ljudi u brončanom dobu

5
UVOD Postoji jako malo informacija o ljudima u brončanom dobu ali se jako puno o njima može saznati kroz nošnju i ornamentiku. Jedan od najobilnijih materijala koji je uspio preživjeti jest ljudski kostur a drugi je umjetnički  prikaz i ostaci nošnje i ornamenata iz tog doba. IZGLED Što se tiče fizičke građe, kosturni ostaci nam daju najbolje informacije o visini i kršnosti te još također o morfološkim odlikama kao što su glava i oblik. Umjetnički prikaz nije vjerodostojan jer tada onaj tko je crtao nije ih baš prikazivao kao što su  bili u prirodi. Pr. Figurine u Gravensvaengu su prikazivale vitke muškarce a one u Carmonica dolini deblje. Prema opremi koja se stavljala na tijelo, kao što je prstenje, narukvice, korzeti ili šljemovi, sve upućuje na to da se veličinom i fizičkim tipom ne razlikuju mnogo od današnjeg čovjeka tj. stanovništva. Figurine iz Sardinije, Švedske itd.( npr. kultni vagon iz Strettwega) nam možda i najbolje  prikazuju ili daju dojam o ljudima u b.d. *figurine nađene u Sardiniji sa svojim prikazom ratnika, poglavice, pastira i hrvača, muškarca i manje čće žene su posebno zanimljivi i neobičan izvor informacija o tome kako su ljudi iz Nuragic kulture izgledali. *Skandinavija- figurine akrobata, prikazuju ljude u izvedbi skoka unazad (umjetnost u stijeni); prikazuju stvarnost b.d. ljudi kako se bave pravim aktivnostima , sportom, dokolicom ili povorku.  Najvažniji izvor informacija o nošnji u b.d. su preživjeli odjevni predmeti, većinom iz nordijskih grobova a to su spravice koje su služile za pričvršćivanje odjeće (fibule, igle,  pribadače, gumbi) i umjetnički prikaz. Važni su i ornamenti koji dolaze uz odjeću, oni su ukrašavali djelove tijela ili odjeću- to su stvari koje čine najveću cjelinu raspoloživih dokaza jer su rađeni od metala pa su ostali sačuvani dok odjeća nije. * odjeća pronađena u Danskoj (u grobovima s lijesom) se duže vrijeme proučavala . muškarci:(Period2- 1500 BC-1300 BC) nosili su tuniku nalik kiltu, ponekad tkaninu oko  bokova kao jedinu odjeću, plašt, kapu, kožne cipele(pravokutan ili četvrtast komad kože  preklopljen preko prstiju sa provedenom špagom kroz i okolo stopala)  pr. Guldho grobni humak-pronađen je dio tkanine sa prišivenom kožnom potplatom žene: nosile su ili suknju vezanu konopom i jaknu ili bluzu i dugu suknju, remen sa  brončanim diskom, čarape i kožne cipele, kosa im je bila vezana vrpcom i mrežom. Ženska haljine su izgledale kao da su varirale prema dobi, s podjelom na glavni prijelaz na ženstvenost. ¸ Mini-suknju od konopa nosi šesnaest-godišnja djevojčica iz Egtved i možda to pokazuje da je  bila neudana. Dugu suknju nosi osamnaest do dvadeset-godišnja djevojka iz Skrydstrupa i srednjovječn a žena iz Borum Eshøj i možda ukazuje na njihov status udate žene. Slično tome, razrađena frizura stabilizirana mrežicom za kosu ili kapom može biti povezana sa statutom udane žene. Kratku bluzu sa dugim rukavima, čini se da su nosile žene svih starosnih dobi. Spiralno ukrašeni tanjur od bronce, kasnije remen-okvir pričvrščen na trbuh s pojasom od vune ili kože također je bio gotovo standardni pribor haljinu.

Upload: biximan

Post on 29-May-2018

228 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ljudi u brončanom dobu

8/9/2019 ljudi u brončanom dobu

http://slidepdf.com/reader/full/ljudi-u-broncanom-dobu 1/5

UVODPostoji jako malo informacija o ljudima u brončanom dobu ali se jako puno o njima možesaznati kroz nošnju i ornamentiku.Jedan od najobilnijih materijala koji je uspio preživjeti jest ljudski kostur a drugi je umjetnički

 prikaz i ostaci nošnje i ornamenata iz tog doba.

IZGLEDŠto se tiče fizičke građe, kosturni ostaci nam daju najbolje informacije o visini i kršnosti te joštakođer o morfološkim odlikama kao što su glava i oblik.Umjetnički prikaz nije vjerodostojan jer tada onaj tko je crtao nije ih baš prikazivao kao što su

 bili u prirodi.Pr. Figurine u Gravensvaengu su prikazivale vitke muškarce a one u Carmonica dolinideblje.Prema opremi koja se stavljala na tijelo, kao što je prstenje, narukvice, korzeti ili šljemovi,sve upućuje na to da se veličinom i fizičkim tipom ne razlikuju mnogo od današnjeg čovjekatj. stanovništva.

Figurine iz Sardinije, Švedske itd.( npr. kultni vagon iz Strettwega) nam možda i najbolje prikazuju ili daju dojam o ljudima u b.d.*figurine nađene u Sardiniji sa svojim prikazom ratnika, poglavice, pastira i hrvača,muškarca i manje češće žene su posebno zanimljivi i neobičan izvor informacija o tome kakosu ljudi iz Nuragic kulture izgledali.*Skandinavija- figurine akrobata, prikazuju ljude u izvedbi skoka unazad (umjetnost ustijeni); prikazuju stvarnost b.d. ljudi kako se bave pravim aktivnostima , sportom, dokolicomili povorku.

 Najvažniji izvor informacija o nošnji u b.d. su preživjeli odjevni predmeti, većinom iznordijskih grobova a to su spravice koje su služile za pričvršćivanje odjeće (fibule, igle,

 pribadače, gumbi) i umjetnički prikaz.Važni su i ornamenti koji dolaze uz odjeću, oni su ukrašavali djelove tijela ili odjeću- to sustvari koje čine najveću cjelinu raspoloživih dokaza jer su rađeni od metala pa su ostalisačuvani dok odjeća nije.* odjeća pronađena u Danskoj (u grobovima s lijesom) se duže vrijeme proučavala .muškarci:(Period2- 1500 BC-1300 BC) nosili su tuniku nalik kiltu, ponekad tkaninu oko

 bokova kao jedinu odjeću, plašt, kapu, kožne cipele(pravokutan ili četvrtast komad kože preklopljen preko prstiju sa provedenom špagom kroz i okolo stopala) pr. Guldho grobni humak-pronađen je dio tkanine sa prišivenom kožnom potplatomžene: nosile su ili suknju vezanu konopom i jaknu ili bluzu i dugu suknju, remen sa

 brončanim diskom, čarape i kožne cipele, kosa im je bila vezana vrpcom i mrežom.

Ženska haljine su izgledale kao da su varirale prema dobi, s podjelom na glavni prijelaz naženstvenost. ̧Mini-suknju od konopa nosi šesnaest-godišnja djevojčica iz Egtved i možda to pokazuje da je

 bila neudana.Dugu suknju nosi osamnaest do dvadeset-godišnja djevojka iz Skrydstrupa i srednjovječnažena iz Borum Eshøj i možda ukazuje na njihov status udate žene. Slično tome, razrađenafrizura stabilizirana mrežicom za kosu ili kapom može biti povezana sa statutom udane žene.Kratku bluzu sa dugim rukavima, čini se da su nosile žene svih starosnih dobi.

Spiralno ukrašeni tanjur od bronce, kasnije remen-okvir pričvrščen na trbuh s pojasom odvune ili kože također je bio gotovo standardni pribor haljinu.

Page 2: ljudi u brončanom dobu

8/9/2019 ljudi u brončanom dobu

http://slidepdf.com/reader/full/ljudi-u-broncanom-dobu 2/5

Page 3: ljudi u brončanom dobu

8/9/2019 ljudi u brončanom dobu

http://slidepdf.com/reader/full/ljudi-u-broncanom-dobu 3/5

SMRTNOST I ŽIVOTNI VIJEK Kao i većina prapovijesnog stanovništva ni ljudi u b.d. nisu imali dug životni vijek.Prevladavale su mnoge bolesti, kronične pr. artritis, epidemije pr. virusne infekcije.Studija smrtnosti pokazuje nepromjenjiv uzorak visoke perinatalne smrti, smrtinovorođenčadi i djece.

Oni koji su doživjeli tinejdžersku dob imali su veće šanse da dožive zrelost,ali do 35.g. šanseda požive još duže su se drastično smanjile. Rijetki su bili stariji od 45.g.*pr. analiza groblja el Argar- proučilo se 563 pronađena pojedinca-prosječna životna dob od rođenja je 19.9g. ali već sa 20g.još daljnih 15.9g. (sl. su brojke i zaGrossbrembach i Veliku Grudu)

Brothwell je procjenio prosječan životni vijek za b.d u Britaniji za muškarca 31.3g. a za žene29.9g. sa samo 3.3% da požive preko 50.g.To vrijedi za samo ona mjesta gdje je vršena inhumacija.*r.b.d groblja prikazuju da stan. Sr. Europe ima drgačiji dobni profil od Iberskog.

Usporedbom, postoji malen broj k.b.d groblja sa antropološkom determinacijom zbog prevladavanja kremacije u tom razdoblju. U nekim slučajevima moglo se odrediti dob i spolali samo tamo gdje je većina inhumirana.*k.b.d grobljima- nedostatak pokopa novorođenčadi čime se smatra da su pokapana dalje ododraslih.

Kvaliteta života nije bila baš povoljna zbog brojnih bolesti.Oni sa kroničnim artritisom su bili u neprekidnoj boli i morali su se oslanjati na ostale članovedruštva.Čak i one manje opasne bolesti tipa zubnog karijesa su prouzročile trajne i netrpljive bolestidok je zubni čir/granulom bio opasan po život.*pr.Grossbrembach-14ero odraslih je imalo zubni karijes u poodmakloj fazi

 Na lokalitetima u Italiji b.d. postotak varira od nekih malih 3.3% do 19.7% proučavanog stan.Također su prisutne parodontne bolesti i zubne hipoplazije.*u Mađarskoj Csongrad-Felgyo je bronađen bubrežni kamenac, 35mm i 22g.

 Nesumnjivo su imali visok prag tolerancije na bol od većine ljudi danas. Možda su čak pravilii ljekove protiv bolova da si olakšaju.Pr.'Ledeni čovjek' iz Hauslabjoch u Tirolu je nosio veliku gljivu na konopu, vjeruje se uiscjeljiteljske svrhe. Imali su na raspolaganju velik izbor biljaka i homeo patskih lijekova odkojih su neki i djelovali.

Također su koristili halucinogena i alkoholna pića da si olakšaju psihičku i fizičku bol.Operacije, tipa Trepanacije( odvajao se djelić kosti od lubanje). Neki su čudom i preživjelišto se vidi po zarastanju kosti.*Pr. te operacije je 30ogodišnja žena nađena u grobu 29 na Lavinge'-am Galgengerg.Primjeri patoloških posljedica kroničnih bolesti su spina bifida, artritis, posebno nakralježnici, upalne promjene na kostima ruke i osteomjelitis.Cibra orbitalia- spužvasta kost iznad očne šupljine. Bila je prisutna u 28% od 125 pronađenih

 pojedinaca na talijanskim b.d. nalazištima.Smatralo se da je to reakcija parazitske infekcije koje dolaze od životinjskog uzgoja ikonzumacije nepravilno tretiranih mlječnih proizvoda i mesa stoke.To je također prisutno na El Argaru i Gatasu gdje je služilo kao pokazatelj nedostatka željeza

u krvi, vjerojatno uzrokovanog malarijom. ( na Blučini u Moravskoj, Franzhauzen 1,Gemeinlebarn F i Melk-Spielberg)

Page 4: ljudi u brončanom dobu

8/9/2019 ljudi u brončanom dobu

http://slidepdf.com/reader/full/ljudi-u-broncanom-dobu 4/5

PROCJENA STANOVNIŠTVA I DEMOGRAFIJAZajednice i veličina naselja su bila mala što se današnjih mjerila tiče a to posvjedočujunaseobina i veličina cemeterija.Postoje metode kojima se procjenjivala veličina stanovništva, a u današnjem kontekstu večinuinformacija dobivamo od proučavanja cemeterija i po tome znamo veličinu grupe i

organizacije.Kada se neko pleme seli tražeći veći prostor onda se pogađa.Pr. groblja: Singen, Trešetice-Vinohrad, Franzhausen 1, Gemeinlebar F, Pitten, El Argar,PadnalPr.:* r.b.d. groblje u Singenu-podjeljeno u zasebne zone-pretpostavlja se da je svaka zona predstavljala mjesto pokopa jedne obitelji ili povećefamilije i svaka od tih zona sadržava 20ak grobova-radiokarbonskom datacijom se pokazalo prisustvo života tj. Nastanjivanja od nekih 200injak godina tako da stupanj raspadanja nije bio brz te se reflektiralo to na manje stanovništvo koje

 je nastanjivalo taj prostor *Trešetice-Vinohrad-istraživač koji je iskopavao taj cemeterijje predložio da mu je vijek 30god. Te obitelj od 3-4člana je imala 9-10 pokopa po svakih 100god.-to groblje je možda koristilo 19-20 obitelji i svaka je pokopala barem 2 člana tijekom tog

 periodaOstala r.b.d. groblja u srednjoj Europi su dala podosta informacija za analizu.Pr. *.Franzhausen 1- studija je obavljena na 714 grobova (754 individue), pretpostavlja se da

 je 300god. vijek, nastanjivano je 68.*Gemeinlbarn F- procjena stanovništva od 258 pokopanjih je najmanje 83; 80godina.*El Argar -40-60 za fazu A i 106-136 za fazu B*Velika Gruda- živo stan.. 28-35 pojedinaca ili selo od 6 združenih obitelji po 5-6 člana*k.b.d. groblje Lausitz u Sobiejuchy u srednjoj Poljskoj-pronađeno je 745 pojedinca iz 518 grobova, ako se uzme u obzir uništeni grobovi, djeca idrugi faktori od 1420 pokopanih-ako je dužina vremena tijekom kojeg je groblje koristilo 50god. onda je živućeg stan bilo600injak -te su brojke od kraja b.d. i početka ž.d. drugačije od onih u r.b.d.Prema podacima o nastanjivanju, Rageth procjenjuje da je u r.b.d u Padnalu bilo 40-50,

 povećavajući se do 60-70 u ranom srednjem b.d. i 80-90 u k.b.d Uzimajući u obzir druganaselja u blizini, broj od 140-200 je za stan. Regije Savognin.

Procjena za stan Biskupina je išla od 600-800 do 100-1250. Pretpostavljajući da je bilo 104kuće i da je u jednoj kući obitavala jedna obitelj

Teritorij Slovačke je nastanjivalo oko 200 000 ljudi na početku k.b.d bazirajući se na rastućugustoću naseljenosti od 1.3 do 3.5 čovjeka po km2 te tada bi kontinentalna Europa bila domnekoliko milijuna ljudi.Za prostor njemačke i Francuske,prostor od oko 900 000 km2 je mogao imati do 3milijunastan. U k.b.d što se moglo pretpostaviti 10 milijuna za cijeli kontinent.

Page 5: ljudi u brončanom dobu

8/9/2019 ljudi u brončanom dobu

http://slidepdf.com/reader/full/ljudi-u-broncanom-dobu 5/5