turisti~ko-rekrea-

tivna manifestacija ~lanova Sindi-

kata EMS „Zlatni kotli}“, na kojoj je

u~estvovalo 120 takmi~ara i gostiju.Ovogodi{wi doma}in i suorganiza-

tor bio je PD „Elektroistok - Pro-

jektni biro“ d.o.o, uz pomo} Centra-

le Sindikata EMS. U dvanaest kotli-

}a skuvano je preko 150 litara ribqe

~orbe, a na nekoliko talandara, spe-

cijalnih ekolo{kih ro{tiqa, ispe~e-

no je vi{e od 50 kilograma kvalitet-

ne ribe, koje su degustirali takmi~a-

ri i gosti. Lep ambijent i dobro ras-

polo`ewe u~inili su nezaboravnim

ovo celodnevno dru`ewe na obali je-

zera, koje se nastavilo podelom pri-

znawa i slavqem u hotelskom restora-

nu do kasno u no}. U konkurenciji je

bilo dvanaest ekipa i sve su dobilezlatne medaqe za ukusne ribqe ~orbe

koje su pripremili. Generalni direk-

tor JP EMS Nikola Petrovi}, kao i

menaxer, {ef kuhiwe i glavni kuvar

hotela „Jezero“ bili su oficijelni

degustatori takmi~ewa. Oni su oce-

nili da je najukusnija ribqa ~orba iz

kotli}a ekipe Pogona Novi Sad u sa-

stavu @ivan Jerkov, Miodrag Ra-

ki} i Vojislav Diwa{ki. Drugo

mesto zauzela je gostuju}a sindikalna

ekipa zaposlenih u direkcijama JP

EPS, a tre}e ekipa SEMS Upravqawe.Tihomir Jovanovi}, predsednik

sindikata „Elektroistok - Projektni

biro“, uru~io je pobednicima nagrade

sindikalne Centrale – emajlirane

kotli}e i specijalne zahvalnice Sr-

|enovi} Mitru, glavnom sudiji i

Danijeli Nikoli}, menaxeru hotela

„Jezero“, za pomo} u realizaciji tak-

mi~ewa.Sa{a \or|evi},predsednik

sindikata Pogona Bor, koji je pomo-

gao realizaciju ove manifestacije i

dobio doma}instvo za slede}u godi-

nu, pozvao je sve prisutne da u jo{ ve-

}em broju do|u na osmo takmi~ewe u

pripremawu ribqe ~orbe.R. Petrovi}

SINDIKALNE AKTIVNOSTI 25

Na sednici odr`anoj krajem marta

u Vrwa~koj Bawi, Izvr{ni odbor

SEMS je, na predlog Resora za

socijalnu za{titu, standard, sport, re-

kreaciju i kulturu, doneo odluku da se u

sklopu prenvencije radne invalidnosti

za ~lanove sindikata EMS organizuje

Rekreacija u Budvi u periodu od 22. do

30. juna.Aran`man obuhvata sme{taj u jedno-

krevetnim i dvokrevetnim sobama u Ho-

telu Park, osam polupansiona u koje

ulaze doru~ak i ve~era – {vedski sto,te prevoz za sve rekreativce autobu-

som visoke turisti~ke klase. Zaposle-

ni koji se odlu~e za rekreaciju u Budvi

participiraju sa ~etiri hiqade i 500dinara,na tri jednake mese~ne rate,po-

~ev{i od kona~ne zarade za mesec jun

2013. godine. Zaposleni prijave dosta-

vqaju sindikalnim poverenicima po

svojim organizacinim delovima u Pred-

uze}u, odnosno sindikalnim povereni-

cima u izdvojenim privrednim dru{tvi-

ma Elektroistok- Izgradwa i Elektro-

istok- Projektni biro najkasnije do 3.juna 2013. godine.

M.V.

PREVENCIJA RADNE INVALIDNOSTI

Rekreacija na moru

Pobedni~ka ekipa Pogona Novi sad

NA OBALI BORSKOG JEZERA

Sedmi zlatni kotli} SEMS

@iri je ocewivao mnogobrojne u~esnike

Page 26: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Uovom vi{estruko nagra|ivanom

filmu rediteqa Rona Frika iz

1992. godine, ne postoji dijalog,nema radwe, nema qubavne drame, nema

glumaca, nema zapleta, niti raspleta.Umesto svega toga, vide}ete pejza`e,`ivot gradova, sveta mesta, rituale,lica, `ivotiwe, primere uni{tavawa

zemqe i qudske vrste, vide}ete nas sa-

me u ogledalu. Sli~no na~inu na koji

nas je rutina nau~ila da gledamo `i-

votiwe u Opstanku.Baraka je stara arapska re~ koja

ozna~ava blagoslov ili su{tinu `ivo-

ta. Film sadr`i oba zna~ewa, me|usob-

no pro`eta, korelativna i prepletena

do te mere da se u predelima wihovih

preseka doti~e su{tina. Autori su u

ovome uspeli u potpunosti, do mere

koja ostavqa bez daha,i koja,ruku na sr-

ce, nije vi|ena ni pre ni kasnije u

filmskoj umentnosti.Ovo i jeste najja-

~e narativo sredstvo filma (iako o

klasi~noj naraciji i vo|ewu radwe ov-

de ne mo`e biti re~i).Gledalac posta-

je oko kamere, nesvestan u~esnik, sve-

dok. On postaje jedinka u krdu, kap vo-

de, atom... Verovatno ne postoji film

(izuzimaju}i Kojaniskaci, film istih

autora iz 1982. godine) u filmskoj

istoriji koji ima boqu kameru i boqu

fotografiju. Svaki kadar je apsolutno

remek-delo. Materijal je sniman ~eti-

ri godine na 152 lokacije,na {est kon-

tinenata. Vreme iskori{teno za mon-

ta`u je tako|e znatno, skoro nezami-

slivo u dana{wim uslovima komercijal-

no-filmske zabave koju sprovodi holi-

vudska produkcija.Baraka je podeqena u

tri poglavqa:priroda netaknuta rukom

~oveka; pqa~kawe prirode tehnologi-

jom - iskorewena interakcija qudi sa

prirodom i sopstvenom vrstom - rat i

koncentracioni logori; stare, `ivu}e

kulture - arhitekturalni ostaci pro-

{lih civilizacija - prolaznost i traj-

nost qudskih nastojawa. Ron Frik i

Mark Maxidson su, uz muziku Majkla

Sternsa,stvorili film o `ivotu - je-

dinstvenoj pojavi koju mi Zemqani ima-

mo privilegiju da iskusimo,kao i svemu

{to ~inimo da se izborimo sa onim

{to `ivot sobom nosi:tradicije i mo-

derno doba,priroda i tehnologija,mir

i rat, dostojanstvo i pad, briga i uni-

{tavawe, `ivot i smrt. Govore}i o

filmu, Ron Frik isti~e da je Baraka

trebalo da bude 'putovawe kojim pono-

vo otkrivamo prirodu, istoriju, qud-

ski duh i, kona~no, carstvo beskona~-

nosti'. Poruka filma je da su sve stva-

ri na Zemqi i van we me|usobno i ~vr-

sto povezane u komplikovane, ali ne-

raskidive kontekste, te da moramo

brinuti o svemu ako `elimo da i daqe

nastawujemo na{e maju{no par~e Svemi-

ra. Po mnogo ~emu Baraka je jedistven

film. Film ~ija muzika ima numeru koja

traje onoliko koliko i on sam. Od hi-

qade qudi koje }ete ovde sresti nije-

dan od wih ne}e biti svestan prisu-

stva kamere. Film nije igrani, nije eks-

perimentalan, ali ni do kraja dokumen-

taran, on je potpuno u slu`bi autor-

skih stremqewa, predanih, dubokih i

va`nih. Baraka deluje kao Opstanak

snimqen od strane neke svesnije rase,u kome je nama, Zemqanima, po prvi put

omogu}eno da sebe vidimo sa strane.Taj susret ne ostavqa mesto ravnodu-

{nosti…A. Opa~i}

26 KULTURA

FILMSKO REMEK-DELO

Baraka

IN MEMORIAM

Sava @uwi}

Iznenada, rano ujutru 15. maja 2013, preminuo je na{ dugogodi{wi kolega

Sava @uwi}.

Sava je ro|en 1955. godine, a u Elektroistoku i EMS-u radio je kao

poslovo|a DV ekipe Vaqevo od 1987. pa sve do prerane smrti.

Sahrana je odr`ana 16. maja na Novom grobqu u Vaqevu.

Biografija

Ron Frik (Ron Fricke) je ameri~ki re-

`iser, filmski operator, snimateq

i uspe{ni eksperimentalni inova-

tor u shvatawu i prikazivawu jezika

filma.On se ovom“vrstom” dokumen-

tarnog filma intezivno bavi po-

sledwih nekoliko decenija i za to

vreme pored nekolicine kratkih pu-

topisa, predstavio se qubiteqima

filma sa maestralnim ostvarewima

kao {to su Kojaniskaci (Koyaanisqat-si) i Baraka,koji su hiptnopisali pu-

bliku {irom sveta. Wegov najnoviji

film Samsara iz 2011.dobio je ogra-

ni~enu distribuciju i samo mali

broj filmaxija je imao priliku da ga

vidi u bioskopu. Wegovo vi|ewe je:”ose}am da je moj rad evoluirao kroz

Kojaniskaci.Za mene je najva`nija te-

ma qudski odnos sa ve~itim.”

Page 27: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,

Za ovu bolest se zna

vi{e stotina godina

i nekada je bila po-

znata pod imenom „Bolest

kraqeva“, jer su od we bo-

lovali bogati i imu}ni qu-

di koji su preterivali u

jelu i pi}u. Paradoksalno

je da i pored finansij-

ske krize i lo{ijeg `i-

votnog standarda koji

vlada u celom svetu, pa sa-

mim tim i u Srbiji, u~esta-

lost pojave gihta je sve ve-

}a.Giht ili uratna artro-

patija (Arthritis urica)predstavqa metaboli~ko

oboqewe koje nastaje usled

poreme}aja u metabolizmu

mokra}ne kiseline, wenog

poja~anog stvarawa i sma-

wenog izlu~ivawa putem bu-

brega i sledstvenog talo-

`ewa uratnih kristala u

zglobovima i drugim delo-

vima tela. U 85 posto slu-

~ajeva javqa se kod osoba

mu{kog pola i to naj~e{}e

posle 35. godine `ivota, a

kod `ena giht se javqa po-

sle ulaska u menopauzu.Uzrok bolesti je naj~e-

{}e nepoznat. Urati, soli

mokra}ne kiseline, koji se

talo`e u organizmu, nastaju

kao krajwi razgradni pro-

dukt purina – jediwewa bo-

gatog azotom – a koga ima u

kvascu i u velikom broju na-

mirnica `ivotwskog pore-

kla. Na u~estalost pojave

gihta pored naslednog fak-

tora uti~u i lo{e navike u

ishrani, jaki gurmanski

obroci i konzumacija al-

koholnih pi}a. Kao pro-

vociraju}i faktor mogu

da deluju i naglo mr{a-

vqewe, povrede, hirur-

{ke intervencije, ali i

uzimawe nekih lekova.Akutni napad gihta

nastaje iznenada i naglo sa

izuzetnim jakim bolovima

obi~no u jednom zglobu.Giht naj~e{}e zahvata

zglob no`nog palca. Ovo

bolno stawe prate i znako-

vi artritisa tj. upale zglo-

ba: otok i jarko crvena, za-

tegnuta i topla ko`a, kao i

povi{ena telesna tempera-

tura, jeza i drhtavica. Zapa-

qenski sindrom traje dese-

tak dana, spontano se smi-

ruje, nakon ~ega nastaje fa-

za mirovawa. Laboratorij-

ski nalazi pokazuju visoke

vrednosti mokra}ne kise-

line u krvi kao i ubrzanu

sedimentaciju. Faze napada

i smirivawa se smewuju i

bolest polako prelazi u

hroni~nu fazu. Ukoliko se

ne le~i, dolazi do pojave

potko`nih naslaga i beli-

~astih izbo~ina na ko`i

tzv. „tofusa“ koji su posle-

dica talo`ewa urata u hr-

skavicama i sinovijalnoj

te~nosti zglobova, u teti-

vama, kolenima, prstima {a-

ka, pa ~ak i na u{nim {koq-

kama, a 20 posto bolesnika

ima i bubre`ne kamen~i}e.Zglobovi se vremenom de-

formi{u, a svakodnevni `i-

vot bolesnika trpi.Za kontrolu toka bole-

sti va`na je i pravilna is-

hrana, ali i na~in na koji

se hrana sprema. Prednost

se daje namirnicama koje

mogu da se jedu sve`e, bez

dodatne pripreme i sa {to

mawe kuvawa i uz malo ma-

sno}e. Preporu~qivo je da

se jela prave na `aru, ro-

{tiqu ili na teflonskom

tigawu, da se kuvaju u malo

vode ili na pari. Masti

treba svesti na najmawu mo-

gu}u meru, a jelima dodavati

maslinovo uqe kvaliteta

extra vergine.Danas je le-

~ewe ove bolesti veoma

uspe{no upotrebom lekova

iz grupe analoga purina

(alopurinol), koji smawuju

koncentraciju mokra}ne

kiseline u krvi. Ovi leko-

vi nemaju efekta u akutnim

napadima gihta, ve} samo

kod hroni~ne bolesti, jer

spre~avaju pojavu novih na-

pada. Kod akutnih napada

koriste se lekovi iz grupe

nesteroidnih antiinfla-

matornih lekova (brufen,diklofen...) jer ubla`avaju

bolove i smawuju zapaqen-

ski proces. Kao {to sam na-

pomenula, za normalizaciju

nivoa urata u krvi bitna je

i pravilna i kontrolisana

ishrana, koja uveliko do-

prinosi smirivawu bole-

sti i smawewu u~estalosti

napada, ali i dejstva medi-

kamentozne terapije koja

traje celog `ivota.Ukoliko sumwate da i

vi mo`da imate „kraqevsku

bolest“, najboqe je da po-

setite va{eg izabranog le-

kara i jednostavnom anali-

zom krvi saznate treba li

ili ne ne{to da preduzima-

te.

Dr Aleksandra Karapanxi}

(lekar op{te prakse

u ambulanti „EMS“)

EMS-OVA AMBULANTA 27

Serija tekstova “EMS-ova

ambulanta” omogu}ena je

sredstvima TEMPUS projekta

Zabrawena jela:

Konzervisano meso, riba i sirevi strogo su zabra-

weni

Iznutrice: Jetra (xigerica), mozak, timusna `lezda

(brizle), bubrezi i jezik. Meso: Sviwsko, gove|e i jagwe}e meso, kao i slanina. Divqa~: Meso od patke, fazana, guske i jarebice. Plodovi mora: Sardina, {koqke i ribqa ikra (kavi-

jar). Supe i ~orbe od mesa i ribe

Kvasac u svim oblicima

^okolada i kakao

Alkohol

Dozvoqene namirnice:

@itarice: Kukuruzno bra{no, zob, je~am, proso, maka-

rone i sve vrste testa. Mle~ni proizvodi: Mleko, jogurt, kiselo mleko, ke-

fir i mladi, beli sirevi. Povr}e: Krompir, celer, luk, paradajz, krastavci, ti-

kvice, celer, {argarepa, rotkve. ^orbe od povr}a

Sve vrste vo}a i vo}nih sokova

Dozvoqeno u umerenim koli~inama:

Meso: Teletina, pile}e i }ure}e belo meso, odre|e-

na vrsta ribe i jaja (2-3 nedeqno). Povr}e: Spana}, zeqe, karfiol, pe~urke, pasuq, gra-

{ak, boranija i so~ivo. Ra`ani i p{eni~ni hleb

Kafa i ~ajevi

„Bolest kraqeva“ i u Srbiji

Page 28: LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 ... - Sindikat · PDF fileDV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja kratkog spoja i dva strujna merna transformatora,