VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U

VUKOVARU

UPRAVNI STUDIJ

IZBOR PREDSTAVNIKOG TIJELA

JEDINICA LOKALNE I

PODRUNE(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Lokalna samouprava

Voditeljica seminara: Studenti:

Nives Gao, mag. iur., pred. Relja Banevi

Br. indeksa: 212033

Milan Vini

Br. indeksa: 212066

Vukovar, 2014. godine

SADRAJ 1. UVOD................................................................................................................ 1

2. PREDSTAVNIKO TIJELO ........................................................................... 2

3. IZBOR I KANDIDIRANJE .............................................................................. 3

3.1 lokalni izbori.................................................................................................................................. 3

3.2 Kandidiranje .................................................................................................................................. 3

4. RASPISIVANJE IZBORA ............................................................................... 4

4.1 Redovni izbori ............................................................................................................................... 4

4.2 Prijevremeni izbori ........................................................................................................................ 4

5. IZBORNA PROMIDBA ................................................................................. 5

6. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA I NJEGOVE DUNOSTI ...................... 6

6.1 Vrste izbornih tijela ....................................................................................................................... 6

6.2 Sastav izbornih povjerenstava ....................................................................................................... 6

6.3 Sastav birakih odbora .................................................................................................................. 6

6.4 Nadlenost za imenovanje izbornih tijela ...................................................................................... 7

7. BIRAKA MJESTA ......................................................................................... 8

7.1 Birako mjesto ............................................................................................................................... 8

7.2 Glasaki listi ................................................................................................................................ 8

8. IZBOR LANOVA PREDSTAVNIKOG TJELA ...................................... 10

9. PROVEDBA IZBORA ZA PREDSTAVNIKA TIJELA ............................ 12

9.1 Glasovanje i rezultati ................................................................................................................... 12

9.2 Konstituiranje predstavnikog tijela ............................................................................................ 13

10. PROMATRANJE IZBORA .......................................................................... 14

11. ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA ....................................... 16

12. ZAKLJUAK ............................................................................................... 18

LITERATURA .................................................................................................... 19

SAETAK

U ovom seminarskom radu govoriemo o izboru predstavnikog tijela jedinica lokalne

i podrune (regionalne) samouprave. Dakle, predstavniko tijelo predstavniko je tijelo

graana i donosi akte u skladu sa datim im ovlastima odreenim zakonom. Predstavniko

tijelo se bira na lokalnim izborimai svaka osoba sa navrenih 18 godina ima pravo na birako

aktivno i pasivno pravo, tj da bira i bude birana, no da bi bila birana mora da ispunjava

odreene uvjete o emu je podrobnije napisano kasnije u seminaru, za vrijeme predizborne

kampanje svatko ima pravo na ravnopravnu promidbu te mora da se pridrava izborne

utnje. Redovni izbori su svake etiri godine tree nedelje u svibnju, ukoliko ne doe do

prijevremenog rasputanja i prijevremenih izbora, koji se nee dogoditi ukoliko su u istoj

godini redovni izbori. Izborna povjerenstva nadgledaju izbore za koje su nadleni i u suradnji

sa sredinjim tijelima obezbeuju da izbori proteknu bez ometanja u uvjetima propisanim

zakonom. birako mjesto mora da bude dovoljno veliko da bi se izbor vrio neometano te da

svaki bira ima osiguranu tajnost glasovanja, da bi se ova stavka ispunila postoje promatrai

koji paze da sve bude po propisima. Nakon glasovanja provjeravaju se vaei glasaki listii

te se bez odgode objavljuju rezultati na svim lokalnim medijima te stranici Dravnog

izbornog povjerenstva, te se konstituira predstavniko tijelo, u roku od 30 dana u najvie tri

roka, ako se ne konstituira dolazi do novih izbora. lanovi predstavnikog tijela nemogu da

obavljaju druge dunosti koje su nespojive, no mogu staviti mandat na mirovanje te ga

aktivirati jednom u tijeku mandata, a do tad e ga zamjenjivati zamjenik, dok se on ne vrati

odnosno aktivira iz stanja mirovanja pismeno, jer ako se posle zavretka obnaanja nespojive

dunosti napismeno ne izjasni smatrat e se da je nastavio mirovanje iz osobnih razloga. Broj

lanova predstavnikog tijela je utvren zakonom o lokalnoj i podrunoj samoupravi to ovisi

o broju stanovnika jedinice, pravo na sudjelovanje u diobi ima svaka lista koja je na izborima

dobila najmanje 5% vaeih glasova. Dakako da predstavnika nacionalnih manjina se uzima u

obzir popis stanovnitva raunanjem udjela stanovnitva nacionalne manjine u jedinici u kojoj

se izbori provode, te ako nemaju 5% glasova moraju imati jednog predstavnika, ako ima vie

nacionalnih manjina a nije zajamena zastupljenost njihovih kandidata uzima se zastupnik s

obzirom na redoslijed liste, zajameno Ustavnim zakonom o nacionalnim manjina i samim

Ustavom

1

1. UVOD

U ovom seminarskom radu, govorit emo o itavom procesu izbora lanova, tako da

e u samom seminarskom radu biti dosta govora i o samim lokalnim izborom iz kojeg smo

izuzeli biranje izvrnog tijela. Kako bismo stekli bolji uvid u sam proces biranja

predstavnikog tijela, sustavno smo ralanili sve postupke koje prethode samom izbor kao i

one postupke koji slijede nakon njih te ih potkrijepili zakonom, posebno zakonom o lokalnim

izborima. Bit e iznijet pogled s laike strane kao aktivnog biraa, kao i pogled iz ugla

pasivnog birakog prava tj same kandidature kako bismo imali to bolji uvid u same izbore.

Iznijeti emo samo objanjenje pojma predstavnikog tijela, odnosno to je to, kakvu ulogu

ima u dravi tj lokalnoj samoupravi i od kakvog je znaaja za nas birae. Dotai emo se teme

raspisivanja izbora kako redovnih tako i prijevremenih, promidbe stranaka za vrijeme izbora

ili takozvane izborne promidbe, izborne utnje, tijela koja nadgledaju izbore, odnosno

izbornog povjerenstva o kojem emo govoriti generalno, da ne bismo raslanjivali i tako inili

ovaj seminar kompliciranijim. Kao zadnje teme na koje emo se osvrtati jesu rezultati tog

glasovanja, konstituiranje predstavnikog tijela, te o udjelu nacionalnih manjina u

konstituiranju iste i promatraima. Pokuat emo sastaviti sve manje teme u jednu cijelinu

kako bi dobili jasan uvid o predstavnikom tijelu u jedinicama lokalne i podrune samouprave

te njihovom izboru.

2

2. PREDSTAVNIKO TIJELO

upanijska skuptina, gradsko, odnosno opinsko vijee predstavnika su tijela

graana i tijela lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave koja donosi akte u skladu

datim im ovlastima i u okviru prava i dunosti svoje jedinice lokalne samouprave to je

ureeno zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Biraju se neposredno od

strane graana i preko predstavnikih tijela graani ostvaruju svoje pravo na lokalnu

samoupravu tj na ona prava za koja su jedinice lokalne i regionalne samouprave nadlene

odnosno prava za koja su nadlena tijela lokalne i regionalne samouprave. Sve nadlenosti

ovog tijela su utvrene zakonom, statutom jedinice i odlukama koje ona donosi. Vano je

naglasiti da je predstavniko tijelo najvanije tijelo i na njemu poiva lokalna uprava u jednoj

teritorijalnoj zajednici. Struktura predstavnikog tijela je viestranaka, to se ne bi moglo

rei za strukturu predstavnikih tijela prije 1990. godine. Viestranaka struktura

predstavnikog tijela nam daje garanciju da djelovanje nee ii nekontrolirano, ve daje jedan

iri spektar djelovanja ovog tijela, jer ukoliko bi bilo mono-modalno moglo bi doi do

zlouporabe ovlasti tj donoenje odluka koje ne bi imalo kontrolu tj glas protivljenja s druge

strane. Da bi se izbegao ovakav scenarij pored zakona i statuta postoji i poslovnik koji

predstavlja plan rada ovog tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave. Poslovnik ureuje

unutarnje ustrojstvo i rad predstavnikog tijela, tonije: nain poetka i prestanka obavljanja

dunosti vijenika, prava i dunosti istih, postupak izbora predsjednika i potpredsjednika

predstavnikog tijela te ostvarivanje njihovih prava i dunosti, ustanovljenje, sastav i funkcije

radnih tijela vijea/skuptine, kostituiranje predstavnikog tijela, sazivanje i tijek sjednice,

nain odluivanja i odravanja reda na sjednici, postupak donoenja akata i njihova objava,

odnosi predstavnikog i izvrnih tijela, javnost rada predstavnikog tijela te druga pitanja od

znaenja za rad predstavnikog tijela.(Z. Lauc, Dion Berg, I. Plako, lokalna samouprava

hrvatska i nizozemska iskustva, Osijek 2006.). Tijelo takoer moe donijeti godinji plan

svoga rada kojim odreuje raspored odravanja svojih sjednica i pitanja koja e se raspravljati

na sjednicama. Taj godinji plan rada sadri: naziv toke dnevnog reda, oznaku sadraja i

pravnog temelja njezinog razmatranja, odnosno donoenja akta, nositelje pripreme materijala,

odnosno njegovog predlaganja za vrijeme razmatranja toke.(Z. Lauc, Dion Berg, I. Plako,

lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva, Osijek 2006.)

3

3. IZBOR I KANDIDIRANJE

3.1 lokalni izbori

Izbori lanova tijela jedinica lokalne i podrune samouprave ili lokalni izbori su izbori

za lanove opinskih vijea, gradskih vijea, upanijskih skuptina i Skuptine grada Zagreba,

te naelnika, gradonaelnika i upana u isto vrijeme. Biraju se neposrednim izborima tajnim

glasovanjem od strane lokalnog stanovnitva. U lokalnim izborima se oituje pasivno i

aktivno birako pravo odnosno da svaki hrvatski dravljanin koji je navrio 18 godina ima

pravo na podruju lokalne jedinice, gdje se provode izbori, da bira-glasa (aktivno birako

pravo) te takoer svaki hrvatski dravljanin koji ima navrenih 18 godina moe se kandidirati

i biti izabran ukoliko ima prijavljeno prebivalite na podruju jedinice gdje se izbori provode,

takozvano pasivno birako pravo.

3.2 Kandidiranje

Lista za izbor biva predlagana od strane politikih stranaka i samih biraa, tako da je mogua i

koalicijska lista, dok nezavisni kandidati (koji nisu ni u jednoj politikoj stranci) mogu

nastupiti sami na listi ukoliko dokau pravovaljanost skupljanjem potpisa. Predlagatelji su

duni da potuju ravnopravnost spolova to je utvreno posebnim zakonom. U zavisnosti za

koju listu nezavisni kandidat skuplja potpise zavisi i koji broj istih mora da skupi,m pa e tako

za opinsku listu morati da skupi sto potpisa, za gradsku listu sto i pedeset, te petsto potpisa

za upanijsku listu, te isto toliko ako se radi o podruju grada Zagreba. Kada birai

prikupljaju potpise use sljedee podatke: " ime, prezime, nacionalnost, prebivalite, datum

roenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol predloenih kandidata, ime, prezime,

prebivalite biraa, broj vaee osobne iskaznice biraa i mjesto izdavanja te potpis biraa."1

Ukoliko se radi o izboru za kandidate zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina unosi

se i podatak o nacionalnosti. Svaki bira ima pravo da se kandidira osim ukoliko su ti birai

policijski slubenici, vojnici ili su slubenici ili namjetenici u Oruanim snagama Republike

hrvatske.

1 Zakon o lokalnim izborima NN 144/12 lanak 10

4

4. RASPISIVANJE IZBORA

4.1 Redovni izbori

Izbori za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune samouprave odravaju se

svake etiri godine, tree nedjelje u svibnju (bez izuzetka kad se radi o redovnom). Izbore

raspisuje Vlada Republike hrvatske odlukom i navodi se toan dan provedbe izbora. Od dana

raspisivanja izbora do dana odravanja izbora ne smije protei manje od trideset niti vie od

ezdeset. Odluka o raspisivanju dravnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske se

dostavlja istog dana kada je ona i donesena.

4.2 Prijevremeni izbori

Ukoliko dodje do rasputanja i prijevremenog izbora prema zakonu koji ureuje sustav

lokalne i podrune samouprave odravaju se u roku od 90 dana od prestanka mandata bilo

naelnika, gradonaelnika ili upana u ovisnosti o kojoj se jedinici radi. Ukoliko prestane

mandat samo zamjeniku naelnika, gradonaelnika, odnosno upana zajedno s opinskim

naelnikom, gradonaelnikom ili upanom prijevremeni izbori se nee odrati to vidimo iz

sledeeg lanka zakona o lokalnim izborima "Ako prestane mandat samo zamjeniku

opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana izabranom zajedno s opinskim

naelnikom, gradonaelnikom, odnosno upanom, prijevremeni izbori nee se odrati."2

Tkoer ukoliko se prijevremeni izbori trebaju odrati u godini u kojoj se redovni izbor bira

oni se nee odrati.

2Zakon o lokalnim izborima NN 144/12 lanak 7.

5

5. IZBORNA PROMIDBA

Izborna promidba predstavlja radnje sudionika izborne promidbe da bi se oglasili te

tako predstavili i obrazloili svoj program biraima, kako bi lake doprli do njih. Svrha

izborne promidbe jeste predstaviti se u to boljem svijetlu te na taj nain prikupiti glasove

biraa koji su neodluni. Svi sudionici imaju pravo na izbornu promidbu pod jednakim

uvjetima, dok se trokovi tih promidbi ureuju posebnim zakonom. Promidba traje od dana

objave izborne liste, a prestaje 24 sata prije dana odravanja samih izbora. Ukoliko doe do

drugog ili treeg kruga izbora promidba ponovo poinje sledeeg dana od proglaenja

rezultata i traje do 24 sata prije novog kruga izbora, kada nastaje izborna utnja. "Izborna

utnja poinje protekom izborne promidbe, a zavrava na dan odravanja izbora u devetnaest

sati. Za vrijeme izborne utnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih

programa sudionika biraima, nagovaranje biraa da glasuju za odreenu kandidacijsku listu

ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih,

neslubenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidbe te navoenje

njihovih izjava ili pisanih djela."3 Samu promidbu sudionici bode slobodno, otvoreno, javno

i argumentirano, te je normalno da postoji suprotstavljanje i sueljavanje sa drugim

sudionicima, no sueljavanje mora biti utemeljeno na injenicima, kako se ne bi iznosila la.

Ravnopravnost izborne promidbe prilikom izbora predstavnikog tijela u jedinicama lokalne

i podrune samouprave se ogleda u obvezama lokalnih medija da sudionici uvijek imaju

jednake uvjete predizbornog nadmetanja i imaju ravnopravan poloaj u svim lokalnim

medijama. Ukoliko mediji nisu vezani za izbornu promidbu ne smiju koristiti sadraje koji bi

se mogli protumaiti kao takvi. Elektroniki mediji pak moraju da potivaju naelo jednakog

pristupa plaenoj politikoj promidbi sudionika izborne promidbe te objektivno i

nepristrano informirati o istoj. Takoer na sam dan izbora promatrai moraju da provjere

ukoliko na birakim mjestima ima plakata ili 50 metara u krugu birakih mjesta, ukoliko se

desi da takav plakat stoji duni su ga ukloniti te nastaviti izbore neometano. Ukoliko se pak

prekri izborna utnja ili se prekre pravila o promidbi, fizikim osobama kandidatima ili

pravnim osobama se izrie novana kazna

3 Zakon o lokalnim izborima NN 144/12 lanak 35

6

6. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA I NJEGOVE DUNOSTI

6.1 Vrste izbornih tijela

Tijela koja provode izbore su Dravno povrjerenstvo Republike Hrvatske, izborno

povjerenstvo Grada zagreba, upanijska, gradska i opinska izborna povjerenstva te biraki

odbori bez obzira radi li se o redovnim ili prijevremenim izborima. Gradska i opinska

povjerenstva mogu se imeno0tvati u istom sastavu za provedbu izbora u vie gradova i

opina, na prijedlog Dravnog izbornog povjerenstva. Za razliku od ostalih Dravno

povjerenstvo je neovisno tijelo i ono se utvruje posebnim zakonom

6.2 Sastav izbornih povjerenstava

Izborna povjerenstva imaju stalni i proireni sastav koji ine predsjednik,

potpredsjednik i etiri lana i na svakim izborima se mijenja jedna treina. Proireni sastav

ine po tri lana iz veinskih politikih stranaka odnosno njihovi predstavnici i tri dogovorno

predloenih predstavnika. Odreivanje proirenog sastava se provodi u roku osam dana od

raspisivanja izbora. Potpredsjednik mijenja predsjednika u sluaju njegove odustnosti ili

sprijeenosti i tako dobija sve ovlasti koje ima predsjednik, dok svi ostali lanovi imaju

jednaka prava i dunosti. Svaki lan upanijskog izbornog povjerenstva te predsjednik i

potpredsjednik opinskih i gradskihi izbornih povjerenstava moraju da imaju poloen

magistarski ispit pravne struke. Predsjednik i potpredsjednik moraju biti nepristrani te ne

smiju biti dio neke politike stranke, niti smiju biti kandidati na izborima koje provode, dok

ostali lanovi smiju biti lanovi politikih stranaka ali ne smiju biti kandidati na izborima koje

provode.

6.3 Sastav birakih odbora

Biraki odbora ima sveukupno deset lanova koje ine predsjednik, potpredsjednik te

osam lanova od kojih su etiri lana iz veinske politike stranke a ostala etiri lana i

oporbene stranke odnosno politikih stranaka." Politike stranke dune su odrediti lanove

birakih odbora i dostaviti njihova imena nadlenim izbornim povjerenstvima najkasnije 12

7

dana prije odravanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ako prijedlozi ne prispiju nadlenim

izbornim povjerenstvima u zadanom roku, nadlena izborna povjerenstva samostalno e

odrediti lanove birakih odbora.Svi lanovi birakog odbora imaju ista prava i dunosti."4

kao i kod povjerenstava nijedan lan se ne smije kandidirati na izborima koji se provode,a

predsjednik i potpredsjednik ne smiju biti lanovima niti jedne politike stranke.

6.4 Nadlenost za imenovanje izbornih tijela

upanijska izborna povjerenstva i izborno povjerenstvo Grada zagreba imenuje

Dravno izborno povjerenstvo, dok upanijska izborna povjerenstva imenuju gradska i

opinska na svom podruju. Isto tako Izborno povjerenstvo Grada zagreba imenuje te gradska

i opinska izborna povjerenstva imenuju birake odbore na svom podruju. Imenuju se odmah

po stupanju na snage odluke o raspisivanju izbora, dok biraki najkasnije 10 dana prije dana

odravanja izbora i provedba izbora se u svim tijelima donose veinom glasova svih lanova.

Svi lanovi tijela imaju pravo na naknadu koja ovise o vrsti i sloenosti izbornog postupka i

visinu utvuje Dravno izborno povjerenstvo i prema tome se vidi sloenost i razlika izmeu

pojedinih postupaka, dok za predsjednike i potpredsjednike i lanove izbornih povjerenstava i

birakih odbora visinu naknade odreuje Vlada Republike Hrvatske. Tijela dravne uprave su

dune suraivati sa izbornim povjerenstvima te im dostaviti, na njihov zahtjev, sve potrebne

podatke kako bi se izbori proveli bez ometanja. Obavljanje administracije i strunihi poslova i

tehnike uvjete za rad povjerenstava osiguravaju jedinice u mjestima gdje se povjerenstva

nalaze, dok prostor su dune osigurati bez novane naknade.

4 Zakon o lokalnim izborima NN 144/12 lanak 42

8

7. BIRAKA MJESTA

7.1 Birako mjesto

Birako mjesto je prostor za glasovanje, koji nije vjerski objekt objekt u vlasnitvu,

najmu, zakupu ili u trajnom koritenju neke politike stranke ili kandidata koji se kandidirao

na izborima te na kojima se ne posluuju i konzumiraju alkoholna pia, prema tome to su

najee kole ili druga javna mjesta, tonije ona biraka mjesta koja odrede nadlena izborna

povjerenstva i obino su stalna za sve vrste izbora, ukoliko ima potrebe otvaraju se nova ili se

premjetaju rjeenjem. Sva biraka mjesta se moraju odrediti najkasnije 15 dana prije

odravanja izbora. Broj glasakih listia je jednak broju glasaa koji imaju pravo izai na

lokalne izbore, prema tome mora se voditi rauna o prostoriji u kojoj se glasa ukoliko ima

puno glasaa, jer prostor mora da bude dovoljno velik, kako bi se glasanje odvijalo bez

potekoa. Svako birako mjesto je oznaeno rednim brojem i svako birako mjesto je

objavljeno u vidu plakata te na internetskim stranicama jedinice u kojoj se odvijaju izbori.

Svako birako mjesto mora da ispunjava uvjete koji garantiraju tajnost glasanja tj da nitko ne

vidi to je i kako je bira popunio u listiu. listii moraju biti postavljeni u obliuku lepeze ne

po redu (serijskom broju) i moraju biti okrenuti prema dolje. U samom prostoru birakog

mjesta mogu biti postavljeni dravni simboli u skladu s Ustavom, Zakonom o grbu, zastavi i

himni Republike hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike hrvatske, te simboli

upanija, gradova, opina u skladu s njihovim statutima. Biraka mjesta se otvaraju u sedam

sati i traju neprekidno do devetnaest sati.

7.2 Glasaki listi

Glasaki listi je nain kojim se obavlja glasovanjem i na njemu mora biti naznaena

vrsta izbora na koji se odnosi, serijski broj, sadraj glasakog listia ovisno o vrsti izbora

ureuje se zakonom o lokalnim izborima. Tiska se u tiskari ovlatenoj za tiskanje slubenog

lista Republike Hrvatske, a nadgleda izborno povjerenstvo. Vaeim listiem se smatra svaki

glasaki listi koji je ispunjen takod a se nedvojbeno moe utvrditi za koju je kandidacijsku

listu ili kandidata bira glasovao. Primjerice ako nije zaokruen broj ve itavo ime kandidata

listi e se uvaiti ako se iz toga jasno moe oitati za koga je bira htio da glasa. Nevaeim

pak listiem e se smatrati svaki onaj koji je: neispunjen, ili pak popunjen a da se iz njega ne

9

moe isitati sa sigurnou za kojeg kandidata ili koju kandidacijsku listu je bira glasovao,

te takoe ako je zaokrueno vie glasakih opcija od jedne kandidacijskih lista, odnosno

kandidata. Vrijeme glasovanja je od sedam do devetnaest sati, a ukoliko se u prilikom

zatvaranja biralakih mjesta zateknu birai njima se mora omoguiti glasovanje.

10

8. IZBOR LANOVA PREDSTAVNIKOG TJELA

Kao to smo ve prethodno govorili lanovi predstavnikog tijela jedinice lokalne i

podrune samouprave se biraju na neposrednim izborima i to tajnim glasovanjem. Prava i

dunosti lanova predstavnikog tijela poinju danom konstituiranja predstavnikog tijela.

lanovi se biraju razmjernim izbornim sustavom, tako to cijelo podruje jedinice ini

izbornu jedinicu, svi birai koji pristupe i koji imaju prebivalite na podruju te jedinice

birajju lanove. Broj lanova se odreuje zakonom koji ureuje sustav lokalne i podrune

samouprave. lan predstavnikog tijela lokalne samouprave ne moe ujedno obavljati

dunost: predsjednika drave, predsjednika, lana Vlade RH, predsjednik i suca Ustavnog

suda, guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera Hrvaske narodne banke, glavnog

dravnog revizora i zamjenika, pukog pravobranitelja te njegovog zamjenik, pravobranitelja

za djecu i njegovog zamjenika, pravobranitelja za ravnopravnost spolova i njegovog

zamjenika, pravobranitelja za osobe s invaliditetom i njegovog zamjenika, tajnika i zamjenika

tajnika Hrvatskog sabora, glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika Vlade,

glasnogovornika Vlade i druge dunosti propisane lankom 78. zakonom o lokalnim

izborima. lan predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave ne moe istovremeno biti

opinski naelnik i gradonaelnik, odnosno njihov zamjeniko, itvo vai i za lana

predstavnikog tijela podrune samouprave u pogledu upana tj njegovog zamjenika.

Meutim osoba koja obnaa neku od nespojivih dunosti, moe se kandidirati za lana

predstavnikog tijela jedinice, ukoliko biva izabrana duna je do dana konstituiranja

predstavnikog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadleno za poslove predstavnikog

tijela. Ukoliko kandidat obavlja nespojivu dunost mandat e mu otii u stanje mirovanja, a

istekom obnaanje nespojive dunosti nastavlja sa obnaanjem dunosti ako podnese pisani

zahtjev predsjedniku predstavnikog tijela, ukoliko ne podnese pisani zahtjev u roku od 8

dana smatrat e se da mandat i dalje miruje ali iz osobnih razloga, za vrijeme mirovanja

mandata lana zamjenjuje zamjenik, a sam nastavak obnaanja dunosti moe traiti samo

jednom u tijeku trajanja mandata. Prestanak mandata se dogaa ukoliko lan predstavnikog

tijela; podnese ostavku danom dostave pisane ostavke, ako je pravomonom sudskom

odlukom lien poslovne sposobnosti danom pravomonosti te odluke, ako je pravomonom

sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od est mjeseci, ako

mu prestane prebivalite s podruja jedinice, ako mu prestane hrvatsko dravljanstvo i smru.

U sluaju da lanju prestane hrvatsko dravljanstvo a dravljanin je drave lanice Europske

11

unije, mandat mu ne prestaje. Kao to smo ve rekli lanovi predstavnikog tijela jedinice

lokalne i podrune samouprave imaju svoje zamjenika, koji obnaaju dunost za vrijeme

trajanja mirovanja mandata lana predstavnikog tijela. lana izabranog na kandidacijskoj

listi zamejenjuje kandidat koji nije izabran sa iste te liste,a odreuje ga stranka. Ako je u

pitanju bila koalicijska lista stranke odluuju sporazumno tko e obnaati dunost zamjenika,

a ako ne postignu dogovor zamjenjuje ga prvi neizabrani kandidat s liste.

12

9. PROVEDBA IZBORA ZA PREDSTAVNIKA TIJELA

9.1 Glasovanje i rezultati

Glasovanje za izbor lanova predstavnikog tijela jedinice se obavlja na lokalnoj

razini, dakle na podruju opine, grada i Grada Zagreba, glasuje se osobno i samo za one

kandidacijske liste navedene na listiu zaokruivanjem broja. Sadraj listia za izbor lanova

predstavnikog tijela sadri: naziv liste, ime i prezime nositelja liste, naputak o nainu

glasovanja, serijski broj listia. Pravo na sudjelovanje u dijeljenju mjesta imaju liste koje na

izborima dobiju najmanje pet posto. " Broj lanova predstavnikog tijela jedinice koji e biti

izabran sa svake kandidacijske liste utvruje se na nain da se ukupan broj vaeih glasova

koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zakljuno, broja koliko se lanova

predstavnikog tijela jedinice bira, pri emu se uvaavaju i decimalni ostaci. Od svih tako

dobivenih rezultata, mjesta u predstavnikom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskae

onoliko brojano najveih rezultata ukljuujui decimalne ostatke koliko se lanova

predstavnikog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavnikom

tijelu koliko je postigla pojedinanih rezultata meu onoliko brojano najveih rezultata

koliko se lanova predstavnikog tijela bira."5 Broj lanova mora biti paran osim u sluaju

ako su dvije ili vie lista ostvarile pravo na mjesto u predstavnikom tijelu, tada e se broj

lanova poveati i bit e paran. Sa svake liste koja je izborila pravo na mjesto u

predstavnikom tjelu bit e kandidat poevi od rednog broja jedan na listi pa do broja koliko

je lista dobila mjesta. Kao to smo prethodno ve naveli rezultate izbora e utvrditi nadleno

izborno povjerenstvo na temelju glasovanja i bez odgode e objaviti sljedee podatke: broj

biraa, koliko je glasova dobila svaka kandidacijska lista, koliko je bilo nevaeih listia, broj

mjesta u predstavnikom tijelu koje je dobila svaka kandidacijska lista, te ime i prezime

kandidata koji su postali lanovi predstavnikog tijela jedinice. Rezultati se bez odgode u

svim lokalnim medijskim sredstvima objavljuju isto tako se objavljuju i na internetskim

stranicama Dravnog izbornog povjerenstva.

5 Zakon o lokalnim izborima NN 144/12 lanak 84.

13

9.2 Konstituiranje predstavnikog tijela

Konstituirajue sjednice predstavnikih tijela jedinica saziva elnik sredinjeg tijela

dravne uprave nadlenog za poslove lokalne i podrune samouprave ili osoba koju on

ovlasti. Prva sjednica se sastoji u roku od 30 dana od objave rezultata. Ako se ne konstituira

saziva se nova sednica u roku od 30 dana od sazivanja prve, ako se ni tad ne konstituira

naknadnih 30 dana. Na tim sjednicama predsjeda prvi izabrani s kandidacijske liste koja je

dobila najvie glasova. Ako se predstavniko tijelo ne konstituira u roku od tri zasjedanja

raspisuju se novi izbori.

14

10. PROMATRANJE IZBORA

Promatranje izbora vrlo je vaan izborni postupak. Pravo promatranja izbora obuhvaa

promatranje cjelokupnog izbornog postupka, pogotovo glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u

cjelokupni izborni materijal. Zakonom su tono odreene vrste promatraa koji imaju pravo

promatrati provedbu izbora te sam rad izbornih tijela. To su:

1. promatrai politikih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj koje su predloile

kandidacijsku listu, odnosno kandidata,

2. promatrai biraa koji su predloili kandidacijsku listu biraa, odnosno kandidata,

3. promatrai nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje

na podruju neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i graanskih

prava,

4. promatrai meunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Takoer postoji

posebni postupak oko odreivanja promatraa. Ukoliko politika stranka promatraa duna

mu je izdati potvrdu o svojstvu promatraa. Predlagatelj ili nositelj kandidacijske liste biraa,

predlagatelj kandidature kandidata grupe biraa, odnosno birai nacionalnih manjina ili

kandidat grupe biraa duni su promatrau kojega su odredili izdati potvrdu o svojstvu

promatraa.Kandidat na izborima ne smije biti promatra na izborima za koje je kandidat.

Politike stranke te osobe iz lanka 119. stavka 2. Zakona o lokalnim izborima mogu

podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana objave zbirnih lista kandidacijskih lista. Uz

zahtjev za promatranje izbora podnosi se i potvrda politike stranke odnosno potvrda

predlagatelja kandidature kandidata grupe biraa ili kandidata grupe biraa o svojstvu

promatraa.Nevladine udruge i strani promatrai mogu podnijeti zahtjev za promatranje

izbora od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.Na prijedlog meunarodne

organizacije koja djeluje u Republici Hrvatskoj status stranog promatraa odobrenjem

utvruje Dravno izborno povjerenstvo. Promatrai na lokalnim izborima dobijaju slubenu

iskaznicu koju promatrau izdaje i uruuje nadleno upanijsko izborno povjerenstvo na

ijem se podruju izbori promatraju, a za stranog promatraa iskaznicu izdaje i uruuje

Dravno izborno povjerenstvo. Promatra je duan nositi vidljivo istaknutu slubenu

iskaznicu za cijelo vrijeme promatranja izbornog postupka i rada izbornog tijela.

15

Promatra ima pravo biti nazoan radu nadlenog izbornog povjerenstva za vrijeme

odravanja sjednica te upozoravati na uoene nepravilnosti.Promatraima je doputeno

stavljati obrazloene primjedbe na rad izbornog tijela i duni su ih u pisanom obliku priloiti

zapisniku o radu tog izbornog tijela.Promatra ima pravo zahtijevati presliku ili prijepis

zapisnika o radu izbornog tijela iji je rad promatrao te ima pravo biti nazoan primopredaji

izbornog materijala. Izborno tijelo iji se rad promatra ne smije iskljuiti promatranje, ali

smije ograniiti broj promatraa, ako nedostatak prostora ili drugi razlozi ne doputaju

istovremeno promatranje svim promatraima. Politikim strankama, biraima koji su

predloili kandidate, nevladinim udrugama i meunarodnim organizacijama mora se

omoguiti da imaju najmanje po jednog promatraa na biralitu ili pri izbornom

tijelu.Promatra ne smije niti u kojem trenutku ometati rad izbornog tijela. Predsjednik

izbornog tijela usmeno e opomenuti promatraa koji ometa rad izbornog tijela. Ako

promatra unato opomeni nastavi s ometanjem, predsjednik izbornog tijela ovlaten je

naloiti njegovo udaljavanje.Promatra ne smije tonski ili video snimati rad izbornog tijela.

Takoer, ne smije nositi bilo kakve oznake, fotografije kandidata ili druge promidbene

materijale te na bilo koji drugi nain utjecati na birae.

16

11. ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavnikim tijelima jedinica odreuje se

sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.Za odreivanje broja

pripadnika nacionalne manjine u predstavnikom tijelu jedinice mjerodavni su slubeni

rezultati popisa stanovnitva.Broj lanova predstavnikog tijela iz reda pripadnika pojedine

nacionalne manjine (sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina)

utvrdit e se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovnitvu te jedinice

pomnoi s brojem lanova predstavnikog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokruuje se na

cijeli broj bez decimalnog ostatka.Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovnitvu

jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavnikom tijelu, ta manjina

ima pravo na jednog lana predstavnikog tijela.

Kod utvrivanja rezultata izbora nadleno izborno povjerenstvo utvruje je li osigurana

odgovarajua zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima.Ako na izborima

nije postignuta odgovarajua zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavnikom

tijelu jedinice u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, broj

lanova predstavnikog tijela jedinice poveat e se do broja koji je potreban da bi

odgovarajua zastupljenost bila ostvarena.

Ako vie nacionalnih manjina ima pravo na zastupljenost u predstavnikom tijelu, a

zastupljenost nije osigurana, prilikom odreivanja izabranih lanova s pojedine liste uzima se

u obzir redoslijed kandidata na listi.Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju

samo birai iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i

prebivalite na podruju jedinice.Pravo predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne

manjine u predstavnikom tijelu jedinice imaju politike stranke registrirane u Republici

Hrvatskoj i birai. Za pravovaljanost kandidacijskih lista potrebno je prikupiti najmanje:

1. 25 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima do 350 pripadnika nacionalne manjine u

ukupnom stanovnitvu jedinice,

2. 35 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 350 do 500 pripadnika nacionalne

manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

3. 50 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 500 do 1.000 pripadnika nacionalne

manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

17

4. 70 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 1.000 do 2.500 pripadnika nacionalne

manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

5. 110 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 2.500 do 5.000 pripadnika nacionalne

manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

6. 180 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 5.000 do 10.000 pripadnika

nacionalne manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

7. 250 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 10.000 do 20.000 pripadnika

nacionalne manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice,

8. 400 potpisa biraa u jedinicama u kojima ima vie od 20.000 pripadnika nacionalne

manjine u ukupnom stanovnitvu jedinice.

Na kandidacijskoj listi predlae se onoliki broj kandidata koliko ih se bira, a najmanje

etiri.Smatrat e se da je zastupljenost nacionalnih manjina u predstavnikom tijelu jedinica

osigurana tijekom itavog mandata predstavnikog tijela ako je osigurana u trenutku

proglaenja konanih rezultata izbora (redovnih i dopunskih).

18

12. ZAKLJUAK

Izbor predstavnikog tijela u jedinicama lokalne i (podrune) regionalne samouprave bitna je

biraka institucija u kojoj se ogleda demokracija na lokalnoj razini. Lokalni izbori jako su

vani za nas graane jer se na toj razini jasno ogleda nae miljenje i stav prema kandidatima.

Mislim da bi graani to aktivnije trbali sudjelovati u izboru predstavnikog tijela JL(R)PS

odnosno da u to veem broju ispune svoju graansku dunost jer ukoliko se ne odazovemo

na izbore na glas ostao je neiskoriten i za svaku politiku situaciju koju napravi

predstavniko tijelo. Iako mislim da bi ljudi trebali biti vie upueni u izbor koji im se nudi od

strane nezavisnih tijela propagandom koja nije napadna ve isto informativna, iz razloga koji

smo svi mogli vidjeti na prijanjim izborima za europski parlament, izlaznost mala, a i oni

koji su izali dobili su listu imena za koje nikad nisu uli niti znaju za to glasaju. Iako sam

spomenuo izbore za europski parlament, ne vidim da je situacija neto puno bolja na lokalnoj

razini u smislu saznanja to biramo, to bi se lako moglo promijeniti sa informativnim

skupovima koji su stranaki nepristrani. Svaki ovjek bi trebao znati to je njegov izbor i to s

tim izborom dobija, no esto sopstvenim izborom izaberemo po sebe loe ili drugim rjeima,

izaberemo to nismo mislili.

19

LITERATURA

Z. Lauc, Dion Berg, I. Plako, Lokalna samouprava Hrvatska i Nizozemska iskustva, Osijek

2006.

Zakon o lokalnim izborima, NN 144/12

http://www.uprava.hr/default.aspx?id=602, 30.05.2014

1. UVOD2. PREDSTAVNIKO TIJELO3. IZBOR I KANDIDIRANJE3.1 lokalni izbori3.2 Kandidiranje

4. RASPISIVANJE IZBORA4.1 Redovni izbori4.2 Prijevremeni izbori

5. IZBORNA PROMIDBA6. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA I NJEGOVE DUNOSTI6.1 Vrste izbornih tijela6.2 Sastav izbornih povjerenstava6.3 Sastav birakih odbora6.4 Nadlenost za imenovanje izbornih tijela

7. BIRAKA MJESTA7.1 Birako mjesto7.2 Glasaki listi

8. IZBOR LANOVA PREDSTAVNIKOG TJELA9. PROVEDBA IZBORA ZA PREDSTAVNIKA TIJELA9.1 Glasovanje i rezultati9.2 Konstituiranje predstavnikog tijela

10. PROMATRANJE IZBORA11. ZASTUPLJENOST NACIONALNIH MANJINA12. ZAKLJUAKLITERATURA