list u čenika i djelatnika srednje škole konjš čina...

Travanj, 2011.

List uList uList uList učenika i djelatnika Srednje škole Konjšenika i djelatnika Srednje škole Konjšenika i djelatnika Srednje škole Konjšenika i djelatnika Srednje škole Konjščinainainaina Školska godina 2010./2011.Školska godina 2010./2011.Školska godina 2010./2011.Školska godina 2010./2011.

T e m a b r o j a : k uT e m a b r o j a : k uT e m a b r o j a : k uT e m a b r o j a : k u ć n i l j u b i m c in i l j u b i m c in i l j u b i m c in i l j u b i m c i

Grčka – maturalno putovanje Naši (ne)uspjesi Zanimljivosti Humor Sport

KonjiKonjiKonjiKonjić, 2011., 2011., 2011., 2011.

2

U izradi časopisa sudjelovali su učenici: Monika Bručić Branimir Severin Doroteja Vuk-Šavorić Marija Zaplatić Domagoj Rundek Mateja Kudelić Alica Lukec Veronika Marković Karla Vragović nastavnici: Željka Florjan – Kiseljak Jasmina Guteša Jasna Crneković Snježana Pluščec Ivan Crnjac Milojka Rataić Uredništvo: Ivan Crnjac, dipl. bibl. Milojka Rataić, prof. mentor Glavni i odgovorni urednik: Milojka Rataić, prof. mentor Zahvaljujemo svima koji su pomogli u izradi ovog časopisa

Sadržaj Intervju ................................................................................3

Intervju sa Matejom Brezić, profesoricom tjelesne i

zdravstvene kulture.........................................................................3

Intervju sa Milanom Havoić, profesorom elektrotehnike .......4

Intervju sa Filipom Pavlović, učenikom 1.b razreda..................5

Naši (ne)uspjesi ..................................................................6 Gdje smo bili? Što smo čuli i vidjeli? ............................8

Stručna ekskurzija – Varaždin......................................................8

Sajam poslova Krapinsko – zagorske županije............................9

Stručna ekskurzija – Zagreb....................................................... 10

Događaji u školi ............................................................................... 10

Fuga smrti .........................................................................................11

Kućni ljubimci ....................................................................12 Dorotejina mačka ........................................................................... 14

Domagojevi ljubimci ....................................................................... 14

Marijin ljubimac.............................................................................. 14

Maturalno putovanje – klasična Grčka ........................15 Poetski kutak.....................................................................18 Du ju spik…? Šprehen zi...? ............................................19

Unsere Schulkantine...................................................................... 19

Test: Magst du Deutch ................................................................. 19

Abitur................................................................................................ 19

Kutak za matematičare.................................................. 20 Arhimed (oko 287. – oko 212. g. pr. K.)......................................20

Crtica iz povijesti............................................................ 22 Zabava................................................................................ 23

Facebook ..........................................................................................23

Zdravkometar..................................................................................23

Šalabahter d.o.o..............................................................................24

Novo u knjižnici – recenzija knjige.............................................25

Prednosti i nedostaci naše škole..................................................25

Romantika za kraj...........................................................................26


3

Intervju Intervju sa Matejom Brezić, profesoricom tjelesne i zdravstvene kulture

1. Za početak nam recite nešto o sebi. Ja sam Mateja Brezić, rođena sam u Zagrebu 05.04.1969. Od malih nogu se bavim sportom. Prošla sam razne sportove prije nego što sam se našla u rukometu. Profesionalno sam se rukometom bavila više od dvadeset godina. 2. Kada ste i kako počeli trenirati rukomet? Na početku sam se bavila ritmikom, sportskom gimnastikom, klizanjem, košarkom, ali mi je sve to brzo dosadilo. Onda me je u petom razredu osnovne škole učiteljica poslala na rukomet. 3. Koji je bio prvi klub za koji ste igrali? Prvi klub mi je bio Lokomotiva iz Zagreba u kojem sam igrala jedanaest godina, a zatim Podravka. 4. Kada ste se počeli aktivno baviti rukometom na pijesku? Kada sam prestala igrati dvoranski rukomet, znači 2004. godine. 5. Tko vam je bio najveća potpora za treniranje rukometa na pijesku.? Moja obitelj. Jer ako nemaš potporu i podršku od obitelji nema ni rezultata. Osim obitelji tu je i škola u kojoj radim od 1999. godine, i naravno ravnatelj kojeg ne smijem izostaviti. Moj kolega, profesor Tahija, koji me mijenja kada me nema. 6. Od kada postoji rukomet na pijesku? Postoji od 2002.godine s tim da je prvo počelo sa muškim rukometom. A ženski rukomet je prvi nastup imao na svjetskom prvenstvu u Turskoj 2004. 7. Možete li nam reći nešto o tom sportu, spada li u olimpijske sportove? Rukomet na pijesku još nije olimpijski sport, ali je već tri puta bio sudionik svjetskih igara. One su pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora i to je kao olimpijada za neolimpijske sportove, tj. za one koji se kandidiraju da jednog dana postanu olimpijski sportovi. Tako da je na dobrom putu da postane olimpijski sport. Vrlo je atraktivan i sama pravila su takva da je vrlo zanimljivo gledateljima za gledati jer ima puno ekshibicija. Svaka ekshibicija se nagrađuje sa dva poena i to nije kao u običnom rukometu da gol vrijedi jedan poen, i jedna utakmica relativno kratko traje. 8. Otkud vam uopće želja da počnete igrati rukomet na pijesku? Moje prijateljice su osnovale jedan od prvih takvih klubova rukometa na pijesku i onda su me one zvale, s obzirom da sam prestala igrati dvoranski rukomet, da se malo rekreiram s njima na pijesku. 9. Kada ste postali trener ženske rukometne reprezentacije na pijesku? 2004.godine u sedmom mjesecu na europskom prvenstvu sam bila igrač, a u desetom mjesecu sam izabrana za trenera. 10. Gdje ste sve do sada bili sa rukometnom reprezentacijom na pijesku? U Egiptu, Brazilu, Tajvanu, po europskim zemljama kao što je Španjolska, uglavnom tamo gdje ima mora, plaža i pijeska. Ove godine smo u Umagu u sedmom mjesecu. Europsko prvenstvo će se održati u teniskoj areni. 11. Kada bi ste mogli izdvojiti najljepše putovanje, koje bi to bilo? Pa definitivno Španjolska, s obzirom da ja Španjolsku obožavam. 2008. godine je tamo bilo svjetsko prvenstvo i tamo smo postale svjetske prvakinje, tako da je to sve povezano. Uz taj uspjeh odmah je i putovanje puno ljepše, iako je svaka zemlja po nečem poznata. 12. Što ste sve osvojili sa reprezentacijom na pijesku? Kao igrač 2004. na europskom prvenstvu srebrnu medalju,sa reprezentacijom 2007. zlatne europske prvakinje, srebrne i brončane, a sa svjetskih prvenstava zlatnu medalju, sa svjetskih igara srebrnu medalju. 13. Može li se živjeti od tog sporta? Ne može definitivno jer je taj sport kod nas još u povojima. Nema razrađen sistem natjecanja, imamo sistem turnira, nešto slično kao što se igra odbojka po obalama.


4

Čekamo da postane olimpijski sport jer onda ulazi u tu porodicu koja je pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora. tada se to počne drugačije nagrađivati i financirati. 14. Kako usklađujete obaveze u školi i kao trenerica u rukometnoj reprezentaciji na pijesku? Imam sreću što rukomet na pijesku i prvenstva počinju u šestom mjesecu, pred kraj školske godine i posljednji mjesec dana škole imam veliku podršku našeg ravnatelja koji mi dozvoljava da izostanem sa nastave i mog kolege Tahije koji me mijenja svaki put kada me nema. 15. Pati li vaš privatni život zbog sporta, škole, treniranja reprezentacije? Definitivno da, jer kad si u vrhunskom sportu, kad kreneš u takve vode, malo vremena provodiš kod kuće i tako zapostavljaš privatni život. 16. Tko vam je od poznatih sportaša bio uzor? Ne mogu sad izdvojiti neke uzore jer je bilo puno dobrih igrača, ali najviše mi se sviđa, od starije

generacije Patrik Čavar i Vladimir Jelčić. Oni su bili lijeva krila reprezentacije kao i ja dok sam igrala dvoranski rukomet. Najviše od svih današnjih rukometaša cijenim Ivana Balića, jer se takav dugo dugo ne rađa. 17. Poznajete li nekog od poznatih rukometaša, kakvi su oni privatno? Poznajem, najviše sam kontaktirala sa Igorom Vorijem, on je definitivno jedan od najnormalnijih i najsimpatičnijih sportaša, znam još Štrleka, Šolu, u principu mi svi treniramo u istoj dvorani tako da se međusobno poznajemo. Balića isto tako poznajem, za njega nitko ne bi rekao da je tih, povučen, samozatajan čovjek koji ne voli novinare, pompu, gužvu oko

njega tako da je puno drugačiji na terenu nego izvan njega. 18. Koga bi vi izdvojili kao najboljeg sportaša u našoj školi? Pa nikog posebno. Evo naša rukometna ekipa je jako dobra, pogotovo dečki koji treniraju u klubovima. Od kad je osnovana postiže dobre rezultate, bili smo i županijsku prvaci. Moram spomenuti i odbojkašice koje su isto tako dobre. 19. Imate li na kraju kakvu poruku za mlade koji se žele aktivno baviti sportom? Imam. Danas sve manje i manje djece ide u sport zato što je to takav način života. Radije doma sjede pred televizorom ili kompjuterom, a nekad to nije bilo tako. Puno manje se danas djeca druže a sport je jedan prekrasan način da se rekreirate, pazite na taj način na svoje zdravlje, družite se, puno putujete. Treba biti uporan i ustrajan u bilo čemu ne samo u sportu jer će ti se sve jednog dana ostvariti.

Intervju sa Milanom Havoić, profesorom elektrotehnike 1. Predstavite se ukratko. Rođen sam u Belcu. Završio sam FER i već devetnaest godina radim u SŠ Konjščina. Prije toga sam radio pet godina u Končaru u Zagrebu, a jedno polugodište sam predavao u belečkoj osnovnoj školi matematiku i fiziku. 2. Ove godine ste primili županijsku nagradu. O kakvoj nagradi se radi? U siječnju mi je dodijeljena županijska godišnja nagrada za razvoj športa. Svake se godine dodjeljuje pet takvih priznanja. Jedan od uvjeta za dobivanje te nagrade je dvadeset godina rada u športu.

Pioniri NK Mladost i njihov trener M. Havoić

Odbojkašice naše škole

Rukometaši naše škole


5

3. Opišite nam svoj dosadašnji rad u športu. 1991. godine vratio sam se iz Zagreba u Belec jer je Končar, u kojem sam bio zaposlen, otišao u stečaj. Po povratku sam se uključio u rad NK Mladost Belec. Iste godine izabran sam za tajnika kluba. 1992. godine klub je trebao formirati ekipu juniora. Kako nismo imali trenera, ta je dužnost mene dopala iako nisam ništa znao o treniranju i vođenju momčadi. Danas možete u knjižarama pronaći izvrsne knjige o nogometnom treningu, a na internetu imate snimke treninga iz velikih klubova. 1992. toga nije bilo, pa sam se savjetovao s kolegama profesorima tjelesnog odgoja. Već u prvoj natjecateljskoj sezoni osvojili smo drugo mjesto. Kasnije sam položio tečaj za nogometnog trenera u B kategoriji. U Mladosti sam pokrenuo ekipe pionira i limača. 2003. godine uključio sam se u Nogometnom savezu naše županije u selekcijski proces dječaka. Skoro u svakom godištu bi neki dječak iz Belca ušao u županijsku selekciju. Zahvaljujući tome danas u klubu imamo izvrsnu ekipu juniora koja je trenutno vodeća u II. županijskoj nogometnoj ligi. Četiri godine bio sam u Nadzornom odboru Nogometnog saveza KZŽ. 4. Kako se rodila vaša ljubav prema športu? Moja generacija u djetinjstvu nije imala ništa od onog što današnja djeca imaju. Nije bilo mobitela, osobnih računala, interneta, bio je tek jedan televizor u cijelom selu. Zbog toga smo sami izmišljali najrazličitije igre koje su najčešće bile povezane s trčanjem. Svaki dan smo igrali nogomet, naravno, uz uvjet da smo imali loptu. Lopte su bile plastične, najmanji trn bi ih probušio. Krpali smo ih vrelom smolom. Zimi smo se po cijele dane sanjkali, skijali i grudali. U četvrtom razredu osnovne škole otkrili smo stolni tenis kojeg smo zvali ping-pong. Stolni tenis nam je postao glavni zimski šport. U višim razredima igrali smo ga po šest sati dnevno. Zahvaljujući tome postali smo u osmom razredu prvaci bivše velike zlatarbistričke općine. Nekako u to vrijeme, u gostionici se pojavio stolni nogomet i fliper, pa smo izgubili zanimanje za ping-pong. Mogu reći da smo bili svestrani športaši. 5. Što biste poručli mladima glede športa? Savjetovao bih im da se svakako bave športom. Zbog športa bit će zdraviji, snažniji, brži, imat će dobru koordinaciju, bit će ljepše građeni, lakše će podnositi bilo kakve napore. Baveći se športom uči se kako postati pobjednik i kako podnijeti neizbježne poraze. Zbog toga će biti sigurniji u sebe, samosvjesniji, otvoreniji. Športaši se lakše snalaze u novom, nepoznatom društvu, naprimjer u novoj školi ili na novom radnom mjestu. Bave li se športom, proširit će i krug prijatelja i poznanika, upoznat će sve kutke prekrasnog Zagorja, putovat će na športska natjecanja i izvan županije, a oni najuspješniji upoznat će strane zemlje i gradove.

Intervju sa Filipom Pavlović, učenikom 1.b razreda 1. Tko si ti? Filip Pavlović. Idem u 1.b razred. Odličan sam učenik.

2. Svojim si uspjehom iz OŠ, na upisima, mogao konkurirati u gimnaziji. Zašto si odabrao zanimanje tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom? Nisam htio upisati gimnaziju. Moja prva solucija bila je da budem plinoinstalater jer se time bavi moj otac. Budući da je to trogodišnja škola, opredijelio sam se za elektrotehniku, jer me i to zanima. Četverogodišnja je škola, nudi dobro obrazovanje za daljnje školovanje. Ima sve općeobrazovne predmete, poput opće gimnazije, a u trećem i četvrtom razredu pojačana je struka, što me veseli.

3. Održao si tradiciju iz OŠ, i dalje si odličan učenik. Ove si godine našu školu predstavljao na tri županijska natjecanja. Da li je to iziskivalo puno učenja? Da li ti je bilo naporno? Iziskivalo je puno vježbanja, naročito iz fizike. Bilo je naporno zato što su natjecanja vrlo gusto raspoređena, krajem veljače i početkom ožujka, pa se ne možeš usredotočiti na jedan predmet.

4. Koliko vremena dnevno provedeš učeći? Otprilike dva sata, a najviše naučim kada slušam nastavnicu ili nastavnika na satu.

5. Koji su tvoji ciljevi vezani uz daljnje školovanje? Planiram upisati fakultet, najviše bih volio FER.


6

Naši (ne)uspjesi

Međužupanijsko natjecanje za elektromehaničare održano je 23. 02. 2011. godine u Varaždinu. Našu školu predstavljao je učenik Nikola Mikulec iz 3.c razreda. Mentor mu je bio profesor Mario Varga.

Na međužupanijskom natjecanju iz osnova elektrotehnike sudjelovali su učenici 2.b razreda Mario Januš i Nikola Vuk, a mentor im je bio profesor Branko Bago. Natjecanje je održano 25. 02. 2011. u Čakovcu.

Međužupanijsko natjecanje automehaničara bilo je u Zagrebu, 25. 02. 2011. Za našu školu natjecali su se učenici 3.d razreda Dražen Sedlar i Mario Bunjko, a mentor im je bio profesor Ivan Bahmet.

Županijsko natjecanje iz matematike održano je 28. 02. 2011. u Srednjoj školi u Bedekovčini. Naše boje branio je učenik 1.b razreda Filip Pavlović, sa mentoricom profesoricom Milojkom Rataić.

Županijsko natjecanje iz fizike održano je također u Srednjoj školi u Bedekovčini.Za našu školu natjecao se učenik 1.b razreda Filip Pavlović. Mentor mu je bio profesor Branko Bago.

Županijsko natjecanje iz informatike Infokup održano je u našoj školi 14. 02. 2011. Dva učenika 1.b razreda predstavljali su našu školu: Krpelnik Željko i Filip Pavlović. Mentorica je bila profesorica Milojka Rataić.

Vjeronaučna olimpijada, županijsko natjecanje iz vjeronauka održano je 18. veljače 2011. u našoj školi. Profesorica Bernarda Vrabec bila je mentorica učenicima: Biserki Bukvić i Mateji Hunjek iz 2.a razreda te Nikoli Fuliru i Nikoli Vuku iz 2.b razreda.

Natjecanje iz Prve pomoći, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa, održano je 11. 03. 2011., u Belcu. Uz mentora, profesora Dragutina Petanjek, za našu školu borile su se učenice: Mateja Vragotuk 2.a, Nikolina Kondres 2.a, Veronika Marković 2.e, Petra Grkavec 2.a, Lea Hruškar 2.a, Tea Hruškar 2.a.

Članice školskog sportskog društva Nikolina Kurtanjek 1.a, Evica Vragotuk 1.a, Nikolina Kašnar 1.a, Nikolina Janečić 4.a, Mateja Kudelić 4.a, Monika Bručić 4.a, Petra Jantolek 4.a, Natalija Hubak 4.a, Nikolina Rihtarić 4.a i Nikolina Bujeci 4.a, sudjelovale su na natjecanju iz odbojke za djevojke. Natjecanje je održano 28. 02. 2011. u Bedekovčini. Djevojke je trenirala i vodila profesorica Mateja Brezić.

Na natjecanju iz rukometa za mladiće, 23. 02. 2011., u Pregradi, sudjelovali su učenici: Ivan Hadaš 1.b, Matija Gorički 1.b, Gabrijel Barilar 2.b, Antun Fruk 2.b, Valentin Hadaš 2.b, Josip


7

Mikulec 2.b, Filip Kopjar 1.c, Stjepan Vrančić 3.c, Matija Posavec 4.b, Ivan Jakopec 4.b, Martin Mrazović 4.b, Marko Kereša 4.b, Tomislav Šipak 4.b. Voditelj momčadi bila je profesorica Mateja Brezić.

01. travnja 2011., u Brestovcu Orehovečkom, održana je Smotra i natjecanje u projektima iz područja nacionalnih programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građansko. Pod vodstvom profesorice Željke Florjan – Kiseljak, projekt “Zalogajnica za učenike”, predstavile su učenice Valentina Car, 3.a, Valentina Havoić, 3.a, Valentina Parlaj, 3.a, Ivana Majdak, 3.a i plasirale se na državno natjecanje. Čestitamo! Pogledajmo kako je izgledala prijava projekta.

PRIJAVA SMOTRA PROJEKTA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSO

GRAĐANSTVO 01.04.2011., BRESTOVEC OREHOVEČKI

Naziv projekta: ZALOGAJNICA ZA U ČENIKE Tematsko područje: LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKE GRA ĐANSKE ODGOVORNOSTI Cilj projekta: UKLJU ČIVANJE UČENIKA U SVAKODNEVNE PROBLEME I RJEŠAVANJE ISTIH Naziv ustanove: SREDNJA ŠKOLA KONJŠČINA, MATIJE GUPCA 5, 49282 KONJŠČINA, TEL/FAX: 049 465141; 049 464 356 E-adresa: [email protected] Voditelj projekta: ŽELJKA FLORJAN KISELJAK, dipl.oec Članovi skupine: VALENTINA CAR, 3.r. VALENTINA HAVOI Ć, 3.r. VALENTINA PARLAJ, 3.r. IVANA MAJDAK, 3.r. Opis projekta: 1.dio – problem

− Ove školske godine došlo je do problema vezanih uz prehranu učenika u školi. − Prošlih školskih godina učenici su se hranili u školskoj kantini. − Zbog odlaska zaposlenice u mirovinu školska kuhinja više ne radi. − Zbog toga učenici izlaze iz škole za vrijeme velikog odmora, kako bi u obližnjoj trgovini i pekari

kupili jelo. − Za vrijeme hladnih i kišovitih dana to je predstavljalo probleme. − Učenici su kasnili na nastavu, te su u školu unosili mokro na cipelama nakon čega su hodnici bili

skliski i opasni. 2. dio – prijedlog rješavanja problema

− Učenici su se okupili te na sjednici vijeća učenika ravnatelju iznijeli problem − Nakon toga ravnatelj iznosi problem Školskom odboru, koji odlučuje da se prostor školske kuhinje

iznajmi. 3.dio – donošenje odluke

− Formirano je povjerenstvo u sastavu mr.sc. Vesna Mikulec, dipl.oec ; Milan Havoić, dipl.inž. ; Mateja Brezić, prof.

− Povjerenstvo je donijelo odluku da se raspiše natječaj. − Na natječaj su stigle četiri ponude. − Između te četiri ponude povjerenstvo je odlučilo da je ponuda poduzeća Trgomlin d.o.o. Beloslavec

povoljna. 4. dio – sadašnje stanje

− Dana 02.01.2011. otvorena je školska kantina. − Kantina nudi raznovrsne pekarske proizvode i ostalu toplu ili hladnu hranu; hladne i tople napitke;

sladoled, … − Učenici više ne izlaze iz škole kako bi kupili jelo, jer sada imaju sve što im je potrebno u

prostorijama kantine. − Veoma su zadovoljni cijenom i ponudom proizvoda i usluga. − Iznajmljeni prostor školi donosi prihod od 40.000,00 kn.

Dana 25.01.2011. učenici su iznijeli projekt na Sjednici vijeća roditelja.


8

Gdje smo bili? Što smo čuli i vidjeli?

Stručna ekskurzija – Varaždin Koncem studenog učenici komercijalnog i elektrotehničkog usmjerenja posjetili su

Varaždin kako bi u okviru stručne ekskurzije pogledali predstavu “Ljubica” u varaždinskom HNK i izložbu “Svijet kukaca” u Palači Hercer.

U klasicističkoj palači Hercer od 1954. godine smješten je Entomološki odjel Gradskog Muzeja Varaždin, u kojem se čuva vrijedna i jedinstvena zbirka najvećeg varaždinskog prirodoslovca, gimnazijskog profesora te utemeljitelja i prvog kustosa toga Odjela Franje pl. Košćeca.

Zbirka prof. Košćeca predstavljena je u stalnom postavu Entomološkoga odjela, koji je i nedavno obnovljen, a prema nekim stručnjacima i jedan od najljepših takve vrste u Europi. Postav koji su učenici pogledali nosi naslov "Svijet kukaca" i kroz nekoliko tema, na otprilike 4500 izložaka, zorno prikazuje biologiju ovih bića: U šumi, Uz šumu i na livadi, U vodi i na obali, Noću i U zemlji. Od predmeta su bili izloženi entomološki preparati, dermopreparati kralješnjaka, herbarski primjerci biljaka, uvećani modeli kukaca, fotografije i različiti predmeti iz ostavštine prof. Košćeca (npr. pomagala koja je za obradu svojih zbirki sam izradio). U dijelu stalnoga postava predstavljeni su i najistaknutiji varaždinski prirodoslovci s konca 19. i početka 20. stoljeća, a jedna je soba posvećena i prof. Košćecu.

Pogledajmo izvadak materijala sa interaktivnog CD-ROM-a u produkciji Gradskog muzeja Varaždin i Prirodoslovnog muzeja Rijeka, 2004.

Kazališna predstava “Ljubica” rañena je prema istoimenoj drami Augusta Šenoe. To je

drama iz grañanskog života Zagreba sa zanimljivim dramatskim zapletom. Na velikoj sceni HNK u Varaždinu predstavu Ljubica Augusta Šenoe režirao je Želimir Mesarić. Premijerna obnova predstave bila je u srijedu 13. listopada 2010.

U predstavi su nastupali: Jagoda Kralj Novak (Ljubica Ružićeva), Ljubo Kerekeš (Đuro Radić), Robert Plemić (Vlatko Cjetinić), Hana Hegedušić (Jelica), Darko Plovanić (Grahovac), Zvonko Zečević (Lujo Biberović), Stojan Matavulj (Marko), Marija Krpan (Paunovićka), Mirjana Sinožić (Barunica Rodićeva), Leona Paraminski (Ljubica Benčićeva), Marinko Prga (Benčić), Ivica Pucar (Edo), Gordana Slivka (Gospoña Ljubićeva), Beti Lučić (Malvina), Zdenko Brlek (Vujić), Zvonimir Jelačić (Jurić), Dragutin Novaković Šarli (Glazbeni Praktikant Maks), dok su kuplet pjevali Hana Hegedušić i Ivica Pucar.

Iz kritika:"....Ljubica je odlučila voljeti slobodnije i drukčije od normi koje je propisivalo 19. stoljeće. Bila je ponižena i odbačena, ali je preživjela do današnjih dana kad ju je u varaždinskom HNK briljantno ponovo oživjela Jagoda Kralj-Novak...“

Izvor: www.varazdin.hr, 13.4.2011.


9

Sajam poslova Krapinsko – zagorske županije

U biltenu sajma o našoj školi je pisalo:

Sajam poslova Krapinsko – zagorske županije već četvrtu godinu zaredom organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ove godine sajam je održan 24. ožujka, u Sportskoj dvorani i prostorima Srednje škole Krapina. “Sajam poslova namijenjen je poslodavcima, nezaposlenim osobama, studentima, učenicima te svima ostalima koji žele graditi karijeru i upoznati se sa ponudom na tržištu rada na području naše županije1.” Svojim sudjelovanjem na sajmu su se predstavili: organizator HZZ Područna služba Krapina, pokrovitelj Krapinsko – zagorska županija i partneri, pet medijskih pokrovitelja, četrdesetak poslodavaca, četrnaest obrazovnih ustanova te devet sudionika ostalih kategorija. Našu školu dostojno su predstavili učenici Monika Bručić, Nikolina Dumbović, Petra Jantolek, Tajana Sambolić, Karlo Herceg, Tihomir Hitrec, Nikola Sokser, Branimir Severin, Matija Jurec i Nikola Mikulec, profesori Ivan Sadaić i Mario Varga, te ravnatelj škole Dragutin Petanjek.

1 Citat iz Biltena sajma poslova za 2011. godinu


10

Stručna ekskurzija – Zagreb

Sada već tradicionalno, na proljeće, učenici naše srednje škole (1.a, 1.b, 1.e, 2.a, 2.b, 2.e, 3.a, 3.b, 3.e, 4.a, 4.b) svoj posjet Zagrebu započinju jutarnjom projekcijom u Cinestaru, u Branimirovoj ulici. Na repertoaru je, u pravilu, film koji je ovjenčan nagradom Oscar. Tako smo prije dvije godine pogledali “Milijunaša s ulice” (Oscar za najbolji film 2008), a prošle godine uživali smo u “Priči o prvaku” (Oscar za najbolju žensku glavnu ulogu 2009). Za najbolji film u 2010 g. Oscar je pripao filmu “Kraljev govor” koji tematizira dolazak na vlast britanskog kralja Georga VI. i njegovu borbu sa mucanjem. Hendikep koji kralj na kraju uspijeva prevladati, ali i priča o prijateljstvu sa nekonvencionalnim terapeutom za govor osnovne su

teme ove zanimljive povijesne biografske drame. Izložba “Pompeji-život u sjeni Vezuva” oduševila je prikazom života i

običaja tog drevnog grada koji je uništen erupcijom vulkana u 1 st. n. e. Izloženo je mnoštvo predmeta koji svjedoče o funkcioniranju života u kući i gradu. Oni sežu od uporabnih predmeta svjetiljki, ogledala, posuđa i novca, nakita, do kulturnih artefakata poput freski i brončanih skulptura, a izloženo je i nekoliko dramatičnih ljudskih okamina.

Događaji u školi Kao i tijekom svake školske godine, škola je već tradicionalno obilježavala značajne obljetnice. Tako je tijekom rujna obilježen Hrvatski olimpijski dan, tijekom listopada prigodnom izložbom ”Hrvatska povijest u školskoj knjižnici” obilježili smo Dan neovisnosti. Tom je prigodom tematski uređen pano ispred knjižnice, a učenicima su predstavljene neke od poznatih hrvatskih rodoljubnih pjesama Antuna Nemčića i Frana Galovića. Obilježili smo i Dan učitelja, Tjedan borbe protiv tuberkoloze, Mjesec hrvatske knjige, Mjesec borbe protiv ovisnosti, Dan sjećanja na žrtve holokausta te Valentinovo. Krajem 2010 g. napustila nas je poznata pjesnikinja, velika Vesna Parun. Učenike smo podsjetili, a neke i upoznali sa najznačajnijim pjesmama njezina golemog opusa. U suradnji knjižničara i prof. njemačkog jezika, Jasmine Guteša izvedena je radionica povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta. Ponajbolji učenici iz

njemačkog jezika imali su zadatak sa njemačkog izvornika prevesti pjesmu Paula Celana „Todesfuge” koristeći se tiskanim izdanjima rječnika. Rezultat je bio više nego zadovoljavajući i pjesma je, uz popratni materijal o holokaustu, izložena na panoima škole.. Martina Krajnik, Jelena Pustak i Zlatko Đurinek prevode pjesmu Fuga smrti


11

Paul Celan

FUGA SMRTI Crno mlijeko zore pijemo ujutro pijemo uvečer pijemo ga podnevima i jutrima pijemo noću pijemo i pijemo mi kopamo grob u zraku tu nam nije tijesno U kući stanuje čovjek i igra se sa zmijama Piše i piše kad se smrači u Njemačku tvoja zlatna kosa Margarito on piše i istupa pred kuću a sijevaju zvijezde on zviždi svojim psima on zviždi Židovima i tjera ih da kopaju grob i zapovijeda im da plešu kako on svira Crno mlijeko zore pijemo ujutro pijemo navečer pijemo ga podnevima i jutrima noćima pijemo i pijemo čovjek živi u kući u kojoj se igra sa zmijama i piše piše kad se smrači u Njemačku tvoja zlatna koso Margarito Tvoja pepeljasta koso Sulamit kopamo grob u zraku tamo ima mjesta za sve nas On viče probodite dublje u zemlju vi tu vi tamo svirajte i igrajte on hvata se željeza o pojasu njim maše njegove su oči plave probodi dublje lopatom vi tu vi tamo plešite kako ja sviram Crno mlijeko zore pijemo noću pijemo ujutro podnevima i jutrima noćima pijemo i pijemo čovjek živi u kući tvoja zlatna koso Margarito tvoja pepeljasta koso Sulamit on se igra sa zmijama Viče smrt svirajte slađe smrt je majstor iz Njemačke viče svirajte violinu dižite se u zrak kao dim imat ćete grob u oblacima tamo vam je svima mjesto Crno mlijeko zore pijemo ujutro pijemo navečer pijemo ga podnevima smrt je majstor iz Njemačke pijemo te u sumrak i u zoru i po danu pijemo te smrt je majstor iz Njemačke i oko mu je plavo gađa nas svojim olovnim kuglama čovjek živi u kući zlatokosa Margarito on huška svoje pse na nas i daje nam grob u zraku on se igra sa zmijama i sanja o smrti smrt je majstor iz Njemačke tvoje zlatne kose Margarito

tvoje pepeljaste kose Sulamit


12

Kućni ljubimci Pojam kuPojam kuPojam kuPojam kućni ljubimacni ljubimacni ljubimacni ljubimac

KuKuKuKućni ljubimacni ljubimacni ljubimacni ljubimac je pripitomljena životinja koja živi s ljudima, ali ne služi za rad. Najčešći kućni ljubimci su psi, mačke, ribe i ptice. Oko 93 posto ljudi na svijetu su vlasnici kućnih ljubimaca , uglavnom pse i mačke. Konji, slonovi i magarci često su u dobrim

odnosima s ljudima i pripojen su njima, ali se ne nazivaju ljubimcima.

Posjedovanje kućnih ljubimaca smanjuje stres i posljedično tome vjerojatnost pojave nekih bolesti (npr. psi svoje vlasnike tjeraju na kretanje). Životinje mogu

pomoći da se djeca nauče odgovornosti. Životinje su korisne za ljude jer neovisno o

kojoj se životinji radi ljudi se ne osjećaju usamljeni. Sve navedeno nema smisla, ako osoba ne voli ili se boji životinja.

OdrOdrOdrOdržžžžavanjeavanjeavanjeavanje higijenehigijenehigijenehigijene kodkodkodkod kukukukućnihnihnihnih ljubimacaljubimacaljubimacaljubimaca

Kućni ljubimci nam daruju bezuvjetnu ljubav i veselje, no držati životinje u kući nije jednostavno. Vrlo je važno redovno održavati njihovu higijenu, brinuti o njihovom zdravlju i pravilnoj prehrani, jer ćemo tako i mi ljepše i jednostavnije živjeti u zajedničkom kućanstvu s našim ljubimcima.

Razni nametnici poput buha i krpelja vrlo lako dospiju u krzno naših ljubimaca. Jednostavni recepti od eteričnih ulja pomoći će nam da se riješimo nametnika bez upotrebe jakih kemikalija. Kada kupate svog ljubimca, isperite ga u čaju od metvice ili pelina. Neka čaj bude jak i ohlađen prije upotrebe, a nikako ga nemojte koristiti ako je ženka skotna. Kada nametnici jako napadnu vašeg ljubimca, svakodnevno mu u hranu dodajte kvasac u prahu ili kapsulama kako biste odbili buhe. Također je djelotvorno da u vodu vašeg ljubimca dodate žlicu jabučnog octa ili u hranu kapsulu češnjaka kao prevenciju protiv muha i trakavica.

Redovitim čišćenjem, usisavanjem ili pranjem onih mjesta u domu gdje vaš ljubimac spava također uništavate jajašca buha, umjesto da ih tretirate jakim kemikalijama. Pripremite mješavinu od 5 kapi ulja čajevca i suncokretova ulja, te tom mješavinom istrljajte krzno svog ljubimca. Mješavina je antiseptična, umiruje nadraženu kožu i odbija buhe. Ako vaš ljubimac negdje u šetnji pokupi krpelja, nemojte ga izvlačiti silom jer mu je glava duboko uvučena u kožu. Kapnite na njega malo ulja ili acetona, a možete mu i lagano približiti žar upaljene cigarete da bi se otpustio iz kože. Tek tada ga pincetom pažljivo okrenite i izvucite zajedno s glavom. Redovito pregledavajte i čistite svog ljubimca od nametnika kako biste i njemu i sebi olakšali zajednički život

Nova životinja u Nova životinja u Nova životinja u Nova životinja u kukukukući?i?i?i?

Što učiniti ako ste uzeli novu životinju u svoj dom? Bez obzira dali ste životinju našli na cesti, udomili iz azila ili kupili od uzgajivača, svaka životinja mora proći određenu proceduru cijepljenja, a s obzirom da veliki broj ljudi još uvijek ne zna pravilan postupak, nerijetko se dogodi da se zbog ne cijepljenja nađu u problemima, ili dođu u ambulantu po pomoć tek kad su se javili prvi simptomi bolesti.

Cijepljenje životinjaCijepljenje životinjaCijepljenje životinjaCijepljenje životinja

ŠteneŠteneŠteneŠtene: U pravilu se štene uzima od majke sa 6-8 tjedana starosti. U toj dobi štene

treba očistiti od unutarnjih parazita (gliste i trakavice), ukoliko to nije prije rađeno. To se može raditi pastama, tabletama ili ampulama protiv unutarnjih parazita. Gliste će te lako prepoznati u izmetu, blijede su boje, dugački od 2cm do 20ak cm. Trakavice se mogu vidjeti kao dugačka trakica sa crticama po sebi, što su ustvari članci trakavice, ili se mogu vidjeti kao mala bijela zrnca, koja sliče riži. Nakon 2 tjedna, treba ponoviti čišćenje od parazita, kako bi bili sigurni da su svi razvojni oblici parazita uništeni.

Kada je štene očišćeno od parazita, sa 7-8 tjedana treba ga prvi puta cijepiti protiv zaraznih bolesti, a nakon 3-4 tjedna, štene se nadocijepljuje drugi put. Ta zaštita traje 1 godinu. 3-4 tjedna poslije nadocijepljivanja, štene je spremno za cijepljenje protiv bjesnoće.


13

Starost/ PostupakStarost/ PostupakStarost/ PostupakStarost/ Postupak

• 7 tjedana čišćenje od parazita

• 8 tjedana cijepljenje zaraznih bolesti

• 9 tjedana ponavljanje čišćenja od parazita

• 12 tjedana docijepljenje protiv zar. bolesti

• 16 tjedana cijepljenje protiv bjesnoće

• .....a nakon toga tek sljedi čipiranje....l.

Odrasli pasOdrasli pasOdrasli pasOdrasli pas:

Odraslog psa također treba očistiti od parazita te nakon 2 tjedna ponoviti. Tjedan dana nakon čišćenja od parazita, psa treba cijepiti protiv zaraznih bolesti, te nakon mjesec dana cijepiti protiv bjesnoće i

mikročipirati. Čipiranje je nalik cijepljenju, a služi kako bi se izgubljenim kućnim ljubimcima saznalo ime

vlasnika. Čip se implantira tj. stavlja pod kožu na vratu s lijeve strane i tamo zauvijek ostaje. Ukoliko je pas cijepljen i mikročipiran kod prijašnjeg vlasnika, taj vlasnik mora kod svog veterinara odjaviti psa, te ga morate prijaviti na svoje ime u što kraćem roku. Ukoliko ste našli psa na ulici, morate ga odvesti kod najbližeg veterinara na provjeru mikročipa. Često se znalo dogoditi da ljudi zadrže psa sa ulice kod sebe godinama i emotivno se vežu za psa, ali se kasnije ustanovi da taj pas ima vlasnika, te ga moraju vratiti.

MaMaMaMačke:ke:ke:ke:

Mačke se moraju očistiti od parazita, cijepiti protiv zaraznih mačjih bolesti, te ih treba detaljno pregledati zbog ušne grinje. Većina mačaka nađenih na cesti ima unutarnje parazite i ušnu grinju, te ako takvu mačku odlučite udomiti, poželjno ju je prije donošenja u dom odvesti kod veterinara. On će joj dati preparat protiv parazita te je pregledati na mikrosporozu, koja je prenosiva na ljude. Zdravu mačku možete uvesti u dom i cijepiti ju protiv mačjih zaraznih bolesti tek nakon nekoliko dana. Ukoliko će se mačka kretati po vani, preporučljivo je cijepiti ju protiv bjesnoće.

MaMaMaMačiiiićiiii:

• 6 tj. čišćenje od parazita

• 8 tj. ponovno čišćenje od parazita

• 9 tj. cijepljenje protiv mačjih zar. bolesti

• 13 tj. docijepljivanje protiv zar. bolesti

• 4-5 mj. cijepljenje protiv bjesnoće.

Zaštita životinjaZaštita životinjaZaštita životinjaZaštita životinja Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga

djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj "Zakon o zaštiti životinja" (Narodne novine broj 135/06) i niz pravilnika. Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA), a u Hrvatskoj na tom području radi udruga Prijatelji životinja.

Zakon o zaštiti životinja donio je Hrvatski sabor na sjednici 1. prosinca 2006. godine.. U njemu Sabor

naglašava da su kućni ljubimci životinje koje čovjek drži radi društva, zaštite ili zbog samog zanimanja za njih. Naglašava da je napuštena ona životinja koju je vlasnik svjesno odbacio. Naglašava još da svatko tko drži

životinje mora o njima brinuti i pružiti njim određenu pomoć, a dati ih usmrtiti ako trpe strašnu, neublaživu bol. Hrvatski sabor donio je još mnoge propise, ali ovo su neki od važnijih! Izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ku%C4%87ni_ljubimac http://www.sanjaportal.hr/odrzavanje-higijene-kod-kucnih-ljubimaca-25.aspx http://www.ava-vet.hr/savjeti-vlasnicima/100-cijepljenje-kunih-ljubimaca http://metro-portal.hr/kucni-ljubimci-blagotvorno-utjecu-na-ljude/27530

Kineski kukmasti pas

Sphynks mačka


14

Dorotejina mačka

Moj kućni ljubimac je mačka Mimi o kojoj sama brinem. Stara je 7 mjeseci, bijele je boje sa smeđom, tamnosmeđom i žutom točkom. Vesele je naravi, zaigrana, nestašna, ali i zahtjevna. Voli se maziti,ali se ne voli družiti s nepoznatim ljudima ili onima koji na nju nisu ostavili dobar dojam. Voli biti u centru pažnje. Puno jede kako bi se mogla pravilno razviti. Prede kad je zadovoljna.

Domagojevi ljubimci Ja imam dva kućna ljubimca: mačka i kuju.

Moja kuja zove se Ella Nera Lu. Ona je engleski maltezer terijer. Stara je tri i pol godine. Većeg je rasta i ima dugu crnu dlaku. Engleski maltezeri su skloni sjeđenju. Kod pasa sa bijelom dlakom to je neprimjetno, a na mom, crnom psu je jako izraženo. Lu je jako mirna i tiha. Voli spavati. Jako se veseli ljudima, poznatim i nepoznatim.

Privržena im je, ali je i osjetljiva. Mrzi ostale životinje u kući i dvorištu.

Moj mačak zove se Dvino. Jako je zaigran i pomalo divlji. Star je 9 mj. Pronašli smo ga u dvorištu. Bio je napušten, što znači da je odrastao bez mame. Naranđaste je boje sa tigrastim šarama i malo je podeblji. Voli jesti, igrati se, maziti i ljutiti sve oko sebe☺.

Marijin ljubimac Moj kućni ljubimac zove se

Slatkica. Ona je paragvajski zamorac. To znači da ima dugu dlaku. Postoje i druge vrste zamoraca kao što su: engleski zamorac sa kratkom i sjajnom dlakom i argentinski zamorac sa kratkom grubom dlakom.

Slatkicu uopće nije problem hraniti jer je biljojed. Jede skoro sve vrste voća i povrća. Hranim je mrkvom, kupusom, zelenom salatom, keljom, kukuruzom, graškom... Od voća najčešće joj dajem jabuku. Također jede i sijeno te suho povrće.

Zamorci se moraju kretati i trčati pa Slatkicu preko dana puštam iz kaveza da trči po kući.

Higijenu Slatkice održavam kupanjem, šišanjem i čišćenjem kaveza.

Ljeti ju kupam oko tri puta na mjesec, a šišam oko dva puta, a po zimi kupam ju i šišam dva puta na mjesec. Svaku večer očistim joj kavez i na dno kaveza stavim piljevinu.

Slatkica je vrlo zaigrana i voli se maziti. Cijelo tijelo joj je bijele boje, samo oko očiju ima smeđe dlake. Jako ju volim i ne bih ju mijenjala niti za jednog drugog kućnog ljubimca.


15

Maturalno putovanje – klasična Grčka Ima li što ljepše od putovanja? Ako je to putovanje brodom u Grčku, ništa ljepše!!! Od 28. 08. 2010. do 04. 09. 2010. doživjeli smo osam predivnih dana razgledavajući antičku Grčku i provodeći lude noći u Ateni. Evo kako je to bilo. 1. dan – 28. 08. 2010. 45 učenika 4.a i 4.b razreda naše škole, u ranim jutarnjim satima, uputilo se autobusom iz Konjšćine. Vozili smo se kroz Sloveniju do Venecije. Po dolasku u Veneciju ukrcali smo se na brod i smjestili u četverokrevetne kabine. Oko 10 sati isplovili smo brodom prema Patrasu. Na brodu smo i prenoćili.

2. dan – 29. 08. 2010. Plovili smo bodom u smjeru Grčke. Ručali smo na brodu. Kupali se u brodskom bazenu. Navečer smo se zabavljali u disco-clubu i još jednom prenoćili, a ujutro smo stigli u luku Patras. 3. dan – 30. 08. 2010. Brod je uplovio u luku Patras u 5.00 sati ujutro. Iskrcali smo se s broda, doručkovali i krenuli u razgledavanje Korintskog kanala ( koji je dug 6,3 km i širok 21 metar, skraćuje put do Atene 400 km i godišnje njime prođe 11 000 najčešće turističkih brodova). Nakon kraće stanke nastavili smo put do Epidaurusa, grada u kojem se nalazi najveće grčko kazalište promjera 114 metara i može primiti 12 000 gledatelja. Zatim smo krenuli u razgledavanje Naupliona, Mikene i Glyfade. Prenoćili smo u Ateni u hotelu sa tri zvjezdice.


16

4. dan – 31. 08. 2010. Doručkovali smo u u hotelu. Slijedilo je razgledavanje najznačajnijih građevina u Ateni: Akropola je najpoznatija grčka utvrda smještena na najvišem dijelu grad, Agora je bilo središte javnog života Atenjana na kojem se nalazi tržnica, uredi, palače; Zeusov hram najveći je hram staroga svijeta posvećen bogu svih bogova Zeusu. Na samom rubu ove znamenitosti nalaze se trijunfalna vrata nazvana Hadrijanov slavoluk. Zatim je slijedilo razgledavanje trgova Sintagme i Omonije te Olimpijskog stadiona na kojem su održane prve moderne olimpijske igre 1896. godine. Nakon Olimpijskog stadiona posjetili smo Parlament i buvljak Monastiraki. To je tržnica na kojoj se može naći gotovo sve, a osobit gušt je cjenkanje. Poslije toga imali smo slobodno popodne, a zatim smo večerali i noćili.

5. dan – 01. 09. 2010. Nakon doručka išli smo na poludnevni izlet po antičkom poluotoku tijekom kojega smo vidjeli rt Sounion, najjužniju točku Europe i mjesto s jednim od najljepših zalazaka sunca. Razgledali smo Posejdonov hram, a nakon toga imali smo slobodno vrijeme za kupanje na Apolonovoj obali. Umjesto večere u hotelu otišli smo u najstariju atensku četvrt Plaku, na tipičnu grčku večeru s cjelovečernjim folklornim programom najpoznatijih pjesmama i plesova iz cijele Grčke. Slijedilo je noćenje.


17

6. dan – 02. 09. 2010. Doručkovali smo i odjavili se iz hotela. Odvezli smo se autobusom za Delfe. Razgledavali smo najpoznatije starogrčko proročište Apolonov hram, riznicu atenjana. Nakon Delfa krenuli smo u luku Patras, ukrcali smo se na brod za Veneciju. Prenoćili smo na brodu.

7. dan – 03. 09. 2010. Slijedila je cjelodnevna plovidba brodom uz korištenje sadržaja na brodu (disco-club, bazen, restoran, kino). Ručali smo u u brodskom restoranu i ponovo prenoćili na brodu. 8. dan – 04. 09. 2010. U Veneciju smo uplovili u 8.00 sati ujutro. U Hrvatsku smo se vratili autobusom preko Slovenije i došli u Konjšćinu u poslijepodnevnim satima. Pogledajte još nekoliko fotografija koje će dočarati atmosferu sa ovog nezaboravnog putovanja.


18

Poetski kutak Učenica Alica Lukec je, još kao mala djevojčica, pisala pjesme o životinjama. Neke od njih pronašla je u svojoj staroj bilježnici. Kao naručeno za ovaj broj Konjića...

N a v eč e r j e i š l a k o k o š s p a t , I v k r e v e t u j u j e v l o v i l a g l a d . I š l a , p a k j e j e l a , I c i j e l u n o ć p r d j e l a . V j u t r e v e l i s u s e d : ” K o k o š o d i v a n B u š v i d l a k a k j e l i j e p i d a n . ” O n a z i d e i s u s e d a s p e d a l i j e r a , J e r j e n i t j e d n e j u t r e n e d a m i j e r a . D r u g i d a n i s t e j e b i l e , a k o k o š J e m i s l i l a d a j e s e t o s a m e s n i l e !

J o š n i t i n i j e p r v i m a j , A l a s t e s u v eć s t i g l e u n a š k r a j . V e ć n o v a g n i j e z d a g r a d e , O b i t e l j o n e b r o j n u r a d e . P o d m o j i m p r o z o r o m c v r k u ć u , K a o d a ž e l e uć i u k u ć u . J o š n i s u p r o c v a l e l i p e , A n a v r a t i m a e v o t i p t i č j e g r i p e !

K a d u g l e d a š g l a d n u p t i c u ,

S r c e n e k t i z a t r e p e r i .

D o v o l j n o j e , s a s v o g s t o l a

M r v e k r u h a t i p o b e r i .

N j o j j e z i m i n a j v a ž n i j e

D a p o s t o j e d o b r i l j u d i ,

P a ć e z a t o u p r o l j e ć e

C v r k u t a n j e m d a i h b u d i !


19

Du ju spik…? Šprehen zi...? Unsere Schulkantine

In unsere Schule haben wir eine neue Kantine. Das ist sehr gut, weil wir nicht mehr aus gehen mussen wann wir Pausebrot haben. Die Kantine hat eine Bäckerei “Gorički” meiten. Im Schulkantine arbeitet eine nett Frau. Dort können wir Pommes, Sandwiches, Brötchen, Hamburgers, Hotdogs, Saft, Caffe, Nascherei etc. kaufen. Unsere Kantine hat viele Vorteile, zum Beispiel:

Unsere Kantine hat nur eine Nachteile:

- Preis ist nicht zu hoch - wir haben groß Wahl - Verkäuferin ist sehr sympatisch - ...

- es ist zu klein für uns, das heißt es ist viel Schüler und nur eine Verkäuferin

- wann ist große Pause kommt nach zwei Frau aber das ist nicht das

Trotz diese Nachteile wir lieben unsere Kantine. Es ist sehr gut eine Pausebrot im Schule haben.

Test: Magst du Deutch 1. Liest du dein Deutschbuch gern?

ja

nein

2. Lernst du gern deutch?

ja

nein

3. Magst du Deutsch sprechen?

ja

nein

4. Schreibst du deutsche Hausaufgaben gern?

ja

nein

5. Magst du deine Deutschlehrerin?

ja

nein

6. Hast du gute Noten in Deutsch?

ja

nein

5 5 5 5 –––– 6 x ja 6 x ja 6 x ja 6 x ja: Du magst Deutsch. Du hast ausgezeichnete Deutschkenntnisse.

3 3 3 3 –––– 4 x ja 4 x ja 4 x ja 4 x ja: Du bist gute/r Schüler/in. Du musst noch mehr lernen.

< als 3 x ja< als 3 x ja< als 3 x ja< als 3 x ja: Du bist schlecht! Du magst Deutsch nicht! Du musst viel lernen!

A B I T U R

Assoziationnen zur Staatsprüfung

(Abitur)

quatsch

dumm leicht das ist großer

Streß anstrengend

nicht interessant

schlecht es war gut langweilig

macht Spaß

schwer

interesant


20

Kutak za matematičare Arhimed (oko 287. – oko 212. g. pr. K.)

Arhimed (grč. Arhimedes) iz Sirakuze na otoku Siciliji, navodno jedan od trojice najgenijalnijih matematičara svih vremena, bio je vrhunac helenske matematike i najveći fizičar starog vijeka. Rodio se 287. godine prije nove ere. Njegov je otac bio Fidija, astronom i matematičar. Fidija je svog sina naučio svemu što je sam znao. To je Arhimedu bio tek početak naukovanja. Njegov duh tražio je još znanja i učenja, a to mu nitko nije mogao pružiti u Sirakuzi. Stoga je otišao u Aleksandriju (današnji Egipat), središte prirodnih znanosti, a njega je prije svega i jedino zanimala matematika. U Aleksandrijskoj knjižnici, radilo je mnogo mladih i sposobnih matematičara. Najsvestraniji je bio sjajni Eratosten, budući Arhimedov prijatelj. Nepisano pravilo je nalagalo da svako otkriće prije objavljivanja mora biti poslano nekom drugom matematičaru na

provjeru. Tako su vršnjaci Arhimed i Eratosten sve do Arhimedove smrti izmjenjivali brojna pisma u kojima su se nalazila gotovo sva otkrića i jednog i drugog. Vrativši se u Sirakuzu, Arhimed se u početku veoma ambiciozno bavio astronomijom. Kada su Sirakuzu počeli opsjedati Rimljani Arhimed se spremao za obranu svoga grada kako je znao i umio. Gradio je do tada neviđene strojeve trošeći na tom poslu svoju veliku darovitost. Koncentracija genija bila je tako velika kod Arhimeda da on u pojedinim trenucima nije vidio ništa drugo osim problema kojem se posvetio. Skoro za cijelu tadašnju Sirakuzu Arhimed je bio lud, iako je svojim izumima mnogima sačuvao živote. Arhimedova smrt, za vrijeme opsade Sirakuze, poznata je u okvirima koji su do nas stigli zahvaljujući Plutarhovom životopisu vojskovođe Marcela. Arhimed je razmatrao neki geometrijski problem crtajući na zemlji kad mu je pristupio rimski vojnik i naredio da pođe snjim do zapovjednika Marcela. U žaru traganja za rješenjem svog problema Arhimed je to odbio riječima: „Noli trubare circulus meos (Ne diraj moje krugove)“. Povjesničar Valerije Maksim je napisao: „Smatrajući kako ove riječi vrijeđaju moć pobjednika vojnik mu je odsjekao glavu i Arhimedova krv poprskala je njegov znanstveni rad.“ Sirakužani nisu smjeli održavati grob svog velikog mislioca. Njega je jedva pronašao Ciceron (stotinjak godina kasnije) i to zahvaljujući crtežu lopte i valjka koji se nalazio na spomeniku iznad nekoliko stihova urezanih velikom matematičaru u spomen.

Arhimedovi izumi

Arhimedov zakon

Prema legendi, Arhimed se išao kupati, napunio je kadu (korito) s previše vode, tako da se višak vode izlio kad je on ušao u kadu. Tada je uzviknuo "Eureka!" i riješio problem kralja Hijerona. Naime kralj Hijeron naručio je krunu od čistog zlata, a kad ju je dobio, zapitao se kako ustanoviti da li je kruna od čistog zlata ili je zlatar možda umutio štogod drugih metala u nju. Postavio je pitanje velikom Arhimedu, koji je riješio problem važući krunu u vodi i izvan vode u usporedbi s čistim zlatom i čistim srebrom (kruna nije bila od čistog zlata, a što se dogodilo s zlatarom, nije poznato, ali za pretpostaviti je da nije dobro prošao...) Formalna definicija Arhimedova zakona glasi: "Gubitak težine tijela koje se nalazi u tekućini je jednak težini istisnute tekućine."


21

Arhimedova zraka smrti

Za vrijeme II punskog rata kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu Arhimed je izumio golemi kamenobacač koji je izbacivao kamenje od 80 kg, dizalice koje su podizale rimske brodove iz vode pa ih potom bacale da se razbiju, „ruke“ koje su bile golema kliješta za drobljenje brodova, a nagađa se da je koristio i sistem zrcala kojima je reflektirajući sunčeve zrake palio rimske brodove. Vatra se može zapaliti pomoću refleksije, refrakcije, te jednostavnog i složenog stakla ... Paraboličkim presjekom moguće je još učinkovitije s veće udaljenosti i u kraćem vremenu zapaliti predmete koji se nalaze ispred zrcala za paljenje: rastopit će se čak i olovo i lim, srebro i zlato. Zahvaljujući tom izumu, Arhimed je zapalio rimsko brodovlje. Taj je izum nazvan Arhimedova zraka smrti. Na kraju je Sirakuza ipak pala, zbog izdaje, no ostala su svjedočanstva o Arhimedovoj genijalnosti.

Arhimedov vijak

Arhimedov vijak je naprava koja se često tijekom povijesti upotrebljavala za premještanje vode u kanale za natapanje. Taj se izum pripisuje Arhimedu, iako postoji i druga teorija po kojoj su za ovaj izum zaslužni stanovnici Babilona prije Arhimeda. Arhimedov vijak je jedna od prvih poznatih sisaljki koje se spominju.

Iz naših udžbenika

Broj π=3.1415926

U svom djelu „O mjerenju kruga“ Arhimed je dokazao da je

r

Okruga

2=π

7

13

71

103 == π

Želeći izraziti omjer duljine kružnice i njezinog promjera, smjestio je kružnicu između upisanog i oko nje opisanog šesterokuta čije je duljine stranica izračunao, a zatim je dosljedno udvostručavao broj stranica nalazeći duljine stranica dvanaesterokuta, a zatim i mnogokuta sa 24, 48 i 96 kutova.

Heronova formula za površinu trokuta

Arhimed je prvi dokazao poučak kojim se točno može izračunati površina svakoga trokuta, ako su

poznate njegove stranice: ))()(( csbsassP −−−= , 2

cbas

++=

Ovu formulu nazivamo Heronovom formulom jer ju je Heron često rabio u svojim radovima.

Formule za oplošje i obujam kugle, valjka, stošca

U svom djelu „O kugli i valjku“ Arhimed je dokazao formule za oplošje i obujam kugle i valjka, ali se nezna kako je došao do tih otkrića. Valjak: )(2 vrrO += π vrV π2=

Kugla: π24rO = 3

4 3πrV =

Stožac: )( srrO += π 3

2 vrV

π=

Izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhimed , 15. 04. 2009 http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhimedov_zakon , 15. 04. 2009 http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhimedov_vijak , 15. 04. 2009 http://www.forum.hr/showthread.php?t=378430 ,15. 04. 2009 Gerš Isakovič Gleizer, Povijest matematike za školu, Školske novine & HMD, Zagreb, 2003. Štefan Znam-Lev Bukovsky-Milan Hejny-Jozef Hvorecky-Beloslav Riečan, Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Prof. Milojka Rataić i 3.b razred 2009.


22

Crtica iz povijesti

Na povijest nisu utjecali samo muškarci…

Florence Nightingale (ro đena 12. svibnja 1820. u Italiji)

Florence Nightingale spoznala je kako se jedino znanjem i vještinom može doprinijeti poboljšanju zdravlja. Pokazujući veliku snagu i odlučnost slijedila je svoje zvanje. Kao mlada i školovana djevojka, uvelike je utjecala na napredak zdravlja ljudi i sestrinstva. Bila je legenda svog vremena, ali najpoznatijom su je učinile samo dvije godine njezina devedesetogodišnjeg života koje je provela pomažući ranjenima u Krimskom ratu.

Kada je izbio Krimski rat 1854. godine, povela je ženske medicinske sestre, njih 38, u vojne bolnice Turske. Provela je brze akcije kako bi poboljšala žalosno stanje ranjenih te dramatično smanjila mortalitet među vojnicima sa 40% na 2%. Iako je Florence Nightingale najpoznatija po svom djelovanju tijekom rata, jedan od njezinih najvrednijih doprinosa dolazi upravo poslije. Vratila se u Englesku kao nacionalni heroj. Međutim, promišljeno se skrila od javnog života i živjela u osamljenosti gdje je radila besprekidno. Njezini prvi veliki uspjesi bile su knjige objavljene 1859. godine, Zapisi o bolnici i Zapisi o sestrinstvu (Notes on Hospital, Notes on Nursing) u kojima je detaljizirala svoj pogled na reformu zdravstvene skrbi stečenog na osnovu svojih iskustava tijekom rata. Osnovala je školu za medicinske sestre pri St. Thomas's bolnici u Londonu 1860. godine, prvu takve vrste uopće. Svrha škole bila je iškolovati medicinske sestre koje mogu školovati druge. Slijedećih godina osnovala je školu za podučavanje primalja pri King's College bolnici.

Unatoč lošem zdravlju zbog kojeg je ostala invalid, Florence Nightingale je neumorno radila sve do svoje smrti 13. kolovoza 1910. godine s 90 godina. Provodila je opsežna istraživanja i analize. Objavila je preko 200 izvještaja i članaka o različitim pitanjima uključujući higijenu, ustrojstvo bolnice, primaljstvo i zdravstvenu skrb za siromašne. Utjecaj Florence Nightingale na sestrinstvo prisutan je i danas. Njezine snažne vrijednosti utjecale su na njezin rad tijekom života. Vidjela je sestrinstvo kao pomaganje ljudima u življenju i promociji važnosti integracije medicinskih sestara. Borila se za zdravstvenu skrb ljudi bez obzira na vjeru i ekonomsko stanje. Njezin glas bio je snažna utjecaja te je nastupala kao važan čimbenik o različitim pitanjima o zdravlju, posebice o školovanju medicinskih sestara i prevenciji bolesti kroz provođenje pravilne higijenu. Svojim utjecajem i kontaktima unuatr vlade utjecala na javnu politiku i pozitivnu reformu zdravstvene skrbi. Florence Nightingale i danas predstavlja uzor za medicinske sestre, a svojim djelovanjem utjecala je utemeljenje Crvenog križa. S vizijom, vrijednostima i zalaganjima medicinske sestre se skrbe za sve ljude širom svijeta s ciljem poboljšanja zdravlja.

Prof. Jasna Crneković


23

Zabava Facebook

Nedostaci:

- Što to piše na mojem zidu, ja nisam napisao/la te prostote!? ⇒ netko mi je provalio na fejs, kako se usuđuje …..

- Što sam se napio/la ovaj vikend! ⇒ disco klub je objavio moje slike, ajmeeeeee - Kako je ona osoba došla do mojih slika i podataka? ⇒ nisam zaštitio/la svoje slike s

„samo prijatelji“, a ujedno sam lajkao/la svaku drugu zanimljivu stranicu, i na taj način oni vide sve moje podatke

- Zašto je moja slika u spotu neke reklame? ⇒ lajkao/la sam tu stranicu - Zašto nemam domaću zadaću? ⇒ cijeli dan sam na fejsu - Izgubio mi se hrvatski, gramatika i pravopis ⇒ Furam se na to da ni druge baš briga za

to, važno je da se razmeme Prednosti:

- Što smo imali za zadaću? ⇒ Zna li netko što je profa XY dala za zadaću? - Što da radim, dosadno mi je!? ⇒ Ima li netko za inbox ? - Kako riješiti ovaj problem? ⇒ 23:00 – Profesorice, može pitanje?... Kako da maknem

zaglavlje s nekog teksta? - Bolje na fejs nego plaćati psihijatra ⇒ Bolesna sam, grrrrr �; … Kako mi je ona koza

mogla dati jedan, u 3pm.; … Da te volim pa da mi slomiš srce… bože dečko <3 ; … - Nemam kuna na mobitelu,… nema veze, imam fejs ⇒ Ej, jesi tu…… daj dođi u inboks… - Volimo jedni druge ⇒ Moja mama me nasmijavala .. Obrisala mi suze .. Zagrlila me čvrsto .. Gledala moje uspjehe .. Vidjela moje padove .. Navijala za mene .. Čuvala me .. I izluđivala s vremena na vrijeme .. Ali mame su obećanje od Boga da ćete imati prijatelja zauvijek ! Stavite ovo na status ako imate prekrasnu mamu koju volite ! ♥ VOLIM TE MAMA ♥

Z d r a v k o m e t a r

Izvor: http://twitpic.com/3s1d1l, 26.04.2011.


24

Šalabahter d.o.o. Neimenovani učenik uspio je na prilično genijalan način u ova krizna vremena zaraditi novac, uspio je spojiti svoja tehnička znanja s ekonomijom. Kako je poznato da na svijetu ima puno lijenih ljudi, odlučio je to unovčiti. U “neimenovanom” (ha!!ha!!) razredu (4.b) pobrojao je lijenčine i odlučio im naplatiti svaki izrađeni šalabahter od 4,00 do 10,00 kn, ovisno o količini teksta.

U cijeloj priči jedino nije jasno zašto dotični učenik i sam koristi šalabahter, a zna gradivo? Dok ostalima piše „obične“ šalabahtere, sebi je izradio univerzalni. Svaka čast! Pouka: 1. Radije nauči jer bi osim šalabahtera mogao ostati i bez trokuta, a da ne spominjemo jedinice, …… 2. Samo lijenčine plaćaju.


25

Novo u knjižnici – recenzija knjige Naslov: Volim sutra Autor: Faiza Guene Izdavač: SysPrint Originalni naziv: KIFFE KIFFE DEMAIN Prevoditelj: Jelena Rajak Datum izdanja: 2006. 'Volim sutra' je poluautobiografski roman-dnevnik, isječak iz života Dorije, žive, duhovite, britke i pomalo drske petnaestogodišnjakinje koja polagano uči pozitivno gledati na svijet. Riječ je ujedno o atipičnoj kronici pariškog predgrađa Livry-Gargan, u čuvenom 93.

okrugu, poznatom po visokoj stopi nasilja i brojnoj populaciji imigranata. Autorica na vrlo inteligentan način uspijeva izbjeći zamku pretjeranog pesimizma i fatalizma. Dorija živi sama s majkom otkad ih je njezin otac jednoga jutra napustio, otišavši u Maroko da pronađe mlađu i plodniju ženu. Ogorčena i sita svega, razočarana u sve osim u ljubav svoje majke, Dorija iznosi probleme čitave jedne shizoidne generacije mladih Francuza koji žive između tradicijske kulture zemlje njihovih roditelja i suvremene francuske kulture. 'Volim sutra' je prije svega jedan glas, glas djevojčice iz kvarta, neposredan i iskren roman pun humora i mladenačke svježine, pisan svakodnevnim i slikovitim jezikom.

Izvor: www.izloog.com, 19.4.2011.

Prednosti i nedostaci naše škole Navest ćemo neke prednosti i nedostatke naše škole prema mišljenju dvoje anonimnih učenika.

Slažete li se i vi sa njihovim mišljenjem? Prednosti:

Nedostaci:

Nastava je regulirana prema prijevozu učenika.

Školska knjižnica s bogatim fondom knjiga.

U školi je organizirano učenje njemačkog i engleskog jezika.

Opremljena je najsuvremenijim nastavnim sredstvima i pomagalima za izvođenje nastave.

Nastava je organizirana samo u jutarnjoj smjeni.

Pristupačni profesori. Raspored sati se ne mijenja. Školska kantina s toplim obrocima.

Neispravna računala puna virusa pa si učenici preko sticka prenesu na svoja računala kod kuće.

Svlačionice bez grijanja. Dvorana prokišnjava. Rijetko kad ima wc papira. Potrgane i klimave stolice. Žvakaće zalijepljene na stolicama i

stolovima. Neki profesori omalovažavaju učenike. Neki profesori ne ocjenjuju pravedno.


26

Romantika za kraj

Ti, i uvijek samo ti misao si moja što jutrom svakim otvaraš mi dan. Ti i uvijek samo ti misao si moja bez koje ne mogu noću utonuti u san. I uvijek tako misao na misao veže se svakim danom u prekrasnom nizu a ja volim tu misao jer u njoj uvijek ti tako si mi blizu...

Izvor: http://tisimojsvijet.blogger.ba/, 26.04.2011.

Veronika Marković

list u čenika i djelatnika srednje škole konjš čina...

Documents