logistika trgovine, saobracajni fakultet u beogradu
DESCRIPTION
Osnovi pojmovi u Logistici trgovini od velikog ynacaja buducim logisticarima.TRANSCRIPT
logistika
kvalitet P1
proizvod 1
IV DEO –LOGISTIKA TRGOVINE
Prof.dr Slobodan Zečević, dipl.inž.
Definicija logistike trgovine
� Logistika trgovine obuhvata planiranje, premeštanje i upravljanje robim, teretnim (pomoćna sredstva, ambalaža itd.), transportnim i informacionim tokovima od jednog (ili više) izvorišta do jednog (ili više) odredišta.
� Trgovina se deli na: � trgovinu na veliko (veleprodaja) i
� trgovinu na malo (maloprodaja).
Definicija logistike trgovine
� Logistika trgovine pripada oblasti logistike distribucije.
� Logistika distribucije, odnosno logistikaplasmana gotovih proizvoda, ima zadatak da organizuje sistem distribucije koji će maksimalno uskladiti ponudu i potražnju proizvoda i usluga između proizvodnje, trgovine i krajnjeg korisnika.
Trgovina na veliko
VELETRGOVIA
proizvođač uvoznik proizvođač uvoznik
maloprodaja prerađivačka
industrija maloprodaja
prerađivačka
industrija
Trgovina na veliko
� Trgovina na veliko nabavlja velike količine
robe najčešće od samih proizvođača ili
spoljno-trgovačkih kompanija i obavlja prodaju robe trgovini na malo i velikim
potrošačima (prerađivačka industrija).
� Dobavljači i kupci trgovine na veliko su uvek samo pravna lica.
Zadatak logistike veleprodaje
� Zadatak logistike veleprodaje je nabavka tražene robe i njena isporuka u odgovarajućoj količini i kvalitetu na pravo mesto u određeno vreme po prihvatljivoj ceni, a sve u cilju opredeljivanja maloprodaje (trgovina na malo) i njenih kupaca za robu koja odgovara interesima trgovine na veliko.
Trgovina na malo
TRGOVIA A MALO
proizvođač uvoznik veletrgovina maloprodaja
kupci kupci kupci kupci
Tokovi trgovine na veliko i trgovine na malo
� Razlike tokova u trgovini na veliko i malo ogledaju se u:� Količini,
� Broju artikala,
� Logističkoj jedinici,
� Frekvenciji isporuke,
� Homogenosti robe itd.
TRGOVIA A VELIKO
TRGOVIA A MALO
� veća količina, � manji asortiman, � veće logističke
jedinice, � manja frekvencija
� manja količina, � veći asortiman, � manje logističke
jedinice, � veća frekvencija
Problemi u logistici trgovine
� Dosledna isporuka robe maloprodajnom objektu;
� Velike zalihe robe;
� Slaba primena softverske podrške logističkim tokovima;
� Slabo iskorišćenje prodajnog prostora;
� Visoki logistički troškovi;
� Nedostatak robe u prodajnom objektu;
� Loša vremenska struktura u logističkom lancu;
Problemi u logistici trgovine
� Mala fleksibilnost logističkog sistema;
� Dugo vreme isporuke robe do prodajnog objekta;
� Otežana isporuka robe;
� Krađa robe;
� Mali stepen normiranja i tipizacije;
� Prazne povratne vožnje;
� Nedostatak infrastrukture;
� Štete pri isporuci.
Oblikovanje logističkih trgovačkih lanaca
� Faktori koji direktno utiču na oblikovanje
logističkih trgovačkih lanaca su:� vrsta prodaje (prodaja na veliko ili malo),
� vrsta robe, asortiman,
� vrsta prodajnog objekta,
� lokacija prodajnog objekta,
� strategija prodaje (poznati ili nepoznati kupci),
� zahtevi kupaca u pogledu isporuke.
Robni tokovi objekata trgovine na malo
� isporuka osnovne robe za objekat,� sakupljanje osnovne robe od objekta,� transfer osnovne robe između objekata,� isporuka pomoćne robe za objekte,� sakupljanje i isporuka novca,� sakupljanje otpada od objekta,� sakupljanje i isporuka pošte,� sakupljanje druge robe od objekta,� isporuka robe od objekta do kupca
(isporuka na kućnu adresu).
trgovina na malo
centralno skladište
snabdevači pomoćnih materijala
kupac
trgovina na malo
sakupljanje
novca iz objekta
isporuka
novca iz banke
saku
plj
an
je o
tpa
da
iz
ob
jekt
a z
a d
epon
iju
saku
plj
an
je o
tpa
da
iz
ob
jekt
a z
a r
ecik
lažu
kupac preuzima robu
usluga kućne isporuke
roba se šalje poštom
kupac vraća robu
tran
sfer
ro
be
izm
eđu
ob
jeka
ta
isporuka osnovne robe
iz centralnog skladišta
povratak osnovne robe
za centralno skladište
isporuka pomoćnog
materijala od
snabdevača
isporuka osnovne
robe od drugih
snabdevača
povratak osnovne
robe snabdevačima
pošta i paketi pomoćnog
materijala poslati iz objekta
drugi robni snabdevači
pošta
banka
deponija reciklaža
Marketing kanali
� Marketing kanal predstavlja niz učesnika između proizvođača i potrošača koji izvršavaju određene akcije u cilju ispunjenja marketing zadatka, odnosno prodaje proizvoda na način da interesi svih učesnika budu zadovoljeni.
� Učesnici mogu biti proizvođači, trgovački posrednici (veletrgovina) i trgovina na malo.
� Marketing kanali se dele na direktne i
indirektne.
Marketing kanali
direktni
marketing
kanali
snabdevač
trgovački posrednik
trgovina na malo
indirektni 1 indirektni 2 indirektni n
korisnik
Broj interakcija u direktnim i indirektnim marketing kanalima
direktne trgovačke
relacije n×m
trgovačke relacije sa
posrednikom n+m
snabdevač
korisnik
trgovački posrednik
trgovačka relacija
Distributivni kanali
� Fizički distributivni kanal predstavlja niz aktivnosti transporta, pretovra, skladištenja, zaliha, konsolidacije i dekonsolidacije.
� Provajderi fizičke distribucije deluju samostalno ili u spoju sa drugim provajderima. Suma usluga logističkih provajdera formira fizičku distributivnu uslužnu mrežu koja ima prostornu i vremensku dimenziju.
Distributivni kanali
� Fizički distributivni kanali mogu se odvijati preko specijalizovanih distributivnih centara, koji mogu biti u vlasništvu različitih učesnika.
� Ovi transfer centri se najčešće nazivaju distributivnim, logističkim centrima, a u zavisnosti od funkcija na području grada često dobijaju naziv city logistički terminali.
Primer fizičkog distributivnog kanala
CLT LC
pošiljalac, primalac, špediter, provajder
marketing
kanal
fizički distributivni
kanal
trgovina
snabdevač 2
snabdevač 1
DC
Direktna distribucija
�Roba se transportuje od pošiljaoca do primaoca bez posredničkog pretovara i
skladištenja i bez konsolidacije.
�Ako veličina isporuke varira, veća je verovatnoća da se transportni kapaciteti ne koriste na optimalan način jer nema konsolidacije, a ako je isporuka uvek slične veličine, postoji mogućnost da se transportni kapaciteti prilagode toj veličini i tada se koriste mnogo efikasnije.
Indirektna distribucija
�Između pošiljaoca i primaoca isporuke uključuju se posrednici za skladištenje, sortiranje i komisioniranje robe u cilju optimizacije transportnih tokova.
�Indirektna distribucija omogućava konsolidaciju, a konsolidacija robnih tokova omogućava efikasnije izvršenje usluge.
�Fizički distributivni posrednik može biti vezan za pošiljaoca ili primaoca robe, a može biti i logistički provajder.
Tipovi distributivnih kanala tip D tip S1 tip S2 tip R1 tip R2 tip T1 tip M1 tip M2 tip M3 tip M4
snabdevač
primalac
nacionalni/evropski DC
lokalni/regionalni DC
snabdevač
trgovina
logistički provajder
Tipovi distributivnih kanala
�direktna distribucija, tip D,�kanali sa distributivnim centrom
snabdevača, tip S1 i S2,�kanali sa distributivnim centrom primaoca,
trgovine, tip R1 i R2,�kanali sa distributivnim centrom u vlasništvu
treće strane, logističkog provajdera, tip T1,�miksovani kanali sa distributivnim centrima
u vlasništvu pošiljaoca, primaoca i treće strane, tip M1 i M2.
Izbor kanala distribucije
� Karakteristika pošiljke
� karakteristike marketing kanala i
� karakteristike proizvoda
� Geografskih karakteristika
� distanca između pošiljaoca i primaoca,
� tip destinacije u kojoj se nalazi primalac.
Izbor kanala distribucije
� Različita geografka tržišta zahtevaju različite distributivne kanale (snabdevanje suburbanih i centralnih delova grada).
� Ne postoji jedna relacija između marketing i distributivnog kanala, kao ni između određenog proizvoda i distributivnog kanala. � Proizvodi kojima se trguje unutar jednog
marketing kanala mogu biti distribuirani različitim distributivnim kanalima, zbog različitih tržišnih uslova, a sa druge strane, jedan tip distributivnog kanala može se koristiti za realizaciju različitih marketing kanala.
Indirektna distribucija i konsolidacija
� Indirektna distribucija podrazumeva neku formu konsolidacije u: � konsolidacionom, distributivnom centru ili
� toku vožnje.
� Konsolidovani transport završava se dekonsolidacijom robe opet ili u centru ili u toku vožnje.
Način konsolidacije robe
snabdevač distributivni centar trgovina na malo
konsolidacija u
centru
konsolidacija u
putu
dekonsolidacija
u centru
dekonsolidacija
u putu
Centralizovana distributivna mreža
� U centralizovanom distributivnom
sistemu svi snabdevači isporučuju robu u jedan centralni DC i sve destinacije se opslužuju iz ovog centra.
� Centralizovana distributivna mreža je kompatibilna sa strategijom centralizovanih zaliha.
Centralizovana distributivna mreža
Decentralizovana distributivna mreža
� U decentralizovanim distributivnim
mrežama pojavljuje se veći broj DC-a koji su bliži destinacijama.
� Ovaj sistem podrazumeva decentralizovano skladištenje robe.
� Snabdevači mogu isporučiti robu samo za jedan DC, a od njega roba se distribuira do drugih lokalnih ili regionalnih DC-a ili lokalnih ili regionalnih destinacija
Decentralizovana distributivna mreža
Modeli snabdevanja trgovačkih objekata
PROIZVOĐAČ
KLIJETI/PRODAJI OBJEKTI
1
direktna isporuka
2
centralno skladište
3
tranzitno skladište
4
Cross Docking
komisioniranje i priprema prosleđivanje/pretovar
skladištenje sa zalihama skladištenje bez zaliha
originalna paleta originalna paleta komisionirana paleta
E-trgovina
� Šira definicija e-trgovine obuhvata razmenu poslovnih informacija, održavanje poslovnih odnosa i vođenje poslovnih transakcija sredstvima telekomunikacionih mreža.
� Uža definicija obuhvata kupovinu i prodaju robe, usluga i informacija putem mreže (kompjuterske mreže uključujući i internet).
Razlike logistike elektronske i tradicionalne trgovine
� Veći obim porudžbina, manja pojedinačna
porudžbina
� Više proizvoda
� Više ljudi
� Slanje upakovanih proizvoda
� Uloga distributivnog centra
Učesnici u sistemu e-trgovine
Interesi i ciljevi učesnika e-trgovine
� Pošiljalac - maksimizacija profita kroz smanjenje vremena realizacije porudžbine, kao i smanjenje troškova neispunjenja zahteva korisnika.
� Davaoci logističke usluge - minimizacija logističkih troškova (troškova transporta, zaliha, obrade podataka itd.).
Interesi i ciljevi učesnika e-trgovine
� Korisnici - maksimizacija koristi kupovinom omiljenih proizvoda po povoljnim cenama i poboljšanje životne sredine.
� Državni organi - maksimizacija koristi za celo društvo (bruto društvena korist – bruto društveni troškovi) kroz izgradnju logističke infrastrukture.
Isporuka proizvoda kupljenih putem interneta
� U okviru on-line trgovine mogu se uočiti dva modela isporuke naručenih proizvoda:� Model realizacije logističkih aktivnosti u
postojećim prodavnicama;
� Model realizacije logističkih aktivnosti u za to određenim centrima koji su specijalno konstruisani za potrebe e-trgovine.
Isporuka proizvoda kupljenih putem interneta
� Sa stanovišta pošiljaoca, primaoca, ali i davaoca logističke usluge, rešenja koja podrazumevaju postojanje objekta koji je izdeljen na posebne „fioke“ su najprihvatljivija:� E-BOX,
� Kula 24,
� DHL PackStation itd.
Kula24 – Tower24
� Problem troškova “poslednje milje” u distribuciji rešava se uvođenjem mesta za preuzimanje isporuke od strane kupca Kula24 ili Tower24.
� Kupac pri porudžbini robe bira mesto preuzimanja. Po obavljenoj isporuci robe do Kule24, kupac se mob-telefonom ili e-mail-om obaveštava da može da podigne isporuku u narednih 48 sati.
Tower24
Tower24
skladište u DC-u
dostavno vozilo
mesto zapreuzimanje
isporuke - Tower24
klijenti
IV DEO – PITANJA
� Zadatak logistike veleprodaje� Problemi u logistici trgovine� Osnovni faktori koji utiču na oblikovanje
logističkih trgovačkih lanaca� Robni tokovi objekta trgovine na malo� Navesti i objasniti osnovne marketing
kanale� Broj interakcija u direktnim i indirektnim
marketing kanalima� Objasniti razliku između marketing i
distributivnog kanala
IV DEO – PITANJA
� Tipovi distributivnih kanala između pošiljaoca i primaoca
� Načini konsolidacije robe
� Modeli snabdevanja trgovačkih objekata
� Osnovne razlike tradicionalne i e-trgovine
� Učesnici u sistemu e-trgovine, njihovi ciljevi i interesi
� Objasniti koncept e-logistike primenom rešenja Kula 24