J.D.Salinger: Lovac u ituSuvremeni ameriki pisac J.D. Salinger jedan je od najpopularnijih, ali istodobno i najzagonetnijih knjievnika dvadesetog stoljea. Smatran je glavnim predstavnikom tzv. izgubljenog narataja amerikih poslijeratnih pisaca(izgubljenih zbog njihova neprestanog traenja identiteta). Godine 1951. Salinger je objavio svoj prvi i jedini roman Lovac u itu.Naslov knjige odnosi se na stih iz pjesme Dolazei iz ita Roberta Burnsa. Razgovarajui sa svojom sestrom Phoebe, Holden joj objanjava da bi elio biti lovac u itu. Zamilja se u polju ita u kojem se igraju djeca, a na kraju polja nalazi se provalija. On bi pazio da se djeca ne priblie rubu iupadnu u provaliju odraslih i zrelosti. Salinger koristi metaforu za djecu koja gube svoju istou te odrastaju i postaju prevaranti koje Holden prezire.Nepouzdani pripovjeda je glavni lik i pripovjeda u 1. Licu. Holden pria priu tako da namjerno prputa neke motive, a pripovjeda samo one koji su vani za zbivanje. Ovakav zaokret ini roman Lovac u itu reprezentativnim djelom proze u trapericama. Proza u trapericama je roza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjeda koji izgrauje svoj osebujni stil na temelju govorenog jezika gradske omladine i osporava tradicionalne i postojee drutvene i kulturne strukture. Holden govori urbanim argonom. Njegov govor pun je ironije, sarkazma i cininih izjava.Bile su takve guske, nita nisu znale, a nosile su i te, alosne, cirkuske eire i sve.Radnja se odvija u New Yorku. Holden se sputa u ljubiasti salon sumnjivog hotela u kojem je odsjeo i pokuava se svidjeti djevojkama. Holden proziva djevojke vjeticama. Osuuje ih i smatra ih povrnima i ispraznima. Ako netko,neka djevojka s idiotskim eirom, recimo, doe ak u New York - iz Seatlea, Isuse, i zavri ustajui rano ujutro da bi vidjela prokletu reviju u Radio-cityju, to stvarno deprimira. Holden smatra da ene trebaju biti inteligentne, profinjene i pristojne.Holden je vrlo kaotian i nesiguran u sebe. Djeloju vrlo nepromiljeno i hirovito. Nema nijednoga nonog kluba na svijetu u kojemu bi mogao sjediti ako ne moe naruiti neko pie i napiti se.Holden se ne eli pomiri s neiskrenim i sebinim svijetom koji ga okruuje. On se zgraa nad licemjerjem, zloom, pokvarenou i podmukou odraslih. Holden je mladi buntovnik koji ima elju za da zauvijek ostane neiskvareno dijete. Vrlo je osjetljiv i nesiguran. Smatra da su sva djeca neduna i dobra te da odrastanjem degeneriraju. Bori se sa svojom buntovnom stranom koja eli pobjei od svijeta odraslih, ali ipak postoji i strana koja e se suoiti sa injenicama i ostati s obitelji.Holden je po trei put izbaen iz kole i strah ga je suoiti se s obitelji. Holden nepromiljeno i u panici bjei i odbija se suoiti s problemom. Tijekom svog lutanja Holden shvaa kako se od stvarnog svijeta ne moe pobjei. Ohrabruje se i odluuje se suoiti s roditeljima.Holden jako voli svoju obitelj, ali ima strah i nepovjerenje u roditelje. Duboko ga je potresla smrt njegovog mlaeg brata Alllieja. Uvijek se ponosoio njime i bio mu je uzor. Oboava i svoju sestru phoebe za koju tvrdi da je najinteligentnija djevojica koju poznaje. Potuje i starijeg brata D.B.-ja koji je postao pisac u Hollywoodu, ali za njega govori da se prodao. Stalno se usporeuje sa svojom braom i sestrom i naziva sebe glupim i od tud potjee sva njegoa nesigurnost i bunt.Holden svojim ponaanjem istie svoj strah od odrastanja i prihvaanja dunosti. Prezire proraunato i snobovsko ponaanje. Mnogi mladi su vrlo povodljivi i mogli bi uzeti Holdena kao uzor. Treba ostati prirodan. Slaem se s njegovim stavom i smatram da bi sve bilo puno ljepe kada bi se ponaali iskreno bez ikakvih prikrivenih namjera. Holden je ipak pretjerao u vezi neodrastanja. Odrasli ljudi takoer mogu biti i initi dobro.