lokalna razvojna strategija lag-a bura za razdoblje 2014 ...novigrad se po prvi put u pisanim...

Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje 2014. – 2020.

1

Lokalna razvojna strategija

LAG-a Bura za razdoblje 2014. – 2020.


2

SADRŽAJ

TABLICA kratica ...................................................................................................................... 3

UVOD ........................................................................................................................................ 4

1. OPIS PODRUČJA LAG-a Bura ........................................................................................ 5 1.1. Opće zemljopisne značajke područja ..................................................................................... 5 1.2. Gospodarske značajke područja ........................................................................................... 11 1.3. Demografske i socijalne značajke područja ......................................................................... 17

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA .......................... 23 2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a.............................................................. 23

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS

UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE

ILI REZULTATE ..................................................................................................................... 26 3.1. Vizija i razvojni ciljevi za područje LAG-a ......................................................................... 26 3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 –

2020 26 3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ................................. 27 3.4. Odabir projekta na nivou LAG-a ......................................................................................... 34 3.5. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje ........................ 36 3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ..................................... 37

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS ............................... 41 4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela “odozdo

prema gore” ....................................................................................................................................... 41 4.2. Opis partnerstva ................................................................................................................... 43

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS .............................................................................. 44 5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014 – 2020 .. 44 5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. – 2020. ........................ 44

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS .................................................. 47 6.1. Opis praćenja provedbe LRS ............................................................................................... 47 6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ...................................................................... 48 6.3. Opis procjene LRS ............................................................................................................... 49

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS ....................................................................... 50 7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS ..................................................................................... 50 7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS ............................................................................... 54 7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007. – 2013. .............. 54

8. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS I RADA LAG-A ............................................ 57 8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) .................................................................... 57 8.2. Financiranje provedbe LRS ................................................................................................. 57 8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata ....................................... 59

9. Dodatci ............................................................................................................................. 60


3

TABLICA KRATICA

LEADER Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva (franc. Liaison

Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale)

CLLD Lokalni razvoj vođen zajednicom (eng. Community-led Local Development)

CO2 Ugljikov dioksid

d.o.o. Društvo s ograničenom odgovornošću

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

EUR Euro

FINA Financijska agencija

HEP ODS Hrvatska elektroprivreda-Operator distribucijskog sustava

HGK Hrvatska gospodarska komora

JLS Jednica lokalne samouprave

KUD Kulturno umjetničko društvo

LAG Lokalna akcijska grupa

LRS Lokalna razvojna strategija

m² Metar kvadratni

MTB Brdski biciklizam

MW Megavat

Natura 2000 Ekološka mreža hrvatske

Natura

Jadera

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području

Zadarske županije

NK Nogometni klub

NN Narodne novine

NP Nacionalni park

OIE Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PG Poljoprivredno gospodarstvo

POP Područja očuvanja značajna za ptice

POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

PRR Program ruralnog razvoja

pSCI Predložena područja od značaja za Zajednicu (eng. proposed Sites of

Community Importance)

RH Republika Hrvatska

RHE Reverzibilna hidroelektrana

SMART Specifični, mjerljivi, izvedivi, realni ciljevi (eng. Specific, Measurable,

Attainable, Realistic, Timely)

SWOT Snage, slabosti, prilike i prijetnje (eng. Strenghts, Weaknesses,

Opportunities, Threats)

U.O. Ugostiteljski obrt

UNESCO Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu

ŽRS Županijska razvojna strategija


4

UVOD

Lokalna akcijska grupa (LAG) Bura, osnovana je 25. listopada 2011. godine u svrhu pripreme

i upoznavanja jedinica lokalne samouprave s primjenom LEADER procedura1 za ruralni

razvoj, kao i načela održivog ruralnog razvoja. Glavne zadaće LAG-a su uspostavljanje

komunikacije i sinergije svih elemenata društva u svrhu građenja lokalnih kapaciteta za

upravljanje, valorizaciju ekonomskih potencijala i razvijanje novih vrijednosti. LAG je

osnovan kao organizacija civilnog društva i predstavlja partnerstvo između lokalnih

samouprava, poduzetnika i civilnog društva područja kojeg obuhvaća u svrhu održivog

razvoja. Od samog osnivanja LAG Bura pokriva područje deset jedinica lokalne samouprave

(JLS): grad Obrovac i općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje¸ Ražanac, Starigrad,

Vrsi i Zemunik Donji. U osnivanju je sudjelovala i općina Karlobag koja je naknadno istupila

iz članstva LAG-a.

Nakon osnivanja LAG-a, sukladno LEADER metodologiji, 2012. godine izrađena je i

usvojena Lokalna razvojna strategija LAG-a (LRS). U svrhu usklađenja djelovanja LAG-a

Bura s prioritetima novog programskog razdoblja EU pristupilo se izradi ovog dokumenta

kojim će se definirati strateške smjernice za razdoblje 2014. – 2020. Ova strategija je izrađena

prema metodologiji Pravilnika o provedbi Podmjere 19.1. Pripremna pomoć u okviru Mjere

19. i Vodiča za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko

razdoblje 2014. – 2020. pri čemu se vodilo računa o usklađenosti elemenata ove strategije s

strateškim dokumentima više razine. Tijekom procesa izrade Strategije, sudionici su se vodili

sljedećim načelima LEADER pristupa:

Primjena načela održivog ruralnog razvoja odnosno očuvanje i uravnotežen razvoj

okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala područja.

Razvoj utemeljen na osobitostima područja prepoznatim kroz identifikaciju obilježja,

potencijala, posebnosti i prepoznatljivosti područja i njegovog specifičnog razvojnog

kapitala.

Planiranje odozdo prema gore što podrazumijeva uključenost svih raspoloživih snaga

u lokalnim zajednicama u svrhu raznovrsnosti ideja i mogućih rješenja.

Uspostavljanje lokalnih javno-privatnih partnerstava i promocija povezivanja, i

razvoja kulture suradnje.

Poticanje inovativnosti kroz uključivanje i promociju inovacija kako bi se

tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način.

Integralan i višesektorski pristup uz primjenu horizontalnog (međusektorskog) i

vertikalnog (povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih razina) povezivanja.

Umrežavanje, povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena

znanja i iskustva.

Suradnja te pokretanje i provedba zajedničkih projekata dvaju ili više LAG-ova unutar

zemlje, regije i/ili Europske unije.2

1 Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike, 1991. godine, Europska unija počela je primjenu LEADER

programa (Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale), kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja

ruralnih područja. LEDAER program je inicijativa Europske unije za potporu projektima ruralnog razvoja pokrenutih na

lokalnoj razini u svrhu revitalizacij ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta. 2 Prilagođeno prema www.hmrr.hr


5

1. OPIS PODRUČJA LAG-a BURA

1.1. Opće zemljopisne značajke područja

1.1.1. Geografski položaj

LAG Bura nalazi se u Zadarskoj županiji na središnjem dijelu Jadranske Hrvatske3. On

obuhvaća devet JLS-a i to Grad Obrovac te Općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje,

Ražanac, Starigrad, Vrsi i Zemunik Donji. Navedene jedinice lokalne samouprave uključuju

na svom teritoriju 50 naselja. Županija u kojoj je smješten LAG Bura graniči s Bosnom i

Hercegovinom i Italijom te Šibensko-kninskom i Ličko-senjskom županijom.

Slika 1: Prostorni smještaj LAG-a Bura i Zadarske županije na karti Republike Hrvatske

Područje LAG-a prostire se na 1 015,6 km² što

je udio od 28 % u ukupnoj površini Zadarske

županije. Prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine LAG Bura broji 25 101 stanovnika

(14,71 % ukupnog stanovništva Županije).

Detaljna demografska analiza LAG-a Bura

prikazana je u poglavlju 1.5. Demografska

analiza.

Izvor: http://lmh.hr/karta.html#

Tablica 1: Osnovna obilježja jedinica lokalnih samouprava na području LAG-a Bura

JLS Površina

(km²)

Udio

površine u

županiji

(%)

Broj

stanovnika

(2011.)

Gustoća

naseljenosti

(st./km²)

Naselja u sastavu jedinice lokalne

samouprave

Obrovac 352,73 9,67 4323 12,25 Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin,

Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo,

Muškovci, Nadvoda, Obrovac, Zelengrad

Jasenice 122,01 3,35 1398 11,45 Jasenice, Zaton Obrovački, Maslenica,

Rovanjska

Novigrad 51,21 1,40 2375 46,38 Novigrad, Paljuv, Prigrada

Poličnik 81,61 2,24 4469 54,76 Briševo, Dračevac Ninski, Gornji Poličnik,

Lovinac, Murvica, Murvica Gornja, Poličnik,

Rupalj, Suhovare, Visočane

Posedarje 77,51 2,13 3607 45,32 Islam Latinski, Podgradina, Posedarje,

Slivnica, Vinjerac, Ždrilo, Grgurice

Ražanac 69,02 1,89 2940 42,6 Jovići, Krneza, Ljubač, Radovin, Ražanac,

Rtina

Starigrad 170,09 4,67 1876 11,08 Seline, Starigrad, Tribanj

Vrsi 36,85 1,01 2053 55,71 Poljica, Vrsi

Zemunik

Donji

54,59 1,50 2060 37,73 Smokvić, Zemunik Gornji, Zemunik Donji

LAG

Bura

1015,6 27,9 25 101 24,7

Izvor: LAG Bura

3 Republika Hrvatska se sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) (NN

96/2012, 102/2012) sastoji od dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine i to kako slijedi: 1. Jadranska Hrvatska i 2.

Kontinentalna Hrvatska.

http://lmh.hr/karta.html


6

1.1.2. Klimatske i reljefne karakteristike

Klimatska su obilježja LAG-a raznolika, prvenstveno zbog samog položaja na kojemu se on

nalazi. Zastupljena su stoga obilježja mediteranske, submediteranske, kontinentalne i

planinske klime. Zbog blizine Velebita miješaju se submediteranska klima Ravnih kotara i

mediteranska klima uskog priobalnog područja na kojem je smješten dio općina LAG-a, a

prisutan je i utjecaj planinske klime s Velebita. Karakteristična obilježja za navedenu

mediteransku i submediteransku klimu su topla, suha ljeta i blage, kišovite zime. Prosječna

godišnja temperatura je između 10 i 15 °C, dok se ekstremne vrijednosti temperatura kreću od

-10 do 35 °C. Na padinama Velebita prevladava planinska klima s ekstremnijim

temperaturama. Na ovom području najčešće puše južni vjetar koji donosi toplo i kišovito

vrijeme te sjeverni vjetar, poznat kao bura, koji vrlo snažno puše u podvelebitskom području,

na mahove i olujno. Olujna bura često predstavlja probleme u kopnenom i morskom prometu.

Reljefna bogatstvo područja LAG-a rezultat je prostorne raznolikosti i klimatskih utjecaja. U

višim područjima Velebita prevladavaju karbonatne stijene, naročito vapnenci. Udoline su

ispunjene mlađim taložinama eocena, pleistocena i holocena. Primorski prostor je po reljefnoj

strukturi jasno prostorno izdvojena cjelina jadranskog područja, dok Podvelebitski kanal

karakteriziraju planinska, vapnenačka područja Velebitskog masiva. Doline, spilje i jame koje

su pristupne i prepoznatljive na ovom području su posljedica dinamike terena i korozivnih

procesa. Zastupljene stijene su stijene trijasa, odnosno dolomiti. Ovo područje obilježeno je i

brojnim podzemnim vruljama koje se ulijevaju u more. Južni dio LAG-a također karakterizira

vapnenačka zona, a karakteriziraju ga podzemne vrulje i nalazišta boksita čijom

nekontroliranom eksploatacijom je nastala neugodna antropogena morfologija. Hidrografska

obilježja sačinjavaju Novigradsko i Karinsko more, te rijeka Zrmanja sa pritokom Krupom i

njenim pritocima Krnjezom i Dobarnicom, te Obrovača i Ljubičić. Zapadni dio Ravnih kotara

obilježavaju vapnenci i dolomiti. Hidrografski je ovaj prostor oskudan vodenim izvorima, što

utječe i na sam razvoj ovog kraja. Nekoliko manjih stalnih i povremenih vodotoka osnova su

za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

1.1.3. Povijest i kulturna baština

Naseljenost prostora LAG-a seže još od pretpovijesnog razdoblja. Prema materijalnim

ostacima kontinuitet života seže u prapovijest i antičko doba. Ovaj teritorij je naseljen više od

10 000 godina čemu svjedoče arheološki ostaci. Hrvati su se na ove prostore doselili u 7. st. i

izgradili četiri naselja (Jasenovo, Vrsi, Sv. Toma i Seline). Župa Jasenice prvi put se spominje

u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. koji je tada navodi kao župu koja je granica

rapske i ninske biskupije. Novigrad se po prvi put u pisanim izvorima spominje 1220. godine

kao Castrum Novum, a Vrsi 1387. godine kao rezultat bogate i raznovrsne povijesti. Danas je

na prostoru LAG-a registrirano 75 kulturnih dobara, od čega 59 nepokretnih kulturnih dobara

i 16 pokretnih kulturnih dobara. Detaljna analiza kulturnih dobara nalazi se u Dodatku 1. ovog

dokumenta.

1.1.4. Prometna povezanost

Kroz dio područja LAG-a Bura prolazi autocesta A1 na kojoj postoje četiri čvorišta s kojih se

moguće uključiti, odnosno isključiti s autoceste. Na dijelovima prometnica koje prolaze i

povezuju općine unutar LAG-a prometna signalizacija nije adekvatna, posebice zbog

opasnosti koje predstavlja olujni sjeverni vjetar. Najvažnija pomorska luka za područje LAG-

a je Pomorska luka Zadar (Gaženica) udaljena 17,6 km od čvora Zadar II na autocesti A1.

Područjem prolazi samo jedna, pomoćna magistralna željeznička pruga Zadar-Knin.

Željeznička pruga je u lošem stanju, tehničko stanje pruge je nezadovoljavajuće prvenstveno


7

zbog ratnih oštećenja i neodržavanja. Posljedica toga je nizak stupanj sigurnosti i prijevozne

sposobnosti. Zračna luka koja se nalazi na području LAG-a Bura. Ona je locirana u Općini

Zemunik Donji, a od iznimne je važnosti za cijelu Zadarsku županiju. Sjedište LAG-a Bura

ima dobru povezanost s većim gradovima: Zadrom (31,2 km) putem Jadranske magistrale i

D8, Šibenikom (89,1 km), Splitom (159 km) i Zagrebom (259 km) cestom E65 i E71.

Tablica 2: Prometna infrastruktura na području LAG-a

Infrastruktura LAG Bura

Cestovni promet Četiri izlaza na autocestu

o Maslenica (uključenje Općina Jasenice, Obrovac i Starigrad)

o Posedarje (uključenje Općina Posedarje, Ražanac i Novigrad)

o Zadar 1 (uključenje Općina Poličnik i Vrsi)

o Zadar 2 (uključenje Općine Zemunik Donji).

Pomorski promet Blizina luke Gaženice

Zračni promet Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku Donjem

Izvor: LAG Bura

1.1.5. Upravljanje otpadom

Na području LAG-a, uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog i glomaznog otpada

obavljaju tri komunalna poduzeća. Općine Jasenice, Poličnik, Starigrad i Vrsi koriste usluge

poduzeća Čistoća d.o.o. Zadar, dok Grad Obrovac koristi usluge poduzeća Infra-Grad d.o.o.

Za odlaganje otpada Grada Obrovac koristi odlagalište Kljakovača, Općina Jasenice

odlagalište Dračevac, Općina Starigrad odlagalište Samograd, a ostali JLS-ovi iz LAG-a Bura

svoj otpad odlažu na odlagalištu Diklo. Odlagalište Diklo se koristi 45 godina i ne

zadovoljava kriterije uređenog odlagališta (nema građevinsku, lokacijsku ni uporabnu

dozvolu, a lokacija nije predviđena u prostorno planskim dokumentima). Odlagalište se nalazi

u neposrednom zaleđu naselja Diklo, tj. 4,5 km sjeverozapadno od središta Zadra.

1.1.6. Zaštita, upravljanje prirodnih bogatstava i resursa

Dio teritorija LAG-a Bura je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta te je Uredbom o

ekološkoj mreži (NN 124/2013) proglašen dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000.

Područja obuhvaćaju područja očuvanja značajna za ptice (POP4) i područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove (POVS5).

Slika 2: Ekološka mreža Natura 2000 za područje LAG-a "Bura"

Izvor: http://www.bioportal.hr/gis/

4 Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne

važnosti. 5 Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih

stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.


8

Na području LAG-a Bura postoji pet zaštićenih područja različitih kategorija zaštite. Područje

planine Velebit ima status parka prirode te je zaštićen kroz Naturu 2000 kao područje

očuvanja značajno za vrste i stanične tipove (pSCI). Obuhvaća površinu od 2200 km² i najveće je zaštićeno područje u RH. Status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti i

značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Park je 1978. godine uvršten u mrežu

međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a, a cijelo područje parka je obilježeno različitim

staništima brojnih endema flore i faune od kojih je najpoznatija Velebitska degenija.

Slika 3: Park prirode Velebit

Izvor: DZS

Područje kanjona rijeke Zrmanje, od Obrovca do ušća u Novigradsko more je zaštićeno u

kategoriji značajni krajobraz. Od Obrovca uzvodno pripada Parku prirode Velebit, dok je

njen cijeli tok određen kao područje ekološke mreže. Rijeka Zrmanja, duljine 69 km, među

najkraćim je rijekama jadranskog slivnog područja. Nalazi se na području gdje se susreću

mnogi ekosustavi, a njena je biološka raznolikost iznimno bogata. Zrmanja povezuje

jugoistočne padaline Velebita i Parka prirode Velebit. Ona je tipična krška rijeka koja je u

gornjem toku oblikovala 7 km dugu dolinu u kojoj ulazi u 200 m dubok kanjon. Prostor

Velike i Male Paklenice zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških

oblika i veličanstvenih šuma, već je 1949. godine proglašen nacionalnim parkom. Prostor

parka čini primorska strana Velebita između mjesta Tribanj - Šibuljina i mjesta Modrić,

uključujući vršnu zonu Velebita između Golovrha i Svetog brda, u površini od 102 km2.

Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i

najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije. Na relativno malom području susreće

se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet,

atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Špilja Modrić proglašena je zaštićenim područjem

1986. godine te ima status spomenika prirode. Nalazi se na području Općine Jasenice.

Cijelom duljinom od 800 metara pruža dojam netaknute prirode podzemnog svijeta. Špilja je

razvedenog oblika, karakteristična je po naizmjeničnom nizanju uskih sigastih procijepa i

većih prostiranih dvorana u dva pravca. Staro hrastovo stablo Zeleni hrast nalazi se na

raskrižju Posedarje – Islam Latinski – Polešnik. Dobio je zaštitu spomenika prirode 1959.

godine zbog svoje starosti (preko 250 godina), impresivnog habitusa i zanimljivih

morfoloških karakteristika.

Slika 4: Zaštićena područja na području LAG-a Bura (Kanjon Zrmanje, Špilja modrić, Zeleni Hrast)

Izvor: Natura Jadera


9

Novigradsko i Karinsko more zaštićeni su ekološkom mrežom zbog svoje velike ekološke

vrijednosti i potencijala. Novigradsko i Karinsko more te njihova okolica predstavljaju

jedinstven ekosustav raznolikih vrsta i kulturnih bogatstava. Novigradsko more nalazi se

istočno od Općine Novigrad te se izlijeva u Karinsko more. Novigradsko i Karinsko more

pruža mogućnost ulova i uzgoja riba i školjaka što predstavlja osnovnu djelatnost lokalnog

stanovništva.

U pripremi za proglašenje u kategoriji značajni krajobraz nalaze se potoci Karišnica i Bijela6.

Potoci Karišnice i Bijele nalaze se na području Bukovice između Gornjeg Karina (područje

Grada Obrovca) sjeverno i Donjeg Karina od grada Benkovca u Zadarskoj županiji. Njihova

se posebnost očituje u visokoj estetskoj vrijednosti koja proizlazi iz skladnog ispreplitanja

prirodnih i polu-prirodnih pejzaža, te očuvanosti povoljnih uvjeta i velikog broja različitih

staništa na relativno malom području. Zbog navedenih vrijednosti ovo je područje uvršteno

kako u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, tako i u hrvatski prijedlog Natura 2000 mreže. U

procesu zaštite je i Kula Buta koja je 2015. godine, nakon adaptacije i rekonstrukcije,

otvorena za posjetitelje. Formirana je kao regionalni prezentacijski centar NATURA 2000

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije

(Natura Jadera). Kula Buta nalazi se u staroj jezgri Općine Novigrad.7

U kontekstu prirodnih resursa važno je istaknuti kako se na području Grada Obrovca i Općine

Jasenice nalazi nalazište boksita. Do 1990. godine tvrtka Dalmatinski rudnici eksploatirala je i

izvozila boksit u Rusiju. Trenutno stanje zaliha boksita u nalazištima nije poznato. Tvrtka

Kamen d.o.o. Obrovac je nositelj koncesijskih prava na eksploataciju arhitektonsko-

građevinskog kamena. Eksploatacija se vrši u kamenolomu na lokalitetu Marići. Kamenolom

se nalazi na području mjesta Kruševa gdje se vadi konglomerat u različitim varijantama žute,

smeđe i crvene boje.

1.1.7. Promet i veze

Od cestovne infrastrukture na području LAG-a je istaknuti Jadransku magistralu i autocestu

Zagreb-Split (ukupne dužine 40 km na području LAG-a) stoga je navedeno područje od

izuzetne važnosti za povezivanje sjevernog i južnog dijela Republike Hrvatske (RH). Četiri

ulazno-izlazna čvora za autocestu i to čvor Maslenica, čvor Posedarje, te čvor Zadar 1 i Zadar

2 se nalaze u LAG-u. Dužina asfaltirane ceste iznosi 1 414,1 km, a makadamskih cesta 314

km. Ukupna duljina cesta unutar LAG-a Bura iznosi 1 674,52 km.

Tablica 3: Cestovna mreža na području LAG-a Bura (u kilometrima)

JLS Nerazvrstane ceste JLS ceste Županijske ceste Državne ceste Ukupno

Jasenice 16,4 7,7 20,5 26,35 70,95

Novigrad 27 27 30 7 91

Obrovac 200 116,5 99,1 78,57 494,17

Poličnik 27 13 22 12 74

Posedarje 153 68 89 64 374

Ražanac 90 / 43 14 147

Starigrad 100 / 30 30 160

Vrsi 0 170 18,4 3 191,4

Zemunik Donji 24 0 30 22 72

LAG Bura 633,4 402,2 382 256,92 1674,52

Izvor: Prostorni plan JLS-a sa područja LAG-a Bura

6 Izvor: http://natura-jadera.com/ 7 Ibidem


10

Željeznički promet nema veliki značaj za ovo područje jer uključuje samo nekoliko

putničkih i teretnih linija dnevno te prolazi samo kroz krajnji južni dio LAG-a. Pomorski

promet u Zadarskoj županiji se odvija kroz 17 trajektnih pristaništa i 11 marina sa 3500

vezova. Na području Grada Obrovca nalazi se riječna luka i pristanište Obrovac, nerazvrstana

luka lokalnog značaja. Blizina luke Gaženica u gradu Zadru predstavlja potencijal i za razvoj

prostora LAG-a. Zračni promet odvija se u Zračnoj luci Zadar koja se nalazi u Zemuniku

Donjem i osim putničkog prometa, sve veći udio zauzima upravo i prijevoz tereta. Od

uvođenja niskotarifnih linija sezonskog karaktera 2011. godine vidljivo je značajno povećanje

broja putnika. Uz potporu Ministarstva turizma na području Općine Starigrad 2014. godine

uspostavljen je besplatni pristup internetu HotSpot Croatia Free. Pristup širokopojasnom

internetu omogućen je u središtu Starigrada-Paklenice, Selina i Tribnja-Kruščice.

1.1.8. Energetska infrastruktura

Električnom mrežom na prostoru LAG-a pokriveno je 82 % kućanstava (ukupni broj

kućanstva koji je spojen na kućanstvo je 8 497). Prostor LAG-a radi svojih prirodnih

karakteristika, ima veliki razvojni potencijal za uporabu obnovljivih izvora energije, poput

vode, vjetra i sunca na cijelom području. Na 10 kilometara uzvodno od Obrovca se nalazi

reverzibilna hidroelektrana (RHE) Velebit. RHE Velebit osim iz manjih okolnih rječica

crpi vodu i iz rijeke Zrmanje. Ukupna snaga hidroelektrane iznosi 276/240 MW. Proizvodnja

u 2014. godini je iznosila 584 Gwh, dok je u 2013. godini zabilježena najveća proizvodnja od

635,2 Gwh.8 Na području Grada Obrovca se nalazi vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac čija

je izgradnja planirana u dvije faze. Faza I je završena 2014. godine, a službeno je puštena u

pogon 2015. Unutar prve faze je postavljeno 14 vjetroagregata, pojedinačne snage 3 MW, a

ukupne snage 42 MW. Izgradnja Faze II čija snaga iznosi 12 MW se očekuje u skorije

vrijeme, te je odluka o početku izgradnje u nadležnosti tvrtke Hrvatski operator prijenosnog

sustava d.o.o. Vjetroelektrana ZD2 instalirane snage 18 MW9, se nalazi u vlasništvu tvrtke

Eko d.o.o. i smještena je na području Grada Obrovca. Općine Starigrad i Vrsi se opskrbljuje

elektroenergijom preko trafostanica u nadležnosti HEP ODS-a. Na području Grada Obrovca

ima ukupno 2021 izvora svijetlosti. Od toga ima 1560 rasvjetnih mjesta, 73 trafostanice i 388

stupnih mjesta. Izvor rasvjete u Općini Starigrad i Poličnik je LED žarulja. U Općini Starigrad

ima 1200, a u Općini Poličnik ima 2000 žarulja. Općine Jasenice i Vrsi kao izvor svjetlosti

koriste visokotlačne natrijeve žarulje, njih 781 u Općini Jasenice i 745 žarulja u Općini Vrsi.

1.1.9. Komunalna infrastruktura

Vodovod Zadar d.o.o. opskrbljuje potrošače sa područja LAG-a Bura pitkom vodom, a

uključuje i održavanje vodovodnog sustava. Regionalni sustav zahvaća vodu iz pet bunara,

izravno iz rijeke Zrmanje, dok mjesni vodovodi zahvaćaju vodu iz deset izvora i tri bunara.

JLS s područja LAG-a, prema službenoj statistici imaju 8 341 kućanstava priključenih na

sustav vodoopskrbe. Na području LAG-a Bura nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih

voda. Otpadne vode se prikupljaju putem septičkih jama. Tržnice na malo nalaze se na

području Grada Obrovaca (75 m²), Općina Jasenice (200 m²), Starigrad (182 m²) i Vrsi (500

m²). Tržnice su namijenjene za prodaju voća i povrća, dok se u Gradu Obrovcu uz prodaju

voća i povrća odvija i prodaja ribe. LAG Bura na svom području ima sedam groblja. U Gradu

Obrovcu (2160 m²), Općinama Jasenice (2431 m²), Poličnik (12000 m²), Starigrad (22768

m²), Vrsi (5000 m²). Zbog nedostatka grobnih mjesta u Gradu Obrovac i Općinama Jasenice

(25161 m²) i Vrsi (4800m²) pokrenut je proces izgradnje novog groblja.

8 GWh – gigavatsat 9 MW - megavat


11

1.2. Gospodarske značajke područja

1.2.1. Analiza poslovnih subjekata

Područje LAG-a Bura je prostor tradicionalno orijentiran na poljoprivrednu djelatnost, a u

novije vrijeme i turizam. Uslijed ratnih zbivanja prostor je ekonomski devastiran.

Promatrajući trenutno stanje JLS-a koje čine LAG uz primjenu takozvanog indeksa

razvijenosti evidentno je kako većina JLS-a (svi izuzev Općina Jasenice, Ražancac i Zemunik

Donji) spadaju u II. skupinu odnosno skupinu potpomognutih područja o kojoj država

dodatno skrbi. Trenutno su na području LAG-a najviše zastupljene djelatnosti trgovine i

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a potom građevinarstvo i prerađivačka

industrija. Prema službenim evidencijama FINA-e i HGK na području LAG-a je u 2014.

godini bilo registrirano 297 trgovačkih društava. U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je

smanjenje broja za 21 društvo. Najveći broj trgovačkih društava je zabilježen u Gradu

Obrovcu, a u Općini Poličnik najveći broj zaposlenih.

Tablica 4: Trgovačka društva na području LAG-a Bura

JLS Broj subjekata Broj zaposlenika Ukupni prihodi (u kn) Neto dobit (u kn)

Jasenice 9 4 2.183.512,00 93.856,00

Novigrad 23 43 371.081.629,00 2.414.472,00

Obrovac 53 161 84.543.862,00 -36.917.839,00

Poličnik 48 609 1.039.636.409,00 5.145.246,00

Posedarje 44 142 89.398.275,00 2.152.898,00

Ražanac 25 Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci

Starigrad 25 124 52.833.610,00 480.623,00

Vrsi 20 121 91.543.035,00 96.010,00

Zemunik Donji 50 Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci

Ukupno LAG Bura 297

Izvor: Fina (Jasenice, Novigrad, Obrovac, Poličnik, Posedarje, Starigrad, Vrsi); Biznet (Ražanac, Zemunik

Donji)

Prema veličini najviše registriranih trgovačkih društava su u kategoriji mikro poduzeća, dok

su prema registriranim djelatnostima najzastupljenije trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala (55 subjekata), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane (39 subjekata), građevinarstvo (38 subjekata) i prerađivačka industrija (34).

Detaljna analiza prikazana je u Dodatku 1 ovog dokumenta.

Tablica 5: Trgovačka društva po veličini s područja LAG-a Bura

JLS Mikro Mala Srednja Neodređeno

Jasenice 9 0 0 10

Novigrad 21 2 0 0

Obrovac 48 5 0 0

Poličnik 38 9 1 9

Posedarje 41 3 0 0

Ražanac 24 1 0 0

Starigrad 23 2 0 0

Vrsi 19 0 1 0

Zemunik Donji 0 34 1 15

Izvor: Fina (Jasenice, Novigrad, Obrovac, Poličnik, Posedarje, Starigrad, Vrsi); Biznet (Ražanac, Zemunik

Donji)

10 / - Podaci nisu dostupni


12

U siječnju 2016. godine na području LAG-a nalazio se registriran 461 obrtnik. Najveći broj

obrta registriran je na području Općine Starigrad (98) i Općine Jasenice (96).

Grafikon 1: Broj registriranih subjekata na području LAG-a Bura na dan 3. veljače 2016. godine

Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta – Obrtni registar

Prema podacima Hrvatskog zadružnog saveza na području LAG-a Bura djeluje 12 zadruga, u

čijem radu aktivno sudjeluje 109 članova. Od ukupno 12 zadruga na području LAG-a, njih

sedam djeluje u Zemuniku Donjem i broje 66 članova.

1.2.2. Institucije i mjere za podršku poduzetništvu

Na području LAG-a nalazi se ukupno 15 gospodarskih zona koje se prostiru na ukupnoj

površini od 1 803 630 m2. U LAG-u Bura na području gospodarskih zona registrirano je 38

pravnih subjekata u kojima je zaposleno 930 osoba. Površinom najveća gospodarska zona je u

Općini Jasenice i nalazi se čak tri lokacije (Zaton Obrovački i dvije lokacije u Jasenicama),

dok gospodarska zona u Općini Poličnik broji najveći broj zaposlenika (910).

Tablica 6:Gospodarske zone na području LAG-a Bura na dan 31. 12. prethodne godine

JLS Broj gospodarskih

zona Površina (u m2)

Broj pravnih

subjekata

Broj zaposleniku u

gospodarskih zonama

Jasenice 3 196 830 4 0

Obrovac 3 405 000 2 6

Poličnik 4 114 000 30 910

Novigrad 3 209 300 0 0

Posedarje 1 382 100 2 14

Starigrad 0 0 0 0

Ražanac 0 0 0 0

Vrsi 1 496 400 0 0

LAG Bura 15 1 803 630 38 930

Izvor: LAG Bura

1.2.3. Poljoprivreda i ruralni razvoj

Na području LAG-a Bura se nalazi 4 443,75 ha obradivih površina (17,56 % ukupnog

poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije). Na području LAG-a je registrirano 1 233

poljoprivrednih gospodarstava (PG-a) što je 19 % od ukupno registriranih PG-ova na

području Zadarske županije. Svaki PG na području LAG-a u prosjeku raspolaže u prosjeku s

3,5 ha poljoprivredno obradive površine.

Tablica 7: Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta i broj PG na području LAG-a Bura

461

343

118

432

29

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

LAG Bura

Broj subjekata

Broj subjekata koji obavljaju

djelatnost cjelogodišnje


djelatnost sezonski

Broj subjekata koji imaju

registrirani nepovlašteni obrt


registrirani povlašteni obrt


13

JLS Ukupna površina (ha) Ukupan broj PG-a

Jasenice 418,39 63

Novigrad 143,39 61

Obrovac 780,65 261

Poličnik 637,79 273

Posedarje 585,11 250

Ražanac 237,59 143

Starigrad 742,15 37

Vrsi 74,28 31

Zemunik Donji 824,40 114

LAG Bura 4443,75 1233

Izvor: APPRRR

Najveći broj PG-ova na području LAG-a Bura se bavi maslinarstvom (406 PG-a) i

plemenitom vinovom lozom (335 PG-a). Krške pašnjake obrađuje 315, a livade 275 PG-ova.

Detaljna analiza kulture i obilježja krajolika po JLS-u obrađena je u Dodatku 1. ovog

dokumenta.

Na području LAG-a Bura registrirane su 1 142 košnice i 17 PG-ova koji se bave pčelarstvom.

Od toga se 348 košnica i šest PG-ova registriranih u ovoj domeni nalazi u Općini Jasenice što

je ujedno i najveći broj na području LAG-a Bura. U Općinama Novigrad, Vrsi i Zemunik

Donji nije zabilježen nijedan PG koji se bavi pčelarstvom. Godišnja proizvodnja meda iznosi

22 840 kg meda. Detaljne tablice s podacima relevantnim za sektor poljoprivrede prikazane su

u Dodatku 1. ovog dokumenta.

1.2.4. Turizam

Sve jedinice lokalne samouprave koje su članice LAG-a Bura imaju Turističku zajednicu,

izuzev Zemunika Donjeg. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 2015. je

ostvareno 142 353 turističkih dolazaka na području LAG-a. Promatrajući u odnosu na broj

dolazaka u 2014. godini koji je iznosio 125 402 moguće je zaključiti da je trend dolazaka

turista pozitivan. Isti trend je evidentan i kod analize noćenja u prethodnim godinama. U

2014. godini broj noćenja iznosio je 779 498, a u 2015. iznosio je 866 288 noćenja.

Tablica 8: Broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2015. godini

JLS Kategorija Ukupno Domaći Strani

Jasenice Dolasci 8892 1102 7790

Noćenja 72 802 7960 64 842

Obrovac Dolasci 10 814 1547 9267

Noćenja 82 247 10 337 71 910

Novigrad Dolasci 6613 1310 5303

Noćenja 45 907 14 962 30 945

Posedarje Dolasci 10 886 824 10 062

Noćenja 58 462 4652 53 810

Ražanac Dolasci 14 305 1003 13 302

Noćenja 108 724 7057 101 667

Starigrad Dolasci 79 334 6299 73 035

Noćenja 411 921 29 349 382 572

Vrsi Dolasci 12 504 2497 10 007

Noćenja 101 117 17 282 83 835

LAG Bura Dolasci 142 353 13 818 128 535

Noćenja 866 288 79 057 787 231

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/04-03-02_01_2015.htm

Na ovom području najveći broj ležajeva nalazi se u turističkim apartmanima gdje je ujedno

zabilježen i najveći broj noćenja 2014. godine.


14

Tablica 9: Broj ležajeva i noćenja na području LAG-a Bura u 2014. godine

Kategorija

smještaja

Hoteli Turistički

apartmani

Kampovi Privatne sobe Radnička

odmarališta

Ostalo

Broj ležajeva 1229 8242 3286 216 40 615

Izvor:JLS-ovi LAG-a

Na području LAG-a su zastupljeni brojni aktivni oblici turizma poput penjanja, biciklizma,

trekinga i slično. Tu veliki značaj ima područje Paklenice koje ima međunarodnu

prepoznatljivost atraktivnog penjačkog centra. Danas je na pakleničkom području uređeno

oko 400 smjerova koji po ocjenama (od 3 do 8b+)11

odgovaraju gotovo svim razinama

iskustva penjača. Penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasne jeseni.

Tradicionalno, u Paklenici se svake godine 1. svibnja održava Međunarodni susret penjača.

Zahvaljujući svojim geološkim i klimatskim obilježjima ovaj prostor je pogodan za razvoj

cikloturizma koji osim sezone, može generirati i prihode u predsezoni i postsezoni. U donjoj

tablici su prikazane planirane biciklističke staze na području LAG-a. Važno je napomenuti

kako ni jedna planirana staza za razvoj cikloturizma trenutno nema smještajne, ugostiteljske i

servisne sadržaje, a većina staza nema ni pristup pitkoj vodi12

. Trenutno, Starigrad ima dvije

MTB13

staze. Kraća staza ukupne je duljine 36 km i uključuje sljedeći smjer kretanja: Modrič,

Libinje, Bukva, Kraljičina vrata, Tulove grede, Jasenice, kanjon Zrmanje - Paradžikova

glavica. Duža staza je ukupne duljine 76 km, djelomično asfaltirane i makadamske podloge,

smjera: Modrič, Libinje, Bukva, Kraljičina vrata, Tulove grede, Mali Alan, Samarica,

Kamena galerija, Jasenice, kanjon Zrmanje - Paradžikova glavica. Kroz Obrovac prolazi staza

Zrmanja-Krupa koja je duga 45 km i uključuje smjer: Muškovci-Devetrac-Kudin most-

Krnjeza-Manastir na Krupi-izvor Krupe-Kaštel Žegarski-Muškovci.

Tablica 10: Planirane biciklističke staze na području LAG-a14

Startna točka Ukupna duljina staze (u km) Znamenitosti na stazi

Starigrad 26,7 NP Paklenica

Jasenice 52,5 Špilja Modrič, Crkva svetog Jurja, Bungee jumping, NP Paklenica

Vrsi 11,78 Zrmanja, Karinsko more

Vrsi 8 Velebit

Vrsi 11,8 Velebit

Vrsi 8,4 Velebit

Obrovac 52,07 Zrmanja, Karinsko more

Obrovac 75,1 Zrmanja, Karinsko more, Ravni kotari

Obrovac 58,8 Manastir Krupa

Novigrad 46,9 Crkva Sv. Martina

Posedarje 64 /

Posedarje 26,1 Velebit

Posedarje 15,5 Kanjon Velike i Male Paklenice

Ražanac 25,1 Velebit i NP Paklenica

Izvor: Općina Ražanac

Prostor LAG-a ima bogatu ponudu treking sadržaja. Na području Nacionalnog parka

Paklenica postoji 150 km obilježenih planinarskih staza i puteva različitih težina, od kojih

najduža traje 5-6 sati. Rijeka Zrmanja je, također, iskorištena kao vrijedan turistički resurs pa

se na području LAG-a nude izleti kao što su foto safari i rafting. Krško područje Nacionalnog

parka Paklenica pogodno je i za špiljarenje. U Nacionalnom parku se nalazi špilja Manita Peć,

a u Parku prirode Velebit Špilja Modrič. U neposrednoj blizini Starigrada nalazi se i

11 Ocjene u sportskom penjanju predstavljaju težinu penjačkog smjera. U pravilu ocjenu i ime smjera daje autor istog tj.

osoba koja se prvi put popela zamišljenom linijom i ekspanzivnim klinovima osigurala sportski smjer za daljnje penjanje. 12 Zadarska županija kao cikloturistička destinacija, 2015; ADRIA BIKE GROUP 13 MTB - brdski biciklizam 14 Zadarska županija kao cikloturistička destinacija, 2015; ADRIA BIKE GROUP


15

Adrenalinski park Vaganac. Adrenalinski elementi parka su briddging, rock chalange i abseil

(tehnike samospuštanja niz litice na visinama od 50 i 35 m visine).

Tablica 11: Ponuda aktivnog oblika turizma na području LAG-a Bura

Jasenice Rafting

Kajaking

Speološki izleti (špilja Modrič)

Planinarenje na Velebit, Paklenici

Bungee jumping

Bogata gastro ponuda

Razni izleti (NP Paklenica, Krka, Kornati, Plitvička jezera, parkovi prirode Velebit, Vransko jezero,

Telašćica, povijesne gradske jezgre Zadra, Nina, Paga i izlet na Velebit

Novigrad Biciklistička staza (30 km)

Vožnja kajakom na Novigradskom i Karinskom moru

Sportski ribolov

Ronjenje pješačke staze

Obrovac Rafting

Kajaking

Sportski ribolov

Pješačenje

Treking

Sportski ribolov

Penjanje

OFF ROAD izleti terenskim vozilom

Poličnik Ribolov

Posedarje Kanuing na Zrmanji

Seološki izleti

OFF ROAD izleti terenskim vozilom

Ražanac Karting

Paintball

Eko domaćinstva

Starigrad Planinarenje

Alpinizam

Rafting

Kanuing

Špiljarenje

Biciklizam

Ronjenje

Adrenalinski park Vaganac (cikloturizam)

Razni izleti ( NP Paklenica, Kornati, Krka, Plitvička jezera)

Wellnes&Spa (centar u sklopu Hotela Alan), Sjeverni Velebit, Zadar, Ljubotić, Zrmanja, OFF ROAD

izleti terenskim vozilom

Vrsi Jedrenje

Jedrenje na dasci

Izvor: JLS-ovi LAG-a Bura

Na području LAG-a Bura koncesiju nad lovištima ima deset lovačkih društava. Glavne vrste

divljači na ovim lovištima su zec obični, fazan te trčka skvržulja, uz ostale vrste divljači koje

stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze lovišta.

Tablica 12: Lovišta na području LAG-a Bura u 2015. Godini

Područje Broj lovnih ureda Broj lovišta Ukupna površina (u ha)

LAG Bura 10 12 79 230

Izvor: LAG

Dodatne tablice koje daju podatke o sektoru turizma na području LAG-a Bura su prikazane u

Dodatku 1. ovog dokumenta.


16

1.2.5. Tržište rada

Na području LAG-a Bura registrirano je 2 217 zaposlenih osoba što je 28 % od ukupnog broja

radno aktivnog stanovništva prema službenom popisu iz 2011. godine. Broj zaposlenog

stanovništva dominira u djelatnostima trgovine na veliko i malo, kao i u djelatnostima

prijevoza i skladištenja.

Tablica 13: Zaposleni prema području djelatnosti na području LAG-a Bura

Područje djelatnosti 15-

19

20-

24

25-

29

30-

34

35-

39

40-

44

45-

49

50-

54

55-

59

60-

64

65 i

više

A Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo 2 7 17 17 23 31 49 35 20 12 3

B Rudarstvo i vađenje 0 1 3 4 5 5 8 10 7 0 0

C Prerađivačka industrija 9 39 94 102 87 100 107 84 43 11 0

D Opskrba električnom

energijom, plinom,

parom i klimatizacija

0 8 14 21 25 24 32 36 28 16 0

E Opskrba vodom,

uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te

djelatnost sanacije

okoliša

3 32 76 94 93 62 91 84 58 24 0

F Građevinarstvo 3 32 76 94 93 62 91 84 58 24 0

G Trgovina na veliko i

malo, popravak motornih

vozila i motocikala

9 174 275 254 189 152 116 82 34 9 1

H Prijevoz i skladištenje 3 32 67 86 76 81 120 114 107 29 0

I Djelatnost pružanja

smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

16 84 83 97 70 66 83 71 37 8 1

J Informacije i

komunikacije 1 5 7 9 8 8 10 10 4 1 0

K Financijske djelatnosti

i djelatnosti osiguranja 0 9 24 19 10 9 8 8 3 0 0

L Poslovanje

nekretninama 0 0 0 0 1 1 3 2 1 1 0

M Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti 2 11 19 22 12 12 7 4 8 2 0

N Administrativne i

pomoćne uslužne

djelatnosti

0 23 29 32 39 28 34 24 25 7 0

O Javna uprava i obrana,

obvezno socijalno

osiguranje

9 56 65 61 110 134 107 57 22 12 0

P Obrazovanje 0 12 54 53 51 43 45 53 35 33 3

R Umjetnost, zabava i

rekreacija 0 5 22 13 11 11 12 7 2 2 0

S Ostale uslužne

djelatnosti 5 15 16 18 12 20 13 13 3 2 1

T Djelatnosti kućanstava

kao poslodavca,

djelatnosti kućanstva koja

proizvode različitu robu i

obavljaju različite usluge

za vlastite potrebe

0 2 1 1 5 1 0 0 0 1 1

U Djelatnost izvan

teritorijalnih organizacija

i tijela

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Nepoznato 1 6 10 16 13 10 13 11 10 5 1

Izvor: DZS

Prema izvješću HZZ-a na području LAG-a Bura evidentirano je 1 371 nezaposlenih osoba u

2015. godini. U promatranom petogodišnjem razdoblju bilježi se kontinuirano veći broj


17

nezaposlenih žena u odnosu na broj muškaraca. Najveći su broj nezaposlenih osoba tijekom

cijelog promatranog razdoblja brojile osobe sa završenom srednjom školom, a mali broj

nezaposlenih osoba imao je završenu gimnaziju.

U tablici 14. prikazani su podatci o izvorima financiranja stanovništva s područja LAG-a

Bura. Iz dostupnih podataka može se uočiti kako čak 36,84 % stanovništva LAG-a nema

prihoda, njih 24,11 % financira se prihodima od stalnog rada, a 13,46 % stanovnika kao izvor

financiranja navodi starosnu mirovinu.

Tablica 14: Izvori financiranja stanovništva sa područja LAG-a Bura u siječnju, 2016. godine

Glavni izvori sredstava za život Svi Muškarci Žene

Ukupno stanovništvo 25 101 12 664 12 437

Prihodi od stalnog rada 6054 3623 2431

Prihodi od povremenog rada 1015 642 373

Prihodi od poljoprivrede 202 145 57

Starosna mirovina 3381 1963 1418

Ostale mirovine 3287 1633 1654

Prihodi od imovine 68 37 31

Socijalne naknade 1163 520 630

Ostali prihodi 702 312 390

Povremena potpora drugih 528 267 261

Bez prihoda 9248 3859 5389

Nepoznato 4 4 0

Izvor: DZS

Detaljne tablice s podacima o tržištu rada LAG-a Bura prikazane su u Dodatku 1. ovog

dokumenta.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

1.3.1. Demografska analiza

Područje LAG-a je tijekom vremena bilježilo značajne oscilacije u broju stanovnika. Značajne

demografske promjene su zabilježene osobito nakon Domovinskog rata. Tako je Grad

Obrovac je zabilježio najznačajniji pad stanovništva. Prema popisu provedenom nakon

Domovinskog rata evidentiran je pad broja stanovnika za 63 % u odnosu na popis

stanovništva iz 1991. U popisu iz 2001. godine zabilježen je značajan pad stanovništva i u

ostalim JLS-ovima, osobito Poličniku, Zemuniku Donjem i Ražancu.

Grafikon 2: Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine na području LAG-a Bura

Izvor: DZS

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva (2011.) područje LAG-a Bura broji 25 101

stanovnika što je povećanje za 7 % u odnosu na prethodni službeni popis stanovništva iz

2001. godine. Prosječna starost stanovništva na području LAG-a u 2011. godini iznosi 42,9.

0

10000

20000

30000

40000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.


18

Isti pokazatelj je u 2001. iznosio 35,13 godina, što ukazuje na starenje stanovništva. Radno

sposobno stanovništvo na području LAG-a u 2011. čini 62 % od ukupnog stanovništva što je

približno jednako vrijednostima iz 2001. kada je udio iznosio 64 %. Prema posljednjem

popisu stanovništva na području LAG-a najveći broj stanovnika živi u Gradu Obrovcu i

Općini Poličnik, a najmanje stanovnika je u Općini Jasenice. Na području LAG-a Bura

gustoća naseljenosti iznosi 24,7 stanovnika po km². Gustoća naseljenosti po JLS-u prikazana

je u tablici 15.

Tablica 15: Gustoća naseljenosti

JLS Gustoća naseljenosti (st./km²)

Obrovac 12,25

Jasenice 11,45

Novigrad 46,38

Poličnik 54,76

Posedarje 45,32

Ražanac 42,6

Starigrad 11,08

Vrsi 55,1

Zemunik Donji 37,73

LAG Bura 24,7

Izvor: LAG Bura

U promatranom razdoblju na području LAG-a vidljiv je negativan prirodni prirast

stanovništva od -5. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi (7 % od ukupnog broja

stanovništva). Migracijska su obilježja stanovništva negativna, odnosno veći je broj

odseljenih od ukupnog broja doseljenih s promatranog područja. Promatrajući pojedinačno

trendove JLS-ova izuzetak su Posedarje i Zemunik Donji koji bilježe pozitivne migracijske

trendove. U razdoblju 2011. – 2013. g. na području LAG-a sklopljeno je 385 brakova od kojih

je 47 okončano razvodom.

Analizirajući stanovništvo prema obrazovnoj strukturni evidentno je kako najviše stanovnika

ima završenu srednju školu. Bez završene škole je 1347 stanovnika što je približno broju

visokoobrazovanog stanovništva kojih je 1481. Detaljan pregled obrazovne strukture je dana

u nastavku.

Tablica 16: Obrazovna struktura stanovništva sa područja LAG-a Bura

Starost Ukupno Bez škole

1 -3

razreda

osnovne

škole

4 -7

razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko

obrazovan

je

Nepoznat

o

LAG

Bura 21 240 1.347 552 2 165 5.087 10.590 1.481 18

15-19 1 529 6 1 9 1185 328 0 0

20-24 1 565 4 0 0 54 1.386 120 1

25-29 1 458 6

2 60 1 112 276 2

30-34 1 449 4 1 4 122 1 124 191 3

35-39 1 481 8 1 3 297 1 028 143 1

40-44 1 552 6

6 354 1 091 93 2

45-49 1 787 10 3 16 469 1 186 103 0

50-54 1 918 19 5 70 633 1 074 115 2

55-59 1 765 25 9 184 653 796 97 1

60-64 1 732 31 9 321 575 652 144 0

65-69 1 296 89 58 375 284 390 98 2

70-74 1 457 226 163 556 210 239 60 3

75 i više 2.251 913 302 619 191 184 41 1

Izvor: DZS


19

Detaljne tablice demografskih obilježja LAG-a Bura prikazane su u Dodatku 1. ovog

dokumenta.

1.3.2. Socijalna skrb

Centar za socijalnu skrb Zadarske županije na području LAG-a Bura ima ispostavu u Gradu

Obrovcu kojoj pripadaju Jasenice i Obrovac, dok ostali JLS-ovi iz LAG-a pripadaju ispostavi

Zadar. Prema podatcima Centra za socijalnu skrb Zadar i Obrovac broj korisnika socijalne

skrbi u 2015. godini bio je 1569, što čini 6,25 % stanovnika LAG-a Bura. Najviše korisnika

dobivalo je doplatak za pomoć i njegu, potom jednokratnu naknada.

Tablica 17: Broj stanovnika s područja LAG-a koji primaju naknadu socijalne skrbi

Kategorija/godina 2015.

Minimalna naknada 726

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 383

Jednokratna naknada (ukupno u tekućoj godini) 1491

Naknade u vezi s obrazovanjem 1

Osobna invalidnina 529

Doplatak za pomoć i njegu 1569

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja 74

Naknada do zaposlenja 28

Socijalne usluge (ukupno u tekućoj godini) 23

Broj djece - korisnika prava na privremeno uzdržavanje 110

Izvor: Centar za socijalnu skrb

Na području LAG-a Bura postoje tri ustanove za socijalnu skrb. U Gradu Obrovac i Općini

Vrsi djeluju privatni obiteljski domovi. Dom u Obrovcu u 2015. godini brojio je 20 korisnika,

a u Općini Vrsi broj korisnika iznosio je 15 za kojih se skrbilo 7 zaposlenika. Na području

Zemunika Donjeg nalazi se Dom za psihički bolesne odrasle osobe u kojem je smješteno 190

pacijenata te je zaposleno 57 zaposlenika. Osim smještaja i organiziranog stanovanja dom

pruža usluge pomoći u kući i psihosocijalnu podršku.

1.3.3. Zdravstvo

Na području LAG-a Bura nalaze se četiri ispostave doma zdravlja Zadarske županije i to u

Gradu Obrovcu i Općinama Novigrad, Posedarje i Starigrad. Dom zdravlja Zadarske županije

u Obrovcu ima sljedeće djelatnosti zdravstvene zaštite: opća/obiteljska medicina, patronažna

zdravstvena zaštita, polivalentna stomatološka zaštita, zdravstvena zaštita žena te školska

medicina. Ispostava u Općini Posedarje, Novigrad i Jasenice djeluju kao opća/obiteljska

medicina i stomatološka medicina. Ambulanta u Starigradu ima pet zaposlenika koji obavljaju

posao zaštite i unaprjeđenja zdravlja te ambulantno i kućno liječenje bolesti i stanja. U Općini

Poličnik nalazi se ispostava za hitnu medicinsku pomoć. Na području LAG-a Bura djeluju tri

ljekarne, pet ambulanta opće medicine jedan dentalni laboratorij, četiri stomatološke

ordinacije te dvije ustanove zdravstvene skrbi. Prema podatcima DZS 2013. godine na

području LAG Bura zabilježeno je 279 smrtnih slučajeva. Kod uzroka smrti može se reći da

stanovnici LAG-a Bura ne odstupaju od županijskog, ali ni hrvatskog prosjeka pa su u

promatranoj 2013. godini najčešći uzroci njihovih smrti bile bolesti cirkulacijskog sustava

njih 128 osoba, a nakon njih novotvorevine (neoplazme) 73 osobe.

Veterinarska ambulante postoje u Gradu Obrovcu i Općini Zemunik Donji. Ove ambulante

obavljaju djelatnost preventivnog cijepljenja te internističke i kirurške zahvate i veterinarske

usluge. Detaljna tablica zdravstva LAG-a Bura prikazana je u Dodatku 1. ovog dokumenta.


20

1.3.4. Odgoj i obrazovanje

Na području LAG-a Bura nalazi se osam vrtića. Broj upisane djece u 2014. godini iznosio je

392 u programu vrtića i jaslica i za njih se skrbilo 49 djelatnika. ,

Tablica 18: Vrtići i jaslice na području LAG-a Bura

JLS Broj vrtića Broj upisane djece u 2014. Broj zaposlenika u 2014

Jasenice 0 0 0

Novigrad 0 0 0

Obrovac 1 63 10

Poličnik 2 138 14

Posedarje 1 63 8

Ražanac 1 / /

Starigrad 1 29 6

Vrsi 1 37 2

Zemunik Donji 1 53 8

LAG Bura 8 392 49

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1496.pdf

Prema podatcima sa državnog zavoda za statistiku na području LAG-a Bura u 2014. godini

broj osnovnih škola te njihovih podružnica iznosio je 32. U istoj promatranoj godini 1704

učenika pohađali su navedene ustanove.

Tablica 19: Osnovne škole na području LAG-a Bura

JLS

Broj osnovnih škola

(osnovne škole i

podružnice)

Broj učenika u 2014. Broj zaposlenika u 2014.

Jasenice 2 122 20

Obrovac 4 287 35

Novigrad 3 200 34

Poličnik 7 325 38

Posedarje 7 278 46

Ražanac 6 213 34

Starigrad 2 127 20

Vrsi 0 0 0

Zemunik Donji 1 152 21

LAG Bura 32 1704 248

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1496.pdf

Jedina srednja škola u LAG-u Bura nalazi se u Gradu Obrovcu s četiri srednjoškolska smjera:

gimnazija, ekonomska srednja škola, prodavač, autolimar, automehaničar, vodoinstalater,

instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja. U 2014. godine se u ovu školu upisalo 122

učenika. Srednja škola je u 2014. godini brojala 19 zaposlenih.

1.3.5. Sport i rekreacija

Sportska infrastruktura je uređena na razini svakog JLS-a. U Općini Novigrad postoje dva

nogometna igrališta (NK Hajduk u Pridragi i NK Nošk u Novigradu), tereni za mali nogomet,

košarkaško igralište i nekoliko boćališta. Na području Poličnika postoji sportska dvorana sa

sportskim i društvenim sadržajima, te četiri boćališta. Postojeći stadion u Posedarju je u lošem

stanju, naročito službene klupske prostorije i svlačionice koje su izgrađene prije 40 godina.

Postojeće stanje predstavlja neposrednu opasnost za sve članove nogometnog kluba, od kojih

su većina djeca. Na području Općine Vrsi nalazi se igralište sportskog centra Stara Gusterna.

1.3.6. Religija

Područje LAG-a Bura može se opisati kao izrazito katoličko područje u kojemu se 91 %

stanovnika izjasnilo katolicima na posljednjem popisu stanovništva u 2011. godine. Ovdje se

ukupno nalazi 13 župnih crkvi. Uglavnom općine imaju jednu do dvije župe, izuzetak je


21

Općina Starigrad koja ima tri župe. Na području Općine Poličnik je zabilježen najveći broj

crkava, njih ukupno sedam, od čega su dvije župne crkve. U Gradu Obrovcu postoje dvije

katoličke župe kojima pripada pet crkvi i jedna Parohija unutar koje se nalaze tri crkve i dva

sakralna lokaliteta. Većina župa je osnovana od 17. do 19. stoljeća.

1.3.7. Kultura i kulturna baština

LAG Bura ima iznimno bogatu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu. Naseljenost prostora

traje u kontinuitetu od prapovijesnog razdoblja do danas. U LAG-u djeluje Pučko otvoreno

učilište Obrovac. Ono je kulturno-obrazovna ustanova koja programe rada realizira kroz

knjižničnu, muzejsku, galerijsko-izložbenu djelatnost, te kroz organiziranje kazališnih,

glazbenih, filmskih i drugih kulturno-umjetničkih programa. Zavičajni muzej Obrovac, koji je

ujedno i jedini muzej na području LAG-a Bura, kao dio Pučkog otvorenog učilišta smješten je

u prizemlju zgrade Općinskog suda u Obrovcu. Na području Grada Obrovca postoji veći broj

arheoloških lokaliteta koji potječu od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Jedna od glavnih

zadaća muzeja je postavljanje stalnog postava arheološke zbirke, unutar kojeg bi se trebalo

izložiti predmete iz nekadašnjeg Arheološkog muzeja Obrovac gdje bi bogata kulturno-

povijesna i prirodoslovna obrovačka baština bila prezentirana javnosti. Knjižnice na području

LAG-a nalaze se osim u Gradu Obrovcu i u Općinama Novigrad i Ražanac. Knjižnice broje

po jednog zaposlenika. U 2015. godini broj upisanih članova iznosio je 114 u Gradu Obrovcu,

364 u Općini Novigrad i 174 u Općini Ražanac. Knjižnice teže većem broju zaposlenika,

uređenju prostora, ulaganjem u informatičku opremu te povećanju zbirke knjiga što bi ujedno

privuklo veći broj godišnjih članova.

Tablica 20: Popis tradicionalnih manifestacija koje se odvijaju na području LAG-a Bura

JLS Naziv manifestacije Organizator natjecanja

Jasenice

Sajam autohtonih proizvoda TZ Jasenice

Folklorna manifestacija: Velebite nedaj magli na se KUD Vila Velebira

Dječji festival: Dite Jaseničko Općina Jasenice

Ribarska večer TZ Jasenice

Novigrad

Tradicionalna smotra folklora Pridraga KUD Lucarica

Novigradska dagnja -simbol kvalitete Novigrad

Smotra folklora Novigrad

Koncert klape HRM Sveti Juraj Novigrad

Novigradska noć Novigrad

Biciklijada Novigrad - Posedarje Novigrad

Varoška večer Novigrad

Novigradske ljetne Jazz večeri Novigrad

Novigradska noć Novigrad

Obrovac

Bukovačka večer u Obrovcu Grad Obrovac i TZ Grada Obrovca

Bukovačka fešta u Karinu Gornjem Grad Obrovac i TZ Grada Obrovca

Prisnac fest Zavičajni klub „Janko Mitrović"

Rafting regata Zrmanja Riva Rafting Centar d.o.o.

Eko akcija Gdje Zrmanja ljubi more Ekološka udruga Zrmanja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Karin KUD Ruža Hrvatska

Proljeće na Zrmanji Riva Rafting Centar d.o.o.

Poličnik Susret klapa Općina Poličnik s TZ Poličnik

Susret kudova Općina Poličnik s TZ Poličnik

Posedarje

Tradicionalna utrka magaraca Općina Posedarje

Tisuću cvjetova za Posedarje Udruga Posedarje moje, TZ

Posedarje, Općina Posedarje

Dagnjarsko veče TZ Posedarje

Ražanac

Susret KUD-va Udruga Hrvatskih ljiljana sv. Ante

Ražanac i TZO Ražanac

Umjetnička izložba Naziv umjetnika TZO Ražanac

Mala Biciklijada Ražanca TZO Ražanac

Izložba fotografija Stari Ražanac TZO Ražanac

Ribarska Fešta Fešta od Mora TZO Ražanac


22

JLS Naziv manifestacije Organizator natjecanja

Multimedijalna izložba bure Ražanačka bura TZO Ražanac

Boćarski turnir Boćarski klub Roko Ljubač

Susret KUD-va TZO Ražanac

Malonogometni turnir u Krnezi Volonteri ili članovi MNK Primorac

Ražanačke ljetne igre TZO Ražanac

Različite Lutkarske predstave TZO Ražanac

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti TZO Ražanac

Regata Đir oko Školja TZO Ražanac

DDK Ljubač TZO Ražanac

Izložba domicilnih izlagača Mrva Umjetnosti TZO Ražanac

„Klaunovska posla TZO Ražanac

Fešta povodom Velike gospe TZO Ražanac

Potraga za blagom TZO Ražanac

Velika biciklijada TZO Ražanac

Starigrad

Međunarodni susret penjača – Paklenica NP Paklenica, Starigrad

Paklenica Trail Šimun Cimerman d.o.o.

Tradicionalni susret ljubitelja Karla Maya i filmova o Winnetouu TZO Starigrad, hotel Alan Bluesun

Velebit Ultra Trail Outdoor.hr

Velebit MTB Marathon Klub pustolovnih sportova Multisport

Blagdan Velike Gospe – Tradicionalno hodočašće na Veliko

Rujno Općina Starigrad/TZO Starigrad

Blagdan Male Gospe Seline TZO Starigrad/Općina Starigrad

Blagdan Sv.Ante Tribanj-Kruščica TZO Starigrad

Vrsi

Dan Općine Vrsi Općina Vrsi

Ribarska noć TZ Vrsi

Smotra folklora Vrsi moje, u srcu te nosim TZ Vrsi

Izvor: JLS-ovi članice LAG-a Bura

1.3.8. Mjere zaštite ljudi i imovine

Na teritoriju LAG-a Bura u Gradu Obrovcu nalazi se zemljišno-knjižni odjel koji je pri

Općinskom sudu Zadar. Privremeno je u Obrovcu smještena i stalna služba Općinskog suda

Zadar. Najbliže pravosudne institucije su u Zadru, a one su Općinsko državno odvjetništvo,

Županijsko državno odvjetništvo i Općinski sud Zadar. Dobrovoljna vatrogasna društva

postoje u svim općinama LAG-a Bura.

1.3.9. Stanovanje i javne zgrade

Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a Bura nalazi se

ukupno 1 712 513 m2 ukupne površine stanova i stambenih kuća. Od ukupnog broja stanova i

stambenih kuća njih 55,88 % se koristi za stalno stanovanje, a 41,63 % se koristi povremeno

(za odmor i rekreaciju i za korištenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi), te se u 2 %

obavlja djelatnost (iznajmljivanje turistima i ostale djelatnosti). Prosječna površina stana na

području LAG-a Bura iznosi 79,18 m2, što je za 3,75 % više od prosjeka Zadarske županije

(75,42 m2).


23

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

PODRUČJA

2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a

Snage Slabosti

Blizina većih gradskih središta

pogoduje razvoju gospodarstva

Geoprometni položaj (povezanost

autocestom prema većim gradovima

Zadar, Šibenik, Zagreb, Split) te

postojanje zračne luke na području

LAG-a

Smještaj zaštićenih prirodnih resursa na

području LAG-a

Blizina zaštićenih prirodnih resursa

(NP Krka, Paklenica, Plitvička jezera,

Kornati)

Povoljni klimatski uvjeti za turizam i

poljoprivredu (spoj planine i mora)

Povećanje broja stanovnika

Razvedena obala

Veliki broj kulturno zaštićenih dobara

Postojanje poljoprivrednih površina

Duga poljoprivredna tradicija

(maslinarstvo, vinogradarstvo,

voćarstvo)

Dugogodišnje iskustvo u ekološkoj

poljoprivrednoj proizvodnji

Velik broj privatnih iznajmljivača u

turizmu

Postojanje turističkih zajednica na

području LAG-a

Postojanje gospodarskih zona

Kvalitetni ljudski potencijali

Dobra međusobna suradnja svih

ustanova

Dostupnost obrazovnih institucija

stanovnicima LAG-a

Stalan porast djece u vrtiće

Veliki potencijal zaštićenih područja

Područje LAG-a je stanište brojnih

biljnih i životinjskih vrsta

Neprepoznatljivost LAG-a od strane

dionika

Slaba prometna povezanost rubnih

naselja na području LAG-a

Neiskorištenost dobrog geoprometnog

položaja

U slučaju jakog vjetra dolazi do prekida

prometa

Nedovoljna integriranost biciklističkih

staza svih JLS-ova

Nedovoljno razvijena svijest i znanje

stanovništva o turističkim trendovima

(očuvanost prirode, aktivni odmor,

kulturna baština, moderne tehnologije,

poznavanje stranih jezika i dr.)

Neiskorištenost poljoprivredne površine

Nezainteresiranost mladih ljudi za

poljoprivrednu djelatnost

Nedovoljno iskorišten prirodni resurs,

spoj mediteranske i kontinentalne klime

Nedostatak integriranog prodajnog mjesta

autohtonog poljoprivrednog proizvoda

Starenje stanovništva

Slabo razvijanje društvenih zajednica

Nedostatak infrastrukture za sport i

rekreaciju

Neadekvatni prostori vrtića

Neuređeno odlagalište (nelegalno)

Nepostojanje specijaliziranih mjesta za

prihvat otpada

Neizgrađen sustav odvodnje otpadnih

voda


24

Prilike Prijetnje

Neobrađene poljoprivredne površine

mogu biti temelj daljnje poljoprivredne

proizvodnje i razvoju gospodarstva

Mogućnost razvoja dopunskih

poljoprivreda u „Zelenom području

LAG-a“ i njihovo modificiranje za

turistički plasman u „Plavo područje

LAG-a“

Blizina nacionalnih parkova

Velike mogućnosti za razvoj lovnog

turizma

Rastuća potražnja za uslugama u

ruralnom turizmu

Preusmjeravanje prometa preko

Obrovca prilikom nepovoljnih

vremenskih uvjeta

Mogućnost za sufinanciranje uzgoja

poljoprivrednih sorti unutar mjera

ruralnog razvoja

Razvoj tematskih atraktivnih ruta

Otvaranje turističkog centra koji će

predstavljati ponudu LAG-a kao cjeline

temeljene na raznovrsnosti autohtonih

proizvoda sa ruralnog područja

Mogućnost umrežavanja smještajnih

kapaciteta u svrhu poboljšanja

postojeće turističke ponude

Mogućnost prenamijene prostora za

dodatne sadržaje u drugoj smjeni

obrazovnih ustanova

Aktivni turizam strateških prioriteta u

dokumentima višeg reda

Prirodno okruženje u kojoj se škole

nalaze mogu se iskoristiti za terenske

nastave

Izgradnja reciklažnog dvorišta

Podizanje svijesti o važnosti zaštite

okoliša

Nepovoljan utjecaj prometa (buka,

zagađenje okoliša) na život stanovnika

LAG-a

Nekontrolirano planiranje i korištenje

prostora za izgradnju (preizgrađenost

apartmanskim objektima i kućama i

stanovima za odmor)

Manjak administrativnih i ljudskih

kapaciteta može imati utjecaj na

povlačenje sredstava iz EU

Nepostojanje adekvatnih demografskih

mjera može imati poražavajuće rezultate

u svim segmentima razvoja lokalnih

zajednica unutar LAG-a

Neriješeni imovinsko-pravni

odnosi/zemljišne knjige

Iseljavanje stanovništva

Prethodno provedenom analizom i izradom SWOT analize identificirani su problemi s kojima

se LAG suočava. Uočeni problemi iskorišteni su kao temelj za utvrđivanje konkretnih

problema, na temelju njih izrađene su razvojne potrebe. U nastavku je dan prikaz razvojnih

problema i potreba.


25

Tablica 21: Razvojni problemi i razvojne potrebe LAG-a Bura

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

Nedovoljna iskorištenost zemljišta

Nezainteresiranost mladih ljudi za

poljoprivredu

Niska razina obrazovanja stanovništva u

sektoru poljoprivrede

Nedovoljna razvijenost nepoljoprivrednih

proizvoda i usluga

Slaba sinergija dionika u poljoprivredi

Neiskorištenost geoprometnog položaja

Nedovoljna uključenost stanovnika u

turističke trendove

Neplanski turistički razvoj

Nedostatak institucionalnih kapaciteta za

plasman autohtonih proizvoda

Demografski nepovoljni pokazatelji

Nedostatna društvena infrastruktura

Neadekvatan sustav za gospodarenje

otpadom

Nedovoljna iskorištenost potencijala

obnovljivih izvora energije

Loš institucionalni okvir za uspostavljanje

međunarodne suradnje između LAG-ova

Prenamjena zemljišta za poljoprivredne svrhe

Dodjeljivanje potpora i razvoj mjera

namijenjenih mladim poljoprivrednicima

Poticanje stanovništva za stjecanje novih

znanja u poljoprivredi

Motiviranje i poticanje poljoprivrednih

subjekata na proširenje djelatnosti/proizvoda

Poticanje na umrežavanje i zajedničko

djelovanje dionika u poljoprivredi

Jačanje prepoznatljivosti destinacije JLS-ova

članica LAG-a

Educiranje stanovnika o trendovima u

segmentu poboljšanja turističke ponude

Educiranje stanovništva o održivom

turističkom razvoju

Jačanje institucionalnih kapaciteta za potporu

lokalnim gospodarskim dionicima

Jačanje mjera natalitetne politike

Uređenje društvenih ustanova

Uspostava cjelovitog sustava za integrirano i

zakonski regulirano odlaganje otpada

Podizanje svijesti stanovništva o važnosti

obnovljivih izvora energije te razvoj mjera za

obnovljive izvore energije

Unaprjeđenje znanja potrebnih za pripremu

projekata i eksterna financiranja

RAZVOJNI POTENCIJALI

Raspoloživo poljoprivredno zemljište

Korištenje potpora za međunarodnu suradnju

Prirodni preduvjeti za obnovljive izvore energije

Autohtone kulture i tradicija

Reljefna i klimatska obilježja pogodna za poljoprivredne djelatnosti i razvoj aktivnih oblika

turizma

Prepoznatost aktivnog odmora kao potencijala razvoja selektivnih oblika turizma na

županijskog i nacionalnoj razini

Mogućnosti suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Raspoloživa eksterna sredstva putem PRR-a i drugih instrumenata za ruralni razvoj

Nadopuna tradicionalnih djelatnosti PG-a sa nepoljoprivrednim aktivnostima osobito

turističkom ponudom

Plasman proizvoda primjenom inovativnih metoda marketinga i trženja proizvoda


26

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG

KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE

POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI

REZULTATE

3.1. Vizija i razvojni ciljevi za područje LAG-a

Vizija LAG-a Bura predstavlja strateške razvojne smjernice za naredno plansko razdoblje.

Predložena vizija ima svoj kontinuitet u navedenom razdoblju i referira se na ključne točke u

razvoju te glasi:

VIZIJA LAG-a Bura

Pokreni se, bit ću ti vjetar u leđa.

Od Velebita do mora prepoznato je područje bogate kulturno – povijesne baštine,

valoriziranih resursa i potencijala, obrađenih poljoprivrednih zemljišta, autohtonih

proizvoda.

3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na

mogućnostima PRR 2014 – 2020

Strateški ciljevi predstavljaju smjernice razvoja LAG-a i ostvarenje vizije valorizacijom

raspoloživih resursa. Strateški ciljevi delegirani su temeljem prethodno provedene Analize

stanje i kroz odrađene tematske fokus grupe. Strateškim ciljevima fokusira se na iskorištenju

postojećih nedovoljno valoriziranih resursa. Na osnovu Analize stanja, odrađenih fokus grupa

i definirane SWOT analize definirana su četiri strateška cilja:

Cilj 1 - Jačanje konkurentnosti lokalne poljoprivredne djelatnosti - Svrha cilja je

upotrijebiti prostorne i prirodne preduvjete kao poluge razvoja poljoprivredne djelatnosti te

ojačati prepoznatljivost i kvalitetu proizvoda s prostora LAG-a. Ovim ciljem se želi lokalne

subjekte potaknuti na odmak od tradicionalnih načina proizvodnje prema suvremenim i

tehnološki naprednim rješenjima te kontinuiranoj modernizaciji i inovativnosti proizvoda.

Stoga će se aktivnosti u okviru ovog cilja usmjeriti na restrukturiranje poljoprivrednih

gospodarstva i njihovu modernizaciju, razvoj oznaka kvalitete i njihove primjene te

povezivanje lokalnih subjekata i razvoj distribucijskih kanala.

Cilj 2 - Povećanje poduzetničke aktivnosti u turizmu kroz pozicioniranje područja

LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog turizmu regiji - Iskorištavajući pogodna klimatska

i reljefna obilježja te iznimno dobru prometnu povezanost intencija dionika LAG-a je razvoj

javne turističke infrastrukture koja bi trebala omogućiti pozicioniranje ovog LAG-a kao

vodeće destinacije aktivnog turizma u regiji. Izgradnjom javne turističke infrastrukture za

potrebe sportskog penjanja, boulderinga, cestovnog i brdskog biciklizma, trail i trekinga, ovim

ciljem bi se utjecalo na unaprjeđenje smještajnih kapaciteta na području LAG-a uz razvoj

novih sadržaja od strane lokalnih poduzetnika. Uz izgradnju javne turističke infrastrukture

namijenjene aktivnom turizmu navedenim ciljem je predviđena i integracija kulturno

povijesne baštine u jedinstven zajednički proizvod povezan tematskim biciklističkim i

pješačkim stazama opremljenim svim potrebnim sadržajima (servis bicikla, odmorišta i sl.).

Zajednički integrirani proizvod bi uz primjenu visoke tehnologije omogućio kreiranje dodane

vrijednost turističkom proizvodu.

Cilj 3 - Podrška razvoju inovativnim proizvodima zasnovanih na lokalnim resursima -

Svrha ovog cilja je kreirati i plasirati potpuno nove proizvode koji su zasnovani na lokalnim


27

kulturama i dugogodišnjoj tradiciji. Realizacijom ovog cilja LAG Bura stvara preduvjete

pozicioniranja LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog odmora u regiji te ujedno i

konkurentne destinacije koja je primijenila inovativan način valorizacije tradicije i prirodne

resursne osnove. Ovim ciljem će se potaknuti udruživanja poljoprivrednih gospodarstava te

primjena inovativnih pristupa i tehnoloških procesa.

Cilj 4 - Jačanje kapaciteta LAG-a i dionika sa ruralnog područja – realizacijom ovog

cilja će se omogućit promocija temeljnih vrijednosti i resursnog bogatstva van granica samog

LAG-a. Osim toga osigurati će se nova znanja te pristup međunarodnim iskustvima i

tehnologijama putem suradnje s drugim LAG-ovima i dionicima ruralnog razvoja.

3.3. Integrirani i inovativni karakter LRS

Integrirani karakter ove LRS je postignut međusobnom vezom njenih pojedinih ciljeva

(horizontalna usklađenost), ali isto tako i njenih ciljeva, odnosno prioriteta i mjera, sa

strateškim smjernicama višeg reda (vertikalna usklađenost15

). Osim navedenog postignuta je

i sektorska integriranost pa se tako ovom LRS potiču projekti kojima se povezuju različite

aktivnosti primjerice poljoprivredne djelatnosti i turizam, primarna poljoprivreda i prerada,

aktivni odmor i kultura i dr. Ovaj oblik planiranja razvojnih inicijativa na razini LAG-a

predstavlja ujedno i njegovu inovativnu dimenziju. Ona se dodatno odlikuje i u načinu na koji

je ova LRS izrađena osobito u segmentu primjene participativnog pristupa i bottom-up načela.

Međutim, inovativnost nije samo obilježje LRS nego i ujedno jedna od temeljni vrijednosti na

kojima će počivati implementacija strategije što se očituje u svim njenim prioritetima. Tako u

okviru cilja 1. ova LRS u prvi plan stavlja projekte kojima se modernizira poljoprivreda te

kreiraju novi i do sada na tržištu nepostojeći proizvodi (prioritet 1.1.). Ona predviđa kreiranje

oznake kvalitete kao inovativnog modela tržišnog plasmana kao i razvoj novih kanala

distribucije i odnosa s potrošačima (prioriteti 1.2. i 1.3.). Svim prioritetima u okviru cilja 2.

LRS će kreirati inovativni turistički proizvoda i time stvoriti preduvjeti za međunarodnu

prepoznatljivost ove destinacije. Zahvaljujući cilju 3. inovativno promišljanje će se potaknuti i

na razini lokalnih dionika tako što će se uspostaviti proizvođačka organizacija (prioritet 3.1.),

kao potpuno novi model funkcioniranja, te osmisliti i podržati pilot-projekti usmjereni

osmišljavanju i razvoju novih proizvoda (prioritet 3.2.). Kako bi se osigurali odgovarajući

resursi za provedbu ovih ciljeva namjera je u okviru cilja 4. ojačati interne kapacitete LAG-a

kroz kontinuirani pristup edukacijama, uspostavu partnerstava na nacionalnoj, ali i

međunarodnoj razini te implementaciju informacijskih rješenja za upravljanje razvojem. Time

se u cijelosti uvodi jedan novi i proaktivni pristup u funkcioniranju LAG-a. Osim kroz ciljeve

LRS-a fokus ka inovativnosti se ogleda i kroz kriterije za odabir projekta gdje upravo

sposobnost za kreiranje novih proizvoda čini prednost prilikom bodovanja projekata.

3.4. Opis mjera uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti

Kako se ostvarila vizija LAG-a te iz nje proizašli strateški ciljevi razrađeni su prioriteti i

aktivnosti razvoja. U nastavku je prikazana shema razvojnih prioriteta LAG-a Bura. Nakon

prioriteta razrađuju se aktivnosti koje će dovesti do uspješne provedbe prioriteta, a time

postići i navedeni strateški ciljevi. LRS sadržava i razrađene aktivnosti razvoja koje se

definiraju prema resursima prostora, ljudi, vremena i novaca. Prikaz definiranja korisnika i

kriterija prihvatljivosti i ostalih uvjeta definiranih PRR-om opisani su u Dodatku 2 ovog

dokumenta.

15 Usklađenost s dokumentima višeg reda detaljno obrađena u poglavlju 3.7.


28

OPĆI CILJ 1. Jačanje konkurentnosti lokalne poljoprivredne djelatnosti

SMART

CILJ

Uključiti do 8 % ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u provedbu mjera za restrukturiranje i modernizaciju proizvodnje i promjenu obnovljivih izvora energije te

certificirati do 30 % ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava registriranih u upisnik PG-a novostvorenom oznakom kvalitete lokalnih proizvoda s područja LAG-a.

Prioritet 1.1. Modernizacija i razvoj poljoprivrednih gospodarstva 1.2. Uspostava sustava kvalitete za proizvode s

područja LAG-a

1.3. Organizacija distribucijskog kanala od

proizvođača do krajnjeg korisnika

Svrha

prioriteta

Unaprijediti kapacitete i sredstva za rad PG-ova potporama za

ulaganja u fizičku imovinu te potaknuti razvoj lokalnih

proizvoda sa dodatnom vrijednosti.

Postići prepoznatljivost područja i osigurati

garanciju kvalitete proizvoda uvođenjem oznaka

kvalitete za proizvode sa područja LAG-a.

Osigurati plasman finalnih proizvoda krajnjim

potrošačima te unaprijediti tržišnu poziciju.

Aktivnosti /

Mjere

1.1.1. Podrška

ulaganjima u

fizičku imovinu za

biljnu proizvodnju

1.1.2. Podrška

ulaganjima u

fizičku imovinu

za stočarsku

proizvodnju

1.1.3. Razvoj

lokalnih

proizvoda sa

dodanom

vrijednosti

1.2.1. Razvoj sustava

kvalitete proizvoda

LAG-a

1.2.2. Zaštita i

certifikacija proizvoda

proizvedenih na

području LAG-a

1.3.1. Umrežavanje

lokalnih proizvođača

1.3.2. Kreiranje

prodajne mreže i

organizacija

distribucijskog kanala

od proizvođača do

krajnjeg korisnika

Indikatori % ili broj PG

kojima je

dodijeljena potpora

u okviru PRR-a za

ulaganja u

restrukturiranje ili

modernizaciju

(fokus područje 2A)

Ukupno isplaćena

sredstva PRR za

projekte u okviru

2A

Ukupno ulaganje +

ukupan broj

operacija ulaganja u

proizvodnju

obnovljive energije

(EUR) (fokus

područje 5C)

Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni

rashodi) za projekte

u okviru 5C

% ili broj PG

kojima je

dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja

u restrukturiranje

ili modernizaciju

(fokus područje

2A)

Ukupno isplaćena

sredstva PRR za

projekte u okviru

2A

Ukupno ulaganje

+ ukupan broj

operacija ulaganja

u proizvodnju

obnovljive

energije (EUR)

(fokus područje

5C)

Ukupno isplaćena

sredstva PRR

% ili broj PG

koja primaju

potporu za

sudjelovanje u

programima

kvalitete,

lokalnim

tržištima i

kratkim lancima

opskrbe te

proizvođačkim

skupinama/organi

zacijama (fokus

područje 3A)

Ukupno

isplaćena

sredstva PRR

(javni rashodi) za

projekte u okviru

3A

Ukupno ulaganje

+ ukupan broj

operacija

ulaganja u

% ili broj PG koja

primaju potporu za

sudjelovanje u

programima kvalitete,

lokalnim tržištima i

kratkim lancima opskrbe

te proizvođačkim

skupinama/organizacija

ma (fokus područje 3A)

Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni

rashodi) za projekte u

okviru 3A

% ili broj PG koja

primaju potporu za

sudjelovanje u




te proizvođačkim



Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni


okviru 3A

% ili broj PG koja

primaju potporu za

sudjelovanje u




te proizvođačkim



Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni


okviru 3A

% ili broj PG koja

primaju potporu za

sudjelovanje u




te proizvođačkim



Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni


okviru 3A


29

(javni rashodi) za

projekte u okviru

5C

proizvodnju

obnovljive

energije (EUR)

(fokus područje

5C)

Ukupno

isplaćena

sredstva PRR

(javni rashodi) za

projekte u okviru

5C

Svrha

aktivnosti

Restrukturiranje,

modernizacija i

povećanje

konkurentnosti PG-

ova.

Restrukturiranje,

modernizacija i

povećanje

konkurentnosti

PG-ova.

Poticati

poljoprivredna

gospodarstava na

preradu, primjenu

tehnologije te

proizvodnju

proizvoda sa

dodatnom

vrijednošću.

Kreirati prepoznatljivost

lokalnih proizvoda i

resursne osnove

područja te formirati

model odabira i

promociju kvalitete.

Certificirati kvalitetne

proizvode te osigurati

prepoznatljivost,

promociju, zaštitu i

tržišni plasman kroz

organiziran sustav

kvalitete.

Promovirati suradnju i

postići sinergiju rada i

inovativnosti razmjenom

znanja, iskustava i

dobrih primjera iz

prakse.

Omogućiti “kraći put”

od proizvodnje do

finalne potrošnje.

Podmjera

PRR 2014.

– 2020.

4.1.

6.3

4.1.

6.3.

4.2. 3.1. 3.1. 9.1. 16.4.

Tip

operacije

PRR 2014.

- 2020.

4.1.1.

4.1.3.

6.3.1.

4.1.1.

4.1.3.

6.3.1.

4.2.1.

4.2.2.

3.1.1. 3.1.1. 9.1.1. 16.4.1.

Korisnici OPG, obrt, tvrtka,

zadruga,

proizvođačka

grupa/organizacija

OPG, obrt, tvrtka,

zadruga,

proizvođačka

grupa/organizacija

OPG, obrt,

tvrtka, zadruga

aktivni poljoprivrednik,

zadruga, proizvođačka

grupa/organizacija,

udruge proizvođača

aktivni poljoprivrednik,

zadruga, proizvođačka

grupa/organizacija,

udruge proizvođača

proizvođačka

grupa/organizacija, ,

proizvođačka

grupa/organizacija,

druge pravne osobe

tvrtka, zadruga,

proizvođačka

grupa/organizacija,

udruženje pravnih

osoba, druge pravne

osobe

Kriteriji

prihvatljivo

sti

Opisani su u Dodatku 2 ovog dokumenta


30

OPĆI CILJ 2. Povećanje poduzetničke aktivnosti u turizmu kroz pozicioniranje područja LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog turizmu regiji

SMART

CILJ

Povećati broj turističkih dolazaka za 5 % godišnje do kraja 2020. godine pozicioniranjem područja LAG-a kao destinacije zasnovane na aktivnom turizmu i kreiranjem

atraktivnih sadržaja baziranih na lokalnim proizvodima i sinergiji resursa (aktivni odmori i baština).

Prioritet 2.1. Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture za aktivni

odmor

2.2. Marketing destinacije 2.3. Potpora turizmu na

poljoprivrednim gospodarstvima

Svrha

prioriteta

Izgradnja nove i unaprjeđenje postojeće infrastrukture i sadržaja

aktivnog odmora.

Približiti doživljaj područja LAG-a koji je sinergija

autohtonih proizvoda, čiste i netaknute prirode sa ponudom

aktivnog turizma.

Potaknuti PG-ove na proširenje

djelatnosti i diversifikaciju aktivnosti te

kreiranje turističkih proizvoda.

Aktivnosti /

Mjere

2.1.1. Potpora izgradnji javne

turističke infrastrukture

namijenjene za aktivni oblik

turizma

2.1.2. Integracija kulturno -

povijesne baštine i tematskih

staza u ponudu aktivnog

turizma

2.2.1. Kreiranje

zajedničke ponude LAG-a


informiranja o ponudi

ruralnog turizma

2.3.1. Potpora ulaganjima u

nepoljoprivredne djelatnosti

poljoprivrednih gospodarstava na

području LAG-a

Indikatori % ili ha površina šuma / drugih

šumskih područja za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju

kojima se podupire

bioraznolikost (fokus područje

4A)

Ukupno isplaćena sredstva PRR

(javni rashodi) za projekte u

okviru 4A

% ruralnog stanovništva koje

ima koristi od poboljšanih

usluga/infrastruktura (fokus

područje 6B)

% ili ha površina šuma / drugih

šumskih područja za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju

kojima se podupire

bioraznolikost (fokus područje

4A)



okviru 4A

% ruralnog stanovništva koje

ima koristi od poboljšanih

usluga/infrastruktura (fokus

područje 6B)

% ili broj poljoprivrednih

gospodarstava koja primaju

potporu za sudjelovanje u


lokalnim tržištima i kratkim

lancima opskrbe te

proizvođačkim

skupinama/organizacijama


Ukupno isplaćena sredstva

PRR (javni rashodi) za

projekte u okviru 3A

% ili broj poljoprivrednih

gospodarstava koja primaju

potporu za sudjelovanje u


lokalnim tržištima i kratkim

lancima opskrbe te

proizvođačkim

skupinama/organizacijama


Ukupno isplaćena sredstva

PRR (javni rashodi) za

projekte u okviru 3A

Broj radnih mjesta stvorenih u

projektima za koje je dodijeljena potpora


Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni

rashodi) za projekte u okviru 6A

Svrha

aktivnosti

Izgradnja infrastrukture

namijenjene aktivnim oblicima

turizma, produženje sezone i

obogaćivanje turističke ponude

LAG-a.

Sinergija lokalnih resursa i

kreiranje konkurentne i

atraktivne turističke ponude.

Integracija proizvoda i

usluga te kreiranje

sveobuhvatnog i

jedinstvenog asortimana

temeljenog na osobitostima

područja.

Kreiranje cjelovitog

marketinškog rješenja za

cijelo područje LAG-a koje

će na jednostavan i svima

dostupan način upoznati

posjetitelje sa sadržajima

dostupnim na području

LAG-a.

Nadopuniti osnovnu poljoprivrednu

djelatnost novim turističkim

proizvodima prepoznatljivim za LAG te

povećati dohodak i zapošljavanje

lokalnog stanovništva.


31

Podmjera

PRR 2014. –

2020.

7.4.

8.5.

7.4.

8.5.

6.3. 3.2. 6.2.

6.4.

Tip operacije

PRR 2014. -

2020.

7.4.1.

8.5.2.

7.4.1.

8.5.2.

6.3.1. 3.2.1. 6.2.1.

6.4.1.

Korisnici tvrtka, JLS, javne ustanove i

tijela, civilne udruge, LAG,

vjerske zajednice,

šumposjednici, udruženje

šumoposjednika, trgovačka

društva i druge pravne osobe

koje sukladno Zakonu o

šumama gospodare šumama i

šumskim zemljištima u

vlasništvu RH

tvrtka, JLS, javne ustanove i

tijela, civilne udruge, LAG,

vjerske zajednice,

šumposjednici, udruženje

šumoposjednika, trgovačka

društva i druge pravne osobe

koje sukladno Zakonu o

šumama gospodare šumama i

šumskim zemljištima u

vlasništvu RH

OPG, obrt, tvrtka, zadruga skupina proizvođača u

sustavima kvalitete, udruge

proizvođača

fizička osoba, OPG, obrt, tvrtka, zadruga

Kriteriji

prihvatljivosti


OPĆI CILJ 3. Podrška razvoju inovativnim proizvodima zasnovanih na lokalnim resursima

SMART

CILJ

Uspostava proizvođačke organizacije za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe uz povećanje pristupnih članova od 2 % godišnje

na području LAG-a te stopostotno iskorištavanje sredstava predviđenih potpore za modernizaciju i rekonstrukciju infrastrukture za valoriziranje inovativnih proizvoda

proizvođačke organizacije s područja LAG-a do kraja 2020.-te godine.

Prioritet 3.1. Osnivanje organizacije za podršku poljoprivrednim gospodarstvima (Agro Start Up) 3.2. Kreiranje inovativnih proizvoda

Svrha

prioriteta

Organizirani i sustavni razvoj inovativnih proizvoda uz primjenu visokih tehnoloških rješenja i

valorizaciju lokalnih kultura.

Povećanje broja novih i konkurentnih proizvoda nastalih kao rezultat

sinergije lokalnih dionika, istraživanja i razvoja te primjene suvremenih

tehnoloških rješenja i znanja.

Aktivnosti /

Mjere

3.1.1. Uspostava i opremanje

organizacije za valoriziranje

inovativnih proizvoda

3.1.2. Tekuće operacije i provedba edukacija s ciljem

poboljšanja proizvoda te plasmana poljoprivrednih

proizvoda na tržištu

3.2.1. Potpore za pilot-projekte i

razvoj novih proizvoda temeljenih

na lokalnim resursima i

potencijalima

3.2.2. Promocija inovativnih

proizvoda


32

Indikatori % ili broj PG kojima je

dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju




okviru 2A

% ili broj PG kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a

za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju (fokus

područje 2A)

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) za projekte

u okviru 2A

% ili broj PG kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR-a za ulaganja

u restrukturiranje ili modernizaciju



(javni rashodi) za projekte u okviru

2A

% ili broj PG koja primaju potporu

za sudjelovanje u programima

kvalitete, lokalnim tržištima i

kratkim lancima opskrbe te

proizvođačkim

skupinama/organizacijama (fokus

područje 3A)


(javni rashodi) za projekte u okviru

3A

Svrha

aktivnosti

Uspostava, opremanje i

operacionalizacija organizacije

za istraživanje i razvoj lokalnih

resursa i kreiranje novih,

inovativnih proizvoda i razvoj

intelektualnog kapitala područja.

Provedba edukacijskih i istraživačkih aktivnosti usmjerenih

boljem iskorištavanju lokalnih resursa te inovativnom

pristupu njihove valorizacije, proizvodnje, prerade i

plasmana.

Organizacija istraživačko-razvojnih

projekata koji će za rezultat imati

unaprijeđen proizvod odnosno

potpuno novi proizvod za tržište.

Ciljano informiranje tržišta o

inovativnim proizvodima te

osiguranje njihovog plasmana i

pozicioniranja.

Podmjera

PRR 2014. –

2020.

16.1. 16.2. 4.1.

16.2.

16.4.

Tip operacije

PRR 2014. -

2020.

16.1.1.

16.2.1.

4.1.1.

16.2.1.

16.4.1.

Korisnici OPG, obrt, tvrtka, zadruga, fizička osoba, zadruga, proizvođačka grupa/organizacija,

druge pravne osobe, operativne skupine, udruge

proizvođača

OPG, obrt, tvrtka, zadruga, fizička

osoba, zadruga, proizvođačka

grupa/organizacija, druge pravne

osobe, operativne skupine, udruge

proizvođača

tvrtka, zadruga, proizvođačka

grupa/organizacija, druge pravne

osobe

Kriteriji

prihvatljivosti



33

OPĆI CILJ 4. Jačanje kapaciteta LAG-a i dionika sa ruralnog područja

SMART

CILJ

Aktivno sudjelovanje LAG-a u više od 7 partnerskih inicijativa usmjerenih unaprjeđenju internih kapaciteta LAG-a i usvajanju novih znanja, iskustava i tehnologija kojim se

lakše mogu premostiti problemi u ruralnom razvoju i učinkovito implementirati LRS.

Prioritet 4.1. Promocija partnerstva i suradnje 4.2. Razvoj kapaciteta za upravljanje i razvoj

Svrha

prioriteta

Uključiti LAG u nacionalne i međunarodne programe i projekte koji imaju za svrhu transfer

znanja i najboljih praksi te postati pozitivan primjer i uzor lokalnim dionicima.

Kroz edukaciju i alate za provedbu projekta ojačati će se kapacitet LAG-a i

educirati ruralno stanovništvo sa područja LAG-a.

Aktivnosti /

Mjere

4.1.1. Suradnja s LAG-ovima koji

imaju jednaku resursnu osnovu

za razvoj na nacionalnoj i

međunarodnoj razini

4.1.2. Podrška partnerstvima i suradničkim

inicijativama dionika s područja LAG-a

4.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i

provedba tekućih aktivnosti

4.2.2. Informiranje i edukacije

Indikatori % ruralnog stanovništva

obuhvaćenog strategijama lokalnog

razvoja (fokus područje 6B)

Broj radnih mjesta stvorena u

projektima za koje je dodijeljena

potpora (Leader) (fokus područje

6B)

% ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama

lokalnog razvoja (fokus područje 6B)

Broj radnih mjesta stvorena u projektima za koje je

dodijeljena potpora (Leader) (fokus područje 6B)

% ruralnog stanovništva obuhvaćenog

strategijama lokalnog razvoja (fokus

područje 6B)



potpora (Leader) (fokus područje 6B)

% ruralnog stanovništva

obuhvaćenog strategijama lokalnog

razvoja (fokus područje 6B)



potpora (Leader) (fokus područje

6B)

Svrha

aktivnosti

Jačanja kapaciteta LAG-a,

usvajanje novih znanja i

olakšavanje plasmana proizvoda na

nacionalnom i međunarodnom

tržištu.

Poticanje lokalnih dionika na međusobnu suradnju i

partnerstvo te time kreiranje jedinstvenih proizvoda i

načina njihovog plasmana.

Osiguranje znanja, informacija i alata

neophodnih za efikasnu provedbu

LRS-a.

Poticanje lokalnih dionika na

aktivno uključenje u razvojne

inicijative i implementaciju LRS-a.

Podmjera

PRR 2014. –

2020.

19.3. 19.3. 19.4. 19.4.

Tip operacije

PRR 2014. -

2020.

19.3.1.

19.3.1.

19.4.1. 19.4.1.

Korisnici LAG

LAG LAG LAG

Kriteriji

prihvatljivost

i



34

3.5. Odabir projekta na nivou LAG-a

3.5.1. Način odabira projekata i kriteriji

Prilikom odabira projekata na nivou LAG-a primijeniti će se integriran pristup zasnovan na primjeni kriterija PRR-a, ali i kriterija ovog LRS-a.

Kod odabira kandidiranih projekata za sufinanciranje i provedbu na razini LAG-a prvo će se primjenjivati kriteriji definirani u Pravilniku o

provedbi podmjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije, a potom interni kriteriji i pravila rada za tijela koja će u tu svrhu biti

oformljena. Proces ocjene i odabira projekata će se vršiti u tri koraka:

(1) administrativna kontrola i ocjena prihvatljivosti prijavitelja, projekta, projektnih aktivnosti i troškova;

(2) ocjenjivanje kvalitete u odnosu na evaluacijske kriterije;

(3) donošenje odluke o financiranju.

Kao što je predviđeno Pravilnikom o provedbi podmjere 19.2. najmanje 51% članova upravnog tijela LAG-a mora odobriti projekt da bi istome

bilo dodijeljena potpora. U svrhu odabira projekata koji svojim obilježjima odgovaraju strateškim prioritetima definiranim na razini PRR-a

odnosno ovog LRS primjenjivati će se sustav njihove ocjene temeljen na kombinaciji kriterija koji su definirani PRR za pojedine operacije te

kriterijima koji se odnose na mjere LRS-a. Tijekom evaluacije projektnog prijedloga prvo će se provesti njegova analiza u odnosu na kriterije

PRR-a, a potom analiza prema kriterijima u nastavku koji se odnose na prethodno opisane mjere iz ovog LRS-a. Ukupan broj bodova koje će na

kraju dobiti razmatrani projektni prijedlog je jednak zbroju broja bodova dodijeljenih mu prema kriterijima iz PRR-a i potom bodova prema

LRS-u.

Tablica 22: Tablica kriterija i broja bodova za odabir projekata

Naziv kriterija

Broj

bod-

ova 1.1

.1.

1.1

.2.

1.1

.3.

1.2

.1.

1.2

.2.

1.3

.1.

1.3

.2.

2.1

.1.

2.1

.2.

2.2

.1.

2.2

.2.

2.3

.1.

3.1

.1.

3.1

.2.

3.2

.1.

3.2

.2.

4.1

.1.

4.1

.2.

4.2

.1

4.2

.2.

Doprinos okolišu

Projekt uključuje korištenje

obnovljivih izvora energije 10 x x x

Sustavi kvalitete

Projekt se odnosi na

sustave kvalitete 10 x x

Umrežavanje

Projekt uključuje

partnerstvo 5-10 subjekata 5 x x x x


35

Projekt uključuje

partnerstvo 10 i više subjek. 10 x x x x x x x x

Inovacije

Projektom se kreiraju

inovativni proizvodi i

usluge

10 x x x x

Aktivni turizam

Projektom se kreiraju novi

sadržaji aktivnog turizma 10 x x x x

Zapošljavanje

Realizacijom ulaganja se

zapošljavaju do 2 nove

osobe

5 x x x x x

Realizacijom ulaganja se

zapošljava više od 2 osobe 10 x x x x x

Uporaba infrastrukture

Novu infrastrukturu će

koristiti 50 korisnika 5 x x

Novu infrastrukturu će

koristiti više od 50

korisnika

10 x x

Procedura javne potpore dodijeljiva se po projektu udjelom od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova. Intezitet javne potpore može se povećati za

dodatnih 20 postotnih bodova za sljedeće slučajeve: mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja Zahtjeva za

potporu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska

područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima (članak 31. i 32. Uredbe (EU) br.

1305/2013), a sukladno posebnim propisima koji uređuju isto područje, ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (u daljnjem tekstu:

EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost,ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima (članak 28. Uredbe (EU) br.

1305/2013) i ekološkom poljoprivredom (članak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013), a sukladno posebnim propisima koji uređuju isto područje.

3.5.2. Sastav tijela za odabir projekata

Tijela za odabir projekata sastavljeni su od Upravnog odbora, Skupštine i zaposlenika LAG-a. Upravni odbor će osnovati povjerenstvo za odabir

projekata, osobe unutar povjerenstva ne smiju biti u sukobu interesa. Članovi povjerenstva ne smiju imati prebivalište na podruju JLS-a na kojem

se projekt provodi.


36

3.6. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje

Kako bi LAG ojačao svoje kapacitete neophodna je nacionalna i međunarodna suradnja s

drugim dionicima ruralnog razvoja te veza s drugim LAG-ovima s područja EU. Suradnjom

LAG-ova postići će se usavršavanje znanja i vještina voditelja, stručnih suradnika i članova

LAG-a. Umrežavanjem se prije svega želi ostvariti prijenos i razmjena znanja i iskustva koji

su od posebne važnosti za LAG jer se na taj način od pojedinačnih i različitih slučajeva stvara

know-how za razvoj ruralnih sredina te pruža uzajamna pomoć i potpora. Zajedničke projekte

LAG planira financirati putem mjere 19.3. „Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020. godine. Cilj je

povezati osobe s ruralnih područja te razmijeniti iskustva i znanja i promovirati aktivnosti

ruralnog razvoja. LAG Bura u razdoblju 2016. do 2020. godine želi ostvariti suradnju s LAG-

ovima na nacionalnoj i međunarodnoj razini koji imaju izraženu komponentu aktivnog

odmora, optimalnog iskorištenje tradicionalnih kultura i kreiranja inovativnih proizvoda.

stoga se kao prioritetna tematska područja suradnje izdvajaju:

Restrukturiranje i modernizacija poljoprivredne djelatnosti te inovativni načini

proizvodnje odnosno inovativni proizvodi što odgovara strateški cilj 1. Kod projekata

suradnje prioritet će imati inicijative temeljene na najboljim praksama i inovativnim

rješenjima u razvoju distribucijskih kanala te modernizaciji PG-a.

Razvoj i primjena sustava kvalitete što također odgovara strateškom cilju 1. Namjera

je potaknuti suradnju s organizacijama koje su uspješno razvile sustave kvalitete i

imaju dokazanu i uspješnu primjenu na tržištu kao i one čiji su sustavi kvalitete srodni

modelima koje namjerava razvijati LAG Bura kako bi se postigli sinergijski učinci.

Aktivni turizam i integrirani turistički proizvod što odgovara strateškom cilju 2 koji je

usmjeren na repozicioniranje LAG-a kao prepoznatljive destinacije aktivnog turizma i

jedinstvene sinergije prirodnih resursa i kulturne baštine. Stoga će se u projektima

suradnje LAG Bura orijentirati na suradnju s LAG-ovima koji imaju ili planiraju

razvijati srodne turističke proizvode te imaju iskustva i znanja u razvoju turističke

ponude na PG-ovima kao i povezivanju tradicije i kulture sa ponudom aktivnog

turizma poput primjerice LAG-ova sa uspješnim i prepoznatljivim tematskim stazama.

Valorizacija i promocija tradicionalnih poljoprivrednih kultura što odgovara

strateškim ciljevima 1, 2 i 3 s naglaskom na LAG-ove u okviru kojih djeluju ili se

planiraju osnovati proizvođačke organizacije, kao i LAG-ove koji imaju inovativne i

uspješne modele promocije tradicionalnih poljoprivrednih kultura.

Osim navedenim tematskim područjima projektima suradnje i formalnim partnerstvima LAG

Bura će adresirati i na horizontalne teme PRR-a, odnosno ove LRS. U svrhu realizacije

suradnje i partnerstva namjera je potpisati sporazume sa srodnim LAG-ovima u kojem će se

definirati opseg suradnje i zadatci za uključene strane. Jedan od projekata suradnje na čijoj

pripremi LAG-a Bura aktivno radi je suradnja s LAG-om Laura. Cilj projekta je promocija

tradicionalnih poljoprivrednih kultura kroz ponudu istih na sajmovima organiziranim na širem

lokalnom području kao i promocija tradicijskih obrta, te pružanje podrške razvoja zadruga i

poticanja udruživanja u poljoprivredi putem organiziranja informativnih radionica na

područjima LAG-ova o prednostima koje pruža udruživanje u poljoprivredi. Planirani projekt

odgovara svim strateškim ciljevima LRS-a, osobito 1 i 3, kao i horizontalnim pitanjima.

Kod odabira projekata suradnje LAG Bura će prije svega voditi računa o usklađenosti

potencijalnih projekata strateškim ciljevima danima u okviru ove LRS. Nakon ocjene


37

usklađenosti projekata suradnje sa strateškim ciljevima vršiti će se procjena očekivanih

rezultata te kapaciteta partnerstva za njihovu realizaciju. Pri tome će se osobito voditi računa

o ljudskim i financijskim kapacitetima samog LAG-a Bura za sudjelovanje u projektu i/ili

drugim dionicima s područja LAG-a Bura koji mogu ili trebaju imati aktivnu ulogu u

promatranom projektu.

3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR)

Projekt je usklađen s ciljevima nadređenih strateških dokumenata. Na županijskoj razini,

projekt je usklađen sa Strategijom Zadarske županije 2011.-201316

., Glavnim planom razvoja

turizma Zadarske županije i Programom ruralnog razvoja Zadarske županije dok je na

nacionalnoj razini usklađen s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014. – 2020.

Županijska razvojna strategija Zadarske županije za razdoblje 2011. – 2013. godine obuhvaća

tri strateška cilja: (SC2) Razvoj konkurentnog poduzetništva ,turizma, poljoprivrede i

ribarstva pri čemu je usklađena sa (SC2) LRS-a LAG-a Bura Povećanje poduzetničke

aktivnosti u turizmu kroz pozicioniranje područja LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog

turizma u regiji kojemu je prioritet ojačati selektivne oblike turizma, te (SC1) Jačanje

konkurentnosti lokalne poljoprivredne djelatnosti imaju cilj ojačati poljoprivredu na području

Zadarske županije ujedno i područja LAG-a Bura. Kao temeljni čimbenik razvoja Zadarske

županije je kreiranje prepoznatljivog identiteta na osnovu prirodnog bogatstva koji se jednim

dijelom nalazi na području LAG-a Bura te će se kroz (SC3) Prepoznatljivost i očuvanje

kulturne i prirodne baštine kroz marketinške aktivnosti promovirati turističku ponudu

područja LAG-a i Zadarske županije .

Ciljevi LRS-a također su usklađeni s ciljevima Programom ruralnog razvoja Zadarske

županije (SC2) Unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, (SC3)

Diversifikacija gospodarskih djelatnosti u ruralnom prostoru županije, usklađenim

zajedničkim ciljem potaknuti će se promocija poljoprivrednih proizvoda, jačanje

proizvođačkih organizacija, inovacije u poljoprivredi te razvoj nepoljoprivredne djelatnosti u

ruralnom području uz korištenje obnovljivih izvora energije. S obzirom na kulturna dobra

koja se nalaze na području LAG-a Bure usklađenost s Ciljem (SC5) Očuvanje i zaštita

okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa PRR-a Zadarske županije

trebalo bi imati utjecaj na očuvanje i valorizaciju kulturno-povijesne baštine na području

LAG-a.

Glavni planom razvoja turizma u (SC2) definirano je podizanje konkurentnosti turizma cijele

regije, što je ujedno usklađeno sa (SC2) LRS-a LAG Bure Povećanje poduzetničke aktivnosti

u turizmu kroz pozicioniranje područja LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog turizmu regiji.

Cilj je je razviti turistički sektor unaprjeđenjem kvalitete turističke ponude koji uključuje

proizvode i usluge specifičnih oblika turizma.

Politika Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. u razdoblju od 2014.

do 2020. ima tri dugoročna strateška cilja: poticanje konkurentnosti poljoprivrede (SC1),

osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcija protiv klimatskih promjena

(SC2) i postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta (SC3).

Osim definiranih strateških ciljeva Uredba ruralnog razvoja EU definira šest prioriteta koji se

odnose na Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

16 Produženje važenja Razvojna strategija Zadarske županije na razdoblje od 2011. do 2016.


38

(P1), povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta

poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske

poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama (P2), promicanje organiziranja

lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te

upravljanje rizicima u poljoprivredi (P3), obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava

vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo (P4), promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema

klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom,

prehrambenom i šumarskom sektoru (P5) i promicanje socijalne uključenosti, smanjenje

siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima (P6).

U nastavku je dan pregled usklađenosti strateških ciljeva LRS-a LAG-a Bura s nadređenim

strateškim dokumentima.


39

Tablica 23: Usklađenost strateških dokumenata višeg reda sa Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Bura

Ciljevi Županijska razvojna strategija

Zadarske županije 2011. -2013.

Glavni plan razvoja turizma

Zadarske županije 2013.-2023.

Program ruralnog razvoja

Zadarske županije 2012. -2014.

Program ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014. -

2020.

1. Jačanje konkurentnosti lokalne

poljoprivrede

CILJ 2: Razvoj konkurentnog

poduzetništva ,turizma,

poljoprivrede i ribarstva

CILJ 2: Razvoj konkurentnog

poduzetništva ,turizma,

poljoprivrede i ribarstva

CILJ 3: Prepoznatljivost i

očuvanje kulturne i prirodne

baštine

Cilj 2: Smanjenje sezonalnosti

razvojem konkurentnog

turističkog sektora

Cilj2: Unapređenje

konkurentnosti poljoprivrede,

ribarstva i akvakulture

Cilj 3: Diversifikacija

gospodarskih djelatnosti u

ruralnom prostoru županije

Cilj 5: Očuvanje i zaštita okoliša,

krajobraza te prirodnog,

tradicijskog i kulturnog nasljeđa

Cilj 1: Poticanje konkurentnosti

poljoprivrede

Cilj 2: Osiguravanje održivog

upravljanja prirodnim resursima i

akcija protiv klimatskih promjena

Cilj 3: Postizanje uravnoteženog

teritorijalnog razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i

zadržavanje radnih mjesta

2. Povećanje poduzetničke

aktivnosti u turizmu kroz

pozicioniranje područja LAG-a

kao vodeće destinacije aktivnog

turizmu regiji

3. Razvoj potporne institucije za

podršku inovativnim

proizvodima zasnovanih na

lokalnim resursima

4. Jačanje kapaciteta LAG-a i

dionika sa ruralnog područja Budući je ovaj cilj u funkciji realizacije prethodna 3 cilja za njega se može reći da je u cijelosti usklađen sa svim ciljevima višeg reda, a osobito s

PRR-om koji predviđa posebne mjere za razvoj LAG-ova i njihovih kapaciteta.


40

3.8. Horizontalna pitanja

Ovom LRS se namjera direktno doprinijeti horizontalnim temama uključujući inovacije,

okoliš i održivi razvoj te klimatske promjene.

3.8.1. Inovacija

Kao što je prethodno opisano inovacije su višestruko integrirane u LRS te ujedno i jedan od

prioriteta njene implementacije. Ciljem 1 će se poticati modernizacija procesa proizvodnje i

odmak od primjene neučinkovitih i zastarjelih metoda i načina rada kao i razvoj novih

proizvoda. U svrhu povećanja broja novih proizvoda i inovativnih rješenja LRS će kroz cilj 3

direktno intervenirati u njihovu kreaciju (pilot-projekti). Ciljevima će se također potaknuti ne

samo novi načini proizvodnje nego i suradnje (osnivanje proizvođačke organizacije) i

plasmana (oznake kvalitete, inovativni modeli distribucije, razvoj diverzificirane turističke

ponude). Sve navedeno predstavlja prije svega inovativan pristup razvoju, odnosno konkretne

poluge za poticanje i nagrađivanje inovacija u vidu novih rješenja u proizvodnji, preradi i

plasmanu kod lokalnih dionika. Doprinos inovacijama će biti vidljivim i prilikom odabira

projekata budući je razvoj novih proizvoda jedan od kriterija pri njihovom ocjenjivanju.

3.8.2. Okoliš

Pri definiranju ciljeva LRS-a vodilo se računa o održivom upravljanju prirodnim resursima i

zaštiti okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom. LRS ima predviđene

konkretne mjere za podizanje svijesti lokalnog stanovništva putem informiranja i educiranja

o zaštiti okoliša te sadržava praktične mjere za smanjenje štetnih posljedica po okoliš. To se

prije svega odnosi na ulaganja u obnovljive izvore energije te projekte kojima podupire

bioraznolikost (fokus područje 4A). Važnost pozitivnog utjecaja na okoliš se ogleda i u

odabiru projekta i njihovom ocjenjivanju.

3.8.3. Prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena

Razvojem i korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE) dugoročno se doprinosi

ublažavanju klimatskih promjena. Korištenjem OIE doprinosi se smanjenju emisija ugljičnog

dioksida (CO2) te predstavljaju značajan aspekt klimatske i energetske politike. Korištenjem

OIE može se doprinijeti ispunjavanju ciljeva klimatske politike na razini RH i EU. Iz toga

razloga se ovom LRS odnosno njenim ciljevima, prioritetima i mjerama doprinosi

ublažavanju klimatskih promjena i to prije svega poticanjem lokalnih dionika na korištenje

održivih izvora energije i primjenu „zelene“ energije. Poticanjem korištenjem održivih i

„zelenih“ oblika energije želi se utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova.


41

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena

načela “odozdo prema gore”

Za pripremu i provedbu strategije lokalnog razvoja formirano je lokalno partnerstvo, nazvano

prema smjernicama LEADER programa Lokalna akcijska grupa (LAG) koja se sastoji od

predstavnika tri sektora (javnog, poslovnog i civilnog), koji predstavljaju temelj regionalnog i

lokalnog razvoja. Partnerstvo podrazumijeva suradnju tijela državne/lokalne uprave,

gospodarskih subjekata, društvenih institucija, socijalnih partnera i organizacija civilnoga

društva. Potpisanim i dostavljenim prijavnicama članovi LAG-a su prihvatili načela LEADER

programa te su odlučili da strateškom planiranju i provedbi valja pristupiti u skladu s načelom

„od dna prema vrhu“ (eng. bottom - up approach) koji je omogućio lokalnim dionicima

sudjelovanje u izradi LRS-a. Prilikom izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a Bura

omogućilo se svim relevantnim stranama da sudjeluju te da se uključe u proces izrade

strategije LAG-a, te im se pružala mogućnost davanja povratnih informacija o rezultatima

uključivanja. Prilikom uključivanja korisnika u izradu lokalne razvojne strategije koristio se

participativni pristup u kojem su korištene metode informiranja, konzultacija i osnaživanja17

.

Lokalna razvojna strategija ima značajan utjecaj na prepoznavanje važnosti lokalnih dionika o

potrebi međusektorskog udruživanja, kao i rezultata koji se postižu zajedničkim radom i

direktno se impliciraju na dinamičniji, ravnomjerniji i inovativniji razvoj lokalnog ruralnog

područja temeljen na prepoznatim potrebama lokalnog stanovništva. Proces izrade lokalne

razvojne strategije je inovativan jer od samog početka potiče udruživanje inicijativa lokalnog

karaktera i angažman lokalnog stanovništva koji aktivno sudjeluje u kreiranju i provođenju

lokalne razvojne strategije. Ovakav pristup omogućio je razvoj i jačanje lokalnih kapaciteta

kroz kontinuirano uključivanje lokalnih stanovnika u razvoj lokalnog područja. Lokalni

stanovnici su kroz konzultacijske aktivnosti stekli znanje o važnosti međusobnog

umrežavanja, kako institucionalnog, tako i civilnog i gospodarskog. LAG Bura je putem web

stranice i stranice društvenog medija obavještavao lokalne dionike o provođenju aktivnosti.

Izrada strategije se sastojala od pet faza. U prvoj fazi (Analiza stanja) održalo se devet

radionica te su obuhvaćale prikupljanje podataka i informacija pomoću kojih se utvrdilo

trenutno stanje područja koje administrativno pripada LAG-u. Nakon izrađene Analize stanja

krenulo se u drugu fazu koja je obuhvaćala održavanje pet fokus grupa. Fokus grupe su

obuhvaćale područja turizam (dvije radionice), društvene djelatnosti, poljoprivreda i civilno

društvo i udruge. Sudionici fokus grupa su bili lokalni dionici koji su utvrdili snage, slabosti,

prilike i prijetnje iz sektora kojem pripadaju. Izrađenom analizom stanja i SWOT analizom

pristupilo se trećoj fazi izrade lokalne razvojne strategije u kojoj se definirala vizija LAG-a,

SMART ciljevi, aktivnosti i operacije. Četvrta faza obuhvaćala je razradu aktivnosti koje su

usmjerene na realizaciju usuglašene vizije, strateških ciljeva i prioriteta. Razrada aktivnosti

obuhvaćala je opis aktivnosti, definirali su se indikatori za aktivnosti, koje ciljne skupine

obuhvaća, tko je nositelj aktivnosti, te s kojom je operacijom Programa ruralnog razvoja RH

povezana.

LAG je osnovan 25. listopad 2011. godine, te je ustrojen kao udruga s tijelima LAG-a koji

postavljaju ciljeve i djelatnosti LAG-a i operativnim uredom LAG-a koji se brine o

svakodnevnom poslovanju te ispunjavanju ciljeva i djelatnosti LAG-a. Operativni ured LAG-a

ima voditelja koji je odgovoran za funkcioniranje LAG-a i odgovora tijelima LAG-a u

17 Smjernice vodiča za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko razdoblje 2014. – 2020.


42

ispunjavanju postavljenih ciljeva i djelatnosti. Tijela LAG-a Bura su Skupština, Upravni

odbor, Predsjednik, Dopredsjednik, Nadzorni odbor.

U nastavku je dan pregled održanih radionica i fokus grupa za izradu lokalne razvojne

strategije LAG-a Bura.

Tablica 24: Pregled održanih radionica tijekom izrade LRS-a

Datum održavanja

sastanka

Vrsta sastanka Mjesto održavanja Sudionici

2. prosinca 2015. 1.radionica Općina Jasenice Ines Narančić, Ana Škara, Marko Ćustić,

Ante Miletić, Josipa Klanac, Dragan Župan,

Leonardo Rončević, Snježana Ćurković,

Vladimir Dedić, Nikolina Nekić, Alen Alija

12. prosinca 2015. 2.radionica Općina Posedarje Ines Narančić Ana Škara, Marko Ćustić,

Sanja Glavan, Marijana Milovac, Ante

Miletić, Josipa Klanac,Snježana Ćurković,

Vladimir Dedić, Nikolina Nekić, Alen Alija

18. prosinca 2015. 1.fokus grupa

Turizam

Općina Starigrad Ana Škara, Đuro Župan, Dragan Župan, Ante

Miletić, Šime Perković,Marjan Marasović,

Alen Alija

22.prosinca 2015. 3.radionica Općina Zemunik Donji Leonardo Ročević, Snježana Ćurković,

Andrea Knežević, Josipa Klanac, Sanja

Glavan, Marko Ćustić, Ines Narančić,

Marijana Milovac, Nikolina Nekić, Ana

Škara, Alen Alija

19. siječnja 2016. 4. radionica Općina Vrsi Ante Miletić, Josipa Klanac, Nikolina Nekić,

Ines Narančić, Marijana Milovac, Sanja

Glavan, Jure Buljat, Ana Škara, Vladimir

Dedić, Alen Alija

21.siječanj 2016. 2. fokus grupa

Društvene

djelatnosti -

Obrazovne ustanove

Grad Obrovac Leonardo Rončević, Željko Modrić, Nediljko

Stanić, Sandra Bojlo, Marijana Banić,

Tomislava Perinić, Ana Milić, Ana Prstec

Marasović, Marina Marić Ševerdija, Vladimir

Dedić, Josipa Klanac, Andrea Knežević, Alen

Alija

29. siječnja 2016.

5. radionica

Općina Ražanac

Ante Miletić, Josipa Klanac, Andrea

Knežević, Marijana Milovac, Nikolina Nekić,

Sanja Glavan, Ana Škara, Vladimir Dedić,

Leonardo Rončević, Alen Alija

9. veljače 2016.

6. radionica

Općina Novigrad

Ana Škara, Marijana Milovac, Nikolina

Nekić, Ines Narančić, Sanja Oštrić, Vladimir

Dedić, Jure Buljat, Alen Alija

10.veljače 2016. 3. fokus grupa

Poljoprivreda

Općina Poličnik Zdravko Zubčić, Eugen Novaković, Miranda

Rogić, Mirko Butić, Marta Pinator, Ivica

Đupica, Ante Vezčić, Stipe Tomčić, Slavko

Marušić, Jure Šušić, Vladimir Dedić, Alen

Alija

25. veljače 2016.

7. radionica

Općina Starigrad

Marijana Milovac, Ana Škara, Josipa Klanac,

Sanja Glavan, Nikolina Nekić, Ante Miletić,

Vladimir Dedić, Alen Alija

25. veljače 2016.

4. fokus grupa

Turizam

Općina Starigrad

Dragan Župan, Petra Cupać, Stjepan Marušić,

Ivana Adžić, Dragica Jović, Marjana

Marasović, Ana Škara, Vladimir Dedić, Alen

Alija

11. ožujka 2016.

8. radionica

Općina Poličnik

Ana Škara, Andrea Knezović, Josipa Klanac,

Ines Narančić, Nikolina Nekić, Sanja Glavan,

Nikolina Surać, Jure Buljat, Leonardo

Rončević, Alen Alija

11. ožujka 2016.

5. fokus grupa

Civilno

društvo/Udruge

Općina Poličnik

Milivoj Maroš, Josip Parinić, Dragan Vukić,

Nado Butić, Ivan Matić, Leonardo Rončević,

Alen Alija


43

Datum održavanja

sastanka

Vrsta sastanka Mjesto održavanja Sudionici

16. ožujka 2016

9. radionica

Općina Jasenice

Ana Škara, Josipa Klanac, Ines Narančić,

Marijana Milovac, Sanja Glavan, Nikolina

Surać, Jure Buljat, Vladimir Dedić, Alen

Alija

4.2. Opis partnerstva

LAG Bura je prije svega temeljen na aktivnom partnerstvu i suradnji devet jedinica lokalne

samouprave s područja Zadarske županije (grad Obrovac, općine Jasenice, Starigrad,

Novigrad, Ražanac, Posedarje, Poličnik, Vrsi, Zemunik Donji). Objedinjene u udrugu

(sukladno Zakonu o udrugama) ove jedinice lokalne samouprave su svoj zajednički cilj

usmjeren na postizanje održivog i integriranog razvoja te unaprjeđenje kvalitete života svojih

stanovnika ugradile u sve svoje aktivnosti i akte koji reguliraju njihov rad. Način provedbe

partnerskih inicijativa, ostvarenje zajedničkih ciljeva te prava i obveze članova LAG-a se

prvenstveno definiraju Statutom LAG-a. On je ujedno i krovni dokument kojim se određuju

tijela LAG-a i sustav članstva. Osim Statutom osnivački postulati LAG-a, kao i njegovo

operativno funkcioniranje, su definirani LEADER pristupom.

Jedna od osnovnih ideja partnerstva LAG-a je potaknuti tri partitna partnerstva između

predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. Članom LAG-a stoga mogu postati jedinice

lokalne samouprave, udruge, znanstvene i druge ustanove te ostale pravne osobe temeljem

pisanog zahtjeva kojeg ocjenjuje i (ne)prihvaća upravljačko tijelo LAG-a. Trenutno LAG

broji 56 članova sa popriličnom ravnomjernom raspodjelom članstva između javnog (32 %

članova), privatnog (34 % članova) i civilnog (34 %) sektora.

Statutom LAG-a su definirana njegova osnovna tijela zadužena za operativno funkcioniranje

LAG-a i implementaciju zajedničkih ciljeva. Najviše predstavničko tijelo LAG-a je Skupština

koja odlučuje o svim sferama poslovanja LAG-a sukladno članku 24. Statuta. Uz Skupštinu

LAG ima oformljen i Upravni odbor koji obavlja organizacijske i stručne poslove te vodi rad

Udruge prema usvojenom programu i odlukama Skupštine. Upravni Odbor ima 5 članova koje

bira Skupština na mandat u trajanju od 4 godine. Njega čine jedan predstavnik (20 %) iz

javnog društva i dva predstavnika (40 %) iz civilnog sektora.

Ideja partnerstva je bila integrirana u sve faze procesa izrade LRS-a. Organiziranjem

edukativnih radionica i radnih sastanka tijekom izrade LRS-a osigurana je kontinuirana

zastupljenost lokalnih predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. Aktivnim

sudjelovanjem u izradi LRS-a uključeni dionici su bili u prilici dati svoj doprinos identifikaciji

razvojnih potencijala područja te adekvatnoj razradi potreba i razvojnih izazova. Na taj način

se osigurala njihova upoznatost s planiranim razvojnim inicijativama LAG-a u narednom

periodu te motivacija za aktivno uključenje u njihovu implementaciju budući su aktivno

sudjelovali u njihovom kreiranju.


44

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja

2014 – 2020

Plan provedbe sadrži glavne aktivnosti i njihov slijed u razdoblju 2014.-2020. godine.

Akcijski plan provedbe prati tijek provedbe lokalne razvojne strategije na nivou svake godine

unutar programskog razdoblja 2014. – 2020, te razmatra koje vrste aktivnosti predviđa LAG

za postizanje ciljeva, tko je odgovoran za provedbu aktivnosti, vremenski raspored provedbe

strategije, te financijska sredstva za aktivnosti.

Izvješćima će se osigurati informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima

provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim ili

anticipiranim rezultatima.

Tijek provedbe LRS-a na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014.-2020. je

dan u tablici 25.

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. – 2020.

Vodeći računa o strateškim ciljevima odnosno prioritetima i mjerama koji su iz njih proizašli

napravljena je optimalna raspodjela financijskih sredstava. Pri tome se vodilo računa o tipu

projekata i korisnika te potencijalnim izvorima financiranja. Stoga su alokacije namijenjene

kapitalnim ulaganjima više u odnosu na one koje su primjerice zasnovane na informativno-

edukacijskim aktivnostima.

Slijedom navedenog kreirana je tablici 25. u kojoj je dan indikativan broj projekata po godini

te potrebna sredstva na godišnjoj razini sukladno ciljevima, prioritetima i mjerama danima u

lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Bura.


45

Tablica 25: Tijek provedbe LRS-a Bura i procjena broja projekata za programsko razdoblje 2014.-2020.

Operacija Alokacija

(EUR)

% Financijska sredstva za aktivnosti (EUR) Procjena broja projekata

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

1.1.1. Podrška ulaganjima u

fizičku imovinu za biljnu

proizvodnju

83.300,00 10,0% 0 0 16.660 24.990 24.990 8.330 8.330 0 0 2 2 2 1 1

1.1.2. Podrška ulaganjima u

fizičku imovinu za stočarsku

proizvodnju

83.300,00 10,0% 0 0 0 20.825 20.825 20.825 20.825 0 0 0 2 2 1 1

1.1.3. Razvoj lokalnih

proizvoda sa dodanom

vrijednosti

49.980,00 6,0% 0 0 0 12.495 12.495 12.495 12.495 0 0 0 1 1 1 1

1.2.1. Razvoj sustava kvalitete

proizvoda LAG-a

24.990,00 3,0% 0 0 8.330 8.330 8.330 0 0 0 0 3 3 3 0 0

1.2.2. Zaštita i certifikacija

proizvoda proizvedenih na

području LAG-a

45.815,00 5,5% 0 0 9.163 9.163 9.163 9.163 9.163 0 0 3 3 3 3 4

1.3.1. Umrežavanje lokalnih

proizvođača

33.320,00 4,0% 0 0 0 0 16.660 16.660 0 0 0 0 0 1 1 0

1.3.2. Kreiranje prodajne mreže

i organizacija distribucijskog

kanala od proizvođača do

krajnjeg korisnika

41.650,00 5,0% 0 0 0 0 0 41.650 0 0 0 0 0 0 1 0

2.1.1. Potpora izgradnji javne

turističke infrastrukture

namijenjene za aktivni oblik

turizma

83.300,00 10,0% 0 0 0 41.650 41.650 0 0 0 0 0 1 2 0 0

2.1.2. Integracija kulturno -

povijesne baštine i tematskih

staza u ponudu aktivnog

turizma

54.145,00 6,5% 0 0 0 0 21.658 32.487 0 0 0 0 0 2 1 0

2.2.1. Kreiranje zajedničke

ponude LAG-a

33.320,00 4,0% 0 0 0 0 0 0 33.320 0 0 0 0 0 0 2


informiranja o ponudi ruralnog

turizma

33.320,00 4,0% 0 0 0 0 0 33.320 0 0 0 0 0 0 1 0

2.3.1. Potpora ulaganjima u

nepoljoprivredne djelatnosti

poljoprivrednih gospodarstava

na području LAG-a

74.970,00 9,0% 0 0 0 52.479 22.491 0 0 0 0 0 1 2 0 0


46

Operacija Alokacija

(EUR)

% Financijska sredstva za aktivnosti (EUR) Procjena broja projekata

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

3.1.1. Uspostava i opremanje

organizacije za valoriziranje

inovativnih proizvoda

66.640,00 8,0% 0 0 0 0 66.640 0 0 0 0 0 0 2 0 0

3.1.2. Tekuće operacije i

provedba edukacija s ciljem

poboljšanja proizvoda te

plasmana poljoprivrednih

proizvoda na tržištu

54.145,00 6,5% 0 0 0 0 0 54.145 0 0 0 0 0 0 1 0

3.2.1. Potpore za pilot-projekte

i razvoj novih proizvoda

temeljenih na lokalnim

resursima i potencijalima

58.310,00 7,0% 0 0 0 0 0 0 58.310 0 0 0 0 0 0 1

3.2.2. Promocija inovativnih

proizvoda

12.495,00 1,5% 0 0 0 0 0 0 12.495 0 0 0 0 0 0 1

4.1.1. Suradnja s LAG-ovima

koji imaju jednaku resursnu

osnovu za razvoj na nacionalnoj

i međunarodnoj razini

31.237,50 75,0% 0 0 0 0 15.619 15.619 0 0 0 0 0 1 1 0

4.1.2. Podrška partnerstvima i

suradničkim inicijativama

dionika s područja LAG-a

10.412,50 25,0% 0 0 0 0 0 10.413 0 0 0 0 0 0 1 0

4.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-

a i provedba tekućih aktivnosti

174.930,00 80,0% 0 0 0 0 87.465 87.465 0 0 0 0 0 0 0 0

4.2.2. Informiranje i edukacije 43.732,50 20,0% 0 0 0 0 0 0 43.732 0 0 0 0 0 0 0

Izvor: LAG Bura


47

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

6.1. Opis praćenja provedbe LRS

Svrha provedbe praćenja provedbe Lokalne razvojne strategije (LRS) je u dobivanju

povratnih informacija o napretku LRS-a. Praćenjem LRS-a dobivaju se povratne informacije

o približavanju navedenim ciljevima unutar ovog dokumenta. Prilikom uspostave sustava

praćenja paziti će se da on bude transparentan i jednostavan. Ishod praćenja strategije biti će

godišnje izvješće o praćenju. Praćenje i evaluacija sastavni je dio redovnih aktivnosti lokalne

akcijske grupe. Statutom i internim pravilnicima lokalne akcijske grupe definirane su zadaće

LAG-a koje obuhvaćaju i zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada

lokalne akcijske grupe i provedbe strategije koja daje smjernice i okvir za rad LAG-a.

Praćenje i provedbu LAG-a obavljaju Upravni odbor, Nadzorni odbor, Skupština, te

zaposlenici LAG-a (operativna tijela LAG-a). Kako bi se mogla pratiti strategija, te kako bi se

mogla ocjenjivati lokalna akcijska grupa mora uspostaviti bazu projektnih ideja sa

indikatorima mjerenja provedbe kako bi realizirala aktivnosti (ciljeve) strategije. Također

mora pripremiti izvješća, te provesti sustav edukacije za provedbu interne analize i eksterne

analize. U nastavku je dan prikaz praćenja i evaluacije lokalne razvojne strategije.

Tablica 26: Organizacija praćenja i evaluacija lokalne razvojne strategije LAG-a Bura

Aktivnost Praćenje strategije Evaluacija strategije

Organizira Odbor za praćenje i/ili reviziju LRS

LAG-a i/ili voditelj LAG-a i/ili

Predsjednik LAG-a

Upravni odbor i/ili Odbor za praćenje

i/ili predsjednik LAG-a i/ili voditelj

LAG-a

Odgovorno tijelo Povjerenstvo za odabir projekata,

osoblje LAG-a, predsjednik LAG-a

Povjerenstvo za odabir projekata,

Odbor za praćenje i/ili reviziju LRS,

vanjski suradnici, Upravni odbor

Sadržaj praćenja Uporaba proračuna

Statistika prijava projekata

Doprinos projekata ciljevima i

pokazateljima strategije

Aktivnosti animacije i projekti

suradnje

Doprinos ciljevima programa

Godišnja izvješća o praćenju provedbe

LRS

Rezultati i učinci provedenih projekata

Vremenski raspored Stalno 2 do 3 puta tijekom cijelog razdoblja

Razdoblje izvješćivanja Godišnje izvješće 3 godine

Tijelo koje odobrava izvješće Upravni odbor LAG-a Skupština LAG-a

Svrha izvješća Priprema godišnjeg plana provedbe

strategije

Poboljšanje mehanizma provedbe

Revizija Strategije

Izvor: LAG Bura

Redovitim praćenjem strategije procijeniti će se napredak u provedbi aktivnosti te će se moći

identificirati razlike između planiranih i provedenih aktivnosti. Također će se lakše provesti

praćenje financijskih pokazatelja implementacije strategije. Praćenje strategije će se provoditi

putem pripreme godišnjih izvješća i provedbi strategije i postizanja njenih ciljeva.

U svrhu kvalitetnog praćenja provedbe LRS-a, LAG će jednom godišnje izrađivati akcijski

plan koji se odnosi na narednu godinu, a sadržavati će prikaz aktivnosti i tipova operacija koje

se planiraju provesti, odgovorne osobe i ciljnu skupinu na koju su aktivnosti usmjerene,

predviđeni broj projekata te predviđena financijska sredstva za provedbu. Također će LAG


48

izraditi i godišnje izvješće „Izvješće o provedbi LRS“ koje će sadržavati kvalitativan - opisni

dio provedbe LRS i kvantitativan - financijski dio provedbe LRS.

Plan evaluacije je temeljni okvir procjene uspješnosti Lokalne razvojne strategije, odnosno

usklađenosti provedbe s procjenom navedenom u ovom planu. Proces evaluacije odnosi se na

provjeru unaprijed zadanih prijelomnih točki koje su podloga za izradu izviješća o kvaliteti

Strategije. Evaluacija Strategije se provodi kako bi se utvrdilo napredovanje strategije prema

ostvarenju postavljenih ciljeva na jednostavan i transparentan način. Evaluacija se provodi na

dvije razine: interno i eksterno, pri čemu je interna evaluacija podloga za provođenje eksterne

evaluacije. Interna analiza provodi se na godišnjoj razini pripremom akcijskog plana i

sastavljanjem godišnjeg izvješća o radu. Na internoj razini se prati uspješnost ostvarenja

indikatora postavljenih u strateškim smjernicama i na temelju njih ostvaruje uspješnost

provedbe Strategije. Eksternu evaluaciju provodi neovisni stručnjak, uz pomoć sljedećih

metoda: analiza usklađenosti dokumenata sa nacionalnim programima i politikom ruralnog

razvoja, analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS i ostvarenja indikatora, intervjuiranje

stručnih službi LAG-a, provođenje istraživanja među lokalnim dionicima i izrada preporuka.

6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS

Uz aktivnosti koje su izravno povezane s mjerama i tipovima PRR-a, uključeni su i relevantni

indikatori aktivnosti koji će imati zadatak sustavnog praćenja provedbe Lokalne razvojne

strategije.

Cilj 1. Jačanje konkurentnosti lokalne poljoprivredne djelatnosti

Indikatori Jedinica

mjere

Ciljana

vrijednost

% ili broj PG kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju (fokus područje 2A)

br. PG-ova 14

Ukupno isplaćena sredstva PRR za projekte u okviru 2A EUR 166 600,00

Ukupno ulaganje + ukupan broj operacija ulaganja u proizvodnju obnovljive energije

(EUR) (fokus područje 5C)

br. operacija 4

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) za projekte u okviru 5C EUR 25 000,00

% ili broj PG koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama (fokus

područje 3A)

br. PG-ova 35

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) za projekte u okviru 3A EUR 195 755,00

Cilj 2. Povećanje poduzetničke aktivnosti u turizmu kroz pozicioniranje područja LAG-

a kao vodeće destinacije aktivnog turizmu regiji

Indikatori Jedinica

mjere

Ciljana

vrijednost

% ili ha površina šuma / drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju kojima se podupire bioraznolikost (fokus područje 4A)

ha 30


% ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura (fokus

područje 6B)

% 20

% ili broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u

programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim

skupinama/organizacijama (fokus područje 3A)

br. PG-ova 30


Broj radnih mjesta stvorenih u projektima za koje je dodijeljena potpora (fokus

područje 6A)

br. radnih

mjesta

6



49

Cilj 3. Podrška razvoju inovativnim proizvodima zasnovanih na lokalnim resursima

Indikatori Jedinica

mjere

Ciljana

vrijednost

% ili broj PG kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju (fokus područje 2A)

br. PG-ova 10


% ili broj PG koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama (fokus

područje 3A)

br. PG-ova 10


Cilj 4. Jačanje kapaciteta LAG-a i dionika sa ruralnog područja

Indikatori Jedinica

mjere

Ciljana

vrijednost

% ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (fokus područje

6B)

% ruralnog

stanovništva

100

Broj radnih mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (Leader) (fokus

područje 6B)

br. radnih

mjesta

50

Jedan od očekivanih rezultata implementacije ove LRS je povećanje zaposlenosti na području

koje obuhvaća LAG te u konačnici unaprjeđenje kvalitete života lokalnog stanovništva. Kako

bi se potaknuo zapošljavanje kriterijima za odabir projekata se vrši ocjena doprinosa

konkretnih aktivnosti kreiranju novih radnih mjesta. To je vidljivo iz matrice za ocjenu

projektnih prijedloga. Doprinos zapošljavanju je također vidljiv i kroz postavljene indikatore

kojima se postavljaju ciljane vrijednosti u vidu broja radnih mjesta stvorenih u projektima za

koje je dodijeljena potpora.

6.3. Opis procjene LRS

U svrhu ocjene provedbe LRS vršiti će se periodična provjera uspješnosti implementacije

planiranih mjera odnosno stupnja realizacije prioriteta, ciljeva i vizije. Sljedeća tablica daje

sažeto prikaz model procjene provedbe LRS-a.

Tablica 27: Model procjene provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Bura

Kategorija Dinamika Odgovornost Način procjene

Vizija Na kraju razdoblja Skupština Kvalitativna ocjena doprinosa implementiranih aktivnosti

postizanju razvojne vizije

Ciljevi Godišnje Upravni odbor Analiza rezultata provedenih aktivnosti tijekom godine i

ocjena stupnja ispunjenja cilja (definiranje vrijednost

kvantitativnih pokazatelja SMART cilja)

Prioriteti Godišnje Eksterni evaluator Analiza rezultata provedenih mjera i ocjena doprinosa

ostvarenju

Mjere Polugodišnje Voditelj Analiza rezultata implementiranih projekata i ocjena

doprinosa ostvarenju mjere

Indikatori Polugodišnje Voditelj Analiza rezultata implementiranih projekata i usporedba

trenutnog stanja u odnosu na ciljane vrijednost indikatora


50

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS

Sposobnost provedbe Lokalne razvojne strategije (LRS) očituje se u dobroj organizaciji i

sposobnosti suradnika LAG-a Bura, posebno mladih, te znanja i vještine vanjskih suradnika.

Lokalna razvojna strategija je nastala kao rezultat suradnje jedinica lokalne samouprave koja

su dugoročnim procesom planiranja i pripreme osigurali sredstva koja će se koristiti za

postizanje SMART ciljeva koja odražavaju potrebe cijelog područja koje obuhvaća LAG

Bura. LAG Bura ima 50 članova s područja 9 JLS-a. Struktura članstva.

7.1.1. Pozadina LAG-a – opće informacije o osnivanju

LAG je osnovan inicijativom UNDP-a kojom su animirali lokalno stanovništvo koje je

osnovalo LAG. Osnivači su 9 jedinica lokalne samouprave zajedno oko 35 predstavnika

civilnog, društvenog, javnog i realnog sektora su osnovali LAG. Lokalna akcijska grupa bila

je akreditirana kroz IPARD program, te zbog nesuglasica je raskinut ugovor o sufinanciranju,

te LAG nije imao nikakve aktivnosti do studenog 2014. godine kada je održana nova izborna

skupština. Nakon novih izabranih predstavničkih tijela odlučeno je da će svaki JLS

preporučiti po jednog predstavnika koji će polaziti edukaciju u Agenciji za ruralni razvoj

Zadarske županije kako bi izabrao voditelj LAG-a, te davao tehničku i administrativnu

podršku do apliciranja na Podmjeru 19.1. „Pripremna pomoć“. Nakon četveromjesečne

edukacije iz upravljanja projektima i izrada feasebility studija i CBA analiza odabran je

voditelj LAG-a koji i danas vodi ured i poslovanje istog.

7.1.2. Uloga najvišeg tijela LAG-a

Osnovna uloga Skupštine odlučivanje o svim sferama poslovanja LAG-a Bura definiranim

Statutom Članak 24. Skupština LAG-a je predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a.

Redovne sjednice Skupštine se održavaju svake godine, izborna sjednica Skupštine svake

četiri godine, a izvanredna po potrebi. Skupštinu čine svi članovi. Radom skupštine

predsjedava predsjednik LAG-a. Skupština obavlja poslove:

usvaja statut i njegove izmjene i dopune

bira i razrješava ovlaštene osobe za zastupanje

bira i razrješava druga tijela Udruge

odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga

usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za

prethodnu godinu

usvaja godišnje financijsko izvješće

donosi Program rada LAG-a

odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i

raspodjeli imovine Udruge

donosi odluku o statusnim promjenama

odlučuje o predstavniku LAG-a

odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela

udruge


51

Tablica 28: Sastav skupštine LAG Bura

Rb

.

Sastav skupštine

LAG-a Bura

Naziv organizacije/institucije koju

predstavlja - član LAG-a

Ž M Javni

sektor

Civilni

sektor

Gospodar

ski sektor

1. Leonardo

Rončević

Općina Jasenice x x

2. Ines Narančić KUD Luzarica x x

3. Radivoj Mitrović OPG Mitrović x x

4. Ingrid Prelas Udruga žena Kamenica Obrovac x x

5. Marin Marasović Ugostiteljski obrt Rajna x x

6. Stjepan Marinović Općina Poličnik x x

7. Mladen Čustić Udruga "Kanica" Briševo x x

8. Milorad Demo Udruga Hrvatskih dragovoljaca

Domovinskog rata - Općinski

ogranak Poličnik

x x

9. Nikola Marinović Dalmatinska klapa Koporan -

Poličnik

x x

10. Marijana Barić Dječji Vrtić Zvončić - Poličnik x x

11. Šime Lončar Kulturno - umjetničko društvo

"Carza"

x x

12. Nado Butić Udruga maslinara i iljara "Maslina"

Općine Poličnik

x x

13. Iva Jukić Turistička zajednica Općine

Poličnik

x x

14. Radojka Perić Udruga Žena Općine Poličnik x x

15. Marija Zdrilić Poljoprivredna zadruga Poličanka x x

16. Nikolina Nekić Općina Posedarje x x

17. Martin Gospić Općina Novigrad x x

18. Petra Bolača Turistička zajednica Općine

Novigrad

x

19. Jagoda Ivčić Knjižnica i čitaonica Novigrad x x

20. Ive Kokić Boćarski klub Hajduk Pridraga x x

21. Plamenko

Azulović

Kulturno - umjetničko društvo

"Novigrad"

x x

22. Šime Gazić OPG Vrata Velebita x x

23. Martin Zubčić DVD Pridraga x x

24. Goldy Zlatko

Anzulović

Goldy d. o. o. x x

25. Ante Zubak DVD Jasenice x x

26. Ivica Đurđica OPG Đurica Ivica x x

27. Jeronim Božić OPG Božić x x

28. Kristijan Basa U. O. Beach Bar Malaga x x

29. Petra Cupać Turistička zajednica Općine Jasenice x x

30. Ivka Nekić KUD Vila Velebita x x

31. Martin Baričević OPG Martin Baričević x x

32. Gordana Renić Grad Obrovac x x

33. Đuro Župan Riva rafting centar d. o.o x x

34. Dragan Župan Turistička zajednica Grada Obrovca x x

35. Lana Božović Terra Tedenia d.o. o. x x

36. Đurđica Roupec KUD Ruža Hrvatska x x

37. Verica Jurjević OPG Jurjević Kruševo x x

38. Ivan Mitrović Zavičajni klub Janko Mitrović x x

39. Martin Čavić Općina Starigrad x x

40. Marjana

Marasović

Turistička zajednica Općine

Starigrad

x x

41. Tatjana Smoković Hotel Alan x x

42. Zlatko Marasović Nacionalni park Paklenica x x

43. Ivan Bušljeta Poljoprivredna zadruga "Starigrad" x x

44. Marko Marasović Planinarsko društvo "Starigrad" x x

45. Jelena Ramić U.O. Ramića dvori x x

46. Mario Zubčić DVD Starigrad - Paklenica x x

47. Ivan Jusup U.O. Podgorje x x

48. Šime Vicković Općina Zemunik Donji x x

49. Šime Božić Općina Vrsi x x


52

Izvor: LAG Bura

7.1.3. Zadaci i uloge Upravnog odbora i njegovih članova

Upravni odbor je upravno tijelo Udruge, obavlja i organizacijske/stručne poslove te vodi rad

Udruge između dvije skupštine po Programu i odlukama Skupštine. Upravni Odbor ima 5

članova koje bira Skupština, na vrijeme od četiri godine. Upravljačko tijelo čini jedan

predstavnik (20 %) iz javnog društva, i dva predstavnika (40 %) iz civilnog sektora. Članove

upravnog odbora čine dvije predstavnice (40 % osoba ženskog spola).

Članovi upravnog odbora LAG-a Bura prikazani su u tablici.

Tablica 29: Sastav Upravnog odbora LAG Bura

RB Ovlašteni predstavnik Član LAG-a Ž M Javni

sektor

Civilni

sektor

Gospodarski

sektor

1. Općina Jasenice Leonardo Rončević x x

2. KUD Lazarica Ines Narančić x x

3. OPG Mitrović Radivoj Mitrović x x

4. Udruga žena Kamenica

Obrovac

Ingrid Prelas x x

5. Ugostiteljski obrt Rajna Marin Marasović x x

Ukupno: 2 3 1 2 2

Udio(%): 40% 60% 20% 40% 40%

Izvor: LAG Bura

Upravni odbor obavlja sljedeće poslove:

predlaže Skupštini osnovne politike sadržane u prijedlozima Statuta, programa i

drugih akata

ako se Skupština ne može pravodobno sastati, privremeno utvrđuju financijski plan i

godišnji obračun, koje podnosi na odobrenje skupštini na prvom narednom zasjedanju

osigurava provođenje akata i politike koje je utvrdila Skupština

izvršava financijski plan i raspolaže planiranim sredstvima pri čemu brine o namjeni i

pravilnosti korištenja tih sredstava, te donosi provedbene odluke

odlučuje o zaključivanju pravnih poslova u ime LAG-a

organizira i usklađuje suradnju s drugim organizacijama

odlučuje o osnivanju radnih tijela te imenuje i razrješuje njihove članove

donosi akte kojima se bliže uređuje dodjela javnih priznanja LAG-a ustanovljenih

odlukom skupštine

utvrđuje i organizira nakladničku i informativnu djelatnost LAG-a

daje prijedlog Skupštini o udruživanju LAG-a u druge organizacije te imenuje i

razrješuje predstavnike LAG-a u tijela drugih organizacija

imenuje i razrješuje tajnika/voditelja LAG-a

utvrđuje organizaciju obavljanja stručnih poslova LAG-a i u svezi s tim donosi

potrebne akte

50. Veridijana Maraš KUD sv. Lovre Vrsi x x

51. Tomislava Perinčić Dječji vrtić „Vrška Vila“ Vrsi x x

52. Neven Predovan Udruga pomoraca sv. Nikola Vrsi x x

53. Marin Marinković OPG Marin Marinković x x

54. Ante Velčić OPG Ante Velčić x x

55. Željko Klečina OPG Klečina x x

56. Marijo Dundović Općina Ražanac x x

Ukupno: 19 37 18 19 19

Udio(%): 34% 66% 32% 34% 34%


53

obavlja i druge zadaće koje mu povjeri Skupština odnose koje zahtjeva redovno

funkcioniranje LAG-a ako one nisu ovim Statutom ili drugim aktima stavljeni u

nadležnost drugih tijela

U LAG-u Bura trenutno obavlja dužnost jedna osoba. Voditelj LAG-a radi stručno i tehničko

pripremanje rada LAG-a, izvršavanje odluka Skupštine i Upravnog Odbora. Obavljanje

stručnih i tehničkih poslova za potrebe tijela LAG-a, organizira poslovanje, edukacije,

sastanke, te obavlja administracijske dužnosti, priprema projekata, organizacija i briga o

članovima LAG-a i sl. Obavlja dužnosti određene Statutom Članak 33 i 35.

Plan je zaposliti u svibnju 2016. godine jednu osobu na stručno osposobljavanje. Na

stručnom osposobljavanju će se educirati za rad u LAG-u te razvijanje kompetencija u svrhu

obavljanja pripreme i provedbe projekata, sudjelovanje na edukacijama, radionicama,

organizacija radionica i sl. Za provedbu Lokalne razvojne strategije planira se zaposliti

Stručni suradnik kojemu će glavna dužnost biti administrativna priprema i provedba

projekata, te obavljanje stručnih i tehničkih poslova za potrebe LAG-om edukacije,

organiziranje sastanaka.

7.1.4. Povjerenstvo za odabir projekata

Upravni odbor LAG-a Bura će osnovati povjerenstvo za odabir projekata na prijedlog

predsjednika i voditelja LAG-a, te će kandidati morati zadovoljiti kriterije stručnog karaktera.

Kandidat mora biti nezavisna osoba koja nije u sukobu interesa. Načela rada su: dosljednost,

pravednost u odlučivanju, stručnost, relevantnost. Prijedlog je da budu 5 članova povjerenstva

i jedan zamjenik koji su nezavisni, te nisu u sukobu interesa. Glavni kriterij je da član

Povjerenstva ne smije imati boravište ili prebivalište na području JLS-a gdje će se projekt

provoditi.

7.1.5. Odbor za praćenje i/ili reviziju

Skupština će izabrati članove Odbora za praćenje i/ili reviziju provedbe LRS-a kojima će

glavna zadaća biti pravedno revidirati sve projekte koji se provode ili su provedeni. Načela

rada moraju biti: pravednost u odlučivanju, relevantnost, stručnost i dosljednost. Prijedlog je

da budu 3 člana odbora koji su nezavisni, te nisu u sukobu interesa. Glavni kriterij je da član

Odbora ne smije imati boravište ili prebivalište na području JLS-a gdje će se projekt

provoditi.

7.1.6. Organizacijski razvoj LAG-a

Kroz provedbu Podmjere 19.1. LAG Bura je osnovala radnu skupinu koja ima 9 članova.

Članovi radne skupine prestaju sa djelovanjem pri završetku izrade LRS. Za vrijeme provedbe

planirano je osnivanje Povjerenstva za odabira projekata i Odbor za praćenje i/ili reviziju

projekata. Planira se zaposliti još jedna osobu kroz provedbu LRS na mjesto stručni suradnik,

te 1 kroz aktivne mjere zapošljavanja (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa). Planira se animacija dionika na području, te informiranje mjera kojima će LAG kroz

svoju LRS razvijati ruralno područje.

LAG Bura također raspolaže sa kapacitetima Upravnog odbora, Nadzornog odbora i

Skupštine LAG-a, koji sudjeluju u stvaranju i provedbi politika poslovanja LAG-a Bura.

Upravni odbor sačinjava 5 članova, te se sastanci održavaju redovito, a najmanje 4 puta

godišnje. Nadzorni odbor LAG-a Bura ima tri člana koji prate rad LAG-a, te daju sugestije u

svrhu unapređenja kvalitete poslovanja i razvoja samog LAG-a. Nadzorni odbor izvršava


54

dužnosti određene Statutom Članak 32. Voditelj LAG-a je u stalnom kontaktu sa

predsjednikom Nadzornog odbora, te ga izvještava o svim aktivnostima LAG-a. Skupština

LAG-a Bura održava se minimalno 2 puta godišnje, te članovi LAG-a imaju stalnu podršku

administrativno-tehničku, te su upućeni u sve sfere poslovanja LAG-a Bura. Skupština je

ujedno i najviše Tijelo LAG-a, te odlučuju o svim načelima poslovanja definiranim Statutom

Članak 20, 23 i 24.

Dužnosti Predsjednika LAG-a definirane su Člankom 29. Statuta LAG-a Bura. Predsjednik

LAG-a ima zadaću da: zastupa LAG, odgovara za zakonitost rada LAG-a, vodi poslove

sukladno odlukama Skupštine i Upravnog odbora, odgovoran je za podnošenje prijedloga

godišnjeg financijskog izvješća skupštini, dostavlja zapisnik sa redovite sjednice Skupštine

nadležnom uredu koji vodi registar udruga, sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u

ime i za račun LAG-a, saziva sjednice Skupštine LAG-a i predsjeda radom Skupštine,

predsjeda sjednicama i rukovodi radom Upravnog odbora, zajedno sa članovima Upravnog

odbora utvrđuje program rada koji se podnosi Skupštini na razmatranje i donošenje, upravlja

imovinom LAG-a, brine se o upoznavanju javnosti s radom LAG-a ( Skupštine i Upravnog

odbora), obavlja i druge poslove određene aktima LAG-a, izvršne funkcije i druge poslove

određene ovim Statutom koje obavlja predsjednik/ca je u slučaju spriječenosti ovlašten je

obavljati dopredsjednik/ca, mandat dopredsjednik/ce traje četiri godine s mogućnošću

ponovnog izbora na istu funkciju od strane Skupštine LAG-a.

Dužnosti Voditelja LAG-a definirane su Člankom 33. Statuta LAG-a Bura, a one su:

Voditelj LAG-a organizira i odgovara za stručno i tehničko pripremanje sjednica tijela LAG-

a, izvršavanje odluka Skupštine i Upravnog odbora, obavljanje stručnih i tehničkih poslova za

potrebe tijela LAG-a. U ostvarivanju svojih zadaća voditelj: predstavlja LAG te po nalogu

predsjednika potpisuje dokumente njegovog materijalnog i financijskog poslovanja,

priprema prijedloge financijskih i drugih dokumenata, obavlja i druge poslove što mu ih je

povjerila Skupština, Upravni odbor i druga tijela LAG-a.

O svom radu i obavljanju stručnih i tehničkih poslova za potrebe LAG-a voditelj izvještava

Upravni odbor na njegov zahtjev, a najmanje jednom godišnje.

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS

Financijski kapaciteti LRS-a čine članarine i sredstva Mjere 19 PRR-a. Skupština LAG-a

usvaja Plan rada i Financijski plan za narednu godinu, dok je Upravni odbor odgovoran za

njegovo provođenje. Ukoliko Skupština nije u mogućnosti donijeti Odluku o Financijskom

planu i Planu rada, Upravni odbor može donijeti odluku do narednog sastanka Skupštine,

prema Članku 27. Statuta LAG-a. Nadzorni odbor dužan jednom godišnje podnijeti izvještaj

Skupštini LAG-a , te vrši kontrolu nad financijskom i materijalnom poslovanju i raspoloživim

sredstvima LAG-a prema članku 32. Statuta LAG-a Bura.

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007. –

2013.

Aktivno djelovanje LAG-a Bura započinje početkom 2015. godine kada se izrađuju stručni

elaborati i studijske podloge za definiranje njegovog operativnog funkcioniranja i definiranja

modela rada. Osim toga tada se jačaju i ljudski kapaciteti LAG-a i pristupa se planiranju i

realizaciji konkretnih projektnih aktivnosti. Hodogram i iskustvo LAG-a su dani u nastavku:


55

siječanj 2015. – svibanj 2015. Godine LAG Bura u suradnji s Agencijom za ruralni

razvoj Zadarske županije pokreće inicijativu: Edukacija mladih sa područja LAG-a

Bura u svrhu učenja upravljanja projektnim ciklusom, izrada studija isplativosti i

izrada CBA analiza

svibanj 2015. LAG Bura prijavljuje se na kao nositelj projekta na natječaj Zeleni

pojas INA d.d. u svrhu izgradnje zelenog parka u naselju Maslenica u Općini Jasenice,

također se pružila pomoć u izradi projektne dokumentacije i pripreme projekta za

prijavu na natječaj DVD-a Posedarje, te na istom natječaju LAG Bura pojavljuje se

kao partner na projektu Dječjeg vrtića Zvončić Općina Poličnik

lipanj 2015. Izrađena web stranica LAG-a Bura na besplatnoj domeni Freshcreator,

web adresa LAG-a Bura: www.lagbura.freshcreator.com

lipanj 2015. Izrađen Facebook profil u svrhu pravovremenog informiranja članova

LAG-a Bura i ostalih dionika

srpanj 2015. LAG Bura se prijavljuje na natječaj Mjera 19 LEADER – CLLD,

Podmjera 19.1. Pripremna pomoć

rujan 2015. Tehnička pomoć u pripremi projektne dokumentacije za natječaj raspisan

od Ministarstva kulture u svrhu rekonstrukcije i istraživanja utvrde Polis na području

Općine Poličnik

rujan 2015. Priprema i izrada projektne dokumentacije javnog poziva Ministarstva

turizma: FOND ZA RAZVOJ TURIZMA: Javni poziv za podnošenje zahtjeva za

dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke

infrastrukture u 2015. Godini; prijavljena su 2 Projekta na području LAG-a Bura;

Sanacija i uređenje obalne šetnice u naselju Maslenica, Općina Jasenice i Izrada

projektne dokumentacije u svrhu izgradnje interpretacijskog centra / lovački dom u

Općini Zemunik Donji

rujan 2015. Prijava na natječaj Zajedno smo jači; Projektni prijedlog: Interaktivni

informacijski sustav na području LAG-a Bura u svrhu pravovaljanog informiranja o

bogatstvima područja LAG-a Bura.

28. rujna 2015. LAG Bura dobio je odluku o dodjeli sredstava Podmjera 19.1.

Pripremna pomoć u okviru Mjere 19. LEADER-CLLD.

16. listopad 2015. LAG Bura prijavljuje se na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva na aplikaciju za pred financiranje program Europa PLUS.

LAG Bura izabran je za člana Partnerskog vijeća Zadarske županije za izradu

Županijske razvojne strategije 2015-2020

LAG Bura izabran je za člana Partnerskog vijeća grada Zadra za izradu Strategije

urbanog područja Grada Zadra 2015-2020

LAG Bura izabran je za člana Partnerskog vijeća Jadranske Hrvatske za izradu

Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020, pod

Ministarstvom regionalnog razvoja i Fondova Europske unije

Siječanj 2016. Sudjelovanje na Partnerskom vijeću za izradu Županijske razvojne

strategije Zadarske županije.

siječanj-ožujak 2016 održane su 23 radionice u svrhu izrade Lokalne razvojne

strategije 2014-2020. Prikupljeno je 179 projektnih prijedloga koji su prihvatljivi kroz

Program ruralnog razvoja 2014-2020. Na radionicama je sudjelovalo ukupno 93

osobe.

siječanj-ožujak 2016 Animacija dionika, te priprema za dionika projekte iz Programa

ruralnog razvoja

http://www.lagbura.freshcreator.com/


56

siječanj-ožujak 2016 Priprema projektnih ideja jedinica lokalnih samouprava za

Mjeru 7 Programa ruralnog razvoja.

siječanj-ožujak 2016 Sudjelovanje na radionici Ministarstva regionalnog razvoja i

Fondova Europske unije

siječanj-ožujak 2016 Priprema OPG Marušić, OPG Šime i OPG Lončar za podmjeru

6.4. Programa ruralnog razvoja 2014-2020

siječanj-ožujak 2016 Pomoć Braniteljskoj zadruzi sa područja LAG-a pri prikupljanju

dokumentacije i izrade zahtjeva za zakup poljoprivrednog zemljišta

siječanj-ožujak 2016 Tehnička i administrativna pomoć pri izradi projekta i projektne

dokumentacije za Udrugu dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice iz Domovinskog rata

– Zadar

siječanj-ožujak 2016 Tehnička i administrativna pomoć JLS-ovima osnivačima LAG-

a oko prijave na projekte Ministarstva regionalnog razvoja

Voditelj LAG-a Bura zaposlen je 5. svibnja 2015. godine, nakon što je završio edukaciju u

Agenciji za ruralni razvoj Zadarske županije, koja je provodila pripremu kandidata za izbor

voditelja LAG-a. Voditelj je zaposlen u svrhu provedbe LEADER – CLLD programa. Nakon

zaposlenja voditelja, LAG se prijavio na natječaj Podmjere 19.1. Pripremna pomoć te

pristupio izradi ove LRS.

7.4. Prijedlozi za poboljšanje rada u nadolazećem periodu

Kako bi LAG Bura ostvario postavljene ciljeve te osigurao kapacitete za konkretan i direktan

doprinosu razvoju područja kojeg obuhvaća ovom strategijom namjerava poboljšati vlastite

kapacitete (cilj 4), ali i potaknuti pozitivne promjene kod relevantnih dionika (svi strateški

ciljevi). S tom idejom prepoznaje i područja na koja treba djelovati kako bi se poboljšao rad

LAG-a u narednom periodu i osigurali željeni rezultati. Kao prioritetna područja za

poboljšanje rada u nadolazećem periodu se izdvajaju:

implementacija softverskog rješenja za upravljanje razvojem (osobito značajno za

praćenje implementacije ove strategije),

kreiranja internih procedura i pravilnika rada (primjerice procedura odabira

suradničkih projekata),

aktivnije sudjelovanje u projektima suradnje (iznimno važno uključiti se u

međunarodne projekte usmjerene usvajanju najboljih praksi u implementaciji mjera

koje je predvidjela ova LRS),

kontinuirana edukacija osoblja LRS-a (naglasak na upravljanju projektima i razvoju

menadžerskih vještina),

informiranje lokalnih dionika (kao primarna svrha informiranja ističe se širenje

znanja i podizanje svijesti lokalnih dionika o ulozi LAG-a, mogućnostima uključenja

i kontinuiranog partnerstva s LAG-om, pripremi projekta usklađenih s ciljevima

LAG-a te eksternim financiranjima).


57

8. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS I RADA LAG-A

8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja)

LAG Bura financira se iz dva osnovna izvora:

(1) Sredstva prikupljena temeljem članarina LAG-a,

(2) Potpora iz EU pri čemu su primarni izvori sredstva dostupna putem Mjere 19 PRR-a.

Visine članarine se razlikuju prema tipu člana te postoje članarine za:

(1) jedinice lokalne samouprave u visini od 5.000,00 kn godišnje po jedinici lokalne

samouprave,

(2) javne ustanove u visini od 200,00 kn godišnje po ustanovi,

(3) trgovačka društva, obrte, zadruge i zaklade u visini od 100,00 kn godišnje po subjektu,

(4) fizičke osobe i udruge u visini od 50,00 kn po subjektu.

Temeljem broja članova LAG-a u trenutku izrade LRS-a visina ukupne godišnje članarine za

2015. godinu je iznosila 48.950,00 kn.

Većina sredstava planirana za realizaciju projekata će biti ishodovana putem Mjere 19 PRR-a.

Prema simulaciji izračuna iz ožujka 2016. rađenoj od Ministarstva poljoprivrede sredstava po

LAG-ovima za podmjere 19.2.( 76.19 %), 19.3.( 3.81 %) i 19.4. (20%) LAG Bura projicira

1.093.312,50 EUR do 2020. godine.

8.2. Financiranje provedbe LRS

U ovom poglavlju prikazana je simulacija alokacije sredstava koju će LAG Bura imati na

raspolaganju za programsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Simulacija je omogućila

raspodjelu financijskih sredstava koja će biti namijenjena provedbi LRS-a. Sredstva koja je

LAG dobio na korištenje su sredstva Podmjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD

strategije, Podmjere 19.3. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i Podmjere 19.4.

Tekući troškovi i animacija unutar mjere 19 LEADER - CLLD iz Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Za vrijeme trajanja navedenog programskog

razdoblja te prema simulaciji iznosa, LAG Bura će raspolagati s 1.093.312,50 EUR. U

nastavku je dan pregled podjele financijske lokalne razvojne strategije LAG-a Bura 2014. –

2020.

U narednoj tablici je dana detaljna razrada na koji način će ciljevi, prioriteti i aktivnosti

definirani LRS-om biti pokriveni financijskim sredstvima.


58

Tablica 30: Pokrivenost ciljeva, prioriteta i aktivnosti Lokalne razvojne strategije LAG-a Bura 2014. – 2020. financijskim sredstavima

Ciljevi

1. Jačanje konkurentnosti lokalne

poljoprivredne djelatnosti

43,5% 2. Povećanje poduzetničke aktivnosti u

turizmu kroz pozicioniranje područja

LAG-a kao vodeće destinacije aktivnog

turizmu regiji

33,5% 3. Podrška razvoju inovativnim

proizvodima zasnovanih na lokalnim

resursima

23,0%

Prioriteti

1.1. Modernizacija i razvoj

poljoprivrednih gospodarstva

26,0% 2.1. Izgradnja i rekonstrukcija javne

infrastrukture za aktivni odmor

16,5% 3.1. Osnivanje organizacije za podršku

poljoprivrednim gospodarstvima

(Agro Start Up)

14,5%

1.2. Uspostava sustava kvalitete za

proizvode s područja LAG-a

8,5% 2.2. Marketing destinacije 8,0%

1.3. Organizacija distribucijskog kanala

od proizvođača do krajnjeg korisnika

9,0% 2.3. Potpora turizmu na poljoprivrednim

gospodarstvima

9,0% 3.2. Kreiranje inovativnih proizvoda 8,5%

Aktivnosti

1.1.1 Podrška ulaganjima u fizičku imovinu

za biljnu proizvodnju

10,0% 2.1.1. Potpora izgradnji javne turističke

infrastrukture namijenjene za aktivni

oblik turizma

10,0% 3.1.1. Uspostava i opremanje organizacije

za valoriziranje inovativnih

proizvoda

8,0%

1.1.2. Podrška ulaganjima u fizičku imovinu

za stočarsku proizvodnju

10,0% 2.1.2. Integracija kulturno - povijesne baštine i

tematskih staza u ponudu aktivnog

turizma

6,5% 3.1.2. Tekuće operacije i provedba

edukacija s ciljem poboljšanja

proizvoda te plasmana

poljoprivrednih proizvoda na tržištu

7,0%

1.1.3. Razvoj lokalnih proizvoda sa

dodanom vrijednosti

6,0% 2.2.1. Kreiranje zajedničke ponude LAG-a 4,0% 3.2.1. Potpore za pilot-projekte i razvoj

novih proizvoda temeljenih na

lokalnim resursima i potencijalima

7%

1.2.1. Razvoj sustava kvalitete proizvoda

LAG-a

3,0% 2.2.2. Razvoj sustava informiranja o ponudi

ruralnog turizma

4,0% 3.2.2. Promocija inovativnih proizvoda 1,5%

1.2.2. Zaštita i certifikacija proizvoda

proizvedenih na području LAG-a

5,5% 2.3.1. Potpora ulaganjima u nepoljoprivredne

djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava

na području LAG-a

9,0%

1.3.1. Umrežavanje lokalnih proizvođača 4,0%

1.3.2. Kreiranje prodajne mreže i organizacija distribucijskog kanala od proizvođača do krajnjeg korisnika 5,0%

Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja

(19.3.)

4.1. Promocija partnerstva i

suradnje

100% 4.1.1. Suradnja s LAG-ovima koji imaju jednaku resursnu osnovu

za razvoj na nacionalnoj i međunarodnoj razini

75%

4.1.2. Podrška partnerstvima i suradničkim inicijativama dionika s

područja LAG-a

25%

Tekući troškovi i animacija(19.4.) 4.2. Razvoj kapaciteta za

upravljanje i razvoj

100% 4.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i provedba tekućih aktivnosti 80%

4.2.2. Informiranje i edukacije 20%

Izvor: LAG Bura


59

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata

Procjena svih potrebnih financijskih sredstava za potrebe provedbe projekata za razdoblje

2014. -2020. iznosi 1.093.312,50 EUR. Prema pravilniku za Podmjere 19.2., 19.3 i 19.4.

prethodno je izrađena projekcija financijskog plana za navedeno razdoblje.

Tablica 31: Podjela financija (po godinama) Lokalne razvojne strategije 2014. -2020.

Godine

Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 Cilj 4 Proračun Ukupno

19.2 19.3. 19.4. 19.2. 19.3. 19.4. 19.

2014. 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

2015. 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

2016. 4,10% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 4,10% 0,00% 0,00% 3,12%

2017. 9,10% 11,30% 0,00% 0,00% 0,00% 20,40% 0,00% 0,00% 15,54%

2018. 11,10% 10,30% 8,00% 37,50% 40,00% 29,40% 37,50% 40,00% 31,83%

2019. 13,10% 7,90% 6,50% 62,50% 40,00% 27,50% 62,50% 40,00% 31,33%

2020. 6,10% 4,00% 8,50% 0,00% 20,00% 18,60% 0,00% 20,00% 18,17%

Izvor: LAG Bura


60

9. DODATCI


61

DODATAK 1 - ANALIZA STANJA

Tablica 1: Broj kulturnih dobara na području LAG-a Bura

JLS Registrirana kulturna

dobra

Pokretna kulturna dobra Nepokretna kultuna

dobra

Jasenice 4 0 4

Obrovac 20 6 14

Novigrad 25 7 18

Poličnik 5 3 2

Posedarje 5 0 5

Ražanac 3 0 3

Starigrad 8 0 8

Vrsi 3 0 3

Zemunik Donji 2 0 2

Izvor: Ministarstvo kulture

Grafikon 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine

Izvor: DZS

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Jasenice

Obrovac

Novigrad

Poličnik

Posedarje

Ražanac

Starigrad

Vrsi

Zemunik Donji


62

Tablica 2: Struktura stanovništva prema starosti

Kategorija Jasenice Obrovac Novigrad Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi Zemunik Donji

Godina 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Ukupno 1.329 1.398 3.387 4.323 2.368 2.375 4.664 4.469 3.513 3.607 3.107 2.940 1.893 1.876 1.508 2.053 1.903 1.066

0 - 4 godina 79 58 257 154 161 117 334 249 206 182 151 126 90 73 93 90 99 45

5 - 9 godina 85 68 250 207 150 101 320 245 247 187 157 126 99 76 94 92 101 50

10 - 14 godina 90 97 223 271 146 176 336 338 232 206 205 129 105 92 106 124 125 48

15 - 19 godina 98 87 187 255 144 150 319 316 215 249 209 155 93 63 118 115 140 59

20 - 24 godina 104 88 185 233 144 138 330 307 218 235 223 189 100 107 84 135 152 70

25 - 29 godina 79 89 227 211 146 134 320 296 233 192 177 171 107 94 97 133 103 64

30 - 34 godina 94 96 228 227 160 127 305 278 235 208 175 183 114 111 104 93 77 58

35 - 39 godina 88 89 265 265 175 129 337 297 245 222 192 161 136 108 85 117 134 41

40 - 44 godina 89 92 223 271 159 161 380 290 220 250 258 151 123 113 124 137 139 49

45 - 49 godina 90 88 207 327 119 188 320 329 218 253 239 185 99 144 100 117 155 81

50 - 54 godina 66 104 191 330 122 169 253 361 238 230 209 258 116 133 114 165 131 83

55 - 59 godina 57 104 159 328 110 135 182 268 174 247 138 242 90 113 68 140 92 84

60 - 64 godina 75 76 213 310 165 147 225 228 229 270 175 222 152 145 99 179 98 69

65 - 69 godina 80 59 197 272 161 135 211 187 227 176 181 156 160 104 90 117 102 41

70 - 74 godina 69 64 161 285 113 150 170 189 151 216 159 181 121 130 53 136 106 69

75 - 79 godina 40 65 99 188 81 116 134 141 101 158 116 148 72 117 35 96 72 68

80 - 84 godina 15 49 53 130 41 57 46 101 46 78 64 97 30 75 20 38 41 52

85 - 89 godina 15 20 30 45 26 28 28 38 24 33 38 42 40 29 12 19 22 25

90 - 94 godina 9 6 11 12 16 6 10 19 12 15 16 17 8 9 8 11 9

95 i više godina 5 -1.027 2 3 1 1 4 1 2 3 0 2 0 1 0 2 1 1

Prosječna starost 38,60 41,80 38,20 41,90 39,60 42,50 36,20 38,90 38,90 41,80 40,70 44,70 43,60 45,60 / 43,2 40,40 45,70

Indeks starenja 86,60 109,00 83,00 117,40 99,80 119,50 62,90 78,00 88,80 114,80 103,60 43,70 153,00 45,00 / 141,3 97,40 165,30

Koeficijent starosti 23,00 24,20 22,60 25,50 25,70 27,40 18,10 20,00 23,00 26,20 24,30 45,80 31,8, 66,20 / 29 23,80 31,30

Radno aktivno 840 913 2.085 2.757 1.444 1.478 2.971 2.970 2.225 2.356 1.995 1.917 1.130 1.131 993 1.331 1.221 658

Izvor: DZS


63

Tablica 3: Broj pripadnika nacionalnih manjina na području JLS-a na području LAG-a Bura

Kategorija Jasenice Obrovac Novigrad Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi Zemunik Donji

Godina 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Albanci 0 0 28 35 6 6 30 5 5 7 17 9 32 7 / 6 20 14

Austrijanci 0 1 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 / 1 0 0

Bošnjaci 1 4 5 10 0 0 0 0 6 9 0 6 1 5 / 2 0 2

Bugari 0 0 1 2 0 0 5 1 0 0 4 0 5 0 / 0 0 0

Crnogorci 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 / 2 0 1

Česi 2 0 1 4 1 1 1 1 0 0 0 0 2 2 / 0 0 0

Mađari 0 1 8 6 2 1 0 0 0 0 0 0 0 1 / 0 1 2

Makedonci 0 1 2 3 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 / 1 0 0

Nijemci 2 1 2 10 1 1 1 1 1 2 1 5 0 5 / 10 1 0

Poljaci 0 0 0 1 1 1 0 0 0 1 3 0 2 0 / 0 0 0

Romi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 / 0 2 8

Rusi 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 / 0 0 0

Rusini 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 / 1 0 0

Slovaci 0 0 3 4 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 / 0 0 0

Slovenci 1 0 1 0 2 5 1 1 0 4 1 4 0 1 / 4 1 0

Srbi 31 42 435 1359 1 4 19 31 3 9 5 7 0 45 / 126 63 146

Talijani 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2 0 19 0 / 2 0 0

Turci 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 / 0 1 1

Ukrajinci 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 / 0 0 0

Vlasi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 / 0 0 0

Židovi 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 / 0 0 0

Ostali 2 1 6 8 1 4 1 6 0 5 0 1 3 1 / 3 1 5

Nepoznato 3 1 8 9 12 2 35 3 13 2 28 5 9 1 / 4 4 3

Izvor:DZS


64

Tablica 4:Prirodno kretanje stanovništva sa područja LAG-a Bura

Kategorija Godina Jasenice Obrovac Novigrad Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi Zemunik

Donji

Živorođeni 2011. 16 34 13 53 38 27 20 20 18

2012. 16 32 22 56 36 32 19 20 22

2013. 23 26 26 63 33 23 16 9 16

Mrtvorođeni 2011. 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2012. 0 0 1 0 0 0 0 0 0

2013. 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Umrli 2011. 17 52 32 51 36 39 33 19 31

2012. 18 50 33 41 37 47 34 21 39

2013. 15 48 21 40 36 35 23 18 43

Umrla dojenčad 2011. 0 0 0 1 0 0 0 0 0

2012. 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2013 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Prirodni prirast 2011. -1 -18 -19 2 2 -12 -13 1 -13

2012. -2 -18 -11 15 -1 -15 -15 -1 -17

2013 9 -22 5 23 -3 -12 -7 -9 -27

Vitalni indeks 2011. 94,1 65,4 40,6 103,9 105,6 63 60,6 105 58,1

2012. 88,9 64 66,7 136,6 97,3 68 55,9 95,2 56,4

2013 160 54,2 123,8 157,5 91,7 66 69,6 50 37,2

Izvor:DZS


65

Tablica 5: Migracijska obilježja stanovništva sa područja LAG-a Bura

Kategorija

Godi

na Jasenice Obrovac Novigrad Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi

Zemunik

Donji

Odseljeni iz JLS-a - u RH 2001. 49 93 93 88 56 30 27 0 43

2011. 27 84 84 47 44 30 28 33 18

Odseljeni iz JLS-a - u

inozemstvo

2001. 0 8 8 18 10 4 2 0 6

2011. 5 51 51 6 3 3 1 1 8

Ukupno odseljeni 2001. 51 115 115 117 63 34 29 0 51

2011. 32 192 192 59 51 33 31 35 26

Doseljeni u JLS - iz RH 2001. 31 160 160 37 33 46 43 0 30

2011. 39 84 84 51 64 55 56 52 38

Doseljeni u JLS - iz

inozemstva

2001. 5 70 70 16 17 7 13 0 10

2011. 16 52 52 9 7 2 1 12 12

Ukupno doseljeni 2001. 38 244 244 64 55 53 56 0 42

2011. 55 194 194 66 75 57 62 66 50

Razlika 2001. -13 -2 -129 53 -8 -19 -27 0 -9

2011. 23 -129 -2 -7 24 -24 -31 31 24

Izvor: DZS


66

Tablica 6: Trgovačka društva LAG-a Bura prema NKD 2007.

OPIS Godina Jasenica Novigrad Obrovac Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi

Fizičke osobe bez djelatnosti 2013. 0 0 0 0 0 0 0 0

2014. 0 0 0 0 1 0 0 0

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2013. 0 2 5 8 4 0 1 0

2014. 0 1 2 6 4 0 1 1

Rudarstvo i vađenje 2013. 0 2 2 0 1 0 2 0

2014. 0 1 3 0 0 0 2 0

Prerađivačka industrija 2013. 4 2 7 14 9 1 0 2

2014. 3 2 7 8 10 1 0 3

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija

2013. 1 0 6 1 0 0 0 0

2014. 0 0 5 1 0 0 0 0

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

2013. 0 1 1 3 0 0 1 0

2014. 0 1 1 2 0 0 1 0

Građevinarstvo 2013. 2 0 6 13 5 6 3 3

2014. 2 1 8 13 3 6 2 3

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikala

2013. 2 5 6 15 15 5 9 3

2014. 3 5 5 13 13 5 8 3

Prijevoz i skladištenje 2013. 0 0 0 2 2 1 1 1

2014. 0 1 0 1 2 1 1 2

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane

2013. 0 7 8 2 9 4 5 4

2014. 0 6 9 1 6 4 8 5

Informacije i komunikacije 2013. 0 0 0 1 0 0 0 0

2014. 0 0 0 0 0 0 0 0

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2013. 0 0 0 0 0 0 0 0

2014. 0 0 0 0 0 0 0 0

Poslovanje nekretninama 2013. 1 0 1 1 1 1 0 0

2014. 0 0 2 0 1 1 0 0

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2013. 0 1 1 1 2 3 0 1

2014. 0 1 2 1 1 3 0 2

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2013. 0 2 10 1 4 0 1 1

2014. 0 2 9 1 2 0 1 1

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2013. 0 0 0 0 0 0 0 0

2014. 0 0 0 0 0 0 0 0

Obrazovanje 2013. 0 0 0 0 1 1 0 0

2014. 0 0 0 0 1 1 0 0

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2013. 0 1 0 0 0 0 0 1

2014. 0 1 0 0 0 0 0 1

Umjetnost, zabava i rekreacija 2013. 1 0 0 1 0 0 0 0

2014. 1 0 0 1 0 0 0 0

Ostale uslužne djelatnosti 2013. 0 1 0 1 0 2 0 0


67

OPIS Godina Jasenica Novigrad Obrovac Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi

2014. 0 1 0 0 0 2 1 0

Izvor :Fina

Tablica 7: Obrtnici sa područja LAG-a Bura

Kategorija Jasenice Novigrad Obrovac Poličnik Posedarje Ražanac Starigrad Vrsi Zemunik

Donji

Broj subjekata 32 40 59 60 52 61 96 30 35


djelatnost cjelogodišnje

21 33 41 58 42 44 62 16 32


djelatnost sezonski

11 7 18 2 10 17 34 14 3


registrirani nepovlašteni obrt

30 32 57 59 51 55 91 29 34


registrirani povlašteni obrt

2 8 2 1 1 6 5 1 1

Izvor: MINPO – Obrtni registar


68

Tablica 8: Zadruge na području LAG Bura

JLS Broj zadruga Ukupan broj članova

Jasenice 0 0

Novigrad 0 0

Obrovac 1 14

Poličnik 2 14

Posedarje 1 8

Ražanac 1 7

Starigrad 0 0

Vrsi 0 0

Zemunik Donji 7 66

LAG Bura 12 109

Izvor: Hrvatski zadružni savez

Tablica 9:Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva na području LAG-a Bura

Grad/općina LAG Bura

Ukupna površina (ha) Ukupan broj PG-a

Novigrad 148,32 62

Jasenice 418,4 63

Poličnik 627,75 273

Posedarje 587,14 251

Ražanac 241,44 144

Vrsi 74,28 31

Obrovac 782,97 264

Starigrad 742,15 37

Zemunik Donji 823,79 144

Izvor: APPRR


69

Tablica 10: Broj poljoprivrednih gospodarstava po kulturama

JLS Kultura/obilježje krajobraza OP/ ZP/ PP

Jasenice badem 1

djetelina 1

krški pašnjak 24

krumpir 3

kućni vrt 2

livade 9

maslina 14

miješani nasad voćnih vrsta 2

smilje 1

smokva 2

šljive 1

Novigrad badem 7

bob 1

breskve 3

cikla 1

češnjak 1

dinje 1

djetelina 9

grah 3

grašak 4

ječam-jari 6

ječam-ozimi 1

kelj 2

krški pašnjak 11

krumpir 12

kućni vrt 8

kukuruz 6

kukuruz šećerac 2

kupus 1

livade 7

lubenice 2

luk 2

maslina 26


nektarine 1

paprika 1

peršin 1

plemenita vinova loza 24

pšenica-ozima 1

rajčica 2

smokva 1

šljive 2

tikva, tikvice 3

trave i travolika paša 2

trešnja 7

tritikale-ozime 1

ugar 5

višnja 3

zob-ozima 2

Obrovac badem 9

blitva 1

češnjak 1

češnjak 2

djetelina 33

grah 2

grašak 1

jabuke 1

ječam-jari 5

ječam-ozimi 5

kelj 1

krški pašnjak 123


70

krumpir 11

kućni vrt 11

kukuruz 14

kupus 3

livade 83

lubenice 1

lucerna 2

luk 1

maslina 39


orah 4

paprika 1

pašnjaci 1


poriluk 1

pšenica-ozima 2

rajčica 2

raž-jara 1

salata 1

smilje 1

smokva 5

šipak 1

šljive 3


trešnja 2

tritikale-ozime 1

ugar 3

višnja 1

zob-jara 2

zob-ozima 1

Poličnik badem 1

badem 7

batat 2

blitva 6

bob 2

breskve 8

celer 1

cikla 1

češnjak 13

dinje 17

djetelina 42

grah 7

grašak 5

jabuke 9

ječam-jari 22

ječam-ozimi 25

kelj 3

kelj pupčar 1

krastavci i kornišoni 7

krški pašnjak 53

krumpir 66

kruške 2

kućni vrt 23

kukuruz 19

kukuruz šećerac 3

kupus 2

livade 74

lubenice 40

lucerna 2

luk 27

marelica 3

maslina 1

maslina 102



71

mrkva 1

nektarine 2

orah 2

paprika 19

peršin 2


pšenica-jara 7

pšenica-ozima 6

rajčica 26

salata 3

smilje 3

smokva 1

smokva 7

sudanska trava 1

šipak 1

šljive 4

tikva, tikvice 20


trešnja 20

ugar 28

višnja 2

zob-jara 5

zob-ozima 6

Posedarje badem 3

blitva 6

breskve 1

breskve 2

breskve 13

cikla 3

cvijeće 1

cvjetača 2

češnjak 7

dinje 1

dinje 10

djetelina 20

facelija 1

grah 4

grašak 6

jabuke 1

jabuke 1

jabuke 5

jagode 1

ječam-jari 9

ječam-ozimi 18

kelj 4

kelj 1


krški pašnjak 45

krumpir 1

krumpir 55

krumpir 2

kućni vrt 31

kukuruz 17

kukuruz šećerac 7

kupus 4

kupus 1

livade 38

lubenice 1

lubenice 29

lucerna 2

luk 20

marelica 2

maslina 97

matovilac 2


72


mrkva 3

nektarine 6

paprika 1

paprika 12

patlidžan 3

peršin 1




pšenica-jara 4

pšenica-ozima 4

rajčica 1

rajčica 23

ricula 1

salata 4

smilje 5

smokva 9

šljive 6

špinat 1

tikva, tikvice 10


trešnja 15

ugar 16

višnja 5

voćnih vrsta 1

zob-jara 2

zob-ozima 5

Ražanac badem 1

blitva 4

breskve 1

brokula 1

bundeva 1

češnjak 4

dinje 6

djetelina 20

grah 4

jabuke 1

ječam-jari 7

ječam-ozimi 8

kelj 2


krški pašnjak 33

krumpir 35

kućni vrt 22

kukuruz 17

kukuruz šećerac 1

kupus 1

livade 39

lubenice 18

luk 9

marelica 1

maslina 63


orah 1

paprika 3


proso 1

pšenica-jara 1

pšenica-ozima 3

rajčica 12

smilje 1

smokva 3

stočna repa 1


73

tikva, tikvice 8


trešnja 3

tritikale-ozime 1

ugar 10

zob-jara 1

zob-ozima 2

Starigrad krški pašnjak 9

kućni vrt 1

livade 2

lubenice 1

maslina 4



rajčica 1

smokva 2

tikva, tikvice 1

trešnja 2

ugar 1

Vrsi badem 1

batat 1

brokula 1

cvjetača 1

dinje 5

djetelina 2

grah 1

ječam-jari 2

ječam-ozimi 2


krški pašnjak 6

krumpir 4

kućni vrt 6

kukuruz 4

kupus 4

livade 8

lubenice 5

lucerna 1

luk 2

maslina 6


paprika 4

peršin 1


pšenica-ozima 1

rajčica 4

smilje 1

smokva 1

tikva, tikvice 1


ugar 3

zob-ozima 1

Zemunik

Donji

artičoka 1

badem 2

blitva 1

bob 2

breskve 2

brokula 1

cvjetača 2

češnjak 7

dinje 6

djetelina 5

grah 3

grašak 5

jabuke 3


74

Izvor: APPRR

jagode 1

ječam-jari 5

ječam-ozimi 7

kelj 2

kelj pupčar 1



krški pašnjak 1

krški pašnjak 9

krumpir 1

krumpir 27

kućni vrt 16

kukuruz 7

kukuruz šećerac 1

kukuruz šećerac 2

kupus 2

livade 15

lubenice 9

luk 12

marelica 6

maslina 1

maslina 53


orah 1

paprika 1

paprika 5

patlidžan 1


pšenica-jara 3

pšenica-ozima 6

rajčica 1

rajčica 10

salata 2

slanutak 1

smilje 2

smokva 4

stočna repa 1

šljive 2

špinat 1

tikva, tikvice 1

tikva, tikvice 5


trešnja 21

tritikale-ozime 3

ugar 14

višnja 12

zob-jara 2

zob-ozima 2


75

Tablica 11: Broj košnica i poljoprivrednih gospodarsava prema tipu uzgoj pčela na dan 14. prosinca 2015.

godine

JLS Ukupan broj košnica Broj poljoprivrednih

gospodarstava

Zadarska županija 3358 56

Jasenice 348 6

Obrovac 272 3

Novigrad 0 0

Poličnik 30 1

Posedarje 140 3

Ražanac 5 1

Starigrad 47 2

Vrsi 300 1

Zemunik Donji 0 0

Izvor: APPRRR


76

Tablica 12: Broj registriranih nezaposlenih osoba po spolu na području LAG Bure

Izvor: DZS


Donji

Ukupno 2011. 140 420 157 317 222 184 122 208 129

2012. 142 473 183 341 230 180 115 196 124

2013. 155 498 196 356 236 186 111 196 133

2014. 120 409 196 316 205 158 96 163 125

2015. 84 328 155 239 150 112 83 118 102

Muškarci 2011. 67 205 58 141 101 81 56 80 57

2012. 68 244 74 158 111 83 56 74 58

2013. 71 259 73 167 122 89 54 71 60

2014. 62 218 83 148 102 79 49 67 62

2015. 47 178 67 116 79 54 45 47 47

Žene 2011. 73 215 99 176 121 102 66 128 72

2012. 74 230 110 182 119 98 59 122 66

2013. 84 240 123 190 114 97 57 125 73

2014. 58 191 113 168 103 79 47 97 63

2015. 38 150 88 123 70 58 38 71 55


77

Tablica 13: Broj registriranih nezaposlenih osoba po stupnju obrazovanja sa područja LAG-a Bura


Donji

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

2011. 7 39 3 9 5 4 0 2 7

2012. 17 147 2 9 6 3 1 1 6

2013. 20 160 2 8 6 1 0 0 4

2014. 16 135 2 5 4 0 0 0 4

2015. 13 101 1 4 3 0 0 0 3

Završena

osnovna

škola

2011. 38 159 61 101 50 52 26 42 70

2012. 25 74 58 99 49 46 24 35 63

2013. 24 62 65 97 50 42 15 34 64

2014. 17 54 68 89 39 36 11 32 46

2015. 12 47 49 70 23 23 10 22 30

Srednja

škola

2011. 89 214 87 192 152 114 89 125 74

2012. 91 238 112 210 155 115 77 122 73

2013. 102 261 122 221 162 119 84 120 85

2014. 80 207 116 194 139 100 73 103 77

2015. 55 168 97 141 102 76 62 75 64

S.Š. do 3

godine te za

KV i VKV

radnike

2011. 49 123 55 118 98 59 58 66 45

2012. 49 153 72 130 100 60 51 61 47

2013. 56 165 78 132 104 63 50 64 55

2014. 48 134 73 113 86 56 45 62 47

2015. 31 102 60 81 66 44 37 48 33

S.Š. u

trajanju od 4

i više godina

2011. 38 81 30 68 50 50 26 53 28

2012. 39 77 37 72 51 48 25 55 26

2013. 42 88 41 80 55 50 31 53 28

2014. 30 67 39 75 51 40 25 39 28

2015. 22 66 35 54 33 29 24 25 29

Gimnazija 2011. 2 9 2 6 4 5 2 7 1

2012. 3 8 3 8 4 7 1 7 1

2013. 3 7 3 9 2 6 3 3 2

2014. 2 6 3 7 2 3 3 3 2

2015. 2 6 2 6 3 3 2 2 2

Prvi stupanj

fakulteta,

stručni studij

i viša škola

2011. 3 5 2 5 4 5 4 6 3

2012. 4 9 3 7 8 5 6 6 5

2013. 4 6 3 11 8 9 6 5 4

2014. 2 6 3 8 8 8 4 7 4

2015. 3 6 2 9 10 5 5 6 3

Fakultet,

akademija,

magisterij,

2011. 2 4 4 10 11 9 6 4 4

2012. 6 6 7 15 12 11 8 4 4

2013. 6 9 4 20 11 14 7 7 6


78


Donji

doktorat 2014. 4 8 7 21 14 15 7 6 9

2015. 2 6 6 15 12 8 6 6 9

Izvor: DZS

Tablica 14: Broj zdravstvenih ustanova i broj zaposlenika na području LAG-a Bura

JLS Dom zdravlja

Ordinacije opće prakse Stomatološke ordinacije/dentalni laboratorij Zavod za hitnu medicinsku

pomoć Broj

ordinacija

Broj

zaposlenika Broj ordinacija Broj zaposlenih

Jasenice 0 1 2 2 4 -

Obrovac 1 0 0 0 0

Novigrad 0 0 0 0 0 -

Poličnik 0 2 4 2 4 1

Posedarje 1 1 2 1 2

Ražanac 0 0 0 0 0 -

Starigrad 0 1 5 0 - -

Vrsi 0 1 2 1 2

Zemunik Donji 0 1 2 1 2 -

Izvor: JLS-ovi članice LAG-a Bura


79

Tablica 15: Stanovanje i javne zgrade na području LAG-a Bura JLS Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost Površina u m2

Jasenice 707 764 1 106465

Obrovac 2598 2015 99 300296

Novigrad 1053 543 19 126860

Poličnik 2078 43 4 203057

Posedarje 1368 1072 90 180822

Ražanac 1331 1032 64 201623

Starigrad 1016 2255 130 314872

Vrsi 1012 1208 128 185628

Zemunik Donji 924 72 2 92890

LAG Bura 12087 9004 537 1712513

Izvor: DZS


80

DODATAK 2 ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

PODRUČJA

Aktivnost/ Mjera 1.1.1. Podrška ulaganjima u fizičku imovinu za biljnu proizvodnju

Tip operacije 4.1.1.Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda

Ciljani korisnici Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o

poljoprivredi (NN 30/15), osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 6.000

eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja u ostalim

sektorima, te proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj

organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište

poljoprivrednih proizvoda.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su članku 15.,16.,17. i 18. Pravilnika o provedbi Mjere M04

„Ulaganja u fizičku imovinu“, Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“

iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Pravilnik o provedbi

Podmjere 4.1.).

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi materijalni troškovi jednaki su kao u članku 9. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.1.

Prihvatljivi nematerijalni troškovi jednaki su kao u članku 7. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.1.

Neprihvatljivi

troškovi

Neprihvatljivi troškovi jednaki su kao u članku 8. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.1.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Najniža vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 5.000,00 eura u kunskoj

protuvrijednosti.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 2.000.000,00 eura, donosno do

3.000.000,00 za ulaganja u kunskoj protuvrijednosti.

Intenzitet potpore Intenzitet potpore jednak je kao u članku 10. stavku 1., 2. i 3. Pravilnika o provedbi podmjere 4.1.

Kriteriji odabira Kriterij odabira projekta definiran je Pravilnikom podmjere 4.1., Prilog III. Kriterij odabira

zahtjeva za potporu, tip operacije 4.1.1. – Kriteriji odabira, te dodatnim kriterijima koje je LAG

definirao u LRS-u.


Tip operacije 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Ciljani korisnici Korisnici su sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava neovisno

o ekonomskoj veličini.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 15.,16.,17. i 18. Pravilnika o provedbi Mjere M04


iz PRR (dalje u tekstu: Pravilnik o provedbi Podmjere 4.1.). Iznimno od članka 15. stavka 2.

Pravilnika o provedbi Podmjere 4.1. korisnici potpore jesu poljoprivredna gospodarstva čija se

ulaganja odvijaju na području LAG-a.



Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Najniža vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 1.000.000,00 eura u kunskoj

protuvrijednosti.


81

Intenzitet potpore Intenzitet potpore istovjetan je kao u članku 14. stavku 1., 2. i 3. Pravilnika o provedbi podmjere

4.1.



definirao u LRS-u.


Tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Ciljani korisnici Korisnici jesu mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu

poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 16., 17. i 18. Pravilnika o provedbi Podmjerei 6.3.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi jednaki su kao u članku 15. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.3.

Neprihvatljivi

troškovi

n/p

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Visina potpore po korisniku iznosi 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Intenzitet potpore Iznos potpore je paušalan, do 100% vrijednosti projekta

Kriteriji odabira Kriterij odabira projekta definiran je Pravilnikom podmjere 6.3., Prilog I. Kriterij odabira zahtjeva

za potporu, tip operacije 6.3.1. – Kriteriji odabira, te dodatnim kriterijima koje je LAG definirao u

LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 1.1.2. Podrška ulaganjima u fizičku imovinu za stočarsku proizvodnju








Uvjeti

prihvatljivosti




Podmjere 4.1.).



Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.



82





definirao u LRS-u.



Ciljani korisnici Korisnici su sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava neovisno

o ekonomskoj veličini.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 15.,16.,17. i 18. Pravilnika o provedbi Mjere M04


iz PRR (dalje u tekstu: Pravilnik o provedbi Podmjere 4.1.). Iznimno od članka 15. stavka 2.

Pravilnika o provedbi Podmjere 4.1. korisnici potpore jesu poljoprivredna gospodarstva čija se

ulaganja odvijaju na području LAG-a.



Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 1.000.000,00 eura u kunskoj

protuvrijednosti.


4.1.



definirao u LRS-u.






Uvjeti

prihvatljivosti



Neprihvatljivi

troškovi

n/p

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku



83




LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 1.1.3. Razvoj lokalnih proizvoda sa dodanom vrijednošću

Tip operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Ciljani korisnici Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Priloga I.

Pravilnika o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu», Podmjere 4.2. »Potpora za

ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda« iz PRR (dalje u tekstu:

Pravilnik o provedbi Podmjere 4.2.), osim proizvoda ribarstva.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 13., 14., 15. i 16. Pravilnika o provedbi Podmjere

4.2.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi nematerijalni troškovi jednaki su kao u članku 7. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.2.

Prihvatljivi materijalni troškovi jednaki su kao u članku 9. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.2.

Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Najniža vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 10.000 eura u kunskoj

protuvrijednosti.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 3.000.000 eura odnosno do

5.000.000,00 kn za ulaganje u sektore u kunskoj protuvrijednosti.


4.2.



definirao u LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 1.1.3. Razvoj lokalnih proizvoda sa dodanom vrijednošću


Ciljani korisnici Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Priloga I.

Pravilnika o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu», Podmjere 4.2. »Potpora za

ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda« iz PRR (dalje u tekstu:

Pravilnik o provedbi Podmjere 4.2.), osim proizvoda ribarstva.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 13., 14., 15. i 16. Pravilnika o provedbi Podmjere

4.2.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi nematerijalni troškovi jednaki su kao u članku 7. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.2.

Prihvatljivi materijalni troškovi jednaki su kao u članku 11. Pravilnika o provedbi Podmjere 4.2.

Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 1.000.00.000 eura u kunskoj

protuvrijednosti.


84


4.2.



definirao u LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 1.2.1. Razvoj sustava kvalitete proizvoda LAG-a

Tip operacije 3.1.1.Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i

prehrambene proizvode

Ciljani korisnici Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici definirani člankom 28. Zakona o poljoprivredi, i

uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete iz članka 2. stavka 1., podstavka 4. ovoga Pravilnika

ili u sustav ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su uvjetima prihvatljivosti definiranima u Pravilniku o provedbi

Podmjere 3.1.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi nematerijalni troškovi jednaki su prihvatljivim troškovima definiranim u Pravilniku o

provedbi Podmjere 3.1.

Prihvatljivi materijalni troškovi jednaki su prihvatljivim troškovima definiranim u Pravilniku o


Neprihvatljivi

troškovi

Neprihvatljivi troškovi jednaki su neprihvatljivim troškovima definiranim u Pravilniku o provedbi

Podmjere 3.1.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Iznos javne potpore po projektu može iznositi najviše 3.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Intenzitet potpore Intenzitet potpore istovjetan je intenzitetu potpore definiranim u Pravilniku o provedbi Podmjere

3.1.

Kriteriji odabira Kriterij odabira projekta definiran je Pravilnikom podmjere 3.1., te dodatnim kriterijima koje je

LAG definirao u LRS-u

Aktivnost/ Mjera 1.2.2. Razvoj sustava kvalitete proizvoda LAG-a

Tip operacije 3.1.1.Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i

prehrambene proizvode

Ciljani korisnici Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici definirani člankom 28. Zakona o poljoprivredi, i

uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete iz članka 2. stavka 1., podstavka 4. ovoga Pravilnika

ili u sustav ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 3.1.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 3.1.


85

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Iznos javne potpore po projektu može iznositi najviše 3.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.


3.1.


LAG definirao u LRS-u

Aktivnost/ Mjera 1.3.1. Umrežavanje lokalnih proizvođača

Tip operacije 9.1.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

Ciljani korisnici Proizvođačke grupe ili organizacije iz sektora poljoprivrede, u rangu malih i srednjih poduzeća,

priznate ili u postupku priznavanja od strane ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 9.1.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 9.1.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Najviše 10% vrijednosti godišnje utržene proizvodnje, ne više od 100.000,00 eura godišnje, bez

obzira na stvarni obračun moguće potpore.


9.1.


LAG definirao u LRS.

Aktivnost/ Mjera 1.3.2. Kreiranje prodajne mreže i organizacija distribucijskog kanala od proizvođača do krajnjeg

korisnika

Tip operacije 16.4.1. .Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta

Ciljani korisnici Pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova udruženja; proizvođačke grupe i

organizacije; druge pravne osobe koje sudjeluju u kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni

dionici.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 16.4.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 16.4.


86

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.


16.4.


LAG definirao u LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 2.1.1. Potpora izgradnji javne turističke infrastrukture namijenjene za aktivni odmor

Tip operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Ciljani korisnici Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne

samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne

samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija);

udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim

djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući LAG-ove) i čije su

djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim

ulaganjem; lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koje su odabrane unutar Programa.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 7.4.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 7.4.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




7.4.



Aktivnost/ Mjera 2.1.1. Potpora izgradnji javne turističke infrastrukture namijenjene za aktivni odmor

Mjera 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

Ciljani korisnici Korisnici su šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o

šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, Udruženja

šumoposjednika, Udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 8.5.




87



Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 8.5.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


Najviša vrijednost javne potpore po projektu može iznositi 100.000 eura u kunskoj

protuvrijednosti.


8.5.



Aktivnost/ Mjera 2.1.2. Integracija kulturno-povijesne baštine i tematskih staza u ponudu aktivnog turizma

Tip operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Ciljani korisnici Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne

samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne

samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija);

udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim

djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući LAG-ove) i čije su

djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim

ulaganjem; lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koje su odabrane unutar Programa.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 7.4.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 7.4.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




7.4.




88

Aktivnost/ Mjera 2.1.2. Integracija kulturno-povijesne baštine i tematskih staza u ponudu aktivnog turizma

Mjera 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

Ciljani korisnici Korisnici su šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o

šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, Udruženja

šumoposjednika, Udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 8.5.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 8.5.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku



protuvrijednosti.


8.5.



Aktivnost/ Mjera 2.2.1. Kreiranje zajedničke ponude LAG-a





Uvjeti

prihvatljivosti



Neprihvatljivi

troškovi

n/p

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku





LRS-u.


89

Aktivnost/ Mjera 2.2.2. Razvoj sustava informiranja o ponudi ruralnog turizma

Mjera 3.2.1. Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja

Ciljani korisnici Skupina proizvođača (udruga) koji su uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete; udruženja

ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi sudjelovali u programu ekološke

proizvodnje.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 3.2.

Prihvatljivi troškovi Troškovi organizacija sajmova, izložbi, manifestacija i drugih namjenskih promotivnih događanja

gdje će se promovirati proizvodi iz sustava kvalitete i ekološki poljoprivredni proizvodi; troškovi

sudjelovanja na sajmovima, izložbama, manifestacijama i drugim namjenskim promotivnim

događanjima gdje će se promovirati proizvodi iz sustava kvalitete i ekološki poljoprivredni

proizvodi; troškovi organizacije radionica, seminara i konferencija; troškovi sudjelovanja na

radionicama, seminarima i konferencijama; troškovi izrade promotivnih materijala koji mogu biti u

obliku različitih medija i multimedijalnih proizvoda; troškovi izrade razvoja i održavanja

interaktivne web stranica udruge namijenjene promoviranju zaštićenih i ekoloških proizvoda;

troškovi kupnje oglasnog prostora i troškovi informativnih i promotivnih aktivnosti putem

različitih kanala komunikacije ili prodajnim mjestima od nacionalnog ili EU značaja ili HoReCa

kanala.

Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku

Sveukupni iznos javne potpore po korisniku kroz ovu podmjeru iznosi najviše 100.000 eura u

protuvrijednosti u kunama tijekom najviše pet uzastopnih godina Programskog razdoblja 2014. –

2020.

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore za informativno-promotivne troškove vezane uz proizvode u sustavima

kvalitete i ekološke proizvodnje iznosi 70 % prihvatljivih troškova.

Kriteriji odabira Kriterij odabira projekta definiran je Pravilnikom podmjere 3.2., Prilog II. Kriterij odabira zahtjeva

za potporu, tip operacije 3.2.1. – Kriteriji odabira te dodatnim kriterijima koje je LAG definirao u

LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 2.3.1. Potpora ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava na

području LAG-a

Mjera 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

Ciljani korisnici Korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe koje su nositelji

ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću ili razvijaju nepoljoprivredne

djelatnosti.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 12. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.2. “ Potpora

ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području” unutar Mjere M06

“Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” iz Programa ruralnog razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN br. 120/15 ) – dalje u tekstu: Pravilnik o provedbi

Podmjere 6.2.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi jednaki su kao u članku 9. stavak 2 i članku 11. Pravilnika o provedbi

Podmjere 6.4.

Neprihvatljivi

troškovi

n/p

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po



90

korisniku

Intenzitet potpore Intenzitet potpore istovjetan je kao u članku 9. Pravilnika o provedbi podmjere 6.2.



LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 2.3.1. Potpora ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava na

području LAG-a

Mjera 6.4.1. Ulaganja razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Ciljani korisnici Korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe koje su nositelji

ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću ili razvijaju nepoljoprivredne

djelatnosti.

Uvjeti

prihvatljivosti

Uvjeti prihvatljivosti jednaki su kao u članku 8., 10. i 11. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.4.

“Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti” unutar Mjere M06 “Razvoj

poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje 2014. – 2020. (NN br. 120/15 ) – dalje u tekstu: Pravilnik o provedbi Podmjere 6.4.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi jednaki su kao u članku 7., i članku 9. stavku 1., 2., 3., 4. i 6. Pravilnika o


Neprihvatljivi

troškovi

Neprihvatljivi troškovi jednaki su kao u članku 9. stavku 5. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.4

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku



protuvrijednosti.

Intenzitet potpore Intenzitet potpore istovjetan je kao u članku 5. Pravilnika o provedbi podmjere 6.4.



LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 3.1.1. Uspostava i opremanje organizacije za valoriziranje inovativnih proizvoda

Mjera 16.1.1. Potpora za osnivanje operativnih skupina

Ciljani korisnici Pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj koje se bave djelatnostima u okviru predloženih

aktivnosti npr. promicanje energetske učinkovitosti, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš,

razvoj i unapređenje skladištenja gnoja i metoda korištenja, unapređenje i uvođenje inovacija

vezanih uz zdravlje i dobrobit životinja.Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 16.1.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 16.1.

Minimalni i

maksimalni iznos

Najniža i najviša vrijednost javne potpore po projektu jednaka je najvišoj i najnižoj vrijednosti


91

potpore po

korisniku

javne potpore definiranom u Pravilniku o provedbi Podmjere 16.1.

Intenzitet potpore Intenzitet potpore jednak je intenzitetu potpore definiranom u Pravilniku o provedbi Podmjere

16.1.



Aktivnost/ Mjera 3.1.2. Tekuće opracije i provedba edukacija s ciljem poboljšanja proizvoda te plasmana

poljoprivrednih proizvoda na tržištu

Mjera 16.2.1.Potpora za pilot projekte i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija

Ciljani korisnici Udruge proizvođača, proizvođačke grupe/organizacije i zadruge iz poljoprivrednog sektora.

Operativne skupine

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 16.2.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 16.2.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.


protuvrijednosti.


16.2.



Aktivnost/ Mjera 3.2.1. Potpora za pilot projekte i razvoj novih proizvoda temeljenih na lokalnim resursima i

potencijalima








Uvjeti

prihvatljivosti




Podmjere 4.1.).



92


Neprihvatljivi

troškovi


Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.






definirao u LRS-u.

Aktivnost/ Mjera 3.2.1. Potpora za pilot projekte i razvoj novih proizvoda temeljenih na lokalnim resursima i

potencijalima

Mjera 16.2.1.Potpora za pilot projekte i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija

Ciljani korisnici Udruge proizvođača, proizvođačke grupe/organizacije i zadruge iz poljoprivrednog sektora.

Operativne skupine

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 16.2.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 16.2.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.


protuvrijednosti.


16.2.



Aktivnost/ Mjera 3.2.2. Promocija inovativnih proizvoda

Tip operacije 16.4.1. .Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta

Ciljani korisnici Pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova udruženja; proizvođačke grupe i

organizacije; druge pravne osobe koje sudjeluju u kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni

dionici.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 16.4.



93




Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 16.4.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku


protuvrijednosti.



16.4.



Aktivnost/ Mjera 4.1.1. Suradnja s LAG-ovima koji imaju jednaku resursnu osnovu na nacionalnoj i međunarodnoj

razini

Tip operacije 19.3.1. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Ciljani korisnici Odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2 i lokalni dionici s područja LAG-a koji su odabrani za

sudjelovanje u projektu suradnje.

Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 19.3.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 19.3.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




19.3.

Kriteriji odabira Kriterij odabira projekta definiran je Pravilnikom podmjere 19.3.

Aktivnost/ Mjera 4.1.2. Podrška partnerstvima i suradničkim inicijativama dionika s područja LAG-a

Tip operacije 19.3.1. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a



Uvjeti Uvjeti prihvatljivosti jednaki su uvjetima prihvatljivosti definiranima u Pravilniku o provedbi


94

prihvatljivosti Podmjere 19.3.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 19.3.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




19.3.


Aktivnost/ Mjera 4.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i provedba tekućih aktivnosti

Tip operacije 19.4.1. Tekući troškovi i animacija



Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 19.4.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 19.4.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




19.4.



95

Aktivnost/ Mjera 4.2.2. Informiranje i edukacije

Tip operacije 19.4.1. Tekući troškovi i animacija



Uvjeti

prihvatljivosti


Podmjere 19.4.





Neprihvatljivi

troškovi


Podmjere 19.4.

Minimalni i

maksimalni iznos

potpore po

korisniku




19.4.



96

lokalna razvojna strategija lag-a bura za razdoblje 2014 ...novigrad se po prvi put u pisanim...

Documents