listopad ¥ studeni ¥ prosinac 2012. rasti u kristu fileu kristu podari pobjedu nad silama zla....

POUKE IZ BIBLIJELISTOPAD • STUDENI • PROSINAC

2012.

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Rastiu Kristu

Sadræaj01. Velika borba — temelj

02. Otkrivenje — u njemu se objavljuje Bog

03. »ovjek: djelo Boæjih ruku

04. Spasenje: jedino rjeπenje

05. Rasti u Kristu

06. Pobjeda nad zlim silama

07. “Oprema” za pobjedu

08. Crkva u sluæbi ËovjeËanstvu

09. Crkva: propisi i obredi

10. Zakon i Evanelje

11. KrπÊanski æivot

12. Posljednji dogaaji: Isus i spaπeni

13. Kada sve postane novo

Kwabena Donkor

Rasti u Kristu

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Listopad, studeni i prosinac 2012.

Temeljna vjerovanja

Svatko u neπto vjeruje. »ak i oni koji tvrde da ne vjeruju ni u πto,joπ uvijek vjeruju u neπto (u ovom sluËaju u svoj relativizam). Uvjerenjasu vaæna jer ona uvelike djeluju na naπ naËin æivota. Meutim, za nekeje krπÊane vaænija od vjerovanja ili ponaπanja pripadnost, osjeÊaj pri-padnosti zajednici. Ipak, temelj zajednice moraju biti zajedniËka uvje-renja, zajedniËki ciljevi i zajedniËki problemi.

Nas adventiste sedmoga dana — ljude svih zamislivih pogleda naæivot — kao zajednicu dræe zajedno naπa “temeljna vjerovanja”, njih 28,koja se temelje na rastu u Kristu i æivotu u zajednici vjere koja oËekujevjeËnost.

Neki tvrde da nije bitna doktrina, veÊ naπa ljubav prema Kristu.Iako ovo lijepo zvuËi, Biblija nikada ne odvaja ljubav prema Kristu odljubavi prema istini. ReËeno nam je da u Kristu moæemo rasti ako “pro-vodimo u æivot istinu u ljubavi” (Efeæanima 4,15.16). Poznavanje dok-trine nije puko gomilanje ispravnih podataka, veÊ rezultira ljubavljuprema Bogu (2. Ivanova 6-10). Nadalje, Biblija se bavi “zdravim naukom”jer izmeu ostalog utjeËe na ponaπanje (1. Timoteju 1,9.10; Titu 2,1-5).

AdventistiËka crkva ima 28 temeljnih vjerovanja. To nisu uvjerenjau smislu da ne moæemo oËekivati daljnju objavu istina koje su u njimaizraæene (ili dodavanje joπ nekih doktrina). Iako uvijek moramo bitiotvoreni za primanje viπe svjetla, Ëvrst stav o ovim vjerovanjima odtemeljne je vaænosti za jedinstvo i poslanje Crkve. ©to je ujedinilo milijuneljudi iz cijeloga svijeta u jedinstveni pokret ako nisu ove zajedniËkedoktrine?

Ovog Êemo se tromjeseËja usmjeriti na neke od ovih doktrina. Iakovjerujemo kako su svih 28 istina osnova i temelj naπeg identiteta kaoadventista sedmoga dana, ne moæemo ih prouËiti sve u jednom tro-mjeseËju. No æelja nam je iznijeti sustavni i dosljedni uvod u pojedinavjerovanja. Osobitu pozornost posvetit Êemo 11. vjerovanju, “Rasti uKristu”, odobrenom na zasjedanju Generalne konferencije 2005. godineu St. Louisu u SAD-u (vidi pouke 5—7). Ovo vjerovanje nije dodavanjenove ili nepoznate doktrine, veÊ odgovor na potrebe u odreenim dije-lovima svijeta u vezi s crkvenim razumijevanjem Boæje moÊi da vjernimau Kristu podari pobjedu nad silama zla. Zapravo, sve Êe pouke ovogtromjeseËja biti povezane s borbom izmeu Krista i ovih sila zla. To jeono πto mi nazivamo “velikom borbom izmeu dobra i zla”.

Unutar motiva velike borbe i u izravnoj povezanosti s njim nalazi sespasenje u Kristu koje se poput niti provlaËi kroz sve naπe doktrine.Velika borba kao i pitanja koja proizlaze iz nje postavljaju pozornicu za

3

plan otkupljenja koje je temelj i koje proæima svih naπih 28 temeljnihvjerovanja.

Doktrine nisu kraj ni same sebi svrha. Svrha je Isus i naπe osobnopoznavanje Isusa, kao i rast u Njemu. Svih naπih 28 doktrina trebalo binas dovesti do dubljeg razumijevanja onoga πto je Isus uËinio za nas uplanu spasenja, a to bi nas zauzvrat trebalo voditi velikoj Boæjoj ljubavii veÊoj predanosti otkrivanju te ljubavi svijetu i “poglavarstvima i vlasti-ma na nebesima” (Efeæanima 3,10).

Da, svatko u neπto vjeruje. Cilj je ovog tromjeseËja da ne samovjerujemo u Istinu, Isusa, veÊ da Ga joπ viπe volimo (Ivan 14,6) i darastemo u Njegovoj milosti.

Kwabena Donkor, pisac ovog priruËnika, pomoÊnik je direktoraBiblijskog istraæivaËkog instituta pri sjediπtu Generale konferencije uSilver Springu u Marylandu u SAD-u. Roen je u Gani.

4

Pouka 1 29. rujna—5. listopada 2012.

Velika borba — temeljKljuËni tekst: Postanak 3,15.

UËenik Êe:

Znati: Opisati dogaaje u velikoj borbi izmeu Boga i Sotone ikako ona utjeËe na svaki aspekt krπÊanskog æivota i sustav vjerovanja.

OsjeÊati: VjeËno znaËenje izbora svakog pojedinca u tom velikomsukobu.

»initi: Prihvatiti Kristovu ærtvu za sebe i suraivati u πirenju teradosne vijesti kao vaænog dijela velike borbe.

Plan prouËavanja:

I. Znati: Cjelokupna slikaA. Koji Êe kljuËni dogaaji koji su se zbili i koji Êe se odigrati u

buduÊnosti iskorijeniti zlo iz svemira?B. Na koji naËin sukob izmeu dobra i zla utjeËe na sve πto i

krπÊani i nekrπÊani Ëine i razmiπljaju tijekom svojeg æivota?

II. OsjeÊati: Izabrati za vjeËnostA. Koju ulogu imaju svakidaπnje odluke u oblikovanju vjeËne sud-

bine?B. Zaπto je vaæno da svatko ima priliku izabrati izmeu Boæjeg i

Sotoninog puta kao i upoznavati druge s vjeËnim odlukama na koje ihBog poziva?

III. »initi: Suraivati s boæanskim silamaA. Zaπto je bitno da svakog dana prihvatimo Kristovu ærtvu?B. Koje nam se prilike za πirenje Evanelja svakodnevno pruæaju?C. Kako na najbolji naËin moæemo suraivati s nebeskim silama u

πirenju evaneoske poruke tijekom ovih posljednjih dana?

Saæetak: Veliki sukob izmeu dobra i zla utjeËe na sav æivot usvemiru. Sve je usmjereno na to koga Êemo izabrati — Boga ili Sotonu.

PRVI KORAK: Motivirajte!

KljuËna misao za duhovni rast: Æivot je stalna borba izmeudobra i zla, izmeu Krista i Sotone. Dok prouËavamo taj sukob i kako

5

on utjeËe na naπ æivot i sudbinu, glavno pitanje o kojemu Êemo razmiπ-ljati treba biti: Na Ëiju Êemo stranu stati — Kristovu ili Sotoninu?

Samo za uËitelje: U dobu u kojemu se ne priznaje potreba zamoralnom i duhovnom odanoπÊu Bogu vaæno je shvatiti da smo uklju-Ëeni u pravi duhovni rat. Razumijevanje tog rata i kako u njemu moæe-mo pobijediti u srediπtu je naπe pozornosti ovog tjedna.

Uvodna aktivnost: Gautama, prijestolonasljednik u drevnom Ne-palu bio je jedini predmet oËeve ljubavi i brige. Kralj je πtitio princa odsvakog iskustva boli, patnje i smrti. Jednoga dana, kao tinejdæer, princje prvi put odjahao iz palaËe i vidio tugu starosti, bolesti i smrti. Vrlopotresen, napustio je palaËu, svoju suprugu i dijete i lutao πumama,godinama muËeÊi samoga sebe, posteÊi i meditirajuÊi — dok jednogadana nije ustvrdio da je pronaπao odgovor na pitanje zla. Tako je postaoBuddha Ëiji je temeljni nauk bio da se odgovor na problem patnje nalaziu odricanju od svake putene æelje i æudnje. To je jedan odgovor. Hindu-izam nudi drugi: smrt je samo prijelaz u novi oblik æivota u beskrajnomkrugu reinkarnacija. Neki nijeËu stvarnost grijeha, dok drugi gledaju nasmrt kao normalan kraj bioloπkog procesa.

©to Biblija kaæe o podrijetlu boli, patnje i smrti i njihovom rjeπe-nju? Vidi Postanak 3,1-23; Rimljanima 5,12; 6,23; Izaija 14,12-15; Otkri-venje 12,1-4; 20,7-15.

Porazgovarajte: Prema gornjim redcima i drugim tekstovima, oda-kle potjeËe bol, patnja i smrt? Odakle potjeËe grijeh i kako Êe zavrπitiu velikom sukobu poznatom kao velika borba izmeu Boga i Lucifera?Kada Êe velika borba zavrπiti i πto Êe biti krajnji ishod?

DRUGI KORAK: Istraæite!

Samo za uËitelje: S razredom ukratko porazgovarajte o naravi,podrijetlu, sudionicima i zavrπetku velike borbe.

Biblijski komentarOsim AdventistiËke, nijedna druga crkva u krπÊanskoj povijesti nije

prihvatila nauk o velikoj borbi u razumijevanju problema grijeha i nje-govog konaËnog uniπtenja. Niz od pet knjiga Ellen G. White s naslovom“Velika borba” poËinje i zavrπava rijeËima “Bog je ljubav”. Na viπe od3.000 stranica pratimo povijest velike borbe izmeu Krista i Sotone,gdje se opπirno tumaËi povijest otkupljenja, od pojave grijeha do kona-Ëne obnove pravednosti kako je prikazano u Bibliji. Danaπnja poukagovori o podrijetlu, naravi i zavrπetku velike borbe.

I. Velika borba: poËetak“Uto se zametnu rat u nebu.” (Otkrivenje 12,7) Sama izjava je pa-

radoks i misterij. Kako moæe biti rat na Nebu — mjestu gdje se nalazi

6

Boæje prijestolje (Izaija 66,1) i gdje boravi potpuna svetost, pravednost,ljubav i mir? RijeË “rat” upuÊuje na to da se na Nebu netko pobunioprotiv Boæje volje. Otkrivenje 12,7-9 oznaËava pobunjenika kao “zmaja”,“velikog zmaja”, “staru zmiju koja se zove ‘avao’ — ‘sotona’”. Nadalje,isti odlomak kaæe da su Sotona i njegovi aneli ustali protiv “‘Mihaela’sa svojim anelima” (redak 7). Mihael, ime koje se koristi samo u apo-kaliptiËkim tekstovima (vidi Daniel 10,13.21; 12,1; Juda 9; Otkrivenje12,7) i oznaËava Krista u izravnom sukobu sa Sotonom, pobijedio je utom ratu. To je dovelo do izbacivanja Sotone i njegove vojske na Zemlju,gdje je stara zmija prevarila Adama i Evu i potopila svijet u grijeh (Po-stanak 3,1-15). Tako je poËela velika borba, svemirski sukob izmeuKrista i Sotone, izmeu sila dobra i zla.

Razmotrite: Protivljenje Boæjoj volji kao πto je uËinio Lucifer pobu-na je protiv Boæje vladavine. Zaπto Bog nije jednostavno uniπtio grijehi Sotonu kad su se pojavili prvi znakovi pobune, prije nego se to pretvo-rilo u pravi rat koji je zavrπio izbacivanjem Sotone i njegovih pobunje-nih anela na Zemlju? ©to odgovor otkriva o Boæjoj pravdi i milosti?

II. Narav velike borbeRazliËiti biblijski tekstovi kao Izaija 14,12-15; Ezekiel 28,12-17;

Postanak 3,1-15 i Otkrivenje 12,1-17 otkrivaju neke osnovne aspektevelike borbe.

Prvo, velika borba oznaËava sukob izmeu stvorenja i Stvoriteljaoko Boæjeg karaktera ljubavi i Njegove vladavine. Odnos izmeu Stvori-telja i stvorenja ima svoje granice. Stvoritelj daje stvorenju æivot, ljubavi zajednicu, a stvorenje treba uzvratiti ljubavlju, posluπnoπÊu i zahval-noπÊu. Prijestup te crte znaËi pobunu. Uz zavist i nesvete ambicije, toje bio jedan od Luciferovih prvih grijeha. Hvalio se: “Bit Êu jednak Viπnje-mu.” (Izaija 14,14) Hvalisanje ga je dovelo do arogancije, oholosti i beza-konja, a sve je kulminiralo u pobuni protiv Boæjeg autoriteta.

Drugo, velika borba je bitka za odanost. Pripadamo li Bogu ili Soto-ni? “Namjesto da uzdigne Boga iznad svega u osjeÊajima i odanostiNjegovih stvorenja, Lucifer je nastojao njihovu sluæbu i πtovanje pridobitiza sebe. ÆeleÊi Ëast koju je beskonaËni Otac dao svome Sinu, ovaj jeaneoski knez teæio za vlaπÊu na koju je samo Krist imao pravo.” (EllenG. White, Velika borba, str. 391, Znaci vremena, Zagreb, 2010.)

TreÊe, velika borba je univerzalna bitka koja utjeËe na svakog poje-dinca i koja Êe zavrπiti uniπtenjem Sotone (Otkrivenje 20,7-10). Otkadaje Sotona prijevarom Adama i Eve u taj svemirski sukob uvukao Ëovje-Ëanstvo (Postanak 3,1-15), sve stvoreno postalo je Kristovo i Sotoninobojiπte. Nitko ne moæe izbjeÊi bitku i svi mogu odnijeti pobjedu u Kri-stu. KrπÊanin “treba razumjeti narav dvaju naËela koja se bore za pre-vlast i pratiti njihovo djelovanje u izvjeπtajima povijesti i proroπtva sve

7

do velikog zavrπetka. Treba vidjeti kako ova velika borba proæima svakistupanj ljudskog iskustva; kako i on sam u svakom svojem postupkuotkriva ili jednu ili drugu od ovih dviju suprotnih pobuda; i kako, æelioon to ili ne, Ëak i sada odluËuje na Ëijoj Êe se strani naÊi u ovomsukobu.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 171)

Razmotrite: OtreænjavajuÊa je misao da svaki vaπ postupak otkrivana Ëijoj ste strani u velikoj borbi — na Kristovoj ili Sotoninoj. Pokuπajteistinski shvatiti puno znaËenje ove misli. Zaπto je kobno vjerovati dru-gaËije? Zaπto u tom sukobu nema neutralnog podruËja i πto ova istinagovori o Ëinjenici da su ukljuËeni svi - mali i veliki, bogati i siromaπni,slobodni i potlaËeni?

III. Velika borba: zavrπetakSvemirski sukob ima poËetak u Sotoninoj optuæbi da je Bog sa-

movoljan, da je Njegova ljubav laæna i da se Njegov Zakon ne moæedræati. Iako je Krist sasjekao sukob na Nebu u njegovom korijenu iSotona je bio zbaËen na Zemlju, Boæji stari neprijatelj nastavlja sukobna Zemlji gdje pokuπava prevariti sav ljudski rod i postati vladar ovogasvijeta. Ako veÊ nije mogao zavladati Zemljom dobivanjem sile stvaranja,odluËio je to uËiniti varanjem zemaljskih stanovnika i njihovim okre-tanjem protiv Boga. Ali Bog nije ostavio Zemlju bez nadzora i imao jeplan za sluËaj zla: “On (Krist) je, istina, bio prije poznat (i predodreen)prije postanka svijeta, ali se tek na kraju vremena oËitova zbog vas. Ponjemu vjerujete u Boga, koji ga je uskrisio od mrtvih i koji ga je prosla-vio, tako da vaπa vjera puna nade bude usmjerena k Bogu.” (1. Petrova1,20.21) Kriæem i uskrsnuÊem Krist je izvojevao konaËnu pobjedu nadgrijehom i Sotonom. Sukob Êe, meutim, zavrπiti na kraju milenija kadaviπe neÊe biti grijeha ni greπnika, a sam avao Êe biti baËen “u ognjenoi sumporno jezero” (Otkrivenje 20,7-10).

Razmotrite: U drugom odsjeku smo Ëitali u Ezekielu 28,12-17 kakoje Lucifer nekoÊ na Nebu hodio posred ognjena kamenja. ©to god bi ovokamenje moglo znaËiti, jedno je jasno: Lucifer je hodio posred ognjenakamenja bez posljedica, vatra ga nije mogla opeÊi. Bio je “otporan navatru”. Ali na konaËnom zavrπetku velike borbe, oganj Êe Sotonu zahva-titi i gorjet Êe dok ne nestane. Ova suprotnost ima duhovnu poruku zanas. Naπ Bog je vatra koja proædire. Imamo alternativu: dopustiti Mu danas oËisti u vatri nedaÊa tijekom ovoga razdoblja kuπnje, ËisteÊi troskuiz naπeg karaktera dok ne zasvijetli Ëisto zlato Njegovog lika, ili iskusitiproces ËiπÊenja u ognjenom jezeru. Oba izbora Ëiste grijeh u nama. Alijedan proces uniπtava samo grijeh i donosi vjeËni æivot, a drugi nasuniπtava u potpunosti i zavrπava vjeËnom smrÊu. Poput Daniela i njegovatri prijatelja, kakvu zaπtitu Bog daje nama sada kako bismo postaliotporni na vatru u peÊi nedaÊa, u vatri koja proËiπÊava i oplemenjuje?

8

TRE∆I KORAK: Primijenite!

Samo za uËitelje: Biblija je veliki udæbenik velike borbe izmeuKrista i Sotone. Zbog pogreπaka i pobjeda mnogih biblijskih osoba,uspona i padova u izraelskoj povijesti, zbog Isusovog æivota, smrti iuskrsnuÊa i zavrπnih dogaaja zemaljske povijesti, moramo vjerovati daBog upravlja povijeπÊu i da Êe dovesti one koji Mu vjeruju do sigurnepobjede.

Pitanja za primjenuu Zaπto je prouËavanje velike borbe vaæno za krπÊanski æivot?u Josip. David. Estera. Petar. Juda. Kako ove povijesne osobe doka-

zuju da su ljudska biÊa duboko ukljuËena u veliku borbu?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!

Samo za uËitelje: Svakom ljudskom biÊu koje napada sila grijehai Sotona, kriæ osigurava pobjedu. Naglasite πto snaænije ovu poruku urazredu.

Aktivnost: ProËitajte sljedeÊi citat u razredu. Porazgovarajte o So-toninoj nadi u pobjedu i kako se ta nada rasprπila. Zaπto je Sotona idalje uporan iako zna da na kraju mora umrijeti?

“Kada je Isus poloæen u grob, Sotona je likovao. Usudio se ponadatida Spasitelj neÊe ponovno uzeti svoj æivot. Tvrdio je da polaæe pravo naGospodnje tijelo i postavio svoju straæu oko groba, æeleÊi zadræati Kristakao zarobljenika. ... Kad je vidio Krista kako izlazi kao pobjednik, znaoje da Êe njegovo carstvo doæivjeti krah i da Êe najposlije i sâm moratiumrijeti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 649)

9

Pouka 2 6.—12. listopada 2012.

Otkrivenje — u njemu se objavljuje BogKljuËni tekst: Hebrejima 1,1.2.

UËenik Êe:

Znati: Presudnu ulogu boæanski nadahnutog Pisma kao sredstvaspoznaje i razumijevanja Boga.

OsjeÊati: Na osobnom planu odgovoriti na privlaËnu silu SvetogaDuha.

»initi: Aktivno prouËavati Boæju objavu u Svetom pismu i razvitiosobni odnos s Bogom.

Plan prouËavanja:

I. Znati: Od Boga nadahnute rijeËi æivotaA. Koju ulogu ima Sveti Duh u nadahnjivanju ljudskih misli i rijeËi

kako bi rasvijetlio Boæju narav i plan?B. Kako Sveto pismo pomaæe Kristovim sljedbenicima da razviju

vjeru i osobni odnos s Njim?

II. OsjeÊati: Bliskost s nevidljivim Bogom svemiraA. Kako su Kristovi uËenici privuËeni u vrlo osobni odnos s nevid-

ljivim Bogom svemira?B. Kako Boæja samoobjava u povijesti i osobna iskustva mnogih

biblijskih autora izgrauje vjeru i povjerenje?

III. »initi: U potrazi za BogomA. Kako Bog aktivno traæi svoju djecu u Svetom pismu?B. S druge strane, kako Njegova djeca aktivno traæe otkrivenje i

odnos s Njim? Kako ta potraga izgleda u svakidaπnjici?

Saæetak: Nadahnuti Svetim Duhom u mislima i rijeËima, biblijskipisci otkrivaju u Svetome pismu Boæju narav i postupanje s muπkarcimai æenama te kako privlaËi svoju djecu k sebi.


KljuËna misao za duhovni rast: PrihvaÊajuÊi boæansko nadahnuÊeBiblije, mi s njezinih strana sluπamo glas naπega Boga Stvoritelja iæivimo æivotom zahvalnosti kao odgovor na objavljeni plan otkupljenja.

10

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka istraæuje tvrdnje koje Svetopismo iznosi o svojem nadahnuÊu i πto nauËava o Bogu koji ga je na-dahnuo. No sama intelektualna spoznaja da je Sveto pismo nadahnutonije dovoljna. Boæja rijeË je takoer æiva rijeË koju treba osobno iskusiti.Vaπ je cilj u Prvom koraku ohrabriti Ëlanove razreda da iznesu svojaiskustva s Boæjom nadahnutom rijeËju uz pomoÊ sljedeÊih pitanja: (Ovojaktivnosti smijete posvetiti samo 5—6 minuta da biste osigurali najma-nje 15 minuta za Drugi korak — Istraæite! i 30 minuta za TreÊi korak —Primijenite! te zavrπnih 5 minuta za »etvrti korak — Stvarajte!)

Uvodna aktivnost: Postavite Ëlanovima razreda sljedeÊa pitanja:“Koliko ste imali godina kada ste prvi puta Ëitali Bibliju i Ëega se

sjeÊate?”“Opiπite trenutak kada ste tijekom Ëitanja Biblije otkrili novu priËu,

naËelo ili istinu koji su promijenili vaπ æivotni stav ili ponaπanje.”“Koje je vaπe svjedoËanstvo o Boæjoj nadahnutoj RijeËi?”Porazgovarajte: Pozovite Ëlanove razreda da iznesu svoje omiljene

metode osobnog biblijskog prouËavanja te kako je ovaj posebni naËinprouËavanja utjecao na njihov duhovni rast.


Biblijski komentarSamo za uËitelje: U ovom Êemo dijelu istraæiti svrhu i ulogu na-

dahnute RijeËi te iznijeti metodiËki pristup biblijskom prouËavanju.

I. Zaπto prouËavati Bibliju(»itajte u razredu 2. Timoteju 3,14-17.)Bez obzira na dob, zvanje ili podrijetlo, veÊina nas ima duboku

potrebu da nauËimo prouËavati Bibliju na naËin koji Êe nas privuÊi bliæeBogu i pripremiti da iznesemo njezine istine drugima.

U tekstu koji smo upravo Ëitali, Pavao ohrabruje Timoteja da ostanemotiviran i uvjeren u istinitost “svetih Pisama”. Zaπto? Pavao objaπnja-va da nas Pismo moæe “pouËiti”; to znaËi da kao vjernici moæemo shva-titi Boæju namjeru za naπ æivot kada Isusa Krista prihvatimo vjerom kaoSpasitelja i Gospodina.

PoËetne rijeËi 16. retka kaæu da je Pismo “od Boga nadahnuto”.Iako Pavao u ovome retku misli na Stari zavjet (buduÊi da novozavjetneknjige joπ nisu bile sastavni dio Svetog pisma), danas prihvaÊamo da suStari i Novi zavjet nadahnuti od Boga.

BuduÊi da je “svako Pismo od Boga nadahnuto”, moæemo se oslonitina njegovu vrijednost i korist kao izvor nauka i doktrina kao i za uka-zivanje na pogreπke i za usmjeravanje u pravom smjeru. Izraz “odgajanjeu pravednosti” ukazuje na dobrobit i vrijednost Pisma u konstruktiv-nom odgoju.

11

Zaπto prouËavati Bibliju? Zamijetite krajnju ulogu u zavrπnim rije-Ëima 17. retka: “da Ëovjek Boæji bude savrπen — opremljen za svakodjelo ljubavi”. Pavao ukazuje na Ëinjenicu da vjernik zahvaljujuÊi do-sljednom biblijskom nauku postaje vjeπt, sposoban i djelotvoran daprovede “svako djelo ljubavi” u svim prilikama i odgovornostima s ko-jima se moæe susresti u procesu Ëinjenja dobrih djela.

Stoga, prouËavanje Biblije u konaËnici svjedoËi o sili boæanskognadahnuÊa koje ne vodi samo do spasenja, nego razvija Ëvrst temelj zavrπenje Boæje rijeËi.

Razmotrite: U kojem je smislu Biblija naπa “uËiteljica”? ©to njezinstatus nadahnutog spisa znaËi za sve aspekte naπeg krπÊanskog hoda?

II. Kako prouËavati Bibliju(»itajte u razredu Hebrejima 11,6.)Ovotjedna pouka takoer rasvjetljuje osobine i aktivnosti Boga koji

je nadahnuo Sveto pismo. Naπ tekst u Hebrejima kaæe nam da æelimo lise pribliæiti Bogu, moramo “vjerovati da postoji Bog”. Ovaj redak tako-er kaæe da Bog “nagrauje one koji ga traæe”. Tako je i vjera dio naπepotrage za Bogom.

VeÊina nas prouËava Bibliju ne samo da bi nauËila biblijske istine,nego i da se pribliæi biblijskom Bogu Ëitanjem i razmiπljanjem o Njego-voj RijeËi. Premda je cilj najvaæniji, moramo naglasiti i proces biblijskogprouËavanja.

Mnoge statistike pokazuju da vrlo mali postotak Ëlanova Crkve su-stavno prouËava Bibliju svakog dana. Dok to s jedne strane pokazujeutjecaj svjetovne kulture ili æivotne zaposlenosti, s druge strane mnogimanedostaju metode prouËavanja ili vjeπtine koje bi im omoguÊile da dubljipogled u biblijske istine povezuju sa svojim svakidaπnjim æivotom.

Pa kako bismo onda mogli prouËavati Bibliju tako da ono πto smonauËili poveæemo sa svojim æivotnim iskustvom? Za poËetak treba ra-zviti metodiËki pristup prouËavanju Biblije, koji se zove induktivno pro-uËavanje. Metoda induktivnog prouËavanja Biblije razvija i stvara vje-πtine. Induktivno prouËavanje Biblije (koje se sastoji od opaæanja, tuma-Ëenja, personalizacije i primjene) proces je koji omoguÊava Ëitatelju datijekom prouËavanja Biblije ne propusti dublje razine znaËenja. Takoerpomaæe kod sluπanja Boæje rijeËi, koja, uz pomoÊ Svetoga Duha, govoriduπi i srcu i omoguÊava RijeËi da promijeni naπ æivot.

Razmotrite: Zaπto je nuæno vjerovanje u Boæje postojanje da bismoMu se pribliæili? Kako “sluπamo” Boæju rijeË te kako se naπ æivot mije-nja dok prouËavamo Boæju rijeË?

12


Samo za uËitelje: »itajte Marko 5 tako da podijelite tekst u odlom-ke koje Êe Ëitati nekoliko Ëlanova razreda, a zatim proradite poglavlje nanaËin da proete pojedine korake u induktivnom prouËavanju Biblije.

Koraci u induktivnom prouËavanju Biblije1. Opaæanje: Ovdje se odgovara na pitanje “©to tekst kaæe?” Us-

mjeravamo se na detalje teksta pronalazeÊi kljuËne rijeËi, suprotnosti,usporedbe, ponavljanja i uporabu pitanja. Odgovorimo na sljedeÊa pita-nja u vezi s Markom 5:u ©to su stanovnici Gerase u Dekapolisu znali o opsjednutom?u Sada pogledajte u redcima 18-20 πto je Isus htio da Njegov ozdrav-

ljenik uËini. Usporedite s onim πto je htio opsjednuti.2. TumaËenje: U ovom koraku odgovaramo na pitanje: “©to to znaËi?”

U ovom se koraku javljaju pitanja nakon Ëitanja teksta: “©to ova rijeË,izraz ili reËenica znaËi?” “Zaπto je autor upotrijebio baπ ovu rijeË iliizraz?” “Na πto ukazuje ova ilustracija?” Ovo su pitanja za razumijevanje.Ovaj korak moguÊ je samo nakon temeljito provedenog opaæanja.u ProËitajte ponovno retke 18-20. Na πto ukazuje razlika izmeu onoga

πto je htio Ëovjek i onoga πto je htio Isus?u ©to bi to znaËilo za osobe koje se spominju u tim redcima?

3. Personalizacija: U ovom koraku odgovaramo na pitanje: “©to ovajtekst i poruka znaËi za moj æivot?” Nastojimo se poistovjetiti s osoba-ma, djelima i okolnostima u tekstu.u Pogledajte ponovno retke 21-25 te na brzinu proËitajte do kraja

poglavlja. Poistovjetite se s ocem. Kako je on to doæivio?u Opaæanje: Dok Isus æurno nastoji uÊi u kuÊu, prekida ga bolesna,

bezimena æena i on odvaja po æivot vaæno vrijeme da bi Ëuo njezinupriËu.

u Pitanje: Kako biste se osjeÊali kao otac?u ©to biste vi æeljeli reÊi?u Poistovjetite se sa æenom i odgovorite na ista pitanja.u Pokuπajte se poistovjetiti s uËenicima.u Pitanja za personalizaciju: U vezi s Markom 5, πto bi Isus rekao

vama te kamo trebate iÊi da biste naπli iscjeljenje:“Hajde u miru i budi iscijeljena!” (redak 34)“Ne boj se! Samo vjeruj!” (redak 36)“Ja ti govorim, ustani!” (redak 41)4. Primjena: U ovom zadnjem koraku induktivnog prouËavanja Bib-

lije najvaænije je pitanje: Kako danas ili ovaj tjedan mogu poËeti æivjetiprema biblijskim naËelima koja sam otkrio/la? ©to Êu toËno uËiniti,dræati ili posluπati?

13


Samo za uËitelje: Provedite sljedeÊu aktivnost u razredu. PoËnitetako da podijelite 3x5 kartica ili listiÊa i olovke. Druga moguÊnost:Umjesto kartica i olovaka, moæete povesti razgovor.

Aktivnost: Neka Ëlanovi razreda napiπu jednu stvar za koju suzahvalni i πto Êe konkretno uËiniti kao rezultat danaπnjeg prouËavanjaBiblije. Naglasite da to mora biti neπto konkretno. Na primjer, ovogËetvrtka u 18 sati moj novi susjed i ja zajedno Êemo veËerati i imatikratko prouËavanje Biblije.

Na kraju pozovite Ëlanove razreda da iskuπaju vjeπtine induktivnogprouËavanja Biblije i recite im neka planiraju iznijeti sljedeÊeg tjednakako Boæja nadahnuta RijeË oæivljava njihovo prouËavanje Biblije.

14


»ovjek: djelo Boæjih rukuKljuËni tekst: Psalam 100,3.

UËenik Êe:

Znati: Usporediti i razlikovati biblijski i evolucijski pogled na ljud-sko podrijetlo, narav i svrhu postojanja.

OsjeÊati: »ast πto smo stvoreni na Boæju sliku i πto su nam povje-rene odgovornosti koje dolaze s takvim podrijetlom.

»initi: Prihvatiti milost koju Krist nudi za novi æivot u Njemu isuraivati s Njim u borbi protiv kuπnji.

Plan prouËavanja:

I. Znati: Oblikovani na Boæju slikuA. Koja je filozofija o ljudskoj naravi i svrsi povezana s vjerovanjem

u evoluciju?B: Koja je filozofija o ljudskoj naravi i svrsi povezana s vjerovanjem

u boæansko oblikovanje i stvaranje?

II. OsjeÊati: Boæja slikaA. Koje emocije u vama pobuuje svijest da je ËovjeËanstvo stvo-

reno na Boæju sliku?B. Kako se osjeÊa Bog kada vidi svoju sliku tako jako uprljanu

grijehom?C. Koje odgovornosti u sluæbi i odnosima donosi svijest da smo

stvoreni na Boæju sliku?

III. »initi: Novo stvorenjeA. Iako se muπkarci i æene ne mogu sami obnoviti kao πto se nisu

mogli sami ni stvoriti na poËetku, koju ulogu imaju u Boæjem planuobnove?

B. Kako se krπÊani kao “nova stvorenja” suoËavaju s kuπnjama izlim naslijeenim sklonostima?

Saæetak: Vjerovanje da su ljudi na poËetku bili stvoreni na Boæjusliku nosi sa sobom od Boga dane odgovornosti. Iako je pad u grijehpokvario Boæju sliku, Bog obnavlja svoju sliku kada Njegova djeca pri-hvate Kristova mjerila i surauju s Njim u borbi protiv kuπnji.

15


KljuËna misao za duhovni rast: “U poËetku stvori Bog...” (Postanak1,1) Ove rijeËi objavljuju podrijetlo ËovjeËanstva. Prva poglavlja Postan-ka takoer otkrivaju ulazak grijeha u ljudsku povijest kao i nadu uobnovu svega πto je bilo izgubljeno.

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka rasvjetljava stvaranje, pojavugrijeha u ljudskom iskustvu i Boæji plan obnove. Vaπ cilj u Prvom kora-ku jest potaknuti Ëlanove razreda da razmiπljaju o tome πto nam tespoznaje govore o Bogu i nama samima.

Uvodna aktivnost: Iznesite sljedeÊu informaciju u razredu i po-razgovarajte o njoj. Danas znamo da genetika ne utjeËe samo na fiziËkiizgled, nego i na naπ temperament, na naπe talente, sposobnosti i Ëakna sklonosti prema odreenim bolestima kao πto je na primjer visokikolesterol. Stoga je svijest o naπem podrijetlu povod da procijenimo ipoduzmemo potrebne mjere da bismo izbjegli negativne ukorijenjeneobiteljske sklonosti.

Porazgovarajte: Koju posebnu znaËajku koja se istiËe u vaπoj obi-telji posebno cijenite? Koliko je vaæno znati da sve generacije koje supostojale u proπlosti i koje æive u sadaπnjosti imaju isti poËetak i istogaStvoritelja Boga? ©to nam Postanak 1 govori o tom Bogu Stvoritelju?©to uËimo o sebi od prvih stvorenih biÊa?


Biblijski komentarSamo za uËitelje: Danas imamo veliku potrebu da duboko razmi-

πljamo o Bogu, promatramo Njegova djela i promiπljamo o znaËenju kojuova potreba ima u naπem svakidaπnjem odnosu s Njim kao nositeljimaNjegove slike.

»itanje izvjeπtaja o stvaranju samo je poËetak. Moramo temeljitijeproniknuti i u teoloπke teme grijeha, suda i milosti. Kako sve te temepovezuje obeÊanje o obnovi i Radosna vijest?

Dok budete polako Ëitali izvjeπtaj o stvaranju u Postanku 1,1—2,3,pozovite Ëlanove razreda da Ëitaju i sluπaju kao da im je prvi put. Upu-tite ih da zapiπu nove spoznaje koje su dobili o Bogu Stvoritelju u tomizvjeπtaju. Pozovite ih da pokuπaju zamisliti kako se Bog osjeÊao kadaje uspostavio odnos s prvim ljudima.

I. U poËetku Bog(»itajte u razredu Postanak 1,1—2,3.)Nije niπta ljepπe nego krenuti od poËetka svega i to prouËavanjem

knjige Postanka. Prvi redak Biblije koji poËinje rijeËima “U poËetku

16

stvori Bog...” najdublja je izjava koja nas dovodi licem u lice s BogomStvoriteljem po kojemu diπemo, jesmo i spaπavamo se.

Saznajemo da je Bog na poËetku i iza svih stvari. Pastor i biblijskiznanstvenik James Montgomery Boice tumaËi: “GovoreÊi gramatiËki, uovim redcima postoji samo jedan subjekt: Bog. Sve su ostalo objekti. Naobjektima se vrπi radnja. Svjetlo, zrak, voda, suho tlo, vegetacija, sunce,mjesec, zvijezde, ribe, ptice, kopnene æivotinje — sve su to objekti ustvaralaËkom procesu gdje je subjekt sam Bog. U tim nam je redcimareËeno da Bog ‘vidje’ (redci 4.10.12.18.21.25), ‘rastavi’ (redci 4.7), ‘pro-zva’ (redci 5.8.10), ‘naËini’ (redci 7.16.25), ‘postavi’ (redak 17), ‘stvori’(redci 21.27) i objaπnjava muπkarcu i æeni πto je uËinio (redci 28-30).Prije toga je Bog govorio (redci 3.6.9.14.20), nakon Ëega je sve nastalo.”(Genesis, an Expositional Commentary, sv. 1, Genesis 1—11, GrandRapids, Michigan: Baker Books, 1998., str. 81,82)

Upravo u ovom uvodnom prikazu Boga saznajemo kolika je vrijed-nost svega stvorenoga kada Ëujemo Stvoritelja kako izjavljuje: “I vidjeBog da je dobro.”

Razmotrite: PoËetna poglavlja Postanka koja opisuju tjedan stva-ranja crtaju portret naπega Boga Stvoritelja. Kako izgleda taj portret?©to nam taj portret govori o Njemu?

II. Stvoreni na Boæju sliku(»itajte s razredom Postanak 1,22.28; 2,3.)Prva poglavlja Postanka prekrasno opisuju da je na poËetku sve

stvoreno bilo obuhvaÊeno boæanskim blagoslovom. Æivotinjski svijet,ljudi i subota bili su posebno blagoslovljeni od strane Boga Stvoritelja.Postanak nam takoer daje traËak iskustva prvih ljudi, stvorenih naBoæju sliku, koji su vladali stvorenjima na Zemlji; moæete li zamislitikakvo je bilo “dræanje” subote prije pojave grijeha u povijesti? Kakavblagoslovljeni poËetak!

Knjiga Postanka takoer æivo opisuje iskustvo zavodljive kuπnje,pojavu grijeha te propadanje ljudskog roda. Ovdje nalazimo neuljepπanzapis gubitka Boæje slike kod ljudi kada su Adam i Eva odbacili ono πtoim je Bog Stvoritelj iskonski namijenio.

Razmotrite: Na ovome mjestu trebamo stati i razmisliti o postupcimaAdama i Eve koji su doveli do grijeha. Koji su to bili postupci? Kakonam razmiπljanje o uzrocima njihovog pada pomaæe da budemo svjesnijisvoje sklonosti neposluπnosti naπemu Bogu Stvoritelju? ©to to otkrivao naπem odnosu s Bogom i o tome kako odraæavamo Njegovu sliku? ©tonam prokletstva izreËena od strane Boga protiv grijeha govore o tomekoliko je grijeh Bogu odvratan? ©to nam ona otkrivaju o naravi samogagrijeha?

17

III. Grijeh(»itajte s razredom Postanak 3,1-15.)Danas imamo prednost πto moæemo gledati unatrag na izvjeπtaj o

stvaranju i pojavi grijeha. Saznajemo da je susretu Adama i Eve sa zlomi grijehom prethodila æelja da poznaju “dobro i zlo”, a ne samo “dobro”.Iskusili su iz prve ruke da je poznavanje i dobra i zla upropastilo blago-slove koje su dobili tijekom stvaranja.

Prvi ljudi su æeljeli biti mudri, a zavrπili su skrivajuÊi se u strahuod svojeg Stvoritelja. Danas znamo da, teoloπki, mudrost poËinje sastrahom Gospodnjim i posluπnoπÊu Njegovoj RijeËi.

Naπi praroditelji bili su zaneseni ljepotom i privlaËnoπÊu zabranje-nog voÊa. Pismo uËi da moramo biti zadovoljni onime πto nam Bog dajei naziva dobrim.

Razmotrite: »ega je grijeh posljedica i πto je to u grijehu πto uz-rokuje da se “sakrivamo” od Boga? Koja je razlika izmeu sakrivanja odBoga zbog straha i “Gospodnjeg straha” koji vodi u mudrost? Gdje jejedini izvor mudrosti i pravog znanja? Kako izvjeπtaj o padu iz Postankasluæi kao upozorenje protiv laæne ideje da je poznavanje zla ili grijehapotrebno da bismo u potpunosti shvatili πto je dobro?

IV. Sud(»itajte Postanak 3,14-19.)Prva poglavlja Postanka govore da je prokletstvo grijeha stvorilo

trajno neprijateljstvo izmeu ljudskog roda i zla. To neprijateljstvo jepostalo vidljivo u neposrednim okolnostima koje su uzrokovale bol kodporoaja i u teπkoj svakidaπnjoj muci u obraivanju zemlje. S propada-njem i smrÊu na pomolu kao trajnim posljedicama grijeha, u ljudima jebila pokvarena Boæja slika i æivotna oËekivanja.

Meutim, uz sud pruæena je nada s obeÊanjem da Êe na kraju dobronadvladati zlo. Stoga, buduÊi da je ljudski rod i dalje postojao, ljudi subili uvuËeni u veliku borbu; ipak, dijelom ljudskog iskustva takoer jebila nada i boæansko obeÊanje.

Razmotrite: Koje je posljedice grijeh donio zemlji i ljudima? ©toznaËi da je zemlja prokleta? ©to se dogodilo s Boæjom slikom kad jeËovjeËanstvo palo? Kakvu je nadu Bog obeÊao palom ljudskom rodukako bi ga spasio od propasti?

V. Milost(»itajte Postanak 3,21.)Stvoriteljeva ljubav i briga za ljude pokazala se time πto ih je nakon

pada odjenuo u æivotinjsku koæu. Kako se Njegovo srce moralo slamatidok je gledao kako se udaljavaju iz svojeg rajskog doma. Kakvu jeneizmjernu ljubav pokazao boæanskom brigom za krivce!

18

Razmotrite: Kako se Bog pobrinuo za greπni ljudski rod? ©to tabriga pokazuje o tome koliko smo grijehom izgubili? Kako su æivotinj-ske koæe nagovijeπtale boæansko obeÊanje spasenja? Kako je ovaj sim-bol pokazao Boæju ljubav prema ËovjeËanstvu?


Samo za uËitelje: Nakon πto su u Drugom koraku duboko razmiπ-ljali o proËitanom izvjeπtaju u Postanku, Ëlanovi vaπega razreda imat Êeneka miπljenja, koncepte i zakljuËke. S time na umu, neka proradesljedeÊu aktivnost i pitanja; dajte im dovoljno vremena za izraæavanjemisli kako bi na dubljoj razini raspravili teoloπke teme Postanka i pou-ke koje te teme imaju za njihov æivot.

Aktivnost: Neka dva ili tri Ëlana razreda prepriËaju izvjeπtaj o stva-ranju svojim rijeËima. Zatim neka sljedeÊa dva-tri Ëlana prepriËaju izvje-πtaj o kuπnji, padu i obeÊanju iz Postanka 3,15.

Pitanja za razmiπljanjeu Koje ste znaËajne suprotnosti ili kljuËne rijeËi pronaπli u Postanku

1—3?u Kako je netko obnovljen na Boæju sliku? ©to znaËi odraæavati Boæju

sliku?


Samo za uËitelje: »itanje i razmiπljanje o Boæjoj veliËini izaziva unama zahvalnost naπem Stvoritelju. Izvjeπtaj o stvaranju govori o pojavigrijeha u ljudskom iskustvu; ipak, imamo veliku nadu u obeÊanju daBoæja slika i odnos s Bogom Stvoriteljem mogu biti u nama obnovljenipo Isusu Kristu. Ovo obeÊanje je samo po sebi razlog veliËanja i zahva-ljivanja Bogu milosti i ljubavi koji je ujedno naπ Bog Stvoritelj.

Odvojite dovoljno vremena za sljedeÊu aktivnost (oko 15 minuta zapisanje i 10 ili viπe minuta za izraæavanje i Ëitanje uradaka).

Aktivnost: Podijelite razred u skupine po troje i neka svaka sku-pina napiπe psalam ili hvalospjev Bogu Stvoritelju u kojem Ga slavi zaNjegov dar milosti i nadu πto smo obnovljeni u Isusu Kristu.

Neka zatim pred svima svaka mala skupina iznese svoj psalam ilihvalospjev.

19


Spasenje: jedino rjeπenjeKljuËni tekst: Ivan 3,16.

UËenik Êe:

Znati: Opisati uniπtavajuÊe posljedice grijeha kao i rjeπenje kojenudi Bog.

OsjeÊati: Dobrotu i veliËinu Kristove samilosne ljubavi te oprost,opravdanje i obnovljenje koji su moguÊi po Njemu.

»initi: Pokajati se i iskusiti novi æivot koji primamo prihvaÊanjemKristove ærtve.

Plan prouËavanja:

I. Znati: Veliki problem, veliko rjeπenjeA. Kako je grijeh promijenio ljudsku narav i æivot na ovom svijetu

i u svemiru?B. Koje je bilo Boæje rjeπenje za grijeh? U kojem je trenutku u

povijesti osigurano rjeπenje i kakvu snagu ima za otklanjanje proble-ma?

II. OsjeÊati: Silna dobrotaA. Zaπto je za svakog Kristovog sljedbenika vaæno da svakodnevno

razmotri svoju veliku potrebu kao greπnika?B. Zaπto je takoer vaæno da svakodnevno razmiπljamo πto je Krist

uËinio za nas greπnike svojom smrÊu na kriæu?C. Kako odgovor na Boæju ærtvu punu ljubavi i prihvaÊanje oprosta,

opravdanja i obnovljenja koje On omoguÊava mijenja ljudsko srce?

III. »initi: Pokajati se i vjerovatiA. ©to Bog traæi da greπnik uËini kao odgovor na Kristovu ærtvu?B. Kako greπnik moæe biti siguran u spasenje?

Saæetak: Bez Spasitelja mi bismo zbog grijeha bili suoËeni s vjeË-nom propaπÊu. Meutim, Bog se pobrinuo za savrπeno, sveobuhvatnorjeπenje Kristovom ærtvom koja, ako je prihvatimo, daje oprost, opravda-nje i obnovljenje.

20


KljuËna misao za duhovni rast: Kristovom smrÊu na Kriæu Bog sepobrinuo za krajnje i jedino rjeπenje problema grijeha. Bez Boæjeg putanema izlaska iz grijeha.

Samo za uËitelje: Od mnogih pitanja s kojima se ljudi suoËavajuotkad postoje, najzamrπenije je: “Tko sam ja?” (2. Samuelova 7,18) Svi-jet nas u svoj svojoj smetenosti navodi ili da se uzvisimo ili da seutopimo u dubinama oËaja. ©to je problematiËno u ovim dvjema svjetov-nim reakcijama i kako glasi odgovor? Naπa ovotjedna pouka usredotoËitÊe se na to pitanje.

Uvodna aktivnost: Tko sam ja? Ima mnogo odgovora, a razmatratÊemo Ëetiri. Prvo, filozof kaæe: “Neistraæenim æivotom ne vrijedi æivjeti.Znanje je moÊ i ono me izgrauje ili uniπtava.” Drugo, “priprosta” osobaodgovara nekom vrstom plemenskog poistovjeÊivanja: “Siguran sam usvojoj skupini; nitko drugi nije vaæan.” Problem je πto takav Ëovjeknikada ne izlazi iz πpilje osobnih probitaka. TreÊe, pogledajte “svjetovne”.Na podruËju svjetovnih odgovora moj identitet — bilo u poslovanju,politici ili zanimanju — je u meni. MoÊ postaje srediπte moje pozorno-sti. U reËenici æivota subjekt je “ja”, glagol je “sam” a objekt je “ja”. Jasam ja. Niπta drugo nije vaæno.

Nijedan od ovih odgovora nije dostatan. Stoga se okreÊemo kriæu.Tamo vidimo svoj poloæaj greπnika kojega traæi Bog. Kod kriæa greπnikvidi dvije osobe: “Sina Boæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebeza mene predao” (GalaÊanima 2,20). Sin i ja. S takvom perspektivommogu potvrditi da nisam izgubljen sluËaj u ovom svemiru. Nisam vrhu-nac evolucijskog procesa. Nisam zupËanik u divovskom stroju koji seokreÊe u besmislenom krugu. Ja sam Boæje dijete koje je zalutalo.

Razgovarajte: Kako to da najbolji odgovor za ljudsku nevolju na-lazimo samo kada je prouËavamo u svjetlu kriæa?


Samo za uËitelje: U Bibliji “odlutati” znaËi sagrijeπiti — odbacitiBoæju volju, pobuniti se protiv Njegovog Zakona, odbiti Njegove praved-ne zahtjeve i braniti sebe. S Nebom kao polaznom toËkom i grijehomkoji je daleko ispod tog ideala, ovo spuπtanje ima vertikalnu dimenziju.“Odlutati” takoer donosi horizontalni prekid u odnosima — u obiteljii druπtvenoj zajednici koji se izraæava oholoπÊu, zaviπÊu, neljubaznoπÊui drugim sliËnim djelima. Povedite razred u razgovor o vertikalnim ihorizontalnim dimenzijama grijeha.

Pregled: RazliËiti su pristupi postupanju s grijehom. Neki Êe za-nijekati grijeh. Drugi Êe ga izjednaËiti s bioloπkom pogreπkom, druπ-

21

tvenom pojavom ili psihiËkom nezreloπÊu. Drugi Êe ga opravdavati po-manjkanjem morala ili ekonomskim gubitkom.

©to kaæe Biblija? Ovotjedna pouka ukazuje na narav grijeha, na tokako se Bog pobrinuo u vezi s njegovim uklanjanjem i πto mi trebamouËiniti.

I. Narav i bit grijeha(»itajte s razredom Rimljanima 7,23-25.)Grijeh je prijestup. Biblija prikazuje grijeh kao uzurpatora Boæjeg

savrπenog stvaranja kada su naπi praroditelji stali na Sotoninu stranu,nasuprot Bogu (Postanak 3). Biblija zavrπava Boæjim sudom koji uni-πtava grijeh i Sotonu i stvara novo nebo i novu zemlju (Otkrivenje 20,11-15; 21,1-5). Od prve do posljednje stranice Biblija pripovijeda kako sepovijest grijeha odigravala u æivotu pojedinaca i naroda.

Grijeh je pobuna protiv Boga. Na Nebu je grijeh poËeo Lucifero-vom pobunom protiv Boga (Izaija 14,12-15; Ivan 8,44). Na Zemlji je poËeoneposluhom Adama i Eve (Postanak 3; Rimljanima 5,12). “Grijeh jekrπenje zakona” (1. Ivanova 3,4). Dakle, grijeh nije samo krivo djelo —kao voænja kroz crveno svjetlo — nego stvarna pobuna protiv Boga (Psa-lam 51,4; Izaija 1,2). Nadalje, on je nepokornost Bogu (Rimljanima 8,7)i odluka da æivimo u neprijateljstvu s Njim (Rimljanima 5,10; Koloπa-nima 1,21).

Grijeh je univerzalan i vodi u smrt. “Jer su svi sagrijeπili” i svisu podloæni smrti (Rimljanima 3,23; 6,23). Izaija daje straπnu prognozuljudske izopaËenosti: “Sva je glava bolna, srce iznemoglo; od pete doglave nigdje zdrava mjesta.” (Izaija 1,5-7) ZnaËenje je jasno: cijela osoba— tjelesno, umno, duhovno i emocionalno — zagaena je grijehom (Rim-ljanima 1,23-25; 7,23-25; 5,8.12) i s nama sve stvoreno uzdiπe pod tere-tom zla (Rimljanima 8,22). Tako izopaËeno ËovjeËanstvo, otueno dru-πtvo i priroda koja uzdiπe svjedoËe o svemiru u borbi sa silama grije-ha.

Razmotrite: Grijeh nije samo pobuna; on zahtijeva odbacivanje iizbor. ©to odbacujemo kada izaberemo grijeh? Do koje je mjere grijehzagadio ljudski rod i πto je jedini lijek?

II. Grijeh: ©to je uËinio Bog?(»itajte s razredom Ivan 3,16.)U ovom snaænom retku Biblija saæima πto je Bog uËinio da bi rijeπio

problem grijeha: “Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedino-roenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivotvjeËni.” (Ivan 3,16) Bog nije dao Sina da umre na kriæu sluËajno nitinaknadno; odluka je postojala u Njegovom umu “prije stvaranja svijeta”(Efeæanima 1,4-7).

22

Boæja briga za problem grijeha oËituje se dvojako: kao otkupljenjei kao kirurπki zahvat. Bog se pobrinuo za otkupljenje ËovjeËanstva odgrijeha preko Kristovog kriæa koji pomiruje Boga s ljudima (2. Korin-Êanima 5,19). Kirurπki djeluje tako πto Êe na kraju vremena grijeh injegove posljedice biti potpuno izbrisani sa Zemlje, a zamijenit Êe ihstvaranje “novih nebesa i nove zemlje” (Izaija 65,17).

Razmotrite: Kako kriæ otkriva svemiru pravo prokletstvo grijeha ipravi smisao æivota?

III. Grijeh: ©to mi trebamo Ëiniti(»itajte s razredom Efeæanima 2,8.)Sami ne moæemo uËiniti niπta da bismo se spasili. Doktrina da se

moæemo spasiti svojim dobrim djelima ili obredima stara je koliko i samgrijeh. Kriæ, a ne smokvin list, rjeπenje je problema. “NaËelo da seËovjek moæe spasiti svojim djelima poËiva u osnovi svake neznaboæaËkereligije. ... Sotona je zasadio to naËelo. Gdje god se ono usvaja, ljudinemaju zaπtitu od grijeha.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 21)

Samo Krist je naπ Otkupitelj. Naglaπavanje ove istine nije poslje-dica duhovne arogancije ili doktrinarne oholosti nego priznavanje jedin-stvenog Ëina koji se dogodio na kriæu. NaËin na koji je Bog odluËiopostupati s grijehom — pokazujuÊi svoju milost — stajao je æivota Nje-govog Sina. “S Kristom se postupalo onako kako mi zasluæujemo, da bise s nama postupalo kako On zasluæuje. On je bio osuen zbog naπihgrijeha, u kojima nije imao udjela, da bismo mi mogli biti opravdaniNjegovom pravdom, u kojoj nemamo udjela. Pretrpio je smrt koja je bilanaπa, da bismo mogli primiti æivot koji je bio Njegov. ‘Njegove nas raneiscijeliπe.’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 12)

Dakle, moramo naglasiti da je naπe spasenje omoguÊila Boæja lju-bav i milost na kriæu (Ivan 3,16; Rimljanima 1,16; Efeæanima 2,8; Titu2,11). Naπ udio je da vjerujemo i prihvatimo ono πto je Bog uËinio poKristu. Sve πto kao greπnici trebamo uËiniti jest da doemo vjeromkriæu. Tamo moramo u Isusu vidjeti svoju Zamjenu. Moramo se pokajatizbog svojih grijeha i priznati da je On umro radi nas (Marko 1,15; Djela3,19; 16,31; Rimljanima 5,8; 14,15). Vjerom u Njega imamo oprost grije-ha i otkupljenje (Efeæanima 1,7.8), opravdanje (GalaÊanima 2,16) i “pra-vednost, posveÊenje i otkupljenje” (1. KorinÊanima 1,30). Tako dobi-vamo ono πto je kljuËno za novi æivot i mi postajemo Boæja djeca (Rim-ljanima 8,14). Primamo dar vjeËnog æivota. (Rimljanima 5,21; 6,23; 1.Ivanova 2,25).

Razmotrite: Zaπto je doktrina o spasenju djelima toliko opasna?Kako ona potkopava teologiju kriæa, da se spaπavamo samo po Kristu?

23


Samo za uËitelje: Svaka religija zahtijeva od svojih sljedbenika daËine dobro, bilo da je to sredstvo kojim Êe dobiti spasenje ili da izbjegnuproces reinkarnacije. No u krπÊanstvu spasenje se ne moæe zaraditidjelima. Ellen G. White piπe da haljina pravednosti, “satkana na nebe-skom razboju, nema nijedne niti ljudske zasluge” (Isusove usporedbe,str. 212). U Kristu nas Bog prihvaÊa takve kakvi jesmo, opraπta naπegrijehe, opunomoÊuje nas da Ëinimo dobro i posvaja kao svoju djecu.Zato pjevamo: “Tvome Sinu kliËemo, Tvoju ljubav slavimo.”

Pitanja za primjenu:u Kako kriæ moæe postati srediπte vaπeg æivota?u Kakva je odgovornost Boæje djece prema Njegovoj drugoj djeci, unu-

tar i izvan spasonosnog tora?


Samo za uËitelje: Iskustvo otkupljenja mijenja naπ um koji gledana æivot i okolinu iz perspektive holistiËke usklaenosti s Boæjim iskon-skim planom.

Aktivnost: S obzirom na takvo iskustvo otkupljenja, kako Êete seodnositi prema onima oko vas — vaπem susjedu koji vjeruje drugaËije,prema suradniku koji je Ëesto neugodan i prema onima koji se od vasrazlikuju po kulturi, politici ili rasi?

24

Pouka 5 27. listopada—2. studenoga 2012.

Rasti u KristuKljuËni tekst: Koloπanima 2,15.

UËenik Êe:

Znati: Opisati potpunost Kristove pobjede na kriæu ne samo nadgrijehom, nego i nad svakom silom i tradicijom koja ËovjeËanstvo dræiu ropstvu.

OsjeÊati: Radost zbog Kristove pobjede nad silama zla u svijetu isvojem osobnom æivotu.

»initi: Ujediniti se s Kristom, obuÊi se u Njegovo oruæje i u suradnjis Njim boriti se za spasenje duπe.

Plan prouËavanja

I. Znati: Potpuna pobjedaA. Koje je Sotonine zablude Krist razotkrio na kriæu?B. Koje prijevarne filozofije, tradicije i druπtvene i politiËke sile joπ

uvijek zarobljavaju stanovnike Zemlje i kako Kristova pobjeda daje po-trebnu moÊ da se te sile nadvladaju?

II. OsjeÊati: Radost pobjedeA. Kakvu sigurnost ima vjernik koji vjeruje u Kristovu pobjedu na

kriæu?B. Iako ima joπ bitaka koje moramo izvojevati nad zlom, na osnovi

Ëega se moæemo radosno pouzdati u Boga i slaviti Ga za ishod ovogkozmiËkog rata?

III. »initi: Gospodnje bitkeA. Kako se krπÊani ujedinjuju s Kristom u zavrπnim borbama sa

silama zla?B. Zaπto je Kristu vaæno da u sukobu ovdje na Zemlji upotrijebi

svoje prijatelje i uËenike kao osobne izaslanike i vojnike?Saæetak: Na kriæu je Krist dokazao da je pobjednik nad zlom i po-

kazao da su Sotonini napadi na Boæju vladavinu utemeljeni na laæima.


KljuËna misao za duhovni rast: U velikoj borbi izmeu dobra i zlakriæ je simbol pobjede nad grijehom. Dok se bitka pribliæava zavrπnom

25

vrhuncu, vjernik ima iskustvo rasta u kontekstu sukoba odnoseÊi po-bjedu u Kristu.

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka objaπnjava razliËite aspekteKristovog djela na kriæu. Iako je Njegova pobjeda nad grijehom bilapotpuna, krπÊanin se u svojoj svakidaπnjoj borbi s grijehom i njezinimmnogim sveobuhvatnim posljedicama joπ uvijek nalazi na bojnom polju.

U uvodnom dijelu vaæno je naglasiti dinamiku ove borbe i pogledatikako je moguÊe voditi pobjedonosan krπÊanski æivot usprkos ratovanjus grijehom.

Uvodni razgovor: Ima mnogo razliËitih izazova i bitaka. Neke semogu primijeniti samo u osobnom iskustvu. Mnogi smatraju da s ovis-niËkim navikama treba voditi borbu i to nazivaju “bitkom”, na primjerprotiv puπenja. Za druge bitke potrebni su zajedniËki napori kao u stvar-nom ratu u obrani zemlje ili doma.

Bila to bitka na osobnom ili zajedniËkom planu, zajedniËki im jecilj izvojevati pobjedu i odbiti napad neprijatelja, tko god on bio.

Ako pogledamo u opÊu dinamiku bitke, primijetit Êemo da uvijekpostoje dvije suprotne strane koje nastoje biti nadmoÊnije da bi osvojile“nagradu”. Tu je takoer i plan bitke ili strategija i sudionici ukljuËeniu rat jedan protiv drugoga.

Za uspjeh u bitci vaæno je napraviti plan kako bismo odredili kojasu nam sredstva potrebna da bismo pobijedili. Ta su sredstva uz planvoenja bitke odluËujuÊa za pobjedu.

Premda su strategija, odgovarajuÊa ratna oprema i æelja za pobje-dom vaæni, postoje i drugi znaËajni Ëimbenici koje ne moæemo zanema-riti. Razgovori s veteranima pobjedniËkih vojski upuÊuju na to da je ulogavjere, izdræljivosti i uzajamnog pomaganja bitna za pobjedu u borbi.

Sveto pismo prikazuje da je duhovna borba izmeu Boga i zla poËelana Nebu izmeu Lucifera i Mihaela. Prije nekoliko tjedana u pouci jereËeno da su prvi stvoreni ljudi popustili sili zla i grijeh se pojavio uzemaljskoj povijesti. No Boæja rijeË takoer otkriva da je stvoren planborbe protiv grijeha.

Danas æivimo s druge strane kriæa i Kristove pobjede nad zlom,grijehom i smrÊu. Na ovom mjestu moramo razmotriti vaænost duhovnogoruæja u bitci za naπe spasenje u ovom velikom sukobu izmeu dobrai zla. Pobjeda je moguÊa s duhovnom ratnom opremom koja se sastojiod vjere, izdræljivosti i oslanjanja na Isusa Krista Pobjednika.

Pitanja za razgovor:u Koji biblijski redak u ovotjednoj pouci daje vjerniku ohrabrenje u

borbi protiv zla?u Kakvo je znaËenje Kristove pobjede na kriæu i kako to utjeËe na

naπ svakidaπnji æivot?

26


Samo za uËitelje: Povijesni kontekst Pavlove Poslanice Rimljanimaotkriva Pavlovo pastoralno srce i njegovu sposobnost pouËavanja kadase obraÊa novim obraÊenicima u crkvi i pouËava ih u stvarima koje suse odnosile na njihovo duhovno razumijevanje novog æivota u Kristu. Teupute nalaze se u Rimljanima 6. Za Drugi korak proËitajte cijelo poglav-lje i razgovarajte o razliËitim ilustracijama koje Pavao da bi prikazaokrπÊanski rast i æivot imajuÊi na umu Kristovu pobjedu na kriæu.

Biblijski komentarI. Krπtenje, smrt i æivot

(»itajte s razredom Rimljanima 6,1-11.)Rimljanima 6 poËinje Pavlovom snaænom reakcijom na pogreπnu

ideju koju su, Ëini se, njegovali neki vjernici u prvoj rimskoj crkvi.ZakljuËak je bio da, ako se milost poveÊava kad god netko sagrijeπi,onda treba grijeπiti da bi se milost umnoæila. Pavao se sluæi slikomkrπtenja da bi opovrgnuo ovaj krivi zakljuËak i ilustrirao kako trebaizgledati novi æivot u Kristu.

U prvoj Crkvi krπtenje je bilo znak osobnog priznanja vjere kao iodbacivanja prijaπnjeg æivota bez Krista.

Pavao se koristi ovim duhovnim iskustvom u æivotu novoobraÊeni-ka kako bi ukazao na naËin æivota prije i nakon obraÊenja i kako takvoiskustvo utjeËe na novog vjernika u Kristu.

Pavao objaπnjava kako krstiti se znaËi pokopati sve πto ima veze sprijaπnjim æivotom. Krπtenje povezuje vjernika s Kristom. Kao πto jeKrist uskrsnuo iz mrtvih “OËevom slavom”, tako se sada krπtenjempokopava staro i nastaje, kao i kod uskrsnuÊa, novina æivota.

Redak 11 istiËe novi pristup i naËin na koji trebamo razmiπljati onovom naËinu æivota: “Tako i vi smatrajte sebe mrtvima grijehu, a æivimaBogu u Kristu Isusu!”

Razmotrite: ©to je pogreπno u zamisli da trebamo viπe grijeπiti dabismo primili viπe milosti? ©to znaËi biti mrtav grijehu i æiv u Kristu?Kako se ova istina ostvaruje krπtenjem?

II. Oruæje, orue i sredstva(»itajte s razredom Rimljanima 6,12-14.)Neka Ëlanovi vaπega razreda Ëitaju Rimljanima 6,12-14 iz razliËitih

prijevoda Biblije (ako je moguÊe). Zamijetite razliËite rijeËi koje se rabeu 13. retku za “oruæje nepravednosti” i “oruæje pravednosti”. The LivingBible daje vrlo dobar prijevod ovog odlomka: “Neka grijeh viπe ne vladavaπim jadnim tijelom; ne predajte se njegovim greπnim æeljama. Nekanijedan ud vaπega tijela ne postane oruæje nepravednosti da se koristiza grijeπenje, nego se predajte potpuno Bogu — svaki dio sebe — jer ste

27

se vratili iz mrtvih i orue ste u Boæjim rukama za Njegove ciljeve. Nekagrijeh viπe nikad ne bude vaπ gospodar jer sada viπe niste vezani zazakon gdje vas grijeh zarobljava, nego ste slobodni pod Boæjom zaπtitomi miloπÊu.” (redci 12-14)

Pitanja za razgovor: Kako nam razliËita znaËenja rijeËi “sredstvo”,“orue”, “oruæje” ili “Ëlan” pokazuju koliko svojeg æivota trebamo datiBogu i kako trebamo æivjeti?

III. Boæji robovi(»itajte s razredom Rimljanima 6,15-23.)Pavao se sluæi snaænom ilustracijom da bi pokazao πto znaËi æivjeti

novim æivotom u Kristu. U povijesnom kontekstu, u mnogim dijelovimasvijeta rob nije posjedovao nijedan dio svojega æivota. Sva pozornostbila je usmjerena na gospodara u obliku sluæenja i vremena. Rob nijeimao nikakva prava; πtoviπe, na njega se gledalo kao na gospodarovurobu.

U ovom nas tekstu zanima 16. redak: “Zar ne znate: ako se nekomudajete za robove da mu se pokoravate, robovi ste onoga komu sepokoravate: bilo grijeha da umrete, bilo pokornosti da budete oprav-dani?” Drugim rijeËima, ako se vratimo krπtenju, oni koji odluËe slije-diti Isusa Ëine to slobodno, birajuÊi novoga Gospodara i novi odnosrobovanja i sluæenja. Zamijetite veliku razliku izmeu sluæenja grijehui robovanja pravednosti u redcima 21-23.

Razgovor: Pozovite Ëlanove razreda da definiraju svojim rijeËimarazliku izmeu plaÊe za sluæbu grijehu i “milosnog dara” od Gospodina.


Samo za uËitelje: Podijelite Ëlanove razreda u male skupine (ide-alno 3 do 5).

Aktivnost: Neka vaπa mala skupina napravi za ciljnu skupinu bor-beni plan za novi æivot u Kristu koji je dinamiËan i raste; ciljna skupinamogu biti mladi, novi Ëlanovi crkve, stariji vjernici i sliËno.

U svjetlu ovotjedne pouke ne zaboravite porazgovarati o vlasti imoÊi neprijatelja te naglasiti sredstva za postizanje pobjede u Kristu.

Nakon zavrπetka prvog dijela aktivnosti ponovno se okupite kaorazred i pozovite predstavnike malih skupina da ostalima iznesu svojborbeni plan.


Samo za uËitelje: Za pisanje Êe biti potrebne dopisnice ili razgled-nice i olovke. Nedostaje li u vaπem razredu neki Ëlan? Neka svi Ëlanovirazreda napiπu tom Ëlanu rijeËi ohrabrenja na dopisnicu i odmah mu

28

svoju poruku uruËe ili poπalju poπtom. (Druga moguÊnost: Ako ovuaktivnost æelite izvesti bez pomagala i u sluËajevima gdje je to priklad-nije, poπaljite Ëlanu e-mail, nazovite ga telefonom ili posjetite.) Danasbudite “sredstvo” pravednosti.

29

Pouka 6 3.—9. studenoga 2012.

Pobjeda nad zlomKljuËni tekst: Rimljanima 8,37.

UËenik Êe:

Znati: Temelj na kojemu Kristovi sljedbenici mogu pobijediti Zloga.OsjeÊati: Zahvalnost za Kristovu silu i najmanjoj duπi koja poka-

janjem i vjerom dobiva Njegovu zaπtitu i moÊ.»initi: Pokoriti se Bogu, pribliæiti Mu se i stajati u Njegovoj snazi

odupiruÊi se Sotoninim prijevarama.

Plan prouËavanja

I. Znati: Sigurnost pobjedeA. Koji biblijski primjeri pokazuju da su Kristovi sljedbenici po-

bjednici nad avlom?B. Kako mogu krπÊani iz Boæjih obeÊanja crpiti silu i pobjedu u

vrijeme kuπnji?

II. OsjeÊati: Savrπena nadaA. Kako je Krist pobijedio Sotonu? Jednako tako, kako mogu Kristovi

sljedbenici upotrijebiti ista sredstva za postizanje pobjede?B. Kako se Boæja djeca mogu pouzdati u Krista da Êe im dati svaku

silu koja im je potrebna da se odupru Zlome? Kakvu nadu i radost dajeta sigurnost?

III. »initi: Biti poput stijeneA. ©to krπÊani moraju Ëiniti da bi se oduprli avolskim napadima?B. Tko treba biti u srediπtu pozornosti kada nevolje opkole Boæje

dijete?C. Koja obeÊanja o sili i pobjedi moæemo svakodnevno traæiti?Saæetak: Pokoravanjem Bogu i vjerom u Oca Krist je pobijedio

Sotonu. Na isti naËin, kada Njegovi sljedbenici zatraæe Boæju silu zapobjedu nad kuπnjom pokoravajuÊi se Boæjoj volji i vjerujuÊi u NjegovuRijeË, Ëak Êe i najslabija duπa biti pobjednik.


KljuËna misao za duhovni rast: Kristova smrt na kriæu daje vjernikunadu u pomirenje s Bogom kao i pobjedu nad silama zla.

30

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka iznosi biblijske primjere pobjed-nika nad poglavarstvima i vlastima zla. Oni su dokaz da je snagom IsusaKrista pobjeda nad silama zla moguÊa.

Vaπ je cilj u Prvom koraku potaknuti Ëlanove razreda da dubljerazmiπljaju o duhovnim pobjedama koje su u svojem æivotu izvojevali.Ovo je trenutak da se ohrabrimo prisjeÊajuÊi se Boæjeg djelovanja iNjegovih ispunjenih obeÊanja u naπem æivotu.

U ovom dijelu bit Êe vam potrebna kreda i ploËa vidljiva svim Ëlano-vima razreda. (Ako nemate ploËu, zapiπite uvodnu aktivnost na papir ilijednostavno porazgovarajte s razredom.)

Uvodna aktivnost: Povucite okomitu crtu po sredini ploËe. Na vrhulijeve strane napiπite “Poglavarstva i vlasti”, a na desnoj “Pobjede”.

Sada neka Ëlanovi razreda razmisle o svom æivotu prije obraÊenjaili krπtenja. Protiv Ëega su se duhovno borili? Napravite popis pod naslo-vom “Poglavarstva i vlasti”. Pozovite Ëlanove razreda da se sjete Boæjesile u svojem æivotu i kako su zahvaljujuÊi njoj pobijedili. Zapiπite njihoveodgovore u stupac “Pobjede”.

Pitanje za razmiπljanje:u Kako moji odgovori utjeËu na moju nadu u pobjedu nad silama zla?


Biblijski komentarSamo za uËitelje: Nitko nije trpio viπe od Isusa. Trpljenje kao dio

krπÊanskog æivota najbolje vidimo u æivotu biblijskih osoba kao πto subile Krist i Pavao koje su trpjele progonstvo, oskudicu i nevolje zbogsvoje vjere.

Od Postanka do Otkrivenja Sveto pismo objavljuje posljedice grijehai otvoren napad Zloga na Boæji narod. Pa ipak, mnogo puta to zaboravi-mo i ne razumijemo svoje teπke okolnosti; stoga se stalno trebamopodsjeÊati na obeÊanja u Bibliji da je u Kristu moguÊe æivjeti pobjedo-nosnim æivotom usred patnje.

Cilj ovog dijela pouke jest da dublje razmislimo o patnji i nevolji uæivotu vjernog Kristovog sljedbenika kao i o nadi i pobjedi koju namomoguÊuje vjera.

ProËitajte sve biblijske odlomke i potaknite Ëlanove razreda da ihËitaju iz razliËitih prijevoda kako bi dobili dodatno razumijevanje i zna-Ëenje teksta.

I. Æivjeti i trpjeti za Krista(»itajte 1. Petrova 4,12-19; 5,6-11.)U prvom tekstu u 1. Petrovoj 4,12-19 apostol Petar napominje u

redcima 12.13: “Prestanite se Ëuditi, ljubljeni — kao da vam se πto

31

neobiËno dogaa — poæaru koji bjesni meu vama da vas iskuπa! Napro-tiv, radujte se πto ste dionici u Kristovim patnjama, da se mogneteradovati i veseliti i u Ëas kad se objavi njegova slava!”

PiπuÊi u apostolsko vrijeme, uËenik Petar je znao iz prve ruke daÊe poistovjeÊivanje s Isusom prirodno rezultirati progonstvom i pat-njom. Ona braÊa i sestre u Kristu koja sada æive na geografskim loka-cijama i u uvjetima gdje nema progonstava i nevolja zbog toga πto suKristovi sljedbenici, iznenade se kada u njihovom æivotu doe do neo-Ëekivanih nedaÊa i nevolja.

Patnja se, stoga, treba oËekivati u æivotu krπÊanâ zbog njihovogzajedniËkog neprijatelja. Meutim, jednako je vaæno obeÊanje o pobjedikoje Petar upuÊuje Kristovim sljedbenicima u redcima 10.11: “Bog, izvorsvakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu pozvao u svoju vjeËnuslavu, sam Êe vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, usavrπiti,uËvrstiti, ojaËati i utvrditi. Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen.”

Sada obratite pozornost na 1. Petrovu 5,6.7. Zapazite Petrove rijeËikoje nude veliku utjehu i vodstvo u vrijeme kuπnje i nevolje: “Ponizitese dakle pod moÊnom rukom Boæjom, da vas uzvisi u svoje vrijeme! Svu‘svoju brigu bacite na njega’, jer se on brine za vas!”

Razmotrite: Neka Ëlanovi vaπega razreda ispriËaju svojim rijeËima1. Petrovu 5,6.7. ©to nam ti redci govore o Bogu?

II. Imati na umu vjeËnost(»itajte s razredom 2. KorinÊanima 4,7-17.)Apostol Pavao je izuzetan primjer patnje za Krista koji je doæivio

mnoge nevolje; kao takav, on je autoritativni glas o patnji, vjeri i pobjediu Kristu.

Pozorno zapazite suprotnosti koje istiËe u redcima 8.9. On govorikako je bio muËen na razne naËine, ali nije satrt; bio je silno zbunjen,ali nije gurnut u oËaj; bio je progonjen, ali se nije osjeÊao napuπtenimod Boga; bio je sruπen, ali ne i uniπten.

Zapazite rijeË “uvijek” u 10. retku. Kada razmiπljamo o toj rijeËi,ona nam dokazuje da je patnja bila svakidaπnje, uobiËajeno Pavlovoiskustvo tijekom njegovog æivota i sluæbe. Pratite kako Pavao u recima10.11 ima na umu Isusov æivot i smrt u vezi sa svojim vlastitim duhov-nim iskustvom.

Kako je Pavao mogao izdræati takvu silnu, neprekidnu patnju? »itajteponovno retke 13.14. “A kako imamo isti duh vjere o kojem je pisano:‘Vjerovah, zato govorih’, jednako i mi vjerujemo, i zato govorimo znajuÊida Êe onaj koji je uskrisio Gospodina Isusa i nas s Isusom uskrisiti tenas zajedno s vama postaviti uza se.”

Pavao je oËima vjere gledao æivot iz πire, vjeËne perspektive, a neiz kratkoroËne i trenutaËne. Ove duhovne leÊe dale su Pavlu velikodu-

32

πan pogled koji je izrazio u retku 15: “Uistinu, sve ovo biva radi vas, dapoveÊana milost uËini obilnom zahvalu veÊeg broja (vjernika) na slavuBoæju.”

U redcima 16-18 Pavao pokazuje vjeru u izobilje i postavlja patnjuna njezino pravo mjesto. “Zato ne malaksavamo. Naprotiv, ako se i ras-pada naπ vanjski Ëovjek, ipak se naπ nutarnji Ëovjek obnavlja iz dana udan. Uistinu, naπa nam sadaπnja ali kratkotrajna i mala nevolja donosiizvanredno veliku i vjeËnu slavu, nama koji ne smjeramo na vidljivo,nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeËno.”

Pavao tako svjedoËi da je vaæno usmjeriti pozornost na vjeËnestvarnosti. Zatim smjeπta sadaπnje okolnosti, patnje i nevolje u pravikontekst imajuÊi na umu “izvanredno veliku i vjeËnu slavu”.

Razmotrite: Kako je Pavao saËuvao hrabrost dok je bio suoËen sneprekidnim, svakidaπnjim borbama? Kako nam razmiπljanje o Isuso-vom æivotu i smrti pomaæe da izdræimo nevolje na svojem duhovnomputovanju?


Samo za uËitelje: Ova Êe aktivnost biti prilika za razmiπljanje oneprijateljskoj sili i Boæjoj sili te patnji i pobjedi. Dajte dovoljno vreme-na za Ëitanje biblijskog dogaaja i rad na odgovorima.

Trebat Êe vam papir i olovke za svakoga Ëlana razreda. Takoer Êetetrebati ploËu koja Êe biti vidljiva svim Ëlanovima razreda. Napravite Ëe-tiri stupca i napiπite sljedeÊe naslove iznad svakog stupca:

TKO (navedite osobe iz dogaaja)©TO (su uËinile)KAKO (su verbalno odgovorile)POUKA (za naπ æivot imajuÊi na umu patnju i pobjedu)(Druga moguÊnost: Ako nemate potrebna sredstva, jednostavno po-

dijelite razred u skupine i razgovarajte o odgovorima na gore navedenapitanja.)

Aktivnost: Podijelite Ëlanove razreda u skupine od 3 do 5 (idealno).Neka Ëlanovi malih skupina naizmjence Ëitaju Djela 5,12-42. Zatim nekazapiπu svoje odgovore na pitanja napisana na ploËi.

Kada skupine zavrπe rad na tekstu, neka se ponovno okupe i izne-su svoje odgovore.


Samo za uËitelje: Vaæno je ponoviti i vrednovati ono πto smo nauËilitako πto Êemo kreativno izraziti duhovne spoznaje koje su taknule naπesrce i æivot. Provjerite koliko su dalekoseæni primjeri i rijeËi pojedinacaprikazani u Svetome pismu — kako i dalje nadahnjuju, ohrabruju i

33

pridonose naπem duhovnom rastu i vjeri. To je potrebno da bismo æivjelipobjedonosnim æivotom u Kristu.

Aktivnost: Podijelite Ëlanove razreda u parove koji Êe napisati za-miπljeni razgovor s Petrom i apostolima. Neka zapoËnu razgovor rijeËi-ma: “Petre i apostoli, danas ste ojaËali moju vjeru time...”

34


“Oprema” za pobjeduKljuËni tekst: Efeæanima 6,13.

UËenik Êe:

Znati: Da je svaki komad bojne opreme koji daje Bog bitan za æivotvojnika u Njegovoj vojsci.

OsjeÊati: »ast koju Bog dodjeljuje svojim vojnicima time πto ih jeodabrao da se bore za Njegovu stvar.

»initi: Staviti na sebe Boæje oruæje, potpuno se oslanjajuÊi na Nje-govu zaπtitu i moÊ putem molitve.

Plan prouËavanja

I. Znati: Sva bojna opremaA. Kako su pojas istine, oklop pravednosti, obuÊa Radosne vijesti,

πtit vjere, kaciga spasenja i duhovni maË, kljuËni dijelovi Boæje bojneopreme?

B. Koji se napadi zlih sila osujeÊuju pojedinim dijelom bojne opre-me?

II. OsjeÊati: PoËaπÊeni πto se borimo na Boæjoj straniA. Kako je Krist rabio bojnu opremu koju ima za svoje “vojnike”?B. Zaπto je Ëast sudjelovati s Boæjim sinom u borbi protiv zla?

III. »initi: Opremiti seA. Premda je bojna oprema Boæja i pruæa zaπtitu, πto je vojnikova

zadaÊa da bi se mogao oduprijeti zlome?B. Koju vaænu ulogu ima molitva u opremanju i noπenju Boæje

bojne opreme? Zaπto je uloga molitve tako vaæna?Saæetak: Bog svojom bojnom opremom istine, pravednosti, Evan-

elja, vjere, spasenja i svoje RijeËi daje zaπtitu te strategiju napada iobrane u borbi protiv Sotone. Njegovi vojnici su pozvani da stave nasebe ovu bojnu opremu i odupru se Sotoni oslanjajuÊi se u molitvi naBoæju moÊ.


KljuËna misao za duhovni rast: Boæju bojnu opremu stavljamo nasebe kada prihvatimo Krista. Od æivotne je vaænosti zaπtititi se svako-

35

dnevno stavljajuÊi na sebe duhovnu bojnu opremu kao dio dinamiËnogi trajnog odnosa s Kristom.

Samo za uËitelje: Ova pouka trebala bi nas u potpunosti upoznatisa svakim dijelom duhovne bojne opreme koju Pavao iznosi u Efeæa-nima. Kada razred shvati funkciju razliËitih dijelova te bojne opreme,vaæno je nauËiti kako je najdjelotvornije upotrijebiti. ProuËavanje Isu-sovog primjera moæe nam pomoÊi da to nauËimo i da se pripremimo zasve vrste Sotoninih napada.

Uvodno Ëitanje Biblije — staviti na sebe svu Boæju bojnu opre-mu: Neka razred nae Efeæanima 6,11-18, temelj ovotjedne pouke kojagovori o Boæjoj bojnoj opremi. Pozovite Ëlanove razreda da proËitajuodlomak imajuÊi na umu da Pavao æeli ohrabriti Efeæane da budu jakiu Gospodinu i Njegovoj veliËanstvenoj sili. U redcima 11-13 Pavao prelazina praktiËne savjete kako to toËno uËiniti. Kao veteran duhovnog rato-vanja, Pavao savjetuje svojim suborcima da se obuku u Boæju bojnuopremu. No to nije bila nova ideja. Ranije, u 1. Solunjanima 5,8, Pavaogovori o oklopu vjere i ljubavi i o nadi kao kacigi spasenja. A u Rimlja-nima 13,12 Ëitamo da je stigao dan da se obuËemo u “oruæje svjetla”.Meutim, Poslanica Efeæanima u potpunosti razvija taj koncept.

Korisno je sjetiti se da je Pavao, kad je pisao ovu poslanicu, bio ulancima vezan uz rimskog vojnika. I noÊu i danju bez sumnje je gledaonjegov πtit, kacigu, koæne cipele, oklop, pojas za maË i maË. Lako moæemopredoËiti da je pod utjecajem Svetoga Duha Pavlov um usporeivao onoπto su nosili njegovi tamniËari s opremom koju bi krπÊani trebali nositikako bi se uspjeπno borili protiv avla.

Porazgovarajte: Na temelju gornjeg odlomka, zaπto je vaæno dastalno budemo obuËeni u duhovnu bojnu opremu? Zaπto je od æivotnevaænosti razumjeti da noπenje Boæjeg “oruæja” znaËi aktivan i dinamiËanæivot u Kristu? Na koji je naËin opremanje bojnom opremom svakidaπ-nja, a ne jednokratna odluka?


Pregled: Efeæanima 6,12 izravno govori o vrsti borbe koju vodimo.Pavao kaæe da naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv vladara,protiv vlasti, protiv svjetovnih sila tame, protiv duhovnih sila zla u nebe-skim prostorima. UkljuËeni smo u duhovnu borbu sa stvarnim, a ipaknevidljivim neprijateljem.

Samo za uËitelje: Tri glavna cilja ovog dijela jesu (a) upuÊivanjepoziva da se opremimo svom Boæjom bojnom opremom, (b) uvidjeti dasu Sotonin poseban cilj obraÊeni i (c) razviti vjeπtine i navike koje Êenam omoguÊiti da se uspjeπno borimo protiv njega.

Najprije pozovite svoj razred da istraæi narav Boæje bojne opreme.Kako kaæe Biblija, mi znamo da se duhovna borba ne vodi u tijelu.

36

Moramo upotrebljavati duhovno oruæje. »itajuÊi dalje Poslanicu Efeæa-nima, vidimo da je oruæje:

— pojas, istina,— oklop, pravednost,— kaciga spasenja, Boæji dar,— Evanelje mira, obuÊa koja pokriva naπa stopala,— πtit vjere, kljuËan za obranu,— maË, Boæja rijeË.

Biblijski komentarSva Boæja bojna oprema(Ponovite s razredom Efeæanima 6, 11-18.)Kad smo obuËeni u Kristovu bojnu opremu, spremni smo za borbu.

©to moæemo oËekivati u ratu s avlom? Pogledajmo u dva vaæna izvorada bismo razumjeli kakve uvjete trebamo oËekivati. Prvi izvor je Biblija,a drugi je poznavanje rata iz ljudskog iskustva. Oba izvora daju infor-macije o okolnostima, Ëinjenicama i uvjetima koje ne samo da trebamooËekivati, nego se za njih trebamo pripremiti i biti spremni kada sepojave.

Najprije pogledajmo πto moæemo saznati iz ljudskog iskustva. Prem-da znamo da je Sotona vojskovoa koji Êe izgubiti bitku u borbi dobrasa zlom, znamo takoer da je lukav i prepreden i da ga ne treba podcje-njivati. Isto tako moæemo iz primjera vidjeti da su neki od najveÊihvojskovoa bili na gubitniËkoj strani u ratu. Ako potraæite zapise ogeneralu Erwinu Rommelu, s nadimkom “Pustinjska lisica”, saznat Êeteda je mnogo puta nadmudrio bolje opremljenu, veÊu britansku vojsku usjevernoafriËkom vojnom pohodu u Drugom svjetskom ratu. Jedna odnjegovih taktika bila je slanje malog broja tenkova s propelerima, kojisu dizali praπinu na obzoru nekoliko kilometara od Britanaca tako da suovi bili uvjereni da napad dolazi iz tog smjera. Britanci su postavili svojeprotutenkovsko oruæje tako da odbiju napredak Rommela iz tog smjera.Meutim, iznenada su pravi tenkovi i vojska napali straga i bitka je bilagotova prije nego πto je i poËela. Ovaj nam primjer otkriva kakve svetaktike moæemo oËekivati. Sotona je majstor u obmanjivanju, tajnovito-sti i zasljepljivanju. Svaki dobar general pokuπat Êe nadmudriti svojegneprijatelja, a Sotona je struËnjak u navoenju ljudi na krivi smjer.

Drugi i najvaæniji izvor savjeta u nastojanju da razumijemo izazoves kojima Êemo se susretati, jest Biblija. U njoj nalazimo izvjeπtaje kojinam pokazuju kakva je duhovna borba i koje su avolje taktike. Nepri-jatelj stalno æeli voditi bitku u uvjetima koji su optimalni za njegovuspjeh i naπ poraz. Sotona se uvijek iznova koristi srediπnjom strategi-jom koja je uvijek uspjeπna — on nastoji odvratiti naπu pozornost sasvojih metoda i pripisati drugima krivnju za zlo koje uzrokuje. U Postanku

37

3,1-5 vidimo kako to Ëini sa zmijom u Edenskom vrtu. KuπajuÊi Evu,Sotona je uvjerava da su Boæji motivi ti koje treba propitkivati i u kojetreba sumnjati, a ne njegovi, te da Bog æeli uskratiti Adamu i Evi sve-tost, znanje i besmrtnost.

Razmotrite: Na koje nas naËine Sotona obmanjuje, zavodi i krivousmjerava? Prema Bibliji, koje nam izvore zaπtite daje Bog? NavediterazliËite dijelove Boæje duhovne bojne opreme i njihove funkcije. Kakonas svaki dio πtiti od strijela straha, sumnje, neËistoÊe, gnjeva, nestrp-ljivosti, pohlepe i ostalog?


Samo za uËitelje: Potaknite razred da potraæi viπe detalja u ostalimdijelovima Biblije o naravi duhovne borbe. Posebno pogledajte primjereiz Isusovog æivota gdje avao pokazuje svoju punu snagu. VeÊina tihnapada je potekla od ljudi. Popis je impresivan i ukljuËuje:

a. Isusovu obitelj — neki su mislili da je poludio (Marko 3,21); Ëaki Njegova braÊa nisu vjerovala u Nj (Ivan 7,3-5).

b. Æidovski narod — “K svojima doe, ali ga njegovi ne primiπe.”(Ivan 1,11)

c. Isusove uËenike — nevjerni Toma (Ivan 20,19-31), izdajica Juda(Luka 21,37—22,6), Ëak i uplaπeni Petar (Marko 14,66-72).

Zamislite kako je bilo nepoπteno od strane Njegovih najbliæih dastalno i uporno sumnjanju u Njega sumnjaju i podmeÊu Mu. U poukamase spominje Kristova kuπnja, zapisana u Mateju 4,10. U svim tim pri-mjerima vidimo kako je Isus rabio Boæju rijeË kao oruæje protiv kuπaËa.Koji drugi primjeri pokazuju kako je Isus rabio razliËite dijelove Boæjebojne opreme da bi se zaπtitio od Sotone? Na primjer, bez zaπtite kojuMu je pruæao πtit vjere, potpomognute neprestanim druæenjem s nebes-kim Ocem (“molitve u svakoj prigodi” — Efeæanima 6,18), moæemo pret-postaviti da Isus ne bi pobijedio.

Moæemo biti sigurni da Êe Sotona protiv nas upotrijebiti istu tak-tiku koju je upotrijebio protiv Isusa; on Êe napadati, suprotstavljati se,ismijavati nas i uËiniti da nas napuste naπi najbliæi kada budemo æeljeliËiniti Boæju volju.

Induktivna pitanja:Razmotrite taktiku kuπnje i krivog savjeta. Jeste li ikada dobili

savjet da neπto uËinite na lakπi naËin? ZvuËao je dobro i bio je rezultatistinske ljudske naklonosti. Ipak, imao je samo jedan nedostatak: pro-tivio se Boæjoj volji. Kako se borimo protiv takvih napada? Koju uloguu ovoj obrani imaju molitva i prouËavanje? Kako te dvije stvari usavrπa-vaju naπu sposobnost rukovanja maËem istine?

38


Samo za uËitelje: Ohrabrite svoje Ëlanove razreda pojedinaËno ilizajedno da potraæe istinu u Boæjoj rijeËi. Na taj Êe naËin osnaæiti svojuvjeru i boriti se ne jedan protiv drugoga, nego jedan sa drugim protivsila koje su navedene u Efeæanima 6,12. Naπ cilj je da budemo ujedi-njeni u istini kako je otkrivena u Bibliji kao i da ostanemo u zajednicivjernika u kojoj je snaga. Istodobno znamo da je jedna od SotoninihkljuËnih strategija okrenuti nas jednog protiv drugoga.

Duhovna hrana za razmiπljanje: Pozovite Ëlanove razreda da raz-miπljaju o sebi. Njeguje li netko prema Ëlanu svoje obitelji, prijatelju ilivjerniku negativne osjeÊaje? Njeguje li loπa sjeÊanja, povredu i nerazri-jeπenu bol? Ohrabrite ih da razmotre te primjere u tiπini ili da ih iznesunaglas. Pitajte ih koji aspekti maËa istine mogu pomoÊi u njihovimokolnostima. Potaknite ih da se okrenu Bibliji u potrazi za savjetomkoji Isus daje vjernicima kako bi izbjegli neslogu i sukobe.

Na primjer:u U Ivanu 13,34.35 Isus nam kao naπ Vojskovoa nalaæe: “Ljubite

jedan drugoga.”u U Luki 17,3.4 takoer nam savjetuje da njegujemo duh opraπtanja.

–avao zna da nam neÊe biti oproπteno ako ne budemo opraπtali.u Koji su drugi primjeri?

Ako Sotona moæe u nama razviti duh osvete, pojavit Êe se korijengorËine. Kada se to dogodi, uniπtit Êe naπu vjeru i duhovnost, skidajuÊis nas oruæje svjetla.

Aktivnost: Na kraju neka razred otvori Luku 22,31-62 gdje se PetarodriËe Isusa. ©to se na temelju Petrovog primjera dogaa kada skrene-mo pogled s Isusa i nastanu pukotine u bojnoj opremi koju nosimo? Uovom poglavlju vidimo kako Petrovu pozornost odvlaËe svjetovne stvari,osobni probitak i æelja za priznanjem i poloæajem.

Napomena: Petrov primjer moæda pokazuje najveÊe oruæje u Soto-ninom arsenalu. Osoba koju on upotrebljava da skrene moju pozornosts Isusa te da ostavim zaπtitnu Boæju bojnu opremu nije nitko drugi doja osobno.u Pitajte razred: Od svih bitaka sa Sotonom, koja je bila za vas najte-

æa?u ©to moæemo nauËiti iz pouke da Sotonu moæemo pobijediti samo

ako dopustimo Isusu da preuzme potpunu kontrolu u naπem æivo-tu?

u Kojom se borbenom taktikom koristio naπ Spasitelj da bi odniopobjedu svih vremena?

39


Crkva u sluæbi ËovjeËanstvuKljuËni tekst: 1. Timoteju 3,14.15.

UËenik Êe:

Znati: Cijeniti cilj i ulogu zbog koje crkva postoji znajuÊi da jeKrist njezin temelj i Glava.

OsjeÊati: Njegovati jedinstvo uma i srca te raznolikost koja donosisnagu crkvenoj obitelji.

»initi: PrednjaËiti u sluæenju.

Plan prouËavanja

I. Znati: Pozvani u misijuA. Tko je glava crkve? Kako Êe ta spoznaja utjecati na kritiziranje

crkvenog tijela i uprave?B. Koju je vrstu misije i voenja Krist odredio crkvi?C. Koje sluæbe treba provoditi crkva i kako ih crkvena uprava po-

dupire?

II. OsjeÊati: Pozvani na jedinstvoA. Krist je stalno naglaπavao svoje jedinstvo s Ocem. Zaπto je vaæno

da Njegova Crkva promiËe i oæivotvoruje jedinstvo s Bogom i jedan sdrugim?

B. Kako razliËiti crkveni odjeli podupiru i osnaæuju jedni druge?

III. »initi: Pozvani da sluæimoA. Kako bi Ëlanovi crkve trebali oponaπati Kristov primjer voenja

sluæenjem?B. U kojim svakidaπnjim aktivnostima Kristovi sljedbenici mogu

sluæiti?

Saæetak: Krist je Glava crkve i svojim samopoærtvovnim æivotom naZemlji sluæi kao najbolji primjer misije, jedinstva i sluæenja. On je æiviou savrπenom jedinstvu s Ocem Ëiji je vrhunac bio Njegova pomirbenasmrt na kriæu. To πto je uËinio daje izgubljenima spasenje, a NjegovimuËenicima pobjedonosni æivot.

40


KljuËna misao za duhovni rast: Postati Ëlan crkve znaËi pripadatina osobnoj i zajedniËkoj razini. Stoga je misija crkve da traæi izgubljenei uËini ih uËenicima zadatak svakog pojedinaËnog Ëlana kao i Crkveπirom svijeta.

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka govori o naravi crkve, njezinojmisiji, jedinstvu i upravljanju, a to je okvir za stvaranje uËenika.

U prvom dijelu povezujemo opÊeniti pojam crkve sa stvarnim cr-kvenim iskustvom njezinih Ëlanova. Najprije Êemo pogledati jedinstvenistatus AdventistiËke crkve i njezine izazove, a zatim Êemo neπto dubljeistraæivati aktualnu dinamiku aktivne pripadnosti.

Uvodni razgovor: Danas je uzbudljivo pripadati pokretu Adventis-tiËke crkve. U mnogim dræavama doæivljavamo priljev brojnih novih Ëla-nova. Svjedoci smo mnogih dogaaja posljednjeg vremena koji se odvi-jaju pred naπim oËima, koji dokazuju da se pribliæavamo oËekivanomvremenu Isusovog drugog dolaska. Dolazak je neposredno pred nama imnogi od nas se prisjeÊaju biblijskih proroËanstava kao i spisa Duhaproroπtva.

Globalna narav AdventistiËke crkve takoer stvara prekrasan mo-zaik razliËitosti. Iako je denominacija stara viπe od stotinu godina, nje-zini novi Ëlanovi donose svjeæ æivot i misijsku aktivnost.

Crkveno Ëlanstvo sastoji se od pojedinaca sa slobodnom voljom,koji æive prema svojim duhovnim odlukama kao pojedinci i kao zajed-nica. PoveÊavanje te raznolikosti, odreena geografska podruËja i okol-nosti pokazuju da su utjecaj sadaπnje kulture i briga i uæurbanost æivo-ta doveli do manjeg prouËavanja Biblije nego πto bi se moglo oËekivati.

Pred Crkvom stoji i izazov zadræavanje Ëlanstva u podruËjima brzograsta kao i mladih u sredinama sa starijim Ëlanstvom.

Kako Êemo onda nastaviti duhovno rasti kao pojedinci i zajednokao crkva?

Vrijeme je da dublje razmislimo o odnosima koje njegujemo jedniprema drugima unutar mjesne crkve. Ti odnosi su kljuËni za ulogucrkve i njezinu misiju.

Aktivnost/Pitanja:u Iznesite jednom ili dvjema reËenicama kako ste postali Kristov sljed-

benik i Ëlan Crkve.u Tko igra kljuËnu ulogu u vaπem kontinuiranom aktivnom sudje-

lovanju u crkvenom æivotu? Kako je on utjecao na vaπ duhovni rasti hod s Kristom?

41


Biblijski komentarI. Opremanje crkve

(»itajte s razredom Efeæanima 4,1-16.)Povijesni kontekst nam kaæe da je Poslanica Efeæanima takozvana

“zatvorska poslanica”; smatra se da ju je Pavao pisao dok je bio utam-niËen. Poslanica Efeæanima pokazuje da je Pavao vrlo ozbiljno razmiπ-ljao o ovom novom entitetu — crkvi u nastanku. Vidimo da u ovojposlanici Crkvu naziva Kristovim tijelom, hramom Svetoga Duha i Kri-stovom nevjestom. Naπ biblijski odlomak u 4. poglavlju govori o jedin-stvu i svrsi Crkve.

Zamijetite koji su darovi crkvi opisani u 11. retku: “On ‘dade’ jednekao apostole, druge kao proroke, jedne kao evaneliste, druge kao pa-stire i uËitelje.”

Vrlo je vaæno razmotriti zaπto Isus Krist daje te darove pojedinimËlanovima crkve. Pavao navodi tri razloga: prvo (Ëitajte retke 12.13), “dapripravi svete za djelo sluæbe, za izgradnju Kristova Tijela, dok svi zaje-dno ne doemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji Sina Boæjega, ksavrπenom Ëovjeku, k mjeri punine veliËine Kristove”.

Drugo, Pavao govori o samom procesu duhovnog rasta. Primijetiteretke 14-16: “... da ne budemo viπe malodobni, igraËka valova, okolotjerani svakim vjetrom nauke u ljudskoj prijevarnoj igri, usred pre-predenosti koja lukavo krËi put zabludi. Naprotiv, provodimo u æivotistinu u ljubavi i tako uËinimo da sve uzraste u njega koji je Glava, uKrista.”

Na kraju, Pavao govori o tome na koji bi naËin crkveno Ëlanstvotrebalo funkcionirati zajedno. Pogledajte 16. redak: “... od koga cijelotijelo — skupa povezano i skupa dræano svakovrsnom opskrbnom vezomprema djelotvornosti πto je svakom pojedinom dijelu odmjerena —ostvaruje svoj rast za izgradnju samoga sebe u ljubavi.”

U ovom odlomku Pavao iznosi okvir za pojedinog Ëlana kao i zazajedniËku crkvenu strukturu. On sadræi proces individualnog duhov-nog rasta kao i zajedniËku misiju.

Ponovimo, dakle, tri svrhe darova koje Isus daje Crkvi. Prvo, “opre-miti” znaËi pripremiti ljude za sluæbu. Drugo, dok rastemo u duhu iznanju, neÊemo biti duhovno zavedeni. Na kraju, darovi sluæe za izgra-ivanje crkve.

Te tri svrhe imaju trostruki cilj koji nalazimo u 13. retku: jedinstvovjere, spoznaju Boæjega Sina i zrelost u Kristu.

Pavlova zavrπna metafora tijela briljantno obuhvaÊa njegovu vizijucrkve: jedinstvo, zrelost i sklad. Kao πto je tijelo povezano ligamentima,tako je i crkva dobro sazdana i svaki dio ispravno radi te potiËe rast kojise hrani ljubavlju.

42

Razmotrite: Koje metafore rabi Pavao da bi opisao crkvu? Kojeduhovne kvalitete crkve i prisan odnos koji Krist æeli imati s namaprikazuju te slike?u U koju su svrhu duhovni darovi dani crkvi? Kojom metaforom ili

slikom Pavao objaπnjava da crkva treba raditi zajedno kao cjelina?Kako je u tu ilustraciju ukljuËena Pavlova vizija crkve?


Samo za uËitelje: Ovaj dio treba povezati ciljeve crkve opisane uproπlom dijelu s praktiËnom primjenom u duhovnom æivotu pojedinogËlana crkve. Kao uvod u sljedeÊe razmiπljanje o uËeniπtvu, Ëitajte srazredom Matej 28,19.20.

Razmiπljanja o biblijskom uËeniπtvu. Nema sumnje da se mnogiod nas pitaju kako se trebamo odnositi jedni prema drugima i premacjelokupnoj crkvenoj strukturi kako bismo imali pojedinaËno i zajedni-Ëko crkveno iskustvo o kojem apostol Pavao govori u Efeæanima. Ovopitanje je u sræi uËeniπtva i stvaranja uËenika.

U Mateju 28,19 nalazimo poznate rijeËi: “Zato idite i uËinite svenarode uËenicima mojim!” Kako se stvaraju uËenici? Evanelja prika-zuju model i metodu uËeniπtva, pokazujuÊi kako je Isus uËinio uËeni-cima dvanaestoricu muπkaraca koje je izabrao da nastave Njegovu slu-æbu kada se On vrati svojem Ocu.

Model i metoda uËeniπtva koje je Isus primijenio nisu bili ni ku-rikulum niti program; πtoviπe, to je bilo ulaganje vremena u stvaranjeodnosa.

Iskustvo je takoer bilo naËin kako je Isus pouËavao svoje uËenikei opunomoÊio ih za buduÊu sluæbu. Dok je u svojem svakidaπnjem æi-votu pouËavao, propovijedao i lijeËio, ta su mjesta bila uËionica Njego-vim uËenicima. BuduÊi da je Isus svoja iskustva u odnosima i sluæenjudijelio sa svojim uËenicima, oni su odmah postajali sliËni svojem UËite-lju i istodobno vidjeli kolika je cijena i predaja potrebna da bi slijediliIsusa.

UËeniπtvo je u biti proces izgradnje odnosa. Leroy Eims primjeÊuje:“UËenici ne mogu biti masovni proizvod. Ne moæemo staviti ljude u‘program’ i gledati kako se uËenici pojavljuju na kraju proizvodne linije.Za stvaranje uËenika treba vremena. Potrebna je individualna osobnapozornost.” (The Lost Art of Disciple Making, Grand Rapids, Michigan:Zondervan, 1978., str. 45,46)

Isusova metoda uËeniπtva pokazuje da se iskren i otvoren razgovormoæe odvijati u manjoj skupini. Takva nam sredina omoguÊuje da kaopojedinci imamo odgovore i zapaæanja koji potiËu na popravljanje, na-dahnuÊe i æelju da postanemo kao Uzor.

43

Neposrednom blizinom i meusobnim kontaktima poËinje se doga-ati promjena u æivotu i duhovnom prosuivanju uËenika. Ovaj procesduhovnog rasta zove se transformacija.

Pokazatelji: Kad je rijeË o zadræavanju Ëlanstva, treba napomenutida novi Ëlanovi, ako su u uËeniËkom odnosu s najmanje dva druga Ëlanau crkvi, vrlo vjerojatno neÊe otiÊi. ©toviπe, oni su ohrabreni, opremljenii potaknuti da stvore nove uËenike.

Vrijeme je da uËeniπtvo prihvate u svakidaπnjem æivotu stari i noviËlanovi crkve u obliku meusobnih odnosa koji od njih zahtijevaju vrije-me i iskustvo. Vrijeme je da zajedno odgajamo uËenike. Vrijeme je dasazrimo u Kristu. Vrijeme je da postanemo aktivni sudionici u ostvari-vanju zadaÊe. Vrijeme je da crkva ispuni svoje poslanje!

Induktivna pitanja:u Na temelju odlomka iz Mateja, kako je Isus hrabrio, pripremao i

pozivao svoje uËenike?u ©to moæemo preuzeti iz Njegovih metoda dok ulaæemo napore u

stvaranje uËenika?


Samo za uËitelje: Nabavite papir i olovke za svakog sudionika uovoj vjeæbi. Ako nemate pomagala, neka sudionici izaberu za koga Êe semoliti, a zatim se podijelite u manje skupine od dvoje ili troje i molitese za tu osobu i ostale pojedince koje su drugi izabrali u svojim sku-pinama.

Aktivnost: Pozovite sudionike da napiπu ime jedne osobe u svojojmjesnoj crkvi za koju bi se htjeli moliti i poslije toga za njih odvajatidio svojeg vremena. Moæda Êe htjeti iÊi korak dalje i pozvati tu osobuna prijateljstvo u uËeniπtvu.

44


Crkva: propisi i obrediKljuËni tekst: Djela 2,38.

UËenik Êe:

Znati: Opisati duhovne promjene i istine koje su simboliziranekrπtenjem, pranjem nogu i Gospodnjom veËerom.

OsjeÊati: Svetu narav ovih od Krista odreenih obreda u osobnomæivotu.

»initi: Sudjelovati cijelim srcem u zajedniËkom izraæavanju vjere uobredima krπtenja, pranja nogu i Gospodnje veËere.

Plan prouËavanja

I. Znati: Odreeno od KristaA. Zaπto su krπtenje, pranje nogu i Gospodnja veËera definirani kao

obredi, a ne kao sakramenti?B. Koje unutarnje promjene simboliziraju ovi obredi?C. Koje istine o Kristovom djelu za Njegov narod ilustriraju ovi

obredi?

II. OsjeÊati: Sveto iskustvoA. Zaπto se osobno iskustvo krπtenja, pranja nogu i Gospodnje

veËere razlikuje od razumskog prihvaÊanja doktrine o ovim sluæbama?B. Dok radosno oËekujemo Kristov drugi dolazak, koja je vrijednost

pokoravanja Njegovom zahtjevu da te svete obrede vrπimo u sjeÊanje naNjegovu ærtvu?

III. »initi: ZajedniËko izraæavanje vjereA. Kako ovi zajedniËki sveti obredi izgrauju crkvene spone i zajed-

niπtvo u slavljenju Boga? Zaπto ne smijemo zanemarivati sudjelovanjeu tom izraæavanju vjere?

B. Kako Kristovi sljedbenici mogu potpunije iskusiti blagoslove ovihobreda?

Saæetak: Krπtenje, pranje nogu i Gospodnja veËera obredi su kojisimboliziraju sudjelovanje u Kristovoj patnji, prihvaÊanje Njegove smrtiza nas i novi æivot sluæenja i predaje.

45


KljuËna misao za duhovni rast: Obredi krπtenja, pranja nogu iGospodnje veËere simboliËke su radnje kojima se prisjeÊamo vaænihduhovnih dogaaja u æivotu vjernika.

Samo za uËitelje: Zamolite prisutne da se prisjete nekih rituala usvojem æivotu. U koje su rituale ukljuËeni na osobnoj i obiteljskoj ra-zini, na razini druπtvene zajednice i naroda? Koja je svrha tih rituala?

PoËetna aktivnost:Bili mi svjesni toga ili ne, svi imamo svakodnevne rituale koji odre-

uju naπ svakidaπnji æivot — ustajanje u odreeno vrijeme svakog jutrai voenje psa u πetnju prije odlaska na posao, Ëitanje novina i takodalje. Ovotjedna pouka govori o drugoj vrsti rituala — o duhovnima, kojisu nam dani kao pomoÊ da se osjeÊamo povezanima s Bogom.

Razmotrite s razredom na koji se naËin obred pranja nogu kaotema provlaËi kroz cijelu Bibliju. Istraæite s razredom neke od sljedeÊihprimjera i zamolite Ëlanove da pronau i druge primjere u Svetom pismu:u Prvi put se pranje nogu spominje u Bibliji kao izraz gostoprimstva

kad Abraham kaæe putujuÊim strancima: “Nek’ se donese malo vo-de: operite noge i pod stablom otpoËinite.” (Postanak 18,4)

u U priËi o Lotu takoer se spominje pranje nogu kada Lot pozivaputnike (anele) na ulasku u Sodomu: “Svrnite u kuÊu svoga slugeda noÊ provedete i noge operete.” (Postanak 19,2)

u Drugi primjeri slijede u priËi o Labanu i Rebeki (Postanak 24,32),levitu i njegovoj inoËi (Suci 19,21), Abigajili i Davidu (1. Samuelova25,41.42) itd.

u Bog je zapovjedio sveÊenicima da vodom peru ruke i noge prijeulaska u Svetiπte i Prebivaliπte ili prije prinoπenja ærtve na ærtveni-ku (Izlazak 40,30-32).

Razgovarajte: Koju je ulogu pranje nogu imalo u ovim staroza-vjetnim primjerima? Potaknite svoj razred da o ovom Ëinu, izmeu osta-log, razmiπljaju kao Ëinu gostoprimstva, dobrodoπlice, ËiπÊenja i sluæe-nja. Kao praksa koja je zabiljeæena u svim velikim dogaajima u Sve-tome pismu i koje su uËenici bili vrlo svjesni, postojalo je dubokokulturoloπko prihvaÊanje i tradicija pranja nogu. Kako Isus pranjemnogu svojim uËenicima potvruje i pribliæava ta znaËenja, a istodobno ihi proπiruje (na primjer sluæenje voe)?


Samo za uËitelje: Skrenite svojem razredu pozornost na Ëinjenicuda su tri duhovna obreda o kojima prouËavamo ovoga tjedna — krπtenje,

46

pranje nogu i slavljenje Gospodnje veËere — meusobno povezani i koji,kada se provode, potvruju srediπnje elemente voenja posveÊenog æivo-ta. Zajedno, ta tri simbola tvore pozitivan krug spasenja: prihvaÊanjespasenja, potvrdu oprosta i potvrdu uËeniπtva.

Biblijski komentarI. Krπtenje: PoËetak uËeniπtva

(»itajte s razredom Ivan 3,5.)Razgovor izmeu Isusa i Nikodema u Ivanu 3 govori o potrebi da

prihvatimo eshatoloπki dar Duha, ili, kako kaæe Ivan, da se rodimo odDuha. Konkretno, to ispunjanje Duhom dogaa se prigodom obreda krπ-tenja. Krπtenik se treba roditi “od vode i Duha Svetoga” (3,5). U razgovo-ru s Nikodemom Krist odgovara na pitanje kako osoba dobiva dio uKristovoj baπtini. Uvjet je da se “rodi” “odozgo” prigodom krπtenja.Krπtenje je sljedeÊi logiËan korak vjere nakon prihvaÊanja Krista, jer“tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit Êe se” (Marko 16,16).

Isus ukazuje na krπtenje kao poËetak uËeniπtva. To je u skladu sNjegovom zapovijedi da se krste oni koji Ga prihvaÊaju kao Gospodinai Spasitelja (Matej 28,16-20). Krπtenje nas uËi o potrebi da se pokajemo,da su nam oproπteni grijesi i njime potvrujemo da smo prihvatili Isusakao Otkupitelja — Kralja.

U Ivanu je krπtenje simbol vaæne potrebe da se oËistimo od grijeha.U krπteniËkoj vodi greπnik je oËiπÊen od grijeha. Spajanjem vode i DuhaIsus naglaπava dva velika naËela u vjernikovom æivotu — voda simboli-zira ËiπÊenje koje briπe proπle grijehe, dok Duh simbolizira osnaæujuÊuKristovu silu koja vjerniku donosi pobjedu.

Razmotrite: Kako krπtenje simbolizira duπu koja se Ëisti od grije-ha i prima Boæjeg Duha?

II. Pranje nogu(»itajte s razredom Ivan 13,1-17.)Pranje nogu je sredstvo pomirenja s Bogom i ljudima. Stalni je

podsjetnik da se Ëovjek nakon krπtenja stalno mora Ëistiti od grijeha ida ima stalnu potrebu za Boæjom ljubavlju i miloπÊu koje se objavljujuu oprostu, opravdanju i posveÊenju. Istodobno, obred pranja nogu pod-sjeÊa nas da sa suvjernikom trebamo postupati onako kako Isus postu-pa s nama; da trebamo opraπtati i biti pomireni kako bismo njegovalizajednicu ljubavi, jedinstva i zajedniπtva koja odsjajuje Boæju ljubav.Tako Êe pranje nogu, ako ga ispravno shvatimo i provodimo, biti sred-stvo koje Êe ostvariti ili bar u velikoj mjeri pridonijeti takvoj zajednici.

Tijekom posljednje veËere (Ivan 13,2-4) Isus je Ëekao kako bi daopriliku nekome od uËenika da opere noge svima ostalima. Kad se to nijedogodilo, Isus je ustao i zapoËeo Ëin najveÊe poniznosti i ljubavi. Uzi-

47

majuÊi ulogu sluge, On je pretkazao ulogu koju Êe odigrati svojom smr-Êu na kriæu i ostvariti cjelokupni plan otkupljenja. Pranjem nogu Isusnas takoer pouËava o vjeËnom naËelu da se Njegovo kraljevstvo temeljina samopoærtvovnoj ljubavi i sluæenju i da k slavi vodi staza poniznosti,sluæenja i Ëak davanja æivota za druge.

Razmotrite: Zaπto nas pranje nogu trajno podsjeÊa da je svakomuËeniku potreban svakodnevni oprost i oËiπÊenje? Kako pokazuje da jeduπi potrebna obnavljajuÊa sila Duha da bi mogla æivjeti posveÊenimæivotom?

III. Gospodnja veËera(»itajte s razredom Ivan 6,53.54.)Slavljenje Gospodnje veËere podsjeÊa nas da nam je za naπe spase-

nje potrebna Kristova ærtva. Ivan u 6,53.54 biljeæi da je Isus rekao svo-jim uËenicima: “Zaista, zaista kaæem vam, ako ne jedete tijela Sina»ovjeËjega i ne pijete krvi njegove, neÊete imati æivota u sebi. Tko jedetijelo moje i pije krv moju, ima æivot vjeËni. I ja Êu ga uskrisiti u posljed-nji dan.” U obredima krπtenja, pranja nogu i Gospodnje veËere vidimokako se dopunjuju aspekti vode i krvi — zajedno simboliziraju da smospaπeni i oËiπÊeni od grijeha. Ellen G. White u Ranim spisima piπe dakrv i voda simboliziraju oprost i dar æivota (str. 175).

Razmotrite: Kako slavljenje Gospodnje veËere simbolizira KristovnajveÊi Ëin ærtvovanja za naπe spasenje?


Samo za uËitelje: Porazgovarajte sa svojim razredom o tome nakoje je naËine Gospodnja veËera simbol ne samo Isusove smrti i ærtvena kriæu, nego i Njegovih stalnih pokuπaja da nas hrani i njeguje. Raz-motrite sljedeÊe toËke, a zatim odgovorite na pitanja koja slijede:u Kada uzmemo kruh i vino, oni postaju dio nas. U Ëinu uzimanja

kruha Isus simboliËki postaje dio nas, a mi postajemo dio Isusa.Biblija kaæe: “Ostanite u meni i ja Êu ostati u vama.” (Ivan 15,4)Isus je nebeska mana koju trebamo duhovno blagovati i u njojsudjelovati vjerom svakodnevno kako bismo postali jedno s Njim.

u Hrana i piÊe nuæni su za odræavanje æivota pa su tako i kruh i vinona Gospodnjoj veËeri (Isusovo tijelo i krv) nuæni za naπ duhovniæivot. Isus je “kruh æivota” i “voda æivota”.

u Uzimanje hrane pruæa uæitak i zadovoljstvo. Biblija kaæe: “Kuπajtei vidite kako dobar je Jahve.” (Psalam 34,9)

u Hrana nam daje snagu za izvrπavanje duænosti i odgovornostisvakidaπnjeg æivota. Tako i kada blagujemo Krista na GospodnjojveËeri, dobivamo duhovnu snagu i razumijevanje da bismo mogliizvrπiti svoja krπÊanska prava i obveze.

48

Primjena — induktivna pitanja:Razmiπljajte o slojevitim dimenzijama Gospodnje veËere. Zaπto Bog

rabi jelo (Gospodnju veËeru) kao obred? ©to nas pokuπava nauËiti?


Samo za uËitelje: Sada je dobra prilika da obuhvatimo cijelu ovo-tjednu pouku. Svatko bi trebao razumjeti znaËenje i vaæne aspekte krπ-Êanskih obreda.

Meutim, kao i kod mnogih drugih rituala koji se odnose na mnogeznaËajne dogaaje i imaju duboko znaËenje, ova tri obreda mogu izgu-biti na znaËenju ako ih prihvatimo kao gotovu Ëinjenicu.

Pretresite: Kako moæe crkva i pastor slaviti te dogaaje na naËinda ne izgledaju kao rutina ili ritual? Na koji se naËin pojedinci mogupripremiti za sudjelovanje u njima kako bi te obrede iskusili otvorenoguma i srca, na naËin kako je to Bog zamislio?

49

Pouka 10 1.—7. prosinca 2012.

Zakon i EvaneljeKljuËni tekst: 1. Ivanova 2,3.4.

UËenik Êe:

Znati: Usporediti i razlikovati ulogu Zakona i Evanelja u velikojborbi.

OsjeÊati: Poπtovati silni dar Stvoriteljevog æivota u korist greπnikakao odgovor na pravedne zahtjeve Zakona.

»initi: PoËinuti od posla u subotu u znak sjeÊanja na Stvoriteljevostvaranje i otkupljenje ËovjeËanstva.

Plan prouËavanja

I. Znati: Zakonodavac i SpasiteljA. Koju vaænu ulogu ima Zakon u spasenju?B. ©to Evanelje daje, a Zakon ne moæe?C. Zaπto je Stvoritelj udovoljio pravednim zahtjevima Zakona?

II. OsjeÊati: Dar æivotaA. Kakav je osjeÊaj kad shvatimo da je nemoguÊe udovoljiti

zahtjevima Zakona koji je pravedan kao i sam Bog?B. Kako se osjeÊamo kad znamo da je zahtjevima udovoljio sam

Stvoritelj kada je poloæio svoj æivot i preuzeo smrtnu kaznu koju zaslu-æuju greπnici?

III. »initi: Subotnji odmorA. Kako svetkovanje subote slavi stvaranje, otkupljenje i novu Ze-

mlju?B. Kako svetkovanje subote (i ostalog Zakona) slavi Zakonodavca?

Saæetak: Zakon nas uËi da nam je potreban Spasitelj jer sami nemoæemo udovoljiti strogim zahtjevima Zakona za spasenje.


KljuËna misao za duhovni rast: RijeËi “zakon” i “posluπnost”obiËno ne povezujemo s ljubavlju i pripadanjem. Meutim, povezuje ihrijeË “srce” kao mjesto gdje se Bog i dijete susreÊu u punom znaËenjusvih tih rijeËi.

50

Samo za uËitelje: U ovom se dijelu æelimo upoznati sa Zakonom,posluπnoπÊu i praktiËnim idejama o tome kako Zakon povezati s osob-nim æivotom. Zasigurno æelimo razmiπljati i o Bogu koji je dao Zakon.

Uvodna aktivnost: Ovotjedna pouka “Zakon i Evanelje”, pokazujene samo da je potreban cijeli moralni Zakon, nego i naglaπava njegovuvezu s Boæjom miloπÊu, kako se pokazala u Isusu Kristu.

Pitanja za razgovor:u Kako biste opisali graanina koji poπtuje zakon?u Poznajete li nekoga tko vrπi Boæji zakon? Kakve karakteristike po-

kazuje takva osoba?u ©to Boæji zakon otkriva o Bogu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentar

Samo za uËitelje: Cilj je ovoga dijela pouke dublje istraæiti Zakon,ljubav i posluπnost.

I. Zakon, srce i pripadanje(»itajte Jeremija 31,31-34.)Prorok Jeremija æivio je u vrijeme duboke politiËke i moralne krize

u Judi. Kao Boæji prorok, Judi i Jeruzalemu uvijek iznova upuÊivao jeupozorenja o sudu i uniπtenju. Talentirani pisac s briljantnim pjesniË-kim darom, Jeremija prenosi svoje duboke osjeÊaje i misli na naËin kojipokazuje Boæje milostivo srce i Njegovo stalno pozivanje ljudi da seokrenu od idolopoklonstva i potpunog odbacivanja Njegovog Zakona.

Jeremija 31,31-34 jedan je od najdubljih tekstova u Svetome pismukoji spaja Stari i Novi zavjet uvoenjem izraza novi Savez.

Vaæno je Ëitati Jeremijine rijeËi kako bismo u potpunosti osjetilinjihov uËinak: “Evo dolaze dani — rijeË je Jahvina — kad Êu s domomIzraelovim i s domom Judinim sklopiti novi Savez. Ne Savez kakav samsklopio s ocima njihovim u dan kad ih uzeh za ruku da ih izvedem izzemlje egipatske, Savez πto ga oni razvrgoπe premda sam ja gospodarnjihov — rijeË je Jahvina. Nego, ovo je savez πto Êu ga sklopiti s domomIzraelovim poslije onih dana — rijeË je Jahvina: Zakon Êu svoj staviti uduπu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit Êu Bog njihov, a oni narodmoj. I neÊe viπe uËiti drug druga ni brat brata govoreÊi: ‘Spoznajte Jah-vu!’ nego Êe me svi poznavati, i malo i veliko — rijeË je Jahvina — jerÊu oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih neÊu viπe spominja-ti.” Zapazite izraze u ovom tekstu koji naglaπavaju dubok odnos: “kadih uzeh za ruku”, “premda sam ja gospodar njihov”, “upisati ga u njihovosrce” i “bit Êu Bog njihov, a oni narod moj”. Svi ti izrazi pokazuju ljubavna djelu i Zakon ljubavi koji izraæava da sve πto jesmo pripada Bogu kojinam je dao samoga sebe.

51

Razmotrite: Zapazite takoer prisno poznavanje i velikoduπnu mi-lost koju sadræe zavrπne rijeËi u ovom odlomku. Koje rijeËi opisujuprisnost koju Bog æeli imati s nama? Koje rijeËi pokazuju Njegovu veli-koduπnost prema nama? ©to sve ove rijeËi otkrivaju o Boæjem karakteru?

II. Posluπnost i pobjeda(»itajte 1. Ivanova 5,3-5.)Kako provodimo u djelo zapovijedi u naπem svakidaπnjem æivotu?

Vidite πto kaæe 1. Ivanova 5,3-5: “Jer u ovome stoji ljubav prema Bogu:da vrπimo njegove zapovijedi. A njegove zapovijedi nisu teπke, jer sveπto je od Boga roeno pobjeuje svijet. A ovo je sredstvo pobjede kojepobjeuje svijet: naπa vjera. Tko je pobjednik svijeta, ako nije onaj kojivjeruje da je Isus Sin Boæji?”

Zapazite vezu izmeu posluπnosti, ljubavi i vjere. Jeremija nagla-πava Ëinjenicu da je ljubav u srediπtu novog Saveza. U ovom odlomkuIvan potvruje da se ljubav prema Bogu izraæava vrπenjem Njegovih za-povijedi. Zamijetite njegov komentar: “A njegove zapovijedi nisu teπke.”Zaπto Ivan to kaæe i kako pojaπnjava svoj stav?

Zapazite razloge koje iznosi: buduÊi da Boæje dijete voli i sluπaBoga, njegova vjera u Isusa Krista osposobljava ga da nadvlada svijet.Dakle, znaËajni Ëimbenik pobjedonosne vjere jest prihvaÊanje Isusa kaoBoæjeg jedinoroenog Sina.

Ako imamo ljubav prema Bogu Ocu i ljubav prema Bogu Sinu, po-sluπnost Boæjim zapovijedima nije teret niti obveza. ©toviπe, Boæje dijeteÊe doæivjeti istinitost Isusovih rijeËi: “Jer jaram je moj sladak, a mojebreme lako.” (Matej 11,30) Ukratko, nema sumnje da ono πto vjerujemoo Bogu utjeËe na naπe shvaÊanje ljubavi. To shvaÊanje ljubavi utjeËe nanaπ odnos prema Boæjem zakonu.

Razmotrite: Koji je odnos izmeu zakona i ljubavi u Ivanovim po-slanicama? Kako se to moæe usporediti s Jeremijinim naukom o kojemsmo prouËavali u proπlom odjeljku?


Samo za uËitelje: PriËanje priËa moÊno je sredstvo koje omogu-Êuje sluπatelju da neπto uoËi i primijeni u svojem æivotu. Tijekom togprocesa informacija putuje iz glave u srce i utjeËe na naπa djela. Moæetenapraviti presliku ove parafrazirane priËe kako bi je neki Ëlanovi vaπegarazreda proËitali skupini naglas.

Aktivnost: “Provjerena posluπnost”: parafraza Daniela 3,1-30.Veliki i moÊni kralj Nabukodonozor sagradio je i postavio visoki

zlatni kip u ravnici Duri. Pozvao je sve elitne voe i vladare na sveËanostposveÊenja.

52

Na zvuk mnogih instrumenata, svima koji su se okupili na tomvelikom dogaaju reËeno je da padnu i poklone se zlatnom kipu. Onikoji to ne budu htjeli, bit Êe baËeni u uæarenu peÊ.

Skupina mladiÊa po imenu ©adrak, Meπak i Abed Nego odbili suzapovijed. Oni su znali da je kraljev kip samo idol i da bi, kad bi mu sepoklonili, prekrπili Boæju zapovijed iz Izlaska 20,4.5: “Ne pravi sebi likani obliËja bilo Ëega πto je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodamapod zemljom. Ne klanjaj im se niti im sluæi.”

Kraljevi astrolozi brzo su odjurili kralju. Obavijestili su ga o prije-stupu kraljeve zapovijedi: “©adrak, Meπak i Abed Nego ... ne mare za te,o kralju; oni ne πtuju tvojih bogova i nisu se poklonili zlatnome kipuπto si ga podigao.”

Nabukodonozorov bijes se razbuktao kao oganj u njegovoj peÊi.Pozvao je trojicu mladiÊa k sebi i upitao ih zaπto odbijaju zapovijed dase poklone kipu, dodajuÊi: “Ako li mu se ne poklonite, bit Êete smjestabaËeni u peÊ uæarenu; i koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?”

StojeÊi pred kraljem, oni su odgovorili: “Ne treba da ti odgovorimona to. Bog naπ, kome sluæimo, moæe nas izbaviti iz uæarene peÊi i odruke tvoje, kralju; on Êe nas i izbaviti. No ako toga i ne uËini, znaj, okralju: mi neÊemo sluæiti tvojemu bogu niti Êemo se pokloniti kipu πtosi ga podigao.”

Ima li nekoga da je zaboravio πto se dogaa dalje? Kralj ih baca uuæarenu peÊ; no vjernost je nagraena i tamo ih Ëeka Bog.

Nabukodonozor zadivljen izjavljuje: “Blagoslovljen bio Bog ©adra-kov, Meπakov i Abed Negov, koji je poslao svog anela i izbavio svojesluge, one koji se uzdahu u njega te se ne pokoriπe kraljevoj naredbi,veÊ radije predadoπe svoje tijelo ognju negoli da πtuju ili se klanjajudrugome osim svome Bogu!” (redak 28) A zatim ih unapreuje!

©adrak, Meπak i Abed Nego proveli su u djelo Jeremijine rijeËi:“Zakon Êu svoj staviti u duπu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bitÊu Bog njihov, a oni narod moj.” (Jeremija 31,33)

Pitanja za razgovor:u Kako su u ovoj priËi povezani Zakon, posluπnost i ljubav?u Kakvu bi primjenu ova priËa mogla imati za vas na vaπem duhov-

nom putu?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uËitelje: Nabavite papir i olovke za ovu vjeæbu. Druga

moguÊnost: porazgovarajte o svojim obiËajima.Aktivnost: Ovotjedna pouka naglasila je vaænost svetkovanja su-

bote i vrπenja Zakona. Napiπite tri subotnja obiËaja koja vi prakticiratei koji vam donose uæivanje u dræanju zapovijedi o suboti. Iznesite to

53

Ëlanovima razreda. Zatim zamolite Ëlanove razreda da navedu svoje obi-Ëaje svetkovanja subote koje smatraju vaænima u svojem vlastitom is-kustvu. Kako su ti obiËaji proπirili razumijevanje njihove ljubavi premaBogu i Boæje ljubavi prema njima?

54


KrπÊanski æivotKljuËni tekst: Ivan 3,16.

UËenik Êe:Znati: Koje su krπÊaninove odgovornosti u pogledu vremena, da-

rova i ostalih osobnih i materijalnih izvora kao i odgovornosti premaobitelji i druπtvenoj zajednici.

OsjeÊati: Velikoduπnost i dobrotu na koje poziva Kristov primjersamopoærtvovnosti.

»initi: Davati drugima jednako dareæljivo kao πto Bog daje nama.

Plan prouËavanja

I. Znati: Zainteresiran, suÊutan i spreman na pruæanje pomoÊiA. Kakvo obilje daje Bog krπÊanima i kako Mu se ono vraÊa?B. Koja naËela upravljanja vode krπÊanina u odgovornosti prema

imetku i odnosima?

II. OsjeÊati: Izvor svake dobroteA. Kakav primjer samopoærtvovne dareæljivosti pokazuje Krist?B. Na kakav nas odgovor potiËe Kristova dobrota prema naπim bli-

ænjima i kako nas ti osjeÊaji i djela koja iz njih proizlaze πtite odsebiËnosti i pohlepe?

III. »initi: DavatiA. Na koji naËin krπÊani vraÊaju Bogu, obitelji, zajednici i svijetu

kako bi zatvorili taj krug dobrote?B. Kako njegovanje ljepote i svetosti braka odraæava krπÊaninov

odnos s Bogom?C. Koje su krπÊaninove odgovornosti prema njegovim susjedima,

narodu i cijeloj druπtvenoj zajednici?

Saæetak: Bog je svojoj djeci dao darove, a u Kristovom æivotu poka-zao nesebiËnost koja obiljeæava Njegovu narav. Njegova djeca pozvanasu da odraæavaju Njegovu dobrotu uporabom Njegovih darova na podru-Ëju osobnog i materijalnog bogatstva, obitelji i druπtva.

55


KljuËna misao za duhovni rast: PraktiËno krπÊanstvo znaËi æivjetina naËin koji odraæava naπu ljubav prema Bogu i bliænjima.

Samo za uËitelje: U ovom prvom dijelu pouke naπ cilj je potaknutiËlanove razreda da razmiπljaju o tome πto znaËi praktiËni krπÊanskiæivot.

Uvodna aktivnost: ©to vam govori izraz “praktiËno krπÊanstvo”?Ovotjedna pouka bavi se odnosima poslodavac/zaposlenik, graanskimduænostima, krπÊanskim brakom, samopoπtovanjem, desetinom i upra-viteljskom sluæbom i povezuje ih s praktiËnim krπÊanstvom. Razmiπlja-juÊi o tim razliËitim temama, u pouci se postavlja pitanje: Kako provodi-mo svoje krπÊansko i duhovno znanje u svojem svakidaπnjem æivotu iradu?

Pitanja za razgovor: Kako biste definirali krπÊanski naËin æivotai πto ga Ëini krπÊanskim?


Biblijski komentarSamo za uËitelje: Vrlo je vaæno dublje istraæiti odnos izmeu Boga

i naπeg imetka i znaËenje koje taj odnos ima za naπu vjeru i nesebiËnostu naπem svakidaπnjem æivotnom iskustvu.

I. Ne zaboravi!(»itajte s razredom Ponovljeni zakon 8,11-20.)Znanstvenik J. A. Thompson kaæe: “Ponovljeni zakon jedna je od

najboljih knjiga Staroga zavjeta. Njezin utjecaj na obiteljsku i osobnuvjeru nije nadmaπila nijedna druga biblijska knjiga. Citira se viπe od 80puta u Novom zavjetu i tako spada u malu skupinu od Ëetiriju sta-rozavjetnih knjiga na koje su se prvi krπÊani Ëesto pozivali.” (Deuter-onomy: An Introduction and Commentary, London: Inter-Varsity Press,1974., str. 11) U Ponovljenom zakonu Mojsijevi govori obuhvaÊaju povijestIzraela, nakon Ëega se pozornost posveÊuje obrednom zakonu, bogo-sluæju, Ëistoj i neËistoj hrani i desetini. Govori se i o graanskim obredi-ma, razliËitim zakonima o braku, roditeljstvu i neposluπnoj djeci.

U Ponovljenom zakonu 8 Mojsije takoer podsjeÊa Izraelce na Bo-æju milost u proπlosti. On im kaæe: “Ta Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobruzemlju: zemlju potoka ... zemlju pπenice i jeËma, loze, smokava ... ze-mlju u kojoj neÊeπ sirotinjski jesti kruha, i gdje ti niπta neÊe nedosta-jati. ... Do sita Êeπ jesti i blagoslivljati Jahvu, Boga svoga, zbog dobrezemlje koju ti je dao.” (redci 7-10)

Obratite pozornost na snaænu opomenu koja slijedi: “»uvaj se dane zaboraviπ Jahvu, Boga svoga, zanemarujuÊi njegove zapovijedi, nje-

56

gove uredbe i njegove zakone koje ti danas dajem. I poπto se najedeπ dositosti, posagradiπ lijepe kuÊe i u njima se nastaniπ; kad ti se krupnai sitna stoka namnoæi; kad se nakupiπ srebra i zlata, i kada sve tvojeuznapreduje, nemoj da se uznese srce tvoje i da zaboraviπ Jahvu, Bogasvoga, koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva. ... Ne reci tadau svome srcu: svojom sam moÊi i snagom svojih ruku sebi namakao ovobogatstvo. Sjeti se Jahve, Boga svoga! Ta on ti je dao snagu da stjeËeπbogatstvo, da ispuni tako — kao πto je danas — svoj Savez za koji sezakleo tvojim ocima.” (redci 11-18)

Vrijednost ovih rijeËi nije samo u podsjeÊanju Izraelaca na njihovuduænost da budu Bogu zahvalni za sve, nego je njihova poruka takoerznaËajna za naπe povijesno vrijeme i æivotno iskustvo.

Isus ponavlja Mojsijeve rijeËi o imetku. On je govorio o bogatstvu,novcu i imetku viπe nego o bilo kojoj drugoj temi. GovoreÊi o novcupotroπenom na trænici i u obitelji, duhovno je povezivao sa svakidaπnjimæivotom.

Zaπto? »ini se da su ljudi zaboravili na Mojsijevu opomenu. Istaopasnost prijeti danas, kad u svojoj zaboravljivosti umjesto Bogu kaoDarodavcu pridajemo boæansku moÊ novcu pa mislimo da sami uprav-ljamo i imamo sve pod kontrolom.

Razmotrite: Novac je predmet koji moæe postati predmet πtovanja.No prema Mojsiju, zaπto je Bog dao svojem narodu snagu da stjeËebogatstvo? Kakva je veza izmeu nevrπenja zapovijedi i πtovanja novca?Kako nas posluπnost Zakonu πtiti od πtovanja mamona?

II. Vjera i povjerenjeDanas u mnogim zemljama postoji puno kulturoloπkih mitova o

bogatstvu i imetku. Ti mitovi govore da stvari donose sreÊu i da jerjeπenje za sve novac. Meutim, biblijska istina kaæe da se kvalitetaæivota ne pokazuje u koliËini imetka i da onaj tko voli novac nikadaneÊe imati dovoljno.

Ova istina dovodi nas do sræi praktiËnog krπÊanskog æivota vjere ipovjerenja. U πto ljudi obiËno vjeruju kada stjeËu, ulaæu ili troπe svojnovac? U skladu s danaπnjom kulturom to je njihova vlastita sposob-nost, posao, dom, osiguranje, ulaganja, mirovina, djeca, obrazovanje inekretnine.

U koga prema Bibliji trebamo imati povjerenje? Odgovor glasi: uBOGA.

Stoga se krπÊanski naËin æivota neÊe temeljiti na konzumerizmu.On Êe se temeljiti na vjeri i velikoduπnom davanju.

Razmotrite: Koja biblijska naËela trebaju oblikovati naπe stavove ipraksu u koriπtenju novca? ©to je prema Bibliji istinski izvor sreÊe?Zaπto se u materijalnim dobrima ne moæe naÊi pravi izvor radosti?

57

III. Desetina i daroviDavanje desetine i prinosa moÊan je lijek za opasnost da zabora-

vimo na Boga i podlegnemo utjecaju kulture i njezinih mitova o imetkui novcu. Vjernim i redovnim davanjem desetine sudjelujemo u bogoπtov-lju i dajemo Bogu Njegovo pravo mjesto, a to je prvo mjesto u naπemæivotu i svim svakidaπnjim aktivnostima.

Faith and Finance: Financial Planning With a Faith Factor, do-kument koji je izdao Odjel za upraviteljsku sluæbu SjevernoameriËkedivizije, kaæe: “Kada dajemo desetinu, stavljamo Boga na prvo mjesto.Priznajemo Ga kao vlasnika svega πto imamo. Priznajemo da smo Njegoviupravitelji — menadæeri.” (str. 36)

Ovo vrlo korisno djelo upoznaje nas s “jednostavnim koracima zaradosno davanje desetine”. U skraÊenom i prilagoenom obliku, ti kora-ci su sljedeÊi (str. 36,37):

1. korak: Prihvatite svoju povezanost s Bogom.Najprije moramo shvatiti da pravo bogoπtovlje dolazi samo iz srca

koje je usklaeno s Bogom. Dakle, prvi korak znaËi prihvatiti naπupovezanost s Bogom.

2. korak: Prihvatite Boga kao Stvoritelja.Kao Stvoritelj, Bog se brine za sve naπe potrebe. Mi potvrujemo

ovu istinu tako πto Ga πtujemo stavljajuÊi Ga na prvo mjesto vraÊanjemdesetine. Ako prvo traæimo Njegovo kraljevstvo i pravednost, odluËuje-mo æivjeti novim æivotom. Na taj je naËin desetina sredstvo koje nampomaæe da svoje prioritete stavimo na pravo mjesto.

3. korak: Prepustite svoje vlasniπtvo i prihvatite Njegovo.Mi slavimo Boga svojom desetinom i time se podsjeÊamo da sve

pripada Njemu i da trebamo Njegovu pomoÊ. Na taj naËin prihvaÊamoodgovornost upravljanja svim darovima koje nam je On povjerio.

4. korak: Cijenite Boæju brigu, vodstvo i ljubav.Desetina koju vraÊamo Bogu podsjeÊa nas da se On brine za nas —

da je tijesno ukljuËen u sve detalje naπeg æivota i da se veÊ prije negoπto smo dali desetinu pobrinuo za sve naπe svakidaπnje potrebe.

5. korak: Shvatite da trebamo biti sveti pred Bogom.BuduÊi da je on Vlasnik i mi Mu pripadamo, On nas posveÊuje i u

potpunosti nas odvaja za posebnu svrhu. Odvajanjem desetine mipriznajemo da smo potpuno Njegovi i da svaki dio naπeg æivota pripadaNjemu. Tako desetinom priznajemo da smo i mi “odvojeni” za Boga.

6. korak: Ponovno posvetite svoj æivot Bogu.Kada prihvatimo da je desetina sveta i da pripada Bogu, mi vidimo

blagoslov u tome πto raspolaæemo onim πto je sveto. Da bismo to Ëiniliispravno, moramo Mu donijeti desetinu u kontekstu naπega svakidaπ-njeg hoda s Bogom. Davanje desetine tada pridonosi da u potpunostiposvetimo svoj æivot Bogu.

Razmotrite: Kako davanjem desetine proslavljamo Boga? Na kojinaËin nam to pomaæe da Mu u svemu πto Ëinimo damo prvo mjesto u

58

svojem æivotu? Na koji je naËin davanje desetine opipljivo priznanjenaπe predivne povezanosti s Bogom?


Samo za uËitelje: Podijelite razred u male skupine (tri do petsudionika) i porazgovarajte o sljedeÊim pitanjima. Zatim se ponovnookupite i iznesite svoje odgovore.

Aktivnost: Kao Stvoritelj svega, Bog nikad nije prebacio vlasniπtvostvorenoga na Ëovjeka. Kada prihvatimo tu istinu, tada svaka odluka otroπenju postaje i duhovna odluka. Ispravno pitanje tada nije: “Gospodi-ne, πto æeliπ da uËinim sa svojim novcem?” nego: “Gospodine, πto æeliπda uËinim s Tvojim novcem?”

Kako se moæemo stalno sjeÊati i biti svjesni Boæjeg vlasniπtva?Kako se moæemo pomaknuti dalje od intelektualnog prihvaÊanja

Boæjeg vlasniπtva i uËiniti da ono postane dio naπih svakidaπnjih aktiv-nosti?

Osim davanja desetine i prinosa, s obzirom na darove koje mi jeBog dao, gdje i πto joπ mogu dati?


Samo za uËitelje: Nabavite papir i olovke ako je moguÊe. DrugamoguÊnost: Ova aktivnost moæe se izvesti tako da povedete razgovor ozadaÊi iz Aktivnosti. Podijelite razred u male skupine (tri do pet sudio-nika). Neka Ëlanovi skupine rade zajedno na ovoj aktivnosti, a kadazavrπe, pozovite svaku skupinu da svoj rezultat iznese pred razredomkao cjelinom.

Aktivnost: U maloj skupini napiπite epitaf vjernom upravitelju. Ka-ko bi mogao glasiti?

Zavrπna misao: Epitafi Ëesto previπe hvale, a premalo kaæu. Dioproblema je njihova jezgrovitost — oni moraju biti kratki. KonaËno,nadgrobni spomenik ograniËava prostor na kojemu bismo mogli napisatineπto viπe od imena i datuma roenja i smrti pokojnika. Drugi problemje sklonost da pretjerano emotivno govorimo o kvalitetama pokojnika —pa tako pozlatimo najgoreg greπnika svetim kvalitetama koje nikada nijeposjedovao, moæda u æelji da izbriπemo loπa sjeÊanja ili razoËaranjakoja je prouzroËio dok je bio æiv.

Epitaf, dakle, ne daje najtoËniju sliku o pokojnikovom karakteru. Usvjetlu tih misli razmislite o epitafu koji ste napisali. ©to Êete uËiniti dane pretjerate niti podcijenite? Ili, drugim rijeËima, kako Êe vam naËelakoja ste nauËili ovog tjedna pomoÊi da æivite tu istinu u svojem æivotudanas — a ne da bude samo napuhan natpis na granitu kad budete podzemljom?

59


Posljednji dogaaji: Isus i spaπeniKljuËni tekst: Djela 3,19-21.

UËenik Êe:

Znati: Opisati stalno Kristovo djelovanje koje poËinje na kriæu, avrhunac doseæe sudom i drugim dolaskom.

OsjeÊati: Razvijati budnost i vjernost onih koji oËekuju svojegaGospodara u svako vrijeme.

»initi: Slijediti Krista iza zastora Svetiπta dok posreduje za naspred prijestoljem milosti.

Plan prouËavanja

I. Znati: Krist u SvetiπtuA. Kako se djelovanje Krista kao Velikog sveÊenika temelji na ono-

me πto je uËinio za nas na kriæu? Kako to djelo doseæe vrhunac na sudui prigodom Njegovog drugog dolaska?

B. Kako aktivnosti u zemaljskom Svetiπtu objaπnjavaju sadaπnjeposljednje dogaaje u nebeskom Svetiπtu?

II. OsjeÊati: Kralj dolaziA. Koji bi pravilan stav Kristovi sljedbenici trebali imati prema zna-

cima posljednjeg vremena?B. Kojih se prijevara moramo Ëuvati?

III. »initi: Slijediti Velikog sveÊenikaA. ©to Kristovi sljedbenici trebaju raditi dok Veliki sveÊenik posre-

duje za njih kod Oca?B. ©to slijedi u velikom sukobu nakon ËiπÊenja nebeskog Svetiπta,

i πto Kristovi sljedbenici trebaju Ëiniti?

Saæetak: Nakon πto je otkupio svoje voljene na kriæu, Krist posre-duje za njih kao njihov Veliki sveÊenik na Nebu. On Ëisti nebesko Sveti-πte i vraÊa se po svoj narod da æivi s Njim.


KljuËna misao za duhovni rast: Kristov drugi dolazak nije bajka,nego stvarnost. Bez toga je naπa vjera u Krista uzaludna.

60

Samo za uËitelje: Da biste potaknuli vjeru u Kristov drugi dolazaki s njim povezane posljednje dogaaje u povijesti otkupljenja, neka sta-riji Ëlan proËita sljedeÊu izmiπljenu priËu. Zatim porazgovarajte o poucipriËe.

PriËa: “U tinejdæerskim godinama postao sam Ëlan solunske crkve.Kada je Pavao doπao u grad, evaneoska poruka nadvladala je svefilozofske i vjerske sustave koje smo poznavali. Platon je zastario, Isusje postao popularan. Idoli su nestali, Bog utjelovljen u Isusu postao jenaπ Vladar. Prihvatili smo RijeË s radoπÊu (1. Solunjanima 1,6). Naπavjera postala je naπiroko poznata (1. Solunjanima 1,8) Ëim smo poËelisluæiti æivome i pravome Bogu i Ëekati Isusov skori povratak kako biosnovao svoje kraljevstvo (1. Solunjanima 1,9.10). No pokazalo se danije sve ruæiËasto u naπoj crkvi. Sotona je izazivao probleme. Uzrokovaoje da su neki sveti poËeli sumnjati i propitkivati. Jedna od velikih istinakoju je donio apostol Pavao bila je da je Isus, koji je umro za naπegrijehe, na Nebu i da Êe se uskoro vratiti da nas povede kuÊi. Mi smoæivjeli u toj predivnoj nadi. No Sotona je bio marljiv u sijanju sjemenasumnje. Neki stariji vjernici su pomrli i Ëlanovi su se poËeli pitati: Jeli Kristov drugi dolazak stvaran? ©to Êe se dogoditi s onima koji umru,a nisu vidjeli nebeskog Sina? Sumnja je nagrizala vjeru. Svi smo bilizabrinuti. Pavao nam je napisao prekrasnu poslanicu protiv takvih sum-nji i briga. U srediπtu poslanice obeÊao nam je: ‘Jer Êe sam Gospodinsa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkanela i sa zvukom trube BoæjesiÊi s neba, i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim Êemo mi æivi,mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u susretGospodinu.’ (1. Solunjanima 4,16-18) Æivim i spreman sam umrijeti stom nadom u srcu.”

Pitanja:u Jeste li ikada posumnjali u drugi Kristov dolazak? Zaπto?u Proπlo je gotovo dvije tisuÊe godina otkada je Pavao napisao ove

rijeËi. Na temelju Ëega moæemo reÊi da su te rijeËi joπ uvijek vjero-dostojne?


Samo za uËitelje: Od mnogih obeÊanja koja Isus daje svojimuËenicima, Ivan 14,1-3 jedno je od najljepπih. Usprkos tuzi koju sjenakriæa donosi uËenicima, Isus ih ne ostavlja bez utjehe. Moæemo navestidva razloga za Njegovo utjeπno obeÊanje: prvo, Isus Êe okrenuti smrt usredstvo pobjede i pobjedonosno stati nad grijehom; drugo, On Êe iÊi kOcu i vratiti se da uËenike povede kuÊi. Danaπnja pouka bavi se drugimdijelom; vaæno je povesti u razredu takav razgovor i prouËavanje oveteme koje Êe obnoviti vjeru.

61

Komentar: Nijedan drugi utemeljitelj neke filozofije ili religije nijeostavio svojim sljedbenicima tako znaËajno i vaæno obeÊanje kao Isus.“Idem” k Ocu, rekao je Isus svojim uËenicima, i odmah im obeÊao “vra-tit Êu se” (Ivan 14,1-3). Vrijeme izmeu Njegovog odlaska i povratkapoznato je kao posljednje vrijeme. Meu dogaajima posljednjeg vre-mena tri se dogaaja nalaze u naπem prouËavanju ovog tjedna: Isusovasluæba na Nebu, drugi Kristov dolazak i uskrsnuÊe svetih.

I. Posljednji dogaaji: Nebesko Svetiπte(»itajte s razredom Hebrejima 7,22-28.)Kriæ je konaËno rjeπenje problema grijeha, jer je Isusova smrt bila

“jedanput zauvijek, smrt grijehu” (Rimljanima 6,10). Nijedna ærtva viπenije potrebna. Kad se “jedanput zauvijek” prinio na ærtvu, Krist je uπaou nebesko Svetiπte da bi vrπio svoju posredniËku sluæbu (Hebrejima7,22-28). Poslanica Hebrejima uËi da je zemaljsko Svetiπte slika nebe-skoga (Hebrejima 8,5; 9,23-26). U zemaljskom Svetiπtu trebali su sevrπiti obredi — svakidaπnje ærtve, duænosti sveÊenika, godiπnje sluæbesuda — koji su trebali pouËavati o postupanju s grijehom i tako pokazi-vati Boæjem narodu ozbiljnost grijeha i cijenu spasenja. Sve je to bilasjena nebeskih stvarnosti (Hebrejima 8,5). Nebeska stvarnost je ono πtoKrist Ëini za nas u nebeskom Svetiπtu (Hebrejima 9,9-15), “poπto jeprinio samo jednu ærtvu za grijehe, zauvijek” na kriæu (Hebrejima 10,12).Kada zavrπi sluæbu na Nebu, ukljuËujuÊi i ËiπÊenje nebeskog Svetiπta(Hebrejima 9,23) koje je prikazano godiπnjim Danom pomirenja, Krist Êese vratiti na Zemlju “drugi put” da povede svoju djecu kuÊi (Hebrejima9,28).

Razmotrite: Kakav je odnos izmeu zemaljskog i nebeskog Sveti-πta? Kako zemaljsko Svetiπte pokazuje ozbiljnost grijeha? Kako je ze-maljska sluæba prikazivala nebesku?

II. Posljednji dogaaji: Drugi dolazak(»itajte s razredom Matej 24,5-7; 25,37-39.)Kristovo obeÊanje “vratit Êu se” (Ivan 14,3) jasno razlikuje drugi

dolazak od prvoga. Poslanica Hebrejima naglaπava ovu razliku: “Jed-nako Êe se i Krist, poπto je prinesen samo jedanput ‘da uzme grijehesviju’, drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu, onima koji gaiπËekuju da im dadne potpuno spasenje.” (Hebrejima 9,28) ZadaÊa dru-goga dolaska nije pomiriti za grijeh, nego okupiti u Kristovom vjeËnomkraljevstvu one “koji ga iπËekuju”.

Govori naπega Gospodina o zavrπnim dogaajima (Matej 24; Marko13; Luka 21) posebno govore o drugom dolasku kao svemirskom okup-ljanju Njegovih uËenika “od Ëetiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba”(Marko 13,27) u Boæje kraljevstvo. Vrijeme je æetve (Marko 4,29; Otkri-

62

venje 14,15). Njegovom Êe dolasku prethoditi razliËiti znakovi, ukljuËu-juÊi laæne mesije (Matej 24,5), ratove i glasine o ratovima (Matej 24,6.7),gladi i potrese (Matej 24,7) i objavljivanje Evanelja po svemu svijetu(Matej 24,14). Neposredno prije Njegovog dolaska bit Êe velika nevolja(Matej 24,21) i duhovna ravnoduπnost i propadanje (Matej 25,37-39; Luka17,28-30). Ovi i drugi znakovi nisu dani da bismo kronoloπki odrediliIsusov povratak, veÊ da odræe Boæji narod u stanju pripravnosti. Bud-nost i spremnost krπÊaninov su stalni odgovor na obeÊanje o drugomdolasku.

Razmotrite: Koja je zadaÊa i svrha Kristovog drugog dolaska? Kakose razlikuje od prvog? Koji su znaci Kristovog drugog dolaska u crkvii u svijetu? Na koji nas naËin trebaju pripraviti za Njegov skori povratak?

III. Posljednji dogaaji: UskrsnuÊe svetih(»itajte 1. Solunjanima 4,16.17.)Kad netko umre, krπÊani se ne smiju æalostiti “poput ostalih koji

nemaju nade” (1. Solunjanima 4,13). Sljedbenik Platona na smrt Êegledati kao osloboenje od boli i pokvarenosti æivota te kao prag u noviæivot. Pristaπa Seneke Êe, suoËen sa smrÊu, uputiti poziv na samodis-ciplinu. Hinduist Êe u smrti vidjeti beskonaËnu moguÊnost za reinkar-naciju. Ali ne i krπÊanin. U svojoj tuzi on ima krπÊansku nadu koja setemelji na sigurnosti da Êe “najprije uskrsnuti umrli u Kristu” (1. Solu-njanima 4,16). U tome leæi krπÊaninova utjeha i odgovor na problemsmrti.

No kada Êe mrtvi u Kristu uskrsnuti? Pavlov odgovor je jasan: “JerÊe sam Gospodin ... siÊi s neba i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu.Zatim Êemo mi æivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak naoblacima u susret Gospodinu. I tako Êemo zauvijek biti s Gospodinom.”(1. Solunjanima 4,16.17) GrËka rijeË za “odneseni u susret”, apantesis,ima u sebi znaËenje moÊi i vaænosti; znaËi povratak pobjedniËkog juna-ka. Junak svih vremena, Kralj nad kraljevima, Vladar svemira se vraÊai Njegovi Êe se podanici susresti s Njim u zraku. Isus, Vladar svemira,Gospodar neba i zemlje, dolazi po svoje. To je naπa “blaæena nada” (Titu2,13).

Razmotrite: Na temelju autoriteta Biblije, kada Êe ustati umrli uKristu? Kako poznavanje grËke rijeËi za “odneseni u susret” u 1. Solu-njanima 4,16.17 obogaÊuje naπe znanje o tome πto Êe se dogoditi odrugom Kristovom dolasku?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Danaπnja pouka otkriva mnoga podruËja istine

koju nauËavaju adventisti sedmoga dana. Dok vodite pouku, svakakonaglasite ova jedinstvena podruËja o posljednjim dogaajima.

63

Pitanja za primjenuu Zaπto je naπa vjera uzaludna ako drugi dolazak nije stvaran?u ©to vama drugi dolazak znaËi osobno? SjeÊate li se nekog iskustva

u kojemu je ova doktrina bila blagoslov za vas?


Samo za uËitelje: Vaπ razred treba razumjeti da bez drugoga dola-ska prvi nema smisla πto se tiËe zavrπne pobjede nad zlom i smrÊu. Kriæosigurava konaËnost pobjede nad zlom. Preko kriæa i uskrsnuÊa postig-nuta je konaËna pobjeda.

Aktivnost: Zamolite Ëlanove da naglas proËitaju sljedeÊe retke ikaæu πto im taj tekst znaËi: Rimljanima 13,13; 1. KorinÊanima 11, 26;15,54.55; Filipljanima 3,20.21; 1. Solunjanima 5,6; 1. Petrova 1,3.5; 4,7;2. Petrova 3,12.

64


Kada sve postane novoKljuËni tekst: Otkrivenje 21,4.

UËenik Êe:

Znati: Opisati sud koji prethodi mileniju, milenij i one dogaajekoji imaju vrhunac u stvaranju nove Zemlje.

OsjeÊati: VeliËinu dramatiËnih zavrπnih dogaaja na Zemlji i Boæjusilu koja donosi vjeËni mir i radost.

»initi: Radovati se osloboenju svemira i obeÊanju da Êe Bog bora-viti sa svojim narodom.

Plan prouËavanja

I. Znati: Sud i ureivanje stvariA. Koje tri vrste suda prethode stvaranju nove Zemlje?B. ©to Êe sveti raditi tijekom milenija? Zaπto je ta aktivnost vaæan

dio zavrπnih dogaaja u velikoj borbi?

II. OsjeÊati: Strah i divljenjeA. Kako dramatiËni prizori zavrπetka zemaljske povijesti djeluju na

zle?B. Kako na pravedne djeluje oËitovanje Boæje moÊi koje otkriva

Njegovu svetost narodima i spaπava ih?

III. »initi: Poklonit Êe se svako koljenoA. Kako Bog poziva da se u konaËnim prizorima zemaljskoga suda

pokloni svako koljeno? Zaπto je taj dogaaj znaËajan?B. Kakvu utjehu i radost imaju Kristovi sljedbenici u obeÊanjima o

novoj Zemlji?

Saæetak: Bog Êe na kraju spasiti pravedne, omoguÊiti svetima daprovjere Njegove sudove i izvrπiti konaËnu presudu nad svim zlom. Azatim Êe stvoriti novo nebo i novu zemlju i boraviti sa svojim narodomu miru i radosti zauvijek.


KljuËna misao za duhovni rast: Nadom koju imamo u biblijskomnauku o mileniju i novom svijetu stjeËemo novi uvid u Boæju odluku da

65

odstrani grijeh, opravda svoje ime i uËini sve novo u naπem osobnomæivotu.

Samo za uËitelje: Potaknite raspravu o mileniju postavljajuÊi Ëla-novima razreda sljedeÊa pitanja. Ali prije toga, kao uvod u razgovor,podsjetite ih da Bog, ako moæe promijeniti cijeli svijet i pretvoriti ga uprekrasan raj, zasigurno moæe uËiniti isto u naπem osobnom æivotu.

Pitanja za razgovor:u Kakvi Êe se razgovori voditi tijekom milenija u vezi s tragedijama

koje su zamraËile ljudsku povijest?u U kojem nas smislu te tragedije potiËu da se nadamo neËemu bo-

ljem od ovoga svijeta?u ©to mislite, kakvih Êe iznenaenja biti tijekom milenija?u Ako Bog moæe promijeniti ovaj svijet sa svom njegovom zlom po-

vijeπÊu, na koje naËine moæe promijeniti naπ æivot koji je proizvodte sramotne povijesti zla?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U ovome dijelu imamo priliku istraæiti primjere

povezanosti izmeu stanja Zemlje i stanja ËovjeËanstva. OhrabrujuÊaistina da Bog moæe promijeniti i obnoviti cijeli svijet ilustracija je Nje-gove obnoviteljske moÊi i æelje da promijeni i obnovi naπe srce.

Biblijski komentarI. Prah si, u prah Êeπ se vratiti

(Ponovite s razredom Postanak 2,7; 3,19; Propovjednik 3,18-20; 12,7.)Povezanost izmeu ljudi i zemlje poËinje samim stvaranjem. Biblija

nam kaæe da je Ëovjek napravljen od praha zemaljskoga. Ljudi su prahili zemlja plus dah æivota od Boga. Samo ime “Adam” sadræi znaËenje“crven” ili “crvenilo u glini”. U engleskom prijevodu Postanka 2,18.19rijeË “Ëovjek” prelazi u rijeË “Adam”, a na hebrejskome je ta rijeË ista.Nakon πto je o æivotinjama reËeno da su napravljene od praha, rijeË“Adam” ne oznaËava samo podrijetlo ljudi, nego je postala i osobno imeoca naπe vrste. Vidimo da nakon Ëovjekovog pada Bog izjavljuje da Êe seAdam vratiti u zemlju, ili adamah na hebrejskome, jer je iz zemlje uzet.

II. UËinak neposluπnosti na upravljanje Zemljom(Ponovite s razredom Postanak 1,26-28; 3,17.18.)Biblija govori da je Boæja namjera, kada je stvorio ljude na svoju

sliku, bila da Ëovjek vlada nad svime πto je Bog stvorio prijaπnjih πestdana. Ta se namjera jasno vidi iz topografskih naziva u Postanku 1,26-28: “morskim”, “nebeskim” i “svoj zemlji”. Kada je Ëovjek popustiokuπnji u Edenskom vrtu, Bog mu kaæe: “Zemlja neka je zbog tebe

66

prokleta!” (3,17) Zemlja je bila pod Adamovom vlaπÊu i nije bila prokletazbog sebe same, nego zbog neposluπnosti njezinog gospodara Adama.Adamov izbor nije utjecao samo na njegov odnos s Bogom, nego i naodnos sa zemljom.

Razmotrite: Zaπto je Bog prokleo zemlju kao posljedica grijeha?Izraz “zbog tebe” znaËi da je neπto uËinjeno za nekoga, a ne protivnekoga; to navodi na zakljuËak da je Bog, iako je prokleo zemlju, ispla-nirao blagoslov koji Êe iz toga proiziÊi. Kakvo je bilo to prokletstvo kaoposljedica grijeha i kako je to prokletstvo trebalo dovesti do blagoslovaza pali ljudski rod?

III. Sva stvorenja uzdiπu(Ponovite s razredom Rimljanima 8,18-23.)Apostol Pavao iznosi neke od najjasnijih i najsnaænijih izjava o vezi

izmeu stanja ËovjeËanstva i svega stvorenoga. PodsjeÊajuÊi nas na neus-poredivu slavu koja Êe biti objavljena u nama, Pavao pjesniËki kaæe dasva stvorenja uzdiπu za osloboenjem.


Samo za uËitelje: Biblijski jasan nauk o povezanosti izmeu svegastvorenoga i ljudi ohrabruje nas da gledamo na Boæje djelovanje u prirodikao ilustraciju onoga πto moæe i hoÊe uËiniti u naπem osobnom æivotu.Postavite sljedeÊa pitanja kao pomoÊ uËenicima da praktiËno dopusteBogu da stvori sve novo u njihovom æivotu.

Pitanja za primjenu:u Kako moæemo bolje spoznati πto treba biti obnovljeno u naπem

æivotu?u Koje nam pouke iz prirode upuÊuje Isus u Govoru na gori (Matej

5—7), a koje Êe nam pomoÊi da suraujemo s Bogom dok nastojiobnoviti naπ æivot?

u Kao i Salomon, mnogi od nas sigurno su zbunjeni mnogim stvarimana ovome svijetu. Kako moæemo praktiËno æivjeti smislenim æivo-tom iako joπ nemamo odgovore na ta pitanja?

u Koja obeÊanja u Svetome pismu moæemo nauËiti napamet i osla-njati se na njih u molitvi kao pomoÊ dok oËekujemo sve novo?Kako se roditelji, subotnjoπkolski uËitelji i pastori mogu viπe usre-dotoËiti na ovu nadu u svojim prouËavanjima?


Samo za uËitelje: SljedeÊe aktivnosti trebaju pomoÊi Ëlanovimarazreda da prihvate i govore o mileniju i Nebu kao stvarnosti.

67

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 4/2012.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb •Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: JolandaWerner • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Brankica VukmaniÊ • Ti-

skano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Prijedlozi za skupne aktivnosti:

Potaknite Ëlanove razreda da zamisle i porazgovaraju o tome kakoÊe izgledati njihovih prvih sedam dana na Nebu. Neka govore o prvomsubotnjem bogosluæju, kako Êe izgledati njihov prvi razgovor s njihovimanelom Ëuvarom, koga Êe htjeti susresti iz Biblije i zaπto, kako Êesjediti na prijestolju s Isusom i suditi, i sliËno.

listopad ¥ studeni ¥ prosinac 2012. rasti u kristu fileu kristu podari pobjedu nad silama zla....

Documents