List u�enika OŠ Koprivni�ki Bregi/ Koprivni�ki Bregi/ god. IX./ broj 9/ rujan, 2012.

tema broja / POLJE SNOVA- putujemo

ISSN 1847 9820

- Ljetne boje - foto-strip- Junaci naše male knjižnice

- duplerica

Adresa uredništva:OŠ Koprivni�ki Bregi, Trg sv. Roka 2Koprivni�ki Bregi48000 KoprivnicaE-mail: os-koprivnicki-bregi@kc.t-com.hr

Izdava�: OŠ Koprivni�ki Bregi

Za izdava�a:Karolina Vidovi�, ravnateljica

Glavne odgovorne urednice:Sanja Dan�ek, prof. i Antonija Šikulec,prof.

Uredništvo:u�enici 5.r.: Petra Puž, Lana Galinec, Matej Srši�, Doroteja Blažekovi�u�enici 6.r.: Luka Varga, Tihana Mustafu�enici 7.b: Ivan Srši�, Marta Kuni�, Lovro Severu�enica 8.a Laura Vegh Naslovnica: fotogra� ja Darije �olig, 8.bZadnjica: fotogra� ja Veronike Jakupek, 8.b

Gra� �ko oblikovanje:Lovro Sever, Lana Galinec

Priprema:Georg, Koprivnica

Tisak: Školska knjiga, Zagreb

Naklada:250 komada

Cijena:15,00 kuna

Zahvaljujemo na suradnji svim u�enicima, nastavnicima i ravnateljici.

ZELJOTEKA - list u�enika i nastavnikaZELJOTEKA - list u�enika i nastavnika

Dragi naši �itatelji, mali i veliki,radosno vas pozdravljamo na pragu devete

„Zeljoteke“!Uskoro �ete zakora�i� u naš šaroliki svijet

doga�anja, putovanja, proživljavanja i stvaralaštva - nastojali smo vam na što zanimljiviji na�in približi� školski svijet naših u�enika i njihovih nastavnika.

Tema broja su putovanja - ostvarena i sva ona koja još �ekaju negdje u sjeni da se realiziraju… Više o našim školskim projek� ma otkrit �e vam ravnateljica u svojoj pozdravnoj rije�i. Izvješ�ujemo o Unicef-u, razgovarali smo s našim najboljim u�enicima sa županijskih natjecanja, na duplerici donosimo pregled doga�anja iz knjižnice, iz prostora u kojem se naša djeca osje�aju sigurno i radosno. Nakon što zatvorimo vrata svijeta u kojima se slika, piše, fotogra� ra i smije, nebo �e posta� ogromno za naše drage osmaše od kojih se opraštamo…

Sve vas pozivamo na zajedni�ko putovanje školskim listom.

Vaše uredništvo

POTRAŽI POTRAŽI U OVOM BROJUU OVOM BROJU

RIJE� RAVNATELJICE 4

S TERENA Comenius 4,5Polje snova 6,7Ljetne boje 8Na izvoru 9Sindikalni izlet Vukovar - Ilok 9Put putujem 9

DOGA�AJNICA Prvaši�i 10Achtung! Achtung! Polizei! 10Pemo pak bežat 10Zrno do zrna poga�a 10Ljubavni pejzaš 1020 godina kasnije 10Dogradnja škole 10Bili smo u kinu 11Boži�na priredba 11Ljubav je u zraku 11Natjecanje iz odbojke 11Maškare 12Natjecanja 12Škola plivanja 13Ve�er folklora u Koprivni�kim Bregima 13Crveni križ 13Vijes� iz Glogovca 13

IZ KNJIŽNICEJunaci naše male knjižnice 14,15

UNICEFUz tebe sam 16Ali, u�iteljice, mi se samo igramo 17Da ne pokisnem 17

PITALI SMONaši genijalci 18,19,20,21Školsko biserje 21

PAZI SNIMAM 22

ZBORNI�KE VIJESTIRavnatelji�ina nagrada 23

LIKOVNO-LITERARNI DOLISTAK 24,25,26,27

SRETNO, OSMAŠI 28

MAŠKARE12

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Škola plivanja13

Maturalac - Kor�ula

8

Pazi snimam22

Dragi �itatelji,ove školske godine našu

školu poha�a to�no 200 u�enika u 14 razrednih odjela , 10 u MŠ i 4 razredna odjela u PŠ Glogovac.

Izuzetno smo zadovoljni jer ve� drugu školsku godinu radimo na projektu - Mreže škola bez nasilja. U�itelji provode UNICEF-ove radionice o spre�avanju me�uvršnja�kog nasilja.

Tako�er smo formirali izvannastavnu ak� vnos� za u�enike od 5.-8. razreda „Od samo sebe do pomo�i drugima”. Neposredni cilj programa vršnja�ke skupine potpore je pou�i� �lanove skupine nekim socijalnim vješ� nama, a posredan je cilj zapravo ohrabri� i podrža� vršnjake pomaga�e da budu promicatelji ideja podrške, suradnje i nenasilni�kog ponašanja. Naime, � u�enici po� �u vršnjake u razredu na pomaganje u u�enju i savladavanju razli�i� h vješ� na, pomažu dežurnim u�iteljima kod dežuranja na hodnicima i u�ionicama � jekom odmora, sprje�avaju navijanje promatra�a ukoliko do�e do sukoba. Moram s ponosom naglasi� da kroz ovakav rad s djecom, bilo kakav oblik nasilja sveden je na najmanju mjeru ili ga uop�e nema.

Naravno, do toga je dovela i izvrsna suradnja s Policijskom upravom Koprivnica koji su proveli predavanja za roditelje „Nisi sam” i „24 sata zajedno on line”.

Sa školskom medicinom Zavoda za javno zdravstvo provodimo projekt „Otvoreni kišobran” s u�enicima 6. razreda, a koji je vezan za prevenciju ovisnos� (droge, alkohola i pušenja). Suradnja �e se naravno nastavi� ,

gdje �e se roditelji, u�enici i u�itelji uklju�i� u razli�ite interak� vne radionice.

Osim toga, naša se škola prijavila za Comenius projekt Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Formirali smo školski Comenius � m koji �ine desetak naših u�itelja. U�iteljica njema�kog jezika Sun�ica Vuljak, koja je ujedno i koordinatorica projekta, stupila je u kontakt sa zemljama Rumunjskom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Litvom, Latvijom, Španjolskom, Belgijom i Turskom.

Dobili smo od Agencije sredstva za prijemni posjet školi u Milanu gdje su se koordinatori svih škola dogovorili o zajedni�kom projektu pod nazivom: Obi�aji, tradicija i umjetnost: rijeka koja te�e Europom.

U sklopu projekta predstavit �emo svoju zemlju, njene obi�aje i kulturu, ali nam je i cilj upozna� život i obi�aje drugih zemalja uklju�enih u projekt. Bavit �emo se glazbom, plesom, likovnom umjetnoš�u, gastronomijom i drugim zabavnim i pou�nim temama, usavršavat �emo svoja znanja engleskog, poznavanje informacijske tehnologije, razvija� svijest o poš� vanju drugih kultura i razli�itos� , ali i uo�ava� ono što nas povezuje.

Ukoliko se to ostvari, projekt �emo po�e� provodi� od sljede�e šk. godine i trajalo bi dvije školske godine. Projektom su predvi�ena putovanja u�itelja i u�enika u zemlje uklju�ene u zajedni�ki projekt, izrada web stranice, power point prezenatcije, snimanje CD-a i još mnogo toga.

Naravno, radi zadovoljavanja razli�i� h potreba i interesa u�enika škola organizira i razli�ite izvannastavne ak� vnos� : plesne skupine, recitatorske, dramsko-scenske, male kerami�are, tamburaški sastav, pjeva�ki zbor, crveni križ. Kroz ve�inu izvannastavnih ak� vnos� njegujemo i po� �emo

RIJE� RAVNATELJICE

IZ ŠKOLE

Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) javna je ustanova koja se bavi mobilnoš�u, promocijom i provedbom programa Europske unije koji se � �u obrazovanja i mladih. AMPEU je osnovana u listopadu 2007., dok u zemljama Europske unije djeluje duži niz godina. S programima koje Agencija provodi upoznala nas je na sjednici U�iteljskog vije�a održanoj 8. srpnja 2011. u�iteljica njema�kog jezika Sun�ica Vuljak. U�iteljsko je vije�e odmah pokazalo velik interes za mogu�nost uklju�ivanja škole u mul� lateralni projekt te je stoga oformljen školski Comenius � m koji �ine: Sun�ica Vuljak kao koordinatorica projekta, Karolina Vidovi� kao ravnateljica te u�iteljice Sanja Dan�ek, Ivana Biluš, Vlatka Kuni�, Biserka Vlah, Dragica Horvat-Fu�ek, Petra Rožmari�, Ivana Kor�anin, Ivana Dev�i�, u�itelj Goran Patljak i knjižni�arka Antonija

interes za hrvatsku tradicijsku glazbu, kao i plesove našeg kraja, njegujemo narodne obi�aje i kulturnu baš� nu, što naši u�enici vrlo �esto prenose kroz priredbe i razne manifestacije.

Naravno, uspješni smo i u dramskim izri�ajima - pa je tako naša dramska skupina pozvana na županijsko natjecanje LIDRANO.

Moramo spomenu� i naše sportaše koji su vrlo uspješni na održanim me�uop�inskim i županijskim natjecanjima u stolnom tenisu, šahu i skupnim sportovima.

Važnost novoizgra�ene sportske dvorane vidi se i kroz uklju�enost naših u�enika u razli�ite izvanškolske ak� vnos� . U suradnji s Košarkaškim klubom Koprivnica provodimo školu košarke za dje�aka i djevoj�ice. Tako�er su u�enici uklju�eni u sportsku skupinu - borila�kih vješ� na. Naša je Op�ina prepoznala važnost ulaganja u školstvo i sport te se uklju�ila u program Male sportske škole koju provodi i po� �e Koprivni�ko-križeva�ka županija u suradnji sa Zajednicom sportova. Mala sportska škola namijenjena je predškolskoj djeci. Važnost toga nije samo podizanje kvalitete života, ve� i konstantna edukacija o nužnos� zdravog na�ina života i vrijednos� organiziranog bavljenja sportskim ak� vnos� ma. Svi � projek� i ak� vnos� potvr�uju da su ulaganja u sportske objekte uveliko pridonijeli razvoju sporta i života ovog kraja. Kad se ve� do� �emo predškolskog odgoja željela bi re�i da naša škola uz osnovnoškolsko obrazovanje provodi i predškolski odgoj. Imamo 4 odgojne skupine(2 skupine predškolaca i 2 skupine sportske igraonice za djecu od 3-6 godina). Kako bi se osigurali što kvalitetniji uvje� predškolskog i školskog odgoja

krenuli smo u nadogradnju škole i dje�jeg vr� �a. Inves� cija ovog projekta je oko 3 milijuna kuna te ju zajedni�ki � nanciraju Op�ina, Županija i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Svi su oni prepoznali važnost ulaganja u školstvo, našu djecu i u generacije koje dolaze jer je to temelj razvoja onda i Op�ine i preduvjet pozi� vnih i dugoro�nih demografskih trendova u svim njenim naseljima. Projekt �e bi� završen tokom sljede�e šk. godine te �e se naša škola pridruži� malobrojnima školama koje rade u jednoj smjeni. Takvom jednosmjenskom nastavom zna�ajno se poboljšava kvaliteta nastavnog procesa koja se ogleda kroz bolju organizaciju nastave, više slobodnog vremena za nastavu i izvannastavne ak� vnos� .

Ovim se putem zahvaljujem Op�ini, Županiji i svima koji su na bilo koji na�in pomogli ili pomažu školi, a posebno roditeljima na suradnji i podršci jer su njihova djeca i naša djeca, djeca koju zajedni�ki odgajamo i obrazujemo, djeca koju volimo.

Svim u�enicima želim puno uspjeha u daljnjem školovanju, a posebno našim dragim osmašima.

Srda�no, vaša ravnateljica Karolina Vidovi�, dipl. u�itelj

Šikulec.Prvi zadatak koji smo morali odradi� bio je

prona�i škole partnere. Koordinatorica � ma registrirala se na e-twinning portalu, pa je � m putem stupila u kontakt s 8 zemalja EU (Rumunjska, Bugarska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Španjolska i Belgija) i Turskom. Škola koordinator projekta je škola iz Milana u Italiji. Dogovaraju�i se putem e-maila odlu�ili smo da �emo naš projekt nazva� “Art and Culture: a bridge over us” („Umjetnost i kultura: most izme�u nas“). U sklopu projekta predstavit �emo svoju zemlju, njene obi�aje i kulturu, ali cilj nam je tako�er upozna� život i obi�aje drugih zemalja uklju�enih u projekt. Bavit �emo se glazbom, plesom, likovnom umjetnoš�u, gastronomijom i mnogim drugim zabavnim i pou�nim temama, usavršavat �emo svoja znanja engleskog, poznavanje informacijske tehnologije, razvija� svijest o poš� vanju drugih kultura i razli�itos� , ali i uo�ava� ono što nas povezuje.

Da bismo to mogli ostvari� , potrebno je puno truda i rada. Sljede�a stepenica na putu je bio pripremni posjet koji �e se održao od 26. studenog do 30. studenog u Milanu. Tamo je koordinatorica našeg � ma Sun�ica Vuljak sa svojim kolegama iz drugih zemalja detaljno dogovorila sve etape projekta kako bi se u velja�i 2012. mogli prijavi� na natje�aj AMPEU i dobi� potrebna sredstva za provo�enje programa. Ukoliko dobijemo pozi� van odgovor Agencije, projekt �emo po�e� provodi� školske godine 2012./2013. i trajat �e dvije školske godine. Projektom su predvi�ene mobilnos� (putovanja) u�itelja i nastavnika u zemlje uklju�ene u projekt, izrada web stranice, Power Point prezentacije, plaka� , snimanje CD-a i još mnogo toga. Dat �emo sve od sebe kako bismo stekli što više prijatelja iz Europe, a nadamo se i da �e u�enici naše škole uživa� u provo�enju ovih ak� vnos� .

Marta Kuni�, 7.b

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

P: Što je to Comenius?O: Comenius je dio programa za cjeloživotno u�enje i obuhva�a predškolski odgoj i školsko obrazovanje. Cilj programa je poboljšanje kvalitete nastave, u�enje stranih jezika, upoznavanje drugih školskih sustava, druženje... Nakon pisanja projekta s partnerima iz šest europskih zemalja, osnovnoj školi iz Novigrada je od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije odobren projekt ekološke tema� ke pod nazivom „How big is your foot?“ i tako je sve krenulo...

P: Kamo ste sve putovali?O: Putovalo se u sve zemlje partnere, a to su: Irska, Estonija, Turska, Portugal, Norveška, Velika Britanija. Ja sam sudjelovala na mobilnos� ma u Portugalu i Norveškoj. Naš Comenius � m �ini desetak nastavnica i trinaest u�enika sedmih i osmih razreda koji su pokazali zavidno znanje iz engleskog jezika i � me si priskrbili mjesto u Vije�u zelenih koje je tako�er sudjelovalo u ovim mobilnos� ma. U�enici su imali prilike upozna� svoje vršnjake iz drugih zemalja što je, naravno, za njih bilo jedno veliko iskustvo i avantura.

P: Opišite nam putovanje u Norvešku.O: U Norveškoj smo boravili od 23. do 27.11.2011. u gradi�u Fredrikstadu. Tamo smo posje� li njihovu osnovnu i srednju školu, gradsku vije�nicu, njihov Stari grad Gamlebyen, Fredrikstad arhipelag i još mnogo toga, a jedan dan smo proveli

i u glavnom gradu Norveške, Oslu. Na putu do Osla posje� li smo i popeli se na svjetski poznatu skijašku skakaonicu Holmenkollen s koje se pruža prekrasan pogled, ali i ledi krv kad pomislite da se tuda s neizmjernom lako�om spuštaju najbolji svjetski skaka�i.

P: Izdvojite neke zanimljivos� s putovanja u Norvešku.O: Kad smo se spremali u Norvešku, svi su nam govorili da se toplo odjenemo. Poslušali smo ih. Spakirali smo debele vunene pulovere, odje�u za prave zimske dane, a do�ekali su nas zeleni, rijetko vi�eni za to vrijeme godine, norveški travnjaci. Poprili�no su nas iznenadile cijene koje su vrlo visoke u Norveškoj pa smo tako jednom prilikom od šoka i „zaboravili“ pla� � ra�un. Naravno da su nas u tome sprije�ili revni konobari, na našu sramotu.

P: Kako funkcionira školski sustav u Norveškoj?O: Druga�ije nego naš. Škole su im jako lijepo ure�ene, a posebno srednja škola u Fredrikstadu, gdje svaki zid i pod ima svoju namjenu, npr. na jednom zidu se nalaze plo�ice sa svim ratnim sukobima koji su se vodili u svijetu kad je gra�ena ta škola. Ono što mi se jako svidjelo jesu brojne radionice koje se provode u školama i to od najnižih razreda pa sve do srednjih škola. U�enici upotrebljavaju prirodne materijale pa tako od drva rade vješalice, od

POLJE SNPetra Rožmari�

Farma vjetrenja�a, Portugal

Monolit, Vigeland park u Oslu Pogled

Mlada profesorica Petra Rožmari� naša je nova u�iteljica koja predaje hrvatski jezik pe� m i šes� m razredima, a u�inila nam se zanimljivom zbog svoje stras� prema putovanjima. Raskošne snove oživjela je

i pretvorila ih u stvarnost u Italiji, Sloveniji, Austriji, Bosni, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, Kataru, Srbiji, Francuskoj, Ma�arskoj, Monte Carlu i nama posebno zanimljivima Norveškoj i Portugalu. Budu�i da ima neka iskustva vezana uz putovanja vezana uz projekt „Comenius“, kojem i mi kao škola težimo, zamolili smo je da podijeli s nama neke trenutke i mjesta…

Intervju s u�iteljicom Petrom Rožmari�

Pješ�ana plaža u Lourinhi,

Portugal

recikliranog papira �es� tke, od istrošenog voska nove svije�e, od starih materijala izra�uju jastuke itd. Veliku pažnju posve�uju okolišu. Unutar školskih prostora nalazi se puno biljaka pa �ak i ribnjak o kojemu brinu u�enici. I nešto što �e sigurno bi� zanimljivo našim u�enicima, a to je da do sedmog razreda nema ocjena nego se u�enici ocjenjuju opisnim ocjenama i prema a� nite� ma usmjeravaju za daljnje školovanje.

P: Opišite nam putovanje u Portugal.O: U Portugalu smo boravili u listopadu i hvatali zadnje trzaje visokih temperatura. Bili smo smješteni u pokrajini Lourinha, udaljenoj 60-ak km od glavnoga grada Lisabona. I tamo smo posje� li njihove škole i popra� li dio školskog sata gdje su nam njihovi u�enici pripremili lijep program i s oduševljenjem prepri�ali što su nau�ili o zemljama iz kojih dolazimo. Posje� li smo i farmu vjetrenja�a koja je još uvijek u funkciji i daje posebnu �ar te vas svojim izgledom i pri�om vra�a u neka prošla vremena. Jedan dan smo proveli u glavnom gradu, uživali u portugalskom suncu, kupali se u oceanu i u�ili o kulturi Portugalaca. S nama je bilo i troje naših u�enika koji su bili smješteni kod portugalskih obitelji i svakodnevno polazili, za njih, druga�iji � p nastave .

P: Kako funkcionira školski sustav u Portugalu?O: Ono što smo mi vidjeli ne �ini mi se toliko druga�ijim od našeg. Druga�ije su organizirani razredi te kao i kod nas postoji mogu�nost privatnih škola. Me�u� m, svidjelo mi se da u nastavi sudjeluju asisten� koji pomažu u�enicima u radu. Mislim da u�enici imaju više prava kod biranja izbornih predmeta i njihov nastavni dan završava popodne kad odlaze svojim ku�ama, ali s obavljenim doma�im zada�ama.

P: Izdvojite neke anegdote s putovanja u Portugal.O: Kad smo se vra�ali ku�i na aerodromu smo prošli dvije provjere i zaboravili o� �i na tre�u. Cijelo vrijeme smo mislili kako imamo vremena pa smo ležerno švrljali po du�anima i �ekali vrijeme polaska. Nakon nekog vremena smo shva� li da smo zaboravili na zadnju provjeru pa smo morali zamoli� policiju da nas provede kroz službene prolaze. Nisu bili oduševljeni našom smotanoš�u, ali su nas ipak uz službenu pratnju otpra� li do aviona u koji smo, naravno, s� gli zadnji.

P: Ho�ete li skoro na neko novo putovanje?O: Nadam se da ho�u. Kao što znate i naša škola se prijavila na Comenius i to s projektom „Art and culture: a bridge over us“ s još osam zemalja partnera i nadamo se da �emo taj projekt uspje� realizira� . Držimo si � ge.

P: Budu�i da ste vi posje� li vaše partnere projekta u njihovim zemljama, dolaze li oni u posjet u Hrvatsku?O: Da, dolaze 9. svibnja i ostaju do 13. svibnja. Dolazi 30-ak profesora i u�enika iz 6 europskih zemalja koje �emo ugos� � u našoj županiji i glavnome gradu Zagrebu. Nadam se da �emo im bi� dobri doma�ini kao što su i oni bili nama te im u � h nekoliko dana približi� i pokaza� naš prekrasan kraj i ljepote kojima se možemo svi zajedno ponosi� .

Petra Puž, 5.r. i Doroteja Blažekovi�, 5.r.

NOVA

Ispred srednje škole,

Fredrikstad, Norveška

d s bedema Obidosa, Portugal

Lisabon, Portugal

Holmenkollen skakaonica, Norveška

Zid na kojem je na svim jezicima

ispisana rije� tolerancija, Lisabon

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Kak su mi

slatki! Al’ da

sam samo

još JA miss…

Joj, kak me živcira s � m ple-sanjem! Još mi bude i na prste

stala!!!

No daj, Filip, trgni se… nije nitko umro.

LJETNE BOJE

Nakon dvanaest sa� putovanja i kratkog razgleda Splita, bivši sedmaši s� gli su na svoje maturalno odredište - Kor�ulu na kojemu su boravili od 16. do 20. lipnja. Kor�ula je prekrasan stari grad poznat po brodovima, jedrenjaštvu, rodnoj ku�i Marka Pola, katedrali sv. Marka, Gradskom muzeju Kor�ula, crkvi Svih Sve� h i zbirci ikona i prekrasnim pješ�anim plažama. Po povratku su svra� li na fotosafari Neretvom gdje su se provezli tradicionalnim neretvanskim plovilom kroz sto� ne kanala neretvanskom

mo�varom.

Tihana Mustaf, 6.r. i Marta Kuni�, 7.b

Gle � tu Ivanu!

Jadnica, sva je pocrvenila!

Jesi mi dosadna, al’ si mi od

razrednice k�er!

Sve me cure žele. Šta si mogu kad sam ja tu gazda!!!

Renato!!! Dušo!!! Pa kaj to delaš??

Zvla�iš se, ha? Sad �u te ja utopi� !!!

Joj… gle, vide mi

se “šlau� ”!!!

Dajte mi ru�nik!

ODMAH!

ODMAH!!!

Daj šu� ! Kaj ne vidiš da mi je pjena u o�i

o� šla?!!

Daj, Patrik, jesi si mogel kupi� još

smješnije kupa�e!

Moje su ipak

najbolje!

Ma nemaš � pojma kaj je danas u

modi!

Daj ih samo pogle� kak

se blesave!!! DOSADNO!!!

Kak sam si cool.

Dajte prestanite

ve� jednom!

Da bar Filip to o meni govori.

Joj, daj šu� , � jedan

zamišljeni Shakespeare!

ONA… Bila je tako lijepa. Onda je

prošla rukom kroz kosu, a ja sam se

rastopio… Vidi, koji komad, tamo na

obali

Daria, daj zauzmi

pozu. Kaj ne

vidiš da smo na

fotoseshenu.

Na izvoruNa izvoru

Viši razredi naše škole 24.4.2012. išli su na izlet u eko selo na Žumberku, gdje je snimana serija Najbolje godine. Nakon dva i pol sata vožnje autobusom, na ulazu u eko selo do�ekao ih je bernski planinski pas. Oduševili su ih konji i koze te legenda o izvoru koji su posje� li. Legenda kaže: ako se djevojka umije vodom tog izvora, zauvijek �e osta� lijepa, no ako se zao muškarac umije tom vodom, s vremenom �e se pretvori� u žapca. Me�u� m, odlazak u Samobor pokvarila nam je kiša i glad.

Marta Kuni�, 7.b

SINDIKALNI IZLET VUKOVAR – ILOKDjelatnici naše škole bili su na izletu u Vukovaru i Iloku u subotu 14.4.2012.Prvo su posje� li Vukovar gdje su vidjeli mnoge znamenitos� kao što su: Križ na uš�u Dunava i Vuke, Mitnicu,

vodotoranj, groblje, bolnicu, Ov�aru. Nakon toga su posje� li Ilok gdje su o� šli do dvorca obitelji Odescalchi koji je središnje zdanje srednjevjekovne jezgre Iloka. U sklopu dvorca posje� li su stare podrume, degus� rali kvalitetno vino. Kasnije su o� šli do crkve sv. Ivana Kapistrana. U poslijepodnevnim su se sa� ma vra�ali ku�i, a na putu su pristali u restoranu na ve�eri i muzici. Ivan Srši�, 7.b

PUT PUTUJEMPUT PUTUJEM

Djelatnici Osnovne škole Koprivni�ki Bregi posje� li su Istru.

Na svom stru�nom putovanju vidjeli su Ro�, Hum i Motovun.

Razgledali su Aleju glagoljaša te uživali u istarskoj prirodi i specijalite� ma.

Marta Kuni�, 7.b

Ov�ara

Ilok

Vukovar

Motovun

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Našim preplašenim i uzbu�enim prvaši�ima i ove je godine �etvr� razred pripremio

program ohrabrenja. Program je održan 5.9. na prvi dan njihove nove školske avanture u paviljonu ispred OŠ Koprivni�ki Bregi. Želimo im puno uspjeha i zabave u školi.

Marta Kuni�, 7.b

5. rujna 2011.

9. rujna 2011.

PEMO PAK BEŽAT

Dana 9.9. naša škola obilježila je Hrvatski

olimpijski dan. Ve� tradicionalno u bijelim majicama naši u�enici tr�ali su kros oko parka i škole te su se okušali u prijateljskim utakmicama nogometa i košarke. Još jednom smo pokazali da je sportski duh važna poveznica naše škole. Luka Varga, 6.r.

8. rujna 2011.

ACHTUNG! ACHTUNG! POLIZEI!Dana 8. 9. 2011. prometna policajka Aleksandra Krnjaši� održala je vrlo pou�no predavanje o ponašanju u prometu za u�enike 1. razreda. U�enici su ak� vno sudjelovali. Ivan Srši�, 5.r

7. listopada 2011.

ZRNO DO ZRNA POGA�AKao i svake godine tako

smo i ove godine dana 7.10. obilježili Dane kruha. Svaki razred donio je prigodnu košaru punu slasnih peciva i razli�i� h vrsta kruha. Prigodnim programom i blagoslovom kojeg je predvodio župnik Josip Koš�ak obilježili smo Dane kruha. Dvije košare poklonjene su crkvi jer je u nedjelju izravno prenošena Sveta misa na HRT-u.

Matej Srši�, 7.b28. listopada 2011.

LJUBAVNI PEJZAŽPjesni�ka ma� neja

Mali Galovi� održana je u petak, 28. listopada 2011. u Gimnaziji Fran Galovi�. Bio je

to susret pjesnika i sudionika natje�aja te izvješ�e o provedenom natje�aju za nagradu Mali Galovi�. Na natje�aju su sudjelovali suvremeni hrvatski i inozemni pisci: dopredsjednik DHK-a Stanislav Marijanovi�, Krešimir Bagi�, Hrvoje Barbir, Silvija Benkovi� Peratova, Enerika Bija�, Maja Gjarek, Jakša Fiamengo, Pajo Kanižaj, Božidar Prosenjak, Šimo Eši� (Njema�ka), Ljubo Krmek (BiH), Ana Schorlits (Austrija), Tomislav Žigmanov (Srbija, Vojvodina) i Timea Hrvath (Ma�arska). Našu su školu predstavljali radovi Sanele Miglez, Nives Komljenovi� i Marte Kuni�. Literarni rad Marte Kuni� pod nazivom Ljubavni pejzaž ušao je u uži izbor od 10 radova. Marta Kuni�, 7.b

20 GODINA KASNIJE…U�enici naše škole mirno i dostojanstveno zapalili

su lampaše ispred škole na sje�anje na grad heroj Vukovar. Ove godine obilježavamo 20. godinu pada Vukovara. U � šini smo zapalili svoje svije�e i lampaše uz poruku:

ZAPAMTITE VUKOVAR!Ivan Srši�, 7.b

18. studenoga 2011.

Dogradnja škole zapo�ela je sredinom 2011. škole. Nakon završetka radova škola �e ima� jednosmjensku nastavu. Ivan Srši�, 7.b

2011.

5. prosinca 2011.

U�enici ma� �ne škole i PŠ Glogovac 5.12. posje� li su koprivni�ko Kino “Velebit” gdje su pogledali animirani � lm Athur Boži�.

Petra Puž, 5.r

14. velja�e 2012.

LJUBAV JE U ZRAKUDana 14.2.

obilježava se DAN LJUBAVI - VALENTINOVO.

U�enici naše škole ve� su tradicionalno ubacivali svoja ljubavna

pisma u Valen� no ku� je. Podari� nekome toplu rije�, svoju pažnju ili ljubavnu poruku najmanje je što možemo u�ini� jedni za druge.

Ljubav nas oplemenjuje stoga slavimo ljubav svaki dan. Marta Kuni�, 7.b

15. velja�e 2012.

Naša škola bila je doma�in Županijskog natjecanja u odbojci. Sudjelovale su 4 ekipe.U kategoriji dje�aka pobjedu je odnijela Osnovna škola Ljudevita Modeca iz Križevaca. Drugo mjesto osvojili su u�enici Osnovne škole “Fran Koncelak” iz Drnja.U kategoriji djevoj�ica prvo mjesto osvojile su u�enice Osnovne škole”Vladimir Nazor” iz Križevaca. Drugo mjesto pripalo je Osnovnoj školi “Fran Koncelak” iz Drnja.

23. prosinca 2011.

Marta Kuni�, 7.b

Dramska skupina u�iteljice Ivane

Biluš koja je bila pozvana

sa svojom predstavom na

Županijski Lidrano

Dramska skupina u�iteljice Vlatke Kuni�

predškolci

Tamburaška skupina nastavnika Saše Novaka

Zbor nastavnika Saše Novaka

1. ožujka 2012.

Županijsko natjecanje iz njema�kog jezika, na kojem je sudjelovalo 32 u�enika osnovnih i srednjih škola iz cijele županije (od �ega 18 u�enika iz osnovnih škola i 14 u�enika iz srednjih škola), 1. ožujka 2012. održano je u OŠ Koprivni�ki Bregi. Nakon ravnatelji�inog prigodnog pozdrava te programa zboraša i recitatorica naše škole, u�enici su u 10,00 sa� zapo�eli s rješavanjem testova.Županijsko povjerenstvo predložilo je 24 u�enika za Državno natjecanje.Svim u�enicima koji su sudjelovali na natjecanju zahvaljujemo na sudjelovanju i �es� tamo na odli�nim rezulta� ma.

U kategoriji osnovnih škola u�enici su pos� gli sljede�e rezultate:Kategorija OŠ A1. mjesto: Ines Rukelj, OŠ Sokolovac1. mjesto: Nera Deli�, OŠ „Vladimir Nazor“, Križevci2. mjesto: Viktorija Palavri�, OŠ Legrad3. mjesto: Toni Puhalo, OŠ „�uro Ester“, Koprivnica3. mjesto: Vanessa Ivankovi�, OŠ „�uro Ester“, KoprivnicaKategorija OŠ B1. mjesto: Maja Lucia Bošnjak, OŠ „Antun Nem�i� Gostovinski“, Koprivnica U�enici srednjih škola naše županije pos� gli su sljede�e rezultate:Kategorija SŠ I. A 1. mjesto: Lana Bogojevi�, Gimnazija dr. Ivana Kranj�eva, �ur�evac 2. mjesto: Suzana Zeko, Gimnazija „Fran Galovi�“, Koprivnica3. mjesto: Ivona Stojan�i�, Gimnazija dr. Ivana Kranj�eva, �ur�evacKategorija SŠ II. A1. mjesto: Nikola Kolari�, Gimnazija „Fran Galovi�“, Koprivnica2. mjesto: Mihael Kore� �, Gimnazija I. Z. Dijankove�koga, Križevci3. mjesto: Ivana Škripa�, Gimnazija „Fran Galovi�“, KoprivnicaKategorija SŠ II. B1. mjesto: Ivana Posavec, Srednja škola Koprivnica2. mjesto: Sara Matulin, Srednja škola Koprivnica3. mjesto: Dario Kova�i�, Strukovna škola �ur�evac

Marta Kuni�, 7.b

21. velja�e 2012.

MAŠKAREI ove su godine ve� tradicionalno u

pokladnom duhu našom školom zavladale maškare. Svi smo se opus� li i zabavili, a najbolje maske dobile su i nagradice…

U 1. razredu su pobijedili Emili Singer s maskom mala ma�ka i Dominik Gazdek s maskom strašna Njinja, u 2. razredu Dorian Blažekovi� s maskom stara bakica i Ela Gašpari� s maskom prelijepa princeza, u 3. razredu Ivan Mari� s maskom smiješni klaun i Nina Hudi� s maskom mala Crvenkapica i u 4. razredu Sara Križaj s maskom plava Štrumpfeta i Andrijano Kruhoberec s maskom Aladina. U višim razredima su bila 3 mjesta. 1. mjesto je osvojila Leonarda Tomiek - Štrumpfeta iz 5. razreda, 2. mjesto je osvojio Luka Srbiš stara bakica iz 6. razreda i 3. mjesto je osvojila Manuela Polan�ec žena

s istoka iz 8.a razreda. Petra Puž, 5.r.

U�enici tre�ih razreda od 19.3-23.3.2012. poha�ali su školu plivanja na bazenima Cerine.

Ivan Srši�, 7.b

19.-23. ožujka 2012.

VE�ER FOLKLORA U KOPRIVNI�KIM BREGIMA

Folklorna skupina pod vodstvom u�iteljice Dragice Horvat-Fu�ek i tamburaška skupina koju vodi Saša Novak nastupili su na ve�eri folklora u Društvenom domu 28. 4. na ve�eri folklora.

Marta Kuni�, 7.b

28. travnja 2012.

Vijes� iz Glogovca

VIJESTI IZ GLOGOVCANovu školsku godinu 2011./2012. u našoj

školi zapo�eli smo u veselom ozra�ju. Sve�ano smo do�ekali naše prvaši�e. Kratki program dobrodošlice pripremili su stariji u�enici i u�iteljice Jasna Podgorelec i Mira Hrpalo. Roditelje i u�enike pozdravili su: ravnateljica Karolina Vidovi�, dona�elnica �ur�ica Mustaf i župnik Josip Koš�ak.

Hrvatski olimpijski dan obilježen je u našoj školi 9. rujna sportskim igrama na školskom igralištu.

12. listopada sve�ano smo obilježili Dan kruha i zahvalnos� za plodove zemlje. Prigodni program pripremile su vjerou�iteljica Ivana Kor�anin i u�iteljica engleskog jezika u prvom razredu Jasmina Azeni�.

Nakon zajedni�ke molitve, koju je predvodila naša vjerou�iteljica, svi smo zajedno blagovali kola�e i peciva koja su donijeli naši u�enici.

u�iteljica Biserka Vlah

24. ožujka 2012.

Mihael, Daria, Petra, pomozite!

U našoj školi od prošle godine postoji

izvannastavna ak� vnost Crveni križ. Tu izvannastavnu ak� vnost poha�a 14 u�enika od 5. do 8. razreda. Ove školske godine oformili smo ekipu koja je po prvi puta sudjelovala na natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa održanom 24.3.2012. godine u Osnovnoj školi Sokolovac. �lanovi ekipe bili su: Mihael Ba�ani kao vo�a ekipe, Daria �olig, Lana Galinec, Petra Puž i Mihael Vusi�. Ukupno se natjecalo 12 ekipa iz osnovnih škola, a naša ekipa zauzela je 8. mjesto. Dojmovi s natjecanja su bili pozi� vni, bilo je zabavno i upoznali smo vršnjake. Kada smo na radiliš� ma vidjeli „unesre�ene“, pomalo smo se uplašili, ali je sve prošlo u najboljem redu. Ozljede su bile na primjer opekline, unutarnji prijelomi, ogrebo� ne i unesre�eni koji su stvarali paniku da nas zbune, ali mi se nismo dali smes� u svome poslu. Suci na radiliš� ma bili su pozna� koprivni�ki kirurzi. Bili su nam spremni pomo�i tamo gdje smo zapeli. Naravno, natjecanju je prethodilo naporno i marljivo vježbanje i u�enje. Želimo nastavi� i dalje marljivo u�i� da to možemo primijeni� u stvarnom životu i stvarnim situacijama. Dakako, želimo i dalje sudjelova� na natjecanjima te pos� za� sve bolje rezultate.

Lana Galinec, 5. razred

29. ožujka 2012.

U sklopu programa profesionalne orijentacije u�enici osmih razreda imali su se priliku upozna� s programima srednjih škola i upisnim uvje� ma u Domu kulture u �ur�evcu 29. ožujka. Ve�ina njih pokušala je prona�i svoje idealno zanimanje uz pomo� informa� �kog programa koji na temelju njihovih speci� �nih osobina i sklonos� nudi najprimjerenije zanimanje.

Laura Vegh, 8.a

Ove godine ak� vnos� su bile mnogobrojne. U�ili smo kroz igru, putovali kroz razli�ite predjele i „probili“ smo zidove naše male i sku�ene knjižnice. Ak� vno je krenuo program Informacijskog opismenjavanja u�enika. Naši u�enici upoznali su se sa �udesnim svijetom enciklopedija, rje�nika, leksikona. Sami su postali pravi mali istraživa�i. U sklopu nastave hrvatskog jezika upoznali su se sa �asopisima, on-line katalozima drugih knjižnica te su nau�ili kako pisa� referat.

Mjesec hrvatske knjige bio je posebno zanimljiv. Ove godine posve�en je velikom dje�jem piscu Grigoru Vitezu. U�enici viših razreda sudjelovali su u Nacionalnom kvizu za po� canje �itanja. Rješavali su testove u kojima je trebalo prepozna� zagonetke i pjesme Grigora Viteza. Cilj projekta je senzibilizira� u�enike za �itanje poezije. Moto Mjeseca knjige glasio je: „ �ITAJMO PJESNIKE”. Svi sudionici nagra�eni

su šarenim ozna�iva�ima za knjige. Pobjednica naše škole Marta Kuni� sudjelovala je na sve�anoj dodjeli nagrada u kongresnoj dvorani na Zagreba�kom velesajmu. Isto tako je prisustvovala sajmu knjiga Interliber.

U�enici drugog razreda zajedno sa svojom u�iteljicom Aleksandrom Bra�ko imali su neobi�an blok sat.

Zajedno su ponovili sve što su u�ili o obitelji i izradili dvije knjige jednu o mami, a drugu o ta� . U knjizi se mogu na�i njihova razmišljanja �emu služi mama i �emu služi tata, za� m fotogra� je roditelja kad su bili mali i na kraju likovni radovi na kojima su dje�jim o�ima prikazene mame i tate. Kako izgledaju njihove knjige možete vidje� izložene u njihovom razredu.

U�enici prvog razreda ma� �ne i podru�ne škole Glogovac posje� li su školsku knjižnicu. Naše najmla�e do�ekali su u�enici 6. razreda koji su im �itali slikovnicu Opros� te jeste li vi vješ� ca? U�enici su uživali u druženju s malim vješ� cama te zajedno s njima degus� rali �arobni napitak i �arobne kekse.

JUNACI NAŠE M

ALE KNJIŽNICEU�enici 5. razreda isprobali su druga�iji sat

prirode. Spojili smo prirodu, temu puberteta i stru�nu literaturu. Sat prirode zamišljen je kao pravi mali istraživa�ki laboratorij. Nakon �itanja odlomaka iz knjige Sasvim sam popuberte� o i nakon razgovora i najave sata u�enici su raspore�eni u dvije grupe.

Djevoj�ice u jednu grupu, dje�aci u drugu. Svaka grupa dobila je zadatak da pro�ita odlomke iz dviju stru�nih knjiga: Pazi pubertet i Kako preživje� pubertet te na hamere s ljudskim siluetama napisa� koje se promjene dešavaju kod djevoj�ica, a koje kod dje�aka. Ova osjetljiva tema na ovaj na�in približena je našim petašima. Cilj ovakvog sata bio je potaknu� naše u�enike na samostalan i grupni rad te na korištenje stru�ne literature.

U�enici drugog razreda na zanimljiv i druga�iji na�in u�ili su o toleranciji i me�usobnom poš� vanju. Ponovili su i na druga�iji na�in proživjeli poznato lek� rno djelo H.C.Andersena Ružno pa�e.

Nakon pri�anja pri�e u�enici su zaigrali igru pod nazivom Ja sam poseban. U�enici su trebali jednom re�enicom ispri�a� po �emu su oni posebni te po �emu su posebni njihovi prijatelji iz razreda.

Korelacijom i ispreplitanjem poznate pri�e u�enike se u�i razvija� smisao za poš� vanje sebe i drugih. Zajedno smo zaklju�ili: BITI DRUGA�IJI ZNA�I BITI POSEBAN!

Veselo druženje završili smo radionicom na kojoj smo crtali i pisali svoje poruke ljubavi i tolerancije.

Da nastava može bi� zanimljiva i druga�ija isprobali su u�enici 7. razreda zajedno sa svojom nastavnicom Andrejom Šimuni�. Nastavnu temu Viktorijanske Engleske za�inili su pravom malom ceremonijom ispijanja �aja. Umjesto �injenica i brojki, u�enici su uz taktove viktorijanske glazbe ispijali �aj te zajedno u�ili o viktorijanskim obi�ajima i kulturi. Naši sedmaši nau�ili su i osnovne manire ponašanja u visokom društvu. Ovakav � p nastave uvelike mo� vira i približava daleku povijest našim u�enicima.

Može li se spoji� knjižnica i geogra� ja? Što dobijemo kada spojimo stru�ne �asopise (Merdijane, Drvo znanja) i brojne enciklopedije? Dobijemo pravi mali istraživa�ki sat.

U�enici 6. razreda putovali su Amerikom listaju�u brojne izvore. Podijeljeni u 10 grupa, putovali su Argen� nom, Jamajkom, Havajima te mnogim drugim predjelima.

Osim što isprobavaju druga�iji vid nastave, u�enici u�e kako radi� u skupini te razvijaju svoje prezentacijske vješ� ne.

U�enici tre�eg razreda posje� li su knjižnicu i nau�ili kako nastaje knjiga. Put od autora do �itatelja i sami su crtali na svojim zamišljenim stablima, a na samom kraju ilustrirali su svoje vlas� te naslovnice slikovnica.

Sve ove ak� vnos� samo su dio mozaika u kojem knjižnica želi našim u�enicima približi� pisanu rije�. Da bi upoznali razli�ite dijelove svijeta, da bi se sprijateljili s najneobi�nijm likovima, da bi postali junaci dovoljno je samo uze� knjigu, okrenu� prvu stranicu i krenu� u pustolovinu! Krenimo...

knjižni�arka Antonija Šikulec

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Prošle školske godine uklju�ili smo se u UNICEF-ov program „Za sigurno i Prošle školske godine uklju�ili smo se u UNICEF-ov program „Za sigurno i poticajno okruženje u školama”, stoga smo zamolili našu knjižni�arku Antoniju poticajno okruženje u školama”, stoga smo zamolili našu knjižni�arku Antoniju Šikulec da nam da detaljnije izvješ�e kako se provodio program tijekom cijele školske Šikulec da nam da detaljnije izvješ�e kako se provodio program tijekom cijele školske godine. godine.

Osnovna karakteris� ka ovog programa je ak� vno uklju�ivanje cijele škole, u�enika, u�itelja, svih zaposlenika, roditelja i lokalne zajednice. Program se sastoji od 7. koraka. Mi trenutno provodimo 2.

De� niramo elemente zaš� tne mreže. Provodimo ak� vnos� na razini odjela, škole i ak� vnos� za roditelje. Zapo�eli smo s razrednim pravilima. Svaki razred izradio je svoja razredna pravila, koja se trebaju pridržava� .

Uz razredna pravila jasno moraju bi� istaknute i posljedice.Nakon razrednih pravila, razradili smo i školska pravila.Naši razrednici na satu razrednika sustavno provode radionice. Vrlo je važno da upravo u�enici raspravljaju

o pojavi zlostavljanja i oblikuju svoje vrijednos� . Razrednik je samo posrednik koji vodi raspravu, postavljaju�i pitanja, po� �u�i raspravu, vodi brigu da svaki u�enik kaže svoje mišljenje.

Radionice su osvježile satove razrednika, potaknuli su u�enike da se oslobode te da osjete povjerenje jedni u druge. Da otvoreno kažu što ih � š� te da se nau�e sami bori� za sebe.

Druga važna ak� vnost ovog program je svakako uklju�i� roditelje. Ako ho�emo u�inkovi� je djelova� na u�enike nužno je pokrenu� njihove roditelje. Tako u isto vrijeme dvije odgojne snage i modeli djeluju sukladno.

Na roditeljskim sastancima roditelji su upozna� s programom te ih se ak� vno uklju�uje.Na kraju svakako valja spomenu� Vršnjake pomaga�e. Skupinu u�enika koju vodi nastavnica Andreja Šimuni�.

Vješ� ne vršnjaka pomaga�a odnose se na uvježbavanje vješ� ne slušanja, komuniciranja, socijalnih vješ� na. Vršnjaci pomaga�i sami odlu�uju koje �e ak� vnos� provodi� i na koji �e se na�in uklju�i� .

Marta Kuni� i Ivan Srši�

UZ TEBE SAMNastavljena suradnja u provo�enju projekta „Nisi sam“. Policijski službenici Policijske uprave koprivni�ko-

križeva�ke u srijedu i �etvrtak, 7. i 8. ožujka 2012. god., održali su dvije eduka� vne radionice u 5. i 6. razredu OŠ Koprivni�ki Bregi. Osim policijskih službenika, dvjema odvojenim radionicama prisustvovalo je 24 u�enika 5. razreda, 28 u�enika 6. razreda, razrednice, u�iteljica informa� ke te pedagoginja škole.

Na polju prevencije vršnja�kog nasilja, tolerancija i prihva�anja razli�itos� te konkretni savje� kome se obra� � u slu�aju po�injenog nasilja, teme su koje su bile obuhva�ene u jednosatnim radionicama. Osobita pozornost posve�ena je prevenciji zlostavljanja putem elektroni�kih medija, osobito putem sve prisutnijih društvenih mreža. U�enici su upozna� s konkretnim opasnos� ma kojima bi mogli bi� izloženi te prak� �nim savje� ma pomo�u kojih �e zaš� � � svoje osobne podatke i podesi� postavke sigurnos� svojih korisni�kih ra�una. Kao što sam naziv projekta

govori, naši u�enici nisu sami i za pomo� se uvijek mogu obra� � svojim roditeljima, bilo kojem djelatniku škole, ali isto tako i policijskim službenicima, koji ih mogu i žele zaš� � � .

Nakon održanih radionica dogovorena je daljnja suradnja i podrška u�enicima, ali i roditeljima, koji �e isto tako bi� uklju�eni u nadolaze�e projektne ak� vnos� . Ivan Srši�, 7.b

radionica roditelja 8.a

radionica u�enika 7.a

U našoj je školi održano predavanje vezano uz vršnja�ko nasilje od strane Policijske uprave.

ALI, U�ITELJICE, MI SE SAMO IGRAMO

Za roditelje u�enika od 1. do 4. razreda u ponedjeljak 7. 11. 2011. u 18,00 sa� te 14. 11. 2011. tako�er s po�etkom u 18,00 sa� za roditelje u�enika od 5. do 8. razreda održano je predavanje “NISI SAM” i “24 SATA ZAJEDNO ON LINE” radi sprje�avanja vršnja�kog nasilja te sprje�avanja elektroni�kog zlostavljanja djece.

Predava�i Dražen Magdi� i Maja Vrbek naglasili da djeca, gra�ani, tj. svi, imaju opciju educira� se te što je najvažnije -

- PRIJAVITI SVAKI OBLIK VRŠNJA�KOG NASILJA

Krajnji cilj edukacije je PREPOZNATI I PRIJAVITI svaki oblik zlostave, tako i vršnja�kog nasilja te nasilja putem modernih elektroni�kih tehnologija - novih medija.

Ivan Srši�, 7.b

DA NE POKISNEMU utorak, 28. velja�e 2012., održan je roditeljski sastanak 6. razreda prilikom kojeg je OŠ Koprivni�ki Bregi

ugos� la predava�icu iz Zavoda za javno zdravstvo, višu medicinsku sestru gospo�u Milicu Pakasin. Povezanost škole i Zavoda za javno zdravstvo ogleda se u suradnji na provo�enju projekta prevencije ovisnos� me�u u�enicima 6. razreda.

Roditelji su na predavanju informirani o samom projektu, ali i o aktualnom stanju me�u u�enicima, koji upravo u razdoblju 6. razreda naj�eš�e dolaze u kontakt s iskušenjima koje nose ovisnos� . Eksperimen� ranje s alkoholom, pušenjem pa i teškim drogama u našoj okolini nije rijetkost, stoga škola po�inje s provo�enjem projekta u vidu interak� vnih radionica s u�enicima prilikom kojih �e u�enici upozna� sve loše strane ovisnos� i nau�i� kako re�i ‘ne’.

Roditelji su na sastanku upozna� sa sta� s� �kim podacima o korištenju opojnih sredstava ovisnos� me�u mladima u osnovnim školama, kao i s na�inima na koje se može ostvari� bolja komunikacija s djecom. Razvijanje povjerenja me�u roditeljima i djecom te sustavan rad na edukaciji o ovisnos� ma klju�ni su �imbenici u prevenciji ovisnos� me�u našim u�enicima. Marta Kuni�, 7.b

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

DOROTEJA BLAŽEKOVI, 5.r.1. Iz Tehni�ke kulture, i moj je

jedan likovni rad predložen za državnu razinu.

2. Da.3. Nada Križaj.

4. Da.5. Informa� ka.6. Pola sata.7. Igram košarku i sviram

tamburicu.8. Upoznala sam mnogo prijatelja.

LUKA VARGA, 6.r.1. Iz košarke i na županijskom

LiDraNu.

2. Za LiDraNo sam se puno pripremao.

3. Na natjecanju iz košarke, nastavnik Mihovil Kokot, a na LiDraNu nastavnica Ivana Biluš.

4. Zadovoljan sam uspjehom na natjecanju iz košarke, ali uspjehom na LiDraNu ne baš.

5. Tjelesna i zdravstvena kultura.6. 20-30 min7. Igram košarku, igram igrice

na ra�unalu i družim se s prijateljima.

8. Natjecanje iz košarke pam� t �u po Alley oop-u.

MARIJA PIŠKOR, 6.r.1. Iz Tehni�ke kulture i stolnog

tenisa.

2. Da.3. Nastavnica Nada Križaj iz

Tehni�ke kulture, a nastavnik Mihovil Kokot iz stolnog tenisa.

4. Da.

5. Tehni�ka kultura.6. Pola sata.7. Igram se sa psima i družim s

prijateljima.8. Po dobrim uspjesima i novim

prijateljima.

DOMAGOJ MIHOKOVI, 6.r.1. Iz košarke.2. Jesam.3. Nastavnik Mihovil Kokot.

4. Djelomi�no sam zadovoljan.5. Tjelesna i zdravstvena kultura.6. 2 sata.7. Igram košarku i igram igrice na

ra�unalu.8. Po uspjehu.

PETAR TUŠEK, 6.r.1. Iz košarke.2. Da.3. Nastavnik Mihovil Kokot.

Naši u�enici na županijskim natjecanjima.

NAŠI GENIJALCINAŠI GENIJALCII ove školske godine pojedini naši u�enici istaknuli su se brojnim športskim ak� vnos� ma i natjecanjima znanja. Posebno je pohvalno da uz brojne školske obveze naši u�enici pos� žu dobre rezultate na županijskoj razini. Razgovarali smo sa svakim u�enikom koji je došao do županijske razine te vam omogu�ili da ih bolje upoznate.1. Iz kojeg si predmeta bio/bila na županijskom natjecanju?2. Jesi li se puno pripremao/pripremala?3. Tko � je bio mentor?4. Jesi li zadovoljan pos� gnu� m uspjehom?5. Koji � je najdraži predmet?6. Koliko vremena provodiš u�e�i?7. Kako provodiš slobodno vrijeme?8. Po �emu �eš pam� � natjecanje?

4. Da.5. Tjelesna i zdravstvena kultura.6. Sat i pol.7. Igram košarku i igrice na

ra�unalu.8. Po pobjedi.

DOMAGOJ DŽANKO, 6.r.1. Iz Geogra� je, na LiDraNu, iz

košarke.2. Da, jesam.3. Iz Geogra� je nastavnica

Andreja Šimuni�, nastavnik Mihovil Kokot iz košarke, a na

LiDraNu nastavnica Ivana Biluš.4. Da.5. Njema�ki jezik.6. Oko 1 sat.7. Treniram hrvanje i družim se s

prijateljima.8. Po dobrom uspjehu.

LOVRO KUNI, 6.r.1. Bio sam na županijskom

LiDraNu.2. Jesam.3. Nastavnica Ivana Biluš.4. Jesam.5. Priroda.6. Pola sata.7. Igram košarku.8. Po druženju.

TIHANA MUSTAF, 6.r.1. Iz LiDraNa i stolnog tenisa.2. Jesam.

3. Nastavnik Mihovil Kokot i nastavnica Ivana Biluš.

4. Da.5. Informa� ka.6. Pola sata.7. Sviram gitaru i igram košarku.8. Po novim prijateljima.

PETRA OREHOVEC,7.a1. Iz Biologije.2. Da, jesam.3. Nastavnica Marina Valdec.4. Ne baš.5. Tjelesna i zdravstvena kultura,

Biologija.

6. 2 sata.7. Igram badminton i slušam

muziku.8. Po prijateljima koje sam

upoznala.

ROBERT MIHOKOVI, 7.a1. Iz košarke.2. Ne.3. Nastavnik Mihovil Kokot.

4. Da.5. Informa� ka.

6. 2 i pol sata.7. Na fejsu sam i vani.8. Po uspjehu.

MIHAEL BA�ANI, 7.a1. Iz Tehni�ke kulture i košarci.2. Dosta.

3. Nastavnica Nada Križaj.4. Baš i ne.5. Tjelesna i zdravstvena kultura i

tehni�ka kultura.6. Sat i pol.7. Pomažem roditeljima i igram.8. Po novim prijatelja.

LOVRO SEVER, 7.b1. Iz Tehni�ke kulture.

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

2. Nisam.3. Nada Križaj.4. Jesam.5. Tehni�ka i zdravstvena kultura.6. Pola sata.7. Igram se na ra�unalu, gledam

telku.8. Po uspjehu.

IVAN SRŠI, 7.b1. Iz LiDraNa.

2. Jesam.3. Nastavnica Ivana Biluš.4. Ne baš.5. Informa� ka.6. 20-30 min.7. Igram igrice na ra�unalu.8. Po pjesmi Ai se eu te pego.

JAKOV GATARI, 7.b1. Iz LiDraNa.2. Da.3. Nastavnica Ivana Biluš.

4. Ne.5. Informa� ka.6. 1 sat.7. Igram igrice i gledam telku.8. Po svemu.

DORIAN MARGETI, 7.b1. Iz LiDraNa.2. Ne.3. Nastavnica Ivana Biluš.

4. Ne.5. Tjelesna i zdravstvena kultura.6. 1 sat.

7. Igram igrice i gledam TV.8. Po hrani.

VEDRAN MARINKOVI, 7.b1. Iz košarke.2. Ne.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Ne.5. Tjelesna i zdravstvena kultura.

6. 1 sat.7. Igram igrice na ra�unalu i na

igralištu sam.8. Po dobroj hrani i soku.

MARTA KUNI, 7.b

1. Iz LiDraNa.2. Da.3. Nastavnica Ivana Biluš.4. Ne.5. Biologija i Kemija.6. Pola sata do 1 sat.7. �itam, crtam, pjevam (dok me

nitko ne gleda).8. Po društvu i zabavi.

IVAN VLAH, 8.a1. Iz košarke.2. Pa, dosta.

3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.5. Fizika i Informa� ka.6. 1 sat.7. Igraju�i igrice na ra�unalu.8. Po hrani i curama.

FILIP VEGH, 8.a1. Iz Tjelesne i zdravstvene

kulture.2. 2 tjedna.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.

5. Informa� ka, Tjelesna i zdravstvena kultura.

6. 1 sat.7. Igraju�i igrice na ra�unalu.8. Po curama.

DARIO BAJUŠI, 8.a1. Iz košarke.2. Dosta.3. Nastavnik Mihovil Kokot.

4. Da.5. Informa� ka i Fizika.6. 1 sat.7. Igraju�i košarku i igrice na

ra�unalu.8. Po curama.

LAURA VEGH, 8.a1. Iz šaha.2. Pa, ne dugo.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.5. Biologija, Tjelesna i zdravstvena

kultura.6. Pola sata.

7. Igram košarku, družim se sa prijateljima i igram igrice na ra�unalu.

8. Po prijateljstvima koje sam stekla.

IVANA KUŠENI, 8.a1. Iz šaha.2. Pa, malo.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.5. Fizika i Hrvatski jezik.

6. 1 sat.7. Svašta, to što mi se da u to

doba dana.8. Po prijateljima.

ŠTEFANI TELEBAR, 8.b1. Iz šaha i stolnog tenisa.2. Malo.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.5. Sat razredne zajednice.

6. Pola sata.7. Svašta.8. Po prijateljima.

LEONA ŠEGRC, 8.b1. Iz šaha.2. Malo.3. Nastavnik Mihovil Kokot.4. Da.5. Sat razredne zajednice.

6. Skoro ništa.7. Igram košarku i družim se s

prijateljima.8. Po kolegama iz busa.

N: Navedi neki primjer višezna�nos� rije�i.U: Automehani�ar, auto i mehani�ar.

N: Koji je tvoj zavi�ajni govor?U: Hrvatski.

N: Što je to razgovorni jezik?U: To je kad razgovaramo s jezikom.

N: Dinosauri nisu bili prozirni pa su morali ima� …U: Kloro� le!

N: Kako se zove ovaj lik (Nastavnica pokazuje na piramidu pravilne prehrane)?U: Raznohrani�an trokut.

N: Koje vrste betona poznaješ?U: Animirani beton!

Školsko biserje

Tihana Mustaf, 6.r i Marta Kuni�, 7.b

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Kao što znate do nedavno ste se mogli prijavi� na mali školski natje�aj za najbolju fotogra� ju i to na tri teme: Razglednica Koprivni�kih Bregi ili Glogovca, Uhva� trenutak i Znamenitos� . Natje�aj je završen, a naše je povjerenstvo odlu�ilo �ije su fotogra� je najbolje: nastavnice Petra Rožmari�, Nada Križaj, Ivana Dev�i� i Sanja Dan�ek odlu�ile su nagradi� sljede�e u�enice:

1. mjesto – Lana Galinec2. mjesto – Veronika Jakupek3. mjesto – Daria �olig4. mjesto – Doroteja Blažekovi�5. mjesto – Ivana Kušeni�

Povjerenstvo je naglasilo da je pris� glo jako puno lijepih fotogra� ja i bilo je teško odabra� pet najboljih. Osim nagra�enih u�enica pohvaljujemo sve ostale u�enike koji su se javili na natje�aj, a to su: Ivan Sarajli�, Dejan Živkovi�, Laura Vegh i Leonarda Tomiek.

Ivan Srši�, 7.b

Pazi, snimamLana Galinec

Veronika Jakupek

Daria �olig

Doroteja Blažekovi�

Ivana Kušeni�

U našoj maloj zbornici opet su se dogodile velike kadrovske promjene. U naš kolek� v došla je nova pedagoginja Jelena Šimek, nova nastavnica iz Njema�kog jezika - Ivana Mihoci, nastavnik iz Fizike-Danijel Kolari�, nastavnica iz Hrvatskog jezika-Petra Rožmari�, Ana Ljubi� - u�iteljica Engleskog jezika i nastavnik iz Glazbene kulture Saša Novak.

Nastavnik Igor Gložini� ove je godine postao ponosan otac male Zare, a nastavnici Mario Sinovec, Saša Novak, Danijel Kolari� i Goran Patljak zaplovit �e uskoro u bra�nu luku.

Ivan Srši�, 7.b

mala Zara

Petra Rožmari�Danijel Kolari�

Saša Novak

Sanda Strelec

Uz dobitnika nagrade Karla Severa, u uži izbor za Ravnatelji�inu nagradu ušli su i Ivan Vlah i Veronika Jakupek.

Ravnatelji�ina nagradaMarta Kuni� i Ivan Srši� razgovarali su s dobitnikom Ravnatelji�ine nagrade Karlom Severom, u�enikom 8.b

razreda koji se odlikuje zreloš�u, plemenitoš�u i moralnoš�u svojih postupaka. U�enici i nastavnici izrazito ga izrazito vole jer je iskren, pošten i zabavan. Uz to što je odlikaš, ostvario je zapažene rezultate na Natjecanjima iz Tehni�ke kulture. Osim što se is� �e u predme� ma kao što su Fizika i Matema� ka, Karlo s veseljem pomaže svojim roditeljima u obiteljskom poslu.

1. Jesi li zadovoljan svojim uspjesima ili misliš da si mogao bolje? Rela� vno sam zadovoljan sa uspjesima, ali mislim da sam mogao bolje.

2. �ime se baviš i slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme pomažem roditeljima, igram igrice na ra�unalu itd.

3. Koji � je najdraži predmet? Zašto? Najdraži predmet mi je Tehni�ka kultura.

4. Imaš li neku neispunjenu želju vezanu uz osnovnu školu? Nemam

5. Tko tebi predstavlja osobu kojoj vjeruješ i povjeravaš svoje tajne? / (rekao je da nema odgovor na to pitanje)

6. Što misliš upisa� ? Što bi želio posta� u budu�nos� ? Mislim upisa� elektrotehniku. U budu�nos� bih želio posta� �asnik HV-a.

Zborni�ke vijesti

Ivana Mihoci

Jelena Šimek

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

JESEN U VONJAKU

S� gla je jesen. Najviše se promijenio moj vo�njak. Umjesto liš�a su gole grane. Liš�e je otpalo i napravilo šareni tepih. Volim hoda� po liš�u i bira� koji mi je najljepši. Kad puhne vjetar, nosi liš�e svuda naokolo. Na granama je ostala još koja jabuka ili kruška. Kroz gole grane ponekad proviri sunce. Tada je sve ljepše.

Claudia PodoreškiPŠ Glogovac, 2.r.

PROLJEE

Prolje�e je jako lijepo. Dolaze nam prve proljetnice. Neke od njih su: visibabe, zvon�i�i, jaglaci, šafrani. Vrijeme je sve toplije. Obla�imo se malo laganije. P� ce selice dolaze s juga. Moj najdraži proljetni cvijet je visibaba. Ona je bijela. Možemo je vidje� u šumi. Meni se najviše svi�a to što u prolje�e ima puno lijepog cvije�a . Drve�a pupaju. Dozrijevaju prve vo�ke. Sunce ja�e grije. Sve je jako lijepo.

Nina Hudi�, 3.r.

PRIJATELJSTVO

Prema prijatelju trebaš bi� dobar i onda �e on bi� dobar prema tebi. Prijatelji si moraju me�usobno pomaga� . Kad smo tužni, prijatelji nas razvesele. Uvijek su uz nas kad nam je to potrebno. Prijatelji moraju bi� iskreni jedni prema drugima. Divno je ima� prijatelja i zato prijateljstvo treba �uva� .

Adela Grahovac, 2.r.PŠ Glogovac

Adriano Kruhoberec, 4.r.

Iris Ciglae, 4.r. PŠ Glogovac

Juliana Singer, 3.r.Ana Van�ija, 4.r. PŠ Glogovac

MOJA DOMOVINA, RAVNICA I MORE

Domovina je na razli�kukristalna jutarnja rosa,domovina je vilin konjici ne�ešljana vilina kosa.

Kad sunce poljubi more,zaleluja žito u podravskoj ravnici.probudi se pjesma u usnuloj p� ci,za� traju žice na tamburici.

Domovina je prva visibabai neubrano vo�e zrelo.Domovina je zlatno klasjei pahuljasto jutro bijelo.

Domovina je velika rijekai u gori najmanji vrutak.Domovina je hidroelektranai bijeli rije�ni oblutak.

Kad umorno sunce nad morem klonei ravnica u modru no� utone,na žitna polja rosi zlatni san,silaze zvijezde ravnici na dlan.

Marija Piškor, 6.r.

U ŠETNJI S PROLJEEM

Jednog jutra netko mi je kucao na prozor. Kada sam otvorila prozor, nisam mo-gla vjerova� da mi to prolje�e kuca. Odmah sam se obukla i krenula prolje�u. Izašla sam van i uvjerila se da je to zaista prolje�e. Pitala sam ga je li za vožnju biciklom. Kada smo prošli kraj vlaka,vlak je postao sav pun cvije�a. Bila sam oduševljena. Oko nas su letjele p� ce, lep� ri, p�ele i dosadne muhe. Prolje�e i ja stali smo u ka� �u da popijemo cedevitu. Prolje�e nikad nije pilo cedevi-tu. Poslijepodne smo o� šli u šumu. Kada smo prolazili kroz šumu, drve�e je prolistalo, cvije�e je propupalo, a medvjedi�i su se htjeli igra� s nama. Prolje�e mi je pri�alo kako je putovalo svijetom i upoznalo razne živo� nje. Upitala sam ga je li i on polazio neku školu. Prolje�e mi je objasnilo da je polazilo školu za prolje�e, iako je h� o bi� ljeto da se može kupa� u moru i malo pocnije� jer je bijelo kao bijeli sir. Spuštala se no�. Prolje�e me zamolilo da mu sjednem u krilo. Kada sam sjela, za otprilike minutu sam ve� bila pod oblacima. Drago prolje�e dovelo me ku�i. Bilo mi je žao što je dan tako brzo prošao. Utješilo me to što mi je prolje�e šapnulo da �e me uskoro posje� � . Bila sam tako umorna da sam za minulu spavala kao beba. Dora Gašparec, 4.r.

LARINO PISMO

Draga Sara, pišem � ovo pismo da � kažem neke stvari i stvar�ice. Svi�a mi se nova vodilica i šetnja po pješa�koj stazi, ali me malo plaše zlo�es� psi. Malo je jutro hlad-no pa te molim da mi doneseš lijepu malu dekicu, ali ni �arapice ne bi bile na odmet. Imam i jednu molbu: za blagdane mi stavi moju maramu oko vrata da budem glavna dama u kvartu. Svi�a mi se nova hrana �api i to što me ne zaboravljaš nahrani� . Ja nemam nikakve primjedbe na tebe, svoju gazdaricu. Puno pusa i pozdrava.Tvoja kujica Lara! Sara Križaj, 4.r.

JESEN

Vjetar puše,krošnje treseliš�e s grana svud raznese.

I jabukeve� su zrele,došla djeca pa se vesele.

Nikola Kapusta,4.r. PŠ Glogovac

NAJDRAŽE BOJE

Visibabe su bijele kao snijeg.Ljubi�ica je ljubi�asta isto kao i lavanda.Srebrne zvjezdice sjaje po no�i.Žuta boja je boja meda i sunca.Miši� je uvijEk sivi.Plavo je more,kao i oblaci na nebu.Medo je sme�i kao i stablo.Zeleni je list,trava,salata i špinat.U crvenoj se boji ljubav krije.Kad ne bi bilo boja svijet bi bio crno-bijeli.

Le� cija Mari�, 2.r.

JESEN

Jesen s� žeLiš�e šuš� Kiša pljuš� Ma�ka mijau�eKlokan ska�eRonioc roniZvono zvoniP� ca cvrku�eDje�ak šapu�e

Marino Mikor, 3.r.

KVARTET

Plavetnilo neba. Miris cvije�a.Šumski žubor vode.Na livadi blijedi oblak visibaba. Svježina otopljenog snijega.Tajanstvo sunca, rose i zelenih grana. Pupovi trešnje. �ar šumskogcvije�a.

Toplo blato. Miris sjena i pokošene trave ispunjava zrak. Žega. Suha zemlja. Dosada bez vjetra. Stvarnost dugog dana.

Let šarenog liš�a. Suh kukuruz. Talasanje boja. Miris crnog grož�a i zujanje p�ela. Zalazak sunca. udljivost vremena. Crn, velik oblak.Tuga. Snaga hladnog vjetra.Hladno�aježi granje.

Težina golihnamrzlih grana. Bjelina lakih pahuljica. Smrznuta zemlja. Šuma pod zvjezdanim nebom.Obasjan led.Srebrno inje. Bijele �ipke malog bora.Namrznu� krovovi. Tama.Ledeni san u zaprepletenom bršljanu. Šumski put ljubavnih odaja.Izgubljene sjene drve�a.

Nives Komljenovi�, 8.aLara Geci, 4 r

Le� cija Mari�, 2.r.

Cvije�e šarenou mojem seluveselo raste. Lana Galinec, 5.r.

Vilim Gašpari�, 6.r.

LIJEPA NAŠA HRVATSKA

Što se to tamo plavi iza onih planina,baš kao u bajkama onim iz davnina.To je naš Jadran znamo to svi,za njega smo se davno izborili mi.

Zagreba�kim Jarunom svi se ponose,duboko u svom srcu ga nose.Ljubav prema domovini nikad ne�emo ugasi� ,ve� se prirodnim ljepotama Hrvatske zanosi� .

Tko to tamo sjajne kulene radi,to su naši Slavonci mladi.Za Slavonkama mladim srce im bije,baš kao za domovinom nekada prije.

Drava, Sava i Dunav sve dok teku,u duši stare rane neka nas ne peku.Naši junaci kao da su s nama,i kli�u: „Oj, Hrvatsko, rasteš u nama!“

Veronika Jakupek, 8.bZa natje�aj „Volim Hrvatsku“

Barbara Vrbani�, 2.r. PŠ Glogovac

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

Dunja Svržnjak, 2.r.

CRVENA

Sjedila je u parku na klupi u crvenoj kabanici s crvenim šeširi�em na glavi. Nebo se crvenilo nad njom kao i obi�no poslije kiše. Plakala je. Jecaji su potresali njeno krhko � jelo. Nikoga nije primje�ivala. A matema� ka... pala je.***Prišao joj je i lagano prebacio ruku preko njena ramena. Poveo ju je na sladoled. O�iju crvenih od suza, povjerila se nepoznatom mladi�u. Imala je sedamnaest godina, punu vre�u snova, o�i u kojima se ogledala sva nada njenih prolje�a. Šetali su parkom i u�ili...***Dani su prolazili, a crvena kao da je zavoljela matema� ku, kao da je zavoljela sve što je uz nju i vezano, sve što je nekad mrzila. �ekao ju je svaki dan na crvenoj klupi u velikom parku, a ona je dolazila u crvenom kaputu. Sa smijehom su ponavljali matema� ku, a onda, jednog dana, on nije došao. Stajala je o�ima crvnih od pla�a kraj klupe i plakala, plakala...***Uzalud ga je zvala telefonom... Prošla je jedna godina, pa još jedna...***Opredjelila se za matema� ku... Prve dane predavanja odmah je zapazila rije�i urezane u klupu: ŽELIO SAM JE, IMALA JE O�I U KOJIMA SE OCRTAVALA SVA SNAGA NJENIH PROLJEA, IMALA JE SEDAMNAEST GODINA I PUNU VREU SNOVA... ALI DRUGOJ SAM OBEAO PRSTEN, ZVAO SAM JE CRVENA I BILA JE MOJE SVE... MOJA MALA CRVENA...

Sanela Miglez, 7.a

DJECA - �UVARI PRIRODE

Hrvatska... zemlja koja se razvija od bespomo�ne sjemenke u �vrsto stablo…

Kada bi mu odsjekli njegovo razgranato korijenje, uvenulo bi. Naša bi Hrvatska bez svojih brižnih ljudi, koji stoje kao potporni stupovi, uvenula.

Brojni otoci, koji kao da plutaju na prekrasnom plavom Jadranskom moru, predstavljaju zelene osun�ane listove koji podrhtavaju pod težinom kapljica rose.

Naše planine prekrivene šumom deblo su obraslo mahovinom.Kroz deblo naše prekrasne Hrvatske ra�vaju se žile kojima te�e

život. Život su naša �ista, pitka voda. Taj život, bio on sadržan u rje�ici, slapu, jezeru ili �aši vode u dje�joj ruci, dragocjen je.

Na sjeveru je hrvatska zelena krošnja, naše Zagorje, Me�imurje, Podravina i naši kajkavci.

Ipak, stablo, koliko god ono bilo jako i veliko, izgubilo bi bitku za život da nema onih na kojima svijet ostaje, koji �e se brinu� za nju, š� � � je i pruži� joj šansu za život. To su djeca. I to ne bilo kakva djeca, ve� ona koja žele samo najbolje svojoj zemlji. Samo uz njih, Hrvatska može ras� .

Marta Kuni�, 7.bZa natje�aj „Volim Hrvatsku“

Doroteja Blažekovi�, 5.r

Veronika Jakupek, 8.b

Marta Kuni�, 7.b

Saša Kukec, 8.b

Kapljice kišeispiru prašinu cestes mladog lista.

Paulina Škoda, 5.r.

SANJAO SAM ZLATNE SNOVE

Vjerujem da svako dijete mašta. Maleni ne znaju da želje nije lako ostvari� .Ja sam još uvijek dijete. Normalno je da maštam i postavljam sebi nekakve ciljeve. Ali, sada sam malo ve�e dijete i maštam o ne�emu što bih u skoroj budu�nos� mogao i ostvari� . U ranom dje� njstvu bio sam jako zaigran. Volio sam se igra� u društvu, ali sam se volio igra� i sam. Nisam zah� jevao puno igra�aka. Dovoljne su mi bile kockice od kojih sam mogao slaga� što sam h� o. Igra�ke sam pronalazio i u predme� ma koje sam smio dira� bilo u ku�i, bilo u dvorištu. Sje�am se da su se odrasli �esto smješkali kada su �uli što mi pojedini predmet predstavlja. Ali, ja sam to zamislio i to je bilo tako. Pri svakoj sam igri puno pri�ao i oponašao zvukove iz okoline. Kasnije mi je glavna preokupacija postala lopta. Pa koji klinac ne mašta o tome da postane nogometaš? Znao sam mnoge slavne nogometaše i skupljao njihove sli�ice. Puno sam se družio s prijateljima na školskom igralištu. Ponekad smo nabijali loptu do besvijes� , a ponekad smo samo sjedili i pri�ali što bismo mogli radi� . Bilo je davno kada sam bio lud za nogometom i maštao o igri u pozna� m klubovima, a onda bi odjednom sve splasnulo jer je trebalo ulaga� puno truda i vremena. Danas još povremeno maštam i pitam se kada �u snove polako pretaka� u stvarnost.

Ivan Vlah, 8.a

LJUBAVNI PEJZAŽ

Zimska ve�er. U daljini mosti djeca koja se kližuna zale�enom jezeru.

U zraku miris bora.S neba mjesecnamiguje šumi - kraljici u bijelom.

Snijeg škripa, pucketa ledpod nogama.Hladan vjetar na licu i prs� ma.

Gledam prema jezeru.Me�u djecom i tajTajanstveni osmijehu koji sam sezaljubila.

Marta Kuni�, 7.b

Rad predložen za nagradu „Mali Galovi�“

ZANIMLJIVA PJESMA

Ljubi�ice, visibabe, tra� n�ice, narcise,sve su to najobi�nije biljke,ali nitko ne zna da je perunikarodom iz naše domovine.

Flaute, violine, bubnjevi, gitare,za njihovo podrijetlo ljudi ne mare.Ali kada more odsvira svoje note,orgulje su glavna tema,da su podrijetlom iz Zadra,to nitko pojma nema!

Plaža Bol na Bra�u,najvjerojatnije ste za nju �uli, ali da svoj oblik može promijeni� zavisno od vjetra,nad � me bi se mogli malo i za�udi� .

Mnogo toga još mnogi ne znaju,ali možda je i tako bolje,jer uostalom, da je neki Francuz, Nijemac, Švicaracotkrio kako se stvara strujaNikola Tesla bio bi još samo jedna neznalicako i svaka druga.

Tihana Mustaf, 6.r.

Robert Mihokovi�, 7.a

Sunce zabljesnuloprozore. Iz svakogkuta iš�ezla tama.

Lorena Buni�, 5.r.

Liš�e pada, svepljuš� , jesen je pokucala na vrata.

Ivan Azeni�, 5.r.

Benjamin Bukvi�, 1.r.

Anja Loinjak, 1.r.

www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr

ŠLJIVA

Prolje�e me privuklo u vo�njak i po-kazalo mi lijepu šljivu. U kosi je imala crvenkasto cvije�e i nekoliko špangica koje su joj prekrivale kosu. Bila je stalno nasmijana i dobre volje. Voljela je pri�a-� i broja� do deset. Voljela je kada pada kiša, da se može okupa� i umi� svoje lice. Ali voljela je da no�u trava ne bude rosna da može spava� , da je ne budi kiša. Najviše od svega, voljela je ima� društvo i danju i no�u. Jako se veseli-la kada su joj došle prijateljice p� ce i nježan povjetarac da ju nasmije. Nije voljela mrko nebo, munje ni gromove. Bila je sretna u mom vo�njaku kao i ja, kad su oko nas zapjevale p� ce. Tina Feren�ak, 4.r.

OSMAŠI, SRETNO

8.aSuzana Adleši� - slas� �arkaDario Bajuši� - tehni�ar za ra�unarstvoPatrick �uriš - hotelijersko-turis� �ki tehni�arRenato Horvat - prehrambeni tehni�arValen� na Jakupek - trgovkinjaNives Komljenovi� - � zioterapeutkinjaIvana Kušeni� - nutricionis� caNikolina Logar - slas� �arkaMarko Miglez - kuharManuela Polan�ec - medicinska sestraFilip Vegh - tehni�ar za ra�unarstvoLaura Vegh - hotelijersko-turis� �ki tehni�arIvan Vlah - tehni�ar za ra�unarstvo

Razrednica: Sanja Dan�ek

8.bDaria �olig - farmaceutkinjaMarko Duki� - ne znam jošAlen Hojsak - tehni�ar za ra�unarstvo Veronika Jakupek - medicinska sestraSaša Kukec - � zioterapeutkinjaDavor Oršuš - vodoinstalaterKarlo Sever - elektrotehni�arNikola Srbiš - automehani�arKarlo Srp�i� - automehani�arLeona Šegrc - � zioterapeutkinjaKris� jan Štrkalj - kuharŠtefani Telebar - frizerka

Razrednik: Danijel Kolari�

Pitali smo osmaše što žele posta� u životu…