Louise L. Hay

KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO

Posveta Neka vam ova knjiga pomogne pronai svoje mjesto u kojem ete spoznati sebe i dio sebe koji je preplavljen ljubavlju, i gdje ete prihvatiti sebe u potpunosti.

Digitalizacija knjige: Equilibrium2007

ZahvalnostS radou i zadovoljstvom zahvaljujem: svojim studentima i pacijentima, od kojih sam puno nauila i koji su me ohrabrili da napiem ovu knjigu; Juliji Webster, koja me je usmjeravala i hrabrila ka poetku pisanja; Daveu Braunu, koji me uio procesu ureivanja knjige; Charliu Gehrku, koji mi je pomogao u osnivanju Novog centra, pruio mi svesrdnu podrku i osigurao mi vrijeme da se bavim ovim stvaralakim radom.

SadrajPredgovor Prvi dio Prijedlozi mojim itateljima Neke toke moje filozofije Poglavlje 1 U to vjerujem Drugi dio Na terapiji kod Louise Poglavlje II U emu je problem? Poglavlje III Odakle problem dolazi? Poglavlje IV Je li to istina? Poglavlje V to emo sada? Poglavlje VI Otpor promjenama Poglavlje VII Kako se promijeniti? Poglavlje VIII Izgradnja novoga Poglavlje IX Svakodnevni rad Trei dio Provoenje ideja u djelo Poglavlje X Emocionalne veze Poglavlje XI Posao Poglavlje XII Uspjeh Poglavlje XIII Blagostanje Poglavlje XIV Tijelo Poglavlje XV Popis Novi nain razmiljanja Poseban odjeljak - Iskrivljenost kraljenice Jo neto Lijeenje ljubavlju etvrti dio Poglavlje XVI Moja pria

.. .4..5 ..6 ..7 ..14 ..14 ..24 .3 .0 ..36 ..41 ..54 ..65 ..74 ..82 ..82 .85 .88 .90 .98 116 149 150 150 156 158 159 159

PREDGOVORKada bih trebao samo jednu knjigu ponijeti sa sobom na pusti otok, najvjerovatnije bih odabrao knjigu Louise L. Hay "Kako iscijeliti duh i tijelo". Ona nije samo veliki uitelj, ve snana i velika dama. U ovoj prekrasnoj knjizi Louise dijeli s nama neka od svojih iskustava. Osjeam divljenje i suosjeanje s njenom ivotnom priom, ovdje ukratko iznesenu, iako bi to moda ipak mogla biti druga knjiga. U ovoj je knjizi sadrano sve to trebate znati o ivotu, u njoj su temeljne poduke kako raditi na sebi. Takoer je prikazan i Louisin vodi kroz vjerojatne mentalne uzroke odreenih zdrastvenih problema, to je, prema mom iskustvu, vrlo znaajno i jedinstveno. Osoba koja bi pronala ovaj tekst na pustom otoku mogla bi nauiti sve to joj je potrebno da ivot uini onakvim kakav bi trebao biti. Ako ste vi, sluajno, pronali svoj put do Louise Hay, bilo to na pustom otoku ili negdje drugdje, na dobrom ste putu. Louisina knjiga, njene izuzetne vrpce lijeenja i radionice koje nadahnjuju prekrasan su dar ovome svijetu problema. Prilikom rada s osobama oboljelim od AIDS-a upoznao sam se s Luisinim radom i koristio se njenim idejama pri lijeenju. Svaka osoba s kojom sam radio i koja je sluala Louisine vrpce "Pozitivan pristup AIDS-u" primila je Louisinu poruku ve pri prvom sluanju - i veina ih koristi kao dio svog dnevnog rituala iscjeljivanja. Moj pacijent Andrew rekao mi je: "Idem u krevet s Louise i ustajem s njom svaki dan." Moje potovanje i ljubav za Louise porasli su kada sam primjetio da su osobe oboljele od AIDS-a ubrzale svoje pozitivne promjene i uz Louise pronale vie ljubavi i opratanja za sebe. Zato vas i pozivam da i vi ovu knjigu napravite dijelom svojeg ivota. Vi ste to zasluili i to je vrijedno vaeg truda. Dave Braun , istraiva iz Dana P o i n t , Kalifornija, rujan 1 9 8 4 .

Prijedlozi mojim itateljimaNapisala sam ovu knjigu, dragi itatelji, da bih s vama podijelila sve to znam i to poduavam u svojim ordinacijama. Moja plava knjiica "Kako iscijeliti svoje tijelo" postala je openito prihvaena kao mjerodavna za mentalne uzroke koji stvaraju bolesti u tijelu. Dobivam tisue pisama od itatelja koji ele jo vie informacija od mene. Napisala sam ovu knjigu kao da vas vodim kroz pravu psihijatrijsku seansu, ba kao to bih uinila kada biste doli k meni, u jednu od mojih ordinacija kao privatni pacijent. Ako budete vjebali postupno, kao to je pokazano u knjizi, kada dovrite itanje - va e se ivot poeti mijenjati. Predlaem vam da knjigu jednom proitate bez zadravanja. Onda je ponovo polako itajte, istovremeno radei svaku vjebu. Uzmite si vremena od poglavlja do poglavlja. Ako moete, vjebajte s prijateljem ili s nekim lanom svoje obitelji. Svako poglavlje poinje ivotnim uvjerenjem. Svako se od njih koristi kada radite na odreenom podruju svog ivota. Na svakom se poglavlju zadrite bar dva ili tri dana. Stalno ponavljajte i zapisujte miljenja koja se nalaze na poetku svakog poglavlja. Poglavlja zavravaju postupkom. To su pozitivne ideje koje imaju cilj promijeniti svijest. itajte te postupke nekoliko puta dnevno. Na kraju ove knjige ispriala sam svoju vlastitu priu. Znam da e vam ona pokazati da nema toga to je jae od nas, da, bez obzira koliko smo nisko pali, potpuno moemo promijeniti svoje ivote nabolje. Dok budete radili na ovim idejama, moja je potpora s vama.

Neke toke moje filozofijeMi smo sto posto odgovorni za sva svoja iskustva. Svaka misao koju mislimo, kreira nau budunost. Polazite svega jest uvijek u sadanjem trenutku. Svatko ponekad pati od grinje savjesti, ak i mrnje prema samom sebi. Najgori je stav: "Ja nisam dovoljno dobar." To je samo misao, a misao se moe mijenjati. Za ovjekovo je zdravlje najopasnija ogorenost, kriticizam i grinja savjesti.Opratanje svojih i tuih greaka put je u ozdravljenje, ak i u sluaju raka. Kada stvarno volimo sebe, sve nam u ivotu bolje ide. Moramo nauiti voljeti sebe. Klju pozitivnih promjena jest u prihvaanju i potivanju samoga sebe. Stanje naega duha odgovorno je za bolesti u naem tijelu.

PRVI DIO

Uvod

Poglavlje I.

U TO VJERUJEM"Nikada nije kasno krenuti putevima mudrosti i znanja." ivot je, zapravo, vrlo jednostavan: koliko dajemo, toliko i dobivamo to mislimo o sebi, postaje istina za nas. Vjerujem da je svatko, ukljuujui i mene, sto posto odgovoran za sve to mu se u ivotu dogaa - dobro ili loe. Svaka naa misao kreira nau budunost. Svojim nainom razmiljanja i osjeajima stvaramo svoja iskustva. Misli i rijei koje danas izgovaramo, kreiraju naa budua iskustva.Mi kreiramo to e nam se dogoditi, a onda, da bi nam bilo lake, okrivljujemo druge za svoje frustracije. Niti jedna osoba, niti mjesto ili stvar nema nikakvu mo nad nama jer smo mi jedini koji koristimo svoj um. Mi kreiramo svoja iskustva, svoju stvarnost i odreujemo odnose drugih prema sebi. Ako stvorimo mir i harmoniju u svojim mislima, pronai emo ih i u svojim ivotima. Koja od slijedeih izjava zvui kao vaa izjava? "Svi me napadaju." "Svi mi uvijek pomau." Svaka ova izjava stvorit e sasvim razliita iskustva. to vjerujemo o sebi i o ivotu, postaje istina za nas. Svemir potpuno podrava svaku nau misao koju odaberemo i u koju vjerujemo. Drugim rijeima, naa podsvijest prihvatit e sve u to mi sami vjerujemo. Svatko ima svoju ivotnu istinu, a izbor je u

tom smislu beskrajno irok. Ako to znamo, mnogo je bolje izabrati stav " Svi mi uvijek pomau", nego " Svi me napadaju." Svemirska nas sila nikad ne procjenjuje ili kritizira. Ona nas samo prihvaa po naim vlastitim vjerovanjima, koje odraava na nae ivote. Ako elim vjerovati da sam osamljena i da me nitko ne voli, tako e i biti. Meutim, ako sam spremna rijeiti se tog uvjerenja i sebe uvjeriti da "ljubavi ima posvuda, da sam voljena i da mogu voljeti", i ako taj novi stav esto ponavljam, to e postati istina za mene. Ljudi koju su sposobni voljeti, ui e u moj ivot, a ljudi koji su ve uz mene, vie e me voljeti. U takvim okolnostima i sama u lake iskazivati svoje osjeaje prema drugima. Mnogi od nas imaju glupe predrasude o tome tko su i imaju brojna stroga pravila ivota To nije za osudu jer u ovom trenutku svatko od nas ini to je najbolje mogue. Gradili biste drukije kad biste znali bolje i kad biste imali vie razumijevanja i svjesnosti. Molim vas, ne osuujte se zbog pozicije u kojoj se sada nalazite. Sama injenica da ste uzeli ovu knjigu za itanje i da ste mene pronali, dokaz je da ste spremni za pozitivne promjene u svom ivotu. Budite zbog toga zadovoljni. "Mukarci ne plau!" ili "ene ne znaju s novcem" predrasude su s kojima mnogi ive. Dok s m o maleni, nauimo doivljavati s e b e i ivot oko s e b e prema reakcijama odraslih koji nas okruuju Prema tome, ako ste ivjeli s ljudima koji su bili nesretni, uplaeni, uvijek ljutiti na sebe i druge, s onima koje razdire grinja savjesti, nauili ste mnogo negativnog o sebi i o svom svijetu. " Nikada mi nita ne polazi za rukom", ili" Za sve sam ja kriv", ili" Ako se svaam, lo sam ovjek". Predrasude poput ovih stvaraju ivot prepun frustracija.

Kada odrastemo, nesvjesno u svojem domu kreiramo emocionalnu atmosferu u kakvoj s m o kao djeca ivjeli Ovo razmiljanje ne poznaje to je dobro, a to loe, pogreno ili pravo; za nas je nain ivota ono to smo ponijeli iz svojeg doma. Takoer smo skloni da u svoje emocionalne odnose prenosimo odnose kakve smo imali s majkom ili ocem, ili ono to je vladalo izmeu njih. Razmislite koliko ste puta imali ljubavnika ili efa koji je bio ba kao va otac ili majka. Takoer se i odnosimo prema sebi kao to su se nai roditelji odnosili prema nama. Grdimo i kanjavamo sebe na jednak nain. Gotovo moete uti rijei kojima su vas oni prekoravali. Ma jednak nain volimo i ohrabrujemo sebe ako smo bili voljeni i ohrabrivani kao djeca. " Nita nikada ne uini kako valja." " Sve je tvoja krivica." Koliko ste puta ovo uli u djetinjstvu i koliko puta i sada to govorite sebi? " Ti si prekrasna."" Ja te volim." A koliko puta ovo govorite sebi? Meutim, ne krivite roditelje Mi smo svi rtve rtava. Nai nas roditelji nisu mogli nauiti niemu to sami nisu znali. Ako vaa majka ili va otac nisu znali kako bi voljeli sami sebe, bilo je nemogue da vas oni naue kako da vi volite sami sebe. Nauili su vas najbolje to su mogli, sputani onim to su nauili kao djeca. Ako elite bolje razumjeti svoje roditelje, potaknite ih da priaju o svom djetinjstvu. Sluate li paljivo, otkrit ete otkuda dolaze njihovi strahovi i stroge ivotne sheme. Ti ljudi, koji su vas toliko izmuili, bili su jednako tako izmueni i uplaeni. vjerujem da mi biramo svoje roditelje Svatko od nas odluuje da se inkarnira na ovaj planet u odreenom trenutku i na odreenom mjestu. Odabrali smo doi ovamo da bismo nauili odreenu lekciju koja e unaprijediti na duhovni i evolucijski razvoj. Mi smo odabrali na spol, boju koe, zemlju i onda traimo odreeni par roditelja koji e na najbolji nain ostvariti svoju ulogu neophodnu u ovom trenutku svoje reinkarnacije. A onda, kada odrastemo, najee upiremo prst u roditelje i cvilimo: " Vi ste mi to uinili, vi ste krivi za to!" Ali, istina je da smo ih mi

odabrali jer su savreno odgovarali za nae sadanje iskustvo. Kao sasvim maleni, mi steknemo uvjerenja i onda idemo kroz ivot kreirajui iskustva u koja se ta naa uvjerenja uklapaju. Pogledajte unazad i razmislite: zar vam se u ivotu ne ponavljaju uvijek jednaka iskustva? Prema tome, ja vjerujem da ih vi sami ponovo kreirate, jer ona odslikavaju ono to vi mislite o sebi. To vrijedi za svaki problem, bio malen ili velik, bez obzira na to koliko nas dugo mui i ugroava li nam sam ivot. Snaga je uvijek u sadanjem trenutku Sve to ste dosad doivjeli, odredili ste svojim mislima i uvjerenjima iz prolosti. Odredili ste ih mislima i rijeima koje ste imali juer, proli tjedan, proli mjesec, prole godine, prije 10, 20, 30, 40 ili vie godina, ovisno o tome koliko ste stari. Meutim, to je vaa prolost. To je gotovo, i to zauvijek. Jedino to je vano jest ovaj trenutak i ono to ste sada odabrali da mislite i vjerujete. Jer, ovo sada odredit e vau budunost. Vaa je snaga uvijek u sadanjem trenutku. Na tome se temelju stvara vae sutra, idui tjedan, idui mjesec, idua godina itd. Budite svjesni ovoga to mislite u ovom trenutku. Jesu li vae misli negativne ili pozitivne? elite li da te misli odrede vau budunost? Razmislite o tome i budite svjesni toga. U biti svega jest misao, a misao se moe mijenjati Bez obzira na to kakav je n a p r o b l e m , sva n a a iskustva vanjske su posljedice naih u n u t a r n j i h misli. I mrnja p r e m a sebi znai da ne volimo o n o t o mislimo da j e s m o . Na primjer, ako mislite: " J a s a m loa o s o b a " stvorit e t e osjeaj m a n j e vrijednosti i t o n u t e t e u njega. Meutim, ako n e m a te misli, n e m a ni osjeaja m a n j e vrijednosti. A, misli se m o g u mijenjati. Promijenite misli i n e s t a t e osjeaj. P r o l o s t n e m a nikakve moi n a d n a m a . Nije vano koliko traje n a n e g a t i v a n period. P r o m j e n a je u s a d a n j e m t r e n u t k u . Kako j e t o p r e k r a s n o ! Moemo se p o e t i o s l o b a a t i svega t o n a s pritie, i to odmah .

Vjerovali ili ne, mi moemo mijenjati svoje misli Moda smo ve navikli na odreeni nain razmiljanja, pa i ne primjeujemo da je to na izbor. Ali, u biti, sami smo odabrali svoj nain razmiljanja. Mi moemo odbiti razmiljati na odreeni nain. Razmislite koliko ste puta odbili razmiljati o sebi pozitivno. Isto tako, moete odbiti razmiljati negativno. ini mi se da nema osobe na ovom svijetu koja nije ponekad mrzila samu sebe ili osjeala grinju savjesti u veoj ili manjoj mjeri. to vie mrzimo sebe i to vie osjeamo grinju savjesti, to nam u ivotu ide gore. I obratno, to su manji ti osjeaji, imaemo vie uspjeha na svim ivotnim razinama. Najintimnije vjerovanje svih ljudi s kojima sam radila uvijek je: "Ja nisam dovoljno dobar." esto tome dodajemo: "Me inim dovoljno" ili "Ne zasluujem nita bolje." Je li ovo slino vama? esto kaete, ili natuknete, ili osjeate da niste dovoljno dobri. Ali, za koga? 1, prema ijim standardima vi to tvrdite? Ako ste duboko obuzeti takvim vjerovanjem, kako onda moete stvoriti ivot pun ljubavi, radosti, uspjeha i zdravlja? Vae podsvijesno vjerovanje uvijek e se protiviti svemu lijepom to vam se dogaa. I, nikada neete biti sretni jer ete uvijek vidjeti samo ono to je u vaem ivotu loe, a toga uvijek ima. Ogorenost, kriticizam, grinja savjesti i strah uzrok su svih naih problema Ovakva osjeanja uzrokuju glavne probleme u naim tijelima i ivotima, a stvaraju se zato to druge okrivljujemo za ono to nam se dogaa i zato to ne preuzimamo odgovornost za svoja vlastita iskustva. Ako smo mi sto posto odgovorni za sve u svojim ivotima, ne moemo traiti krivca u nekom drugom. Sve to se dogaa tamo "vani" odraz je naeg unutarnjeg stanja. Ne tvrdim da nema ljudi koji se loe ponaaju prema nama i da im treba oprostiti, ve samo da naa vjerovanja privlae takvu vrstu ljudi, koji nas, jer su takvi, loe tretiraju. Ako uhvatite sebe da esto ovako razmiljate: " Mene svi kritiziraju, uvijek mi ine to i to, nema ih kad ih trebam, koriste me kao otira i zloupotrebljavaju me", onda je to vaa ivotna shema. Postoji neto u vama to privlai takve ljude. Kada prestanete razmiljati na taj nain o sebi, takvi e ljudi otii nekamo drugamo i maltretirati nekoga drugoga. Vi ih

vie neete privlaiti. Sada u vam pokazati kako se odreena mentalna stanja manifestiraju na fizikoj razini. Npr., ogorenost koju dugo drimo u sebi moe "pojesti" nae tijelo i stvoriti bolest kao to je rak. Kritiziranje kao stalan oblik razmiljanja esto donosi artritis. Osjeaj krivice trai kaznu, a kazna donosi bol. (Kada mi doe pacijent s bolovima, znam da osjea grinju savijesti.) Strah i psihike napetosti mogu stvoriti elavost, ireve i " bolne " noge. Uvjerila sam se da osoba koja se oslobodi ogorenosti i zaboravi kako su je drugi povrijedili, moe sebe izlijeiti ak i od raka. Moda e vam ovo zvuati previe pojednostavljeno, ali je sam u praksi imala vie takvih iskustava, a i sama sam doivjela neto slino. Moemo promijeniti svoj stav prema prolosti Prolost je prolost, i nju treba zaboraviti. Mi je vie ne moemo promijeniti. Ali moemo promijeniti svoje shvaanje onoga to nam se dogodilo u prolosti. Kako je ludo kanjavati sebe u ovom trenutku zbog toga to nas je netko davno povrijedio! esto ljudima koji su prepuni ogorenja kaem: " Molim vas, ponite se oslobaati ogorenja sada, dok je to jo relativno lako. Nemojte ekati da doe do situacije kada je nuan kirurki zahvat ili kada ste na samrtnoj postelji. Tada ete biti u panici i zaboravljanje prolosti biti e puno tee. Kada smo u panici, vrlo je teko usmjeriti svoj um na izlaz iz krize. Prvo, se moramo osloboditi strahova. Ako izaberemo ulogu bespomone rtve i ako se uvjerimo da je sve beznadno, Svemir e nas podrati u tom vjerovanju i tada emo ii samo nizbrdo. Od ivotne je vanosti oslobodit se tih suludih, nadienih, negativnih ideja i vjerovanja koja nas ne podravaju i koja nas vuku dolje. ak i naa koncepcija Boga mora biti takva da radi za nas, a ne protiv nas. Da bi smo se oslobodili prolosti, moramo biti spremni oprostiti Trebamo odabrati da se oslobodimo prolosti i da oprostimo svakome, pa i sebi, ako elimo promijeniti svoj ivot nabolje. Moda i ne znamo kako se prata, moda i ne elimo oprostiti, ali im smo spremni oprostiti zapoinje proces iscjeljenja. Nae je iscjeljenje ovisno o imperativu da se

oslobodimo prolosti i oprostimo svima. " Opratam ti to nisi bio onakav kakav sam ja eljela da bude. Oslobaam te krivice i opratam ti." Takve nas izjave oslobaaju. S v e bolesti dolaze od nemogunosti da se oprosti Kada god smo bolesni, potraimo u sebi kome treba oprostiti. U knjizi "Teaj uda" pie: "Sve bolesti dolaze od nemogunosti da se oprosti" i "Kada god smo bolesni, trebamo razmisliti kome trebamo oprostiti." Ja mogu ovome dodati da treba oprostiti upravo onoj osobi za koju vam se ini da joj je najtee oprostiti. Oprostiti znai dignuti ruke i pustiti. Nema potrebe za raspravama. Treba, jednostavno, pustiti da cijela stvar ode. Mi ne trebamo znati kako oprostiti. Sve to trebamo jest elja da zaboravimo. O svemu ostalom pobrinut e se svemir. Mi dobro razumijemo svoj vlastiti bol. Veini je teko shvatiti da i oni drugi, kojima trebamo oprostiti, takoer imaju svoje vlastite bolove. Trebamo prihvatiti da su uinili najbolje to su mogli u okviru svog tadanjeg znanja, razumijevanja i osjeanja. Kada mi ljudi dou s problemom, za mene nije vano kakvim - loim zdravljem, besparicom, neostvarenim ljubavima ili promaajima na poslu - ja ih uim samo jednome: da vole sami sebe. Ustanovila sam da, ako stvarno volimo sebe i ako se prihvaamo tu gdje se nalazimo, sve nam polazi od ruke. Na svakom koraku dogaaju nam se mala uda. Nae se zdravlje poboljava, zaradimo vie novca, imamo vie sree u ljubavi i iskazujemo sebe na kreativniji nain. Sve nam se to dogaa bez mnogo napora. Ljubav prema sebi i prihvaanje sebe, stvaranje osjeaja sigurnosti, povjerenja i zasluge privui e k nama vie sree - iskrenije ljubavi, novi posao, novo i bolje mjesto za ivljenje, ak e normalizirati i nau tjelesnu teinu. Ljudi koji vole sebe i svoja tijela nikada ne zloupotrebljavaju sebe ili druge. Samopotovanje i sigurnost preduvjet su za pozitivne promjene i uspjeh u budunosti. Da bismo voljeli sebe, prije svega, nikada se ne smijemo kritizirati. Kritiziranje nas dri u ivotnoj shemi koje se elimo osloboditi. Razumijevanje koje imamo prema sebi pomie nas dalje. Razmislite: kritizirali ste sebe godinama i dokle ste stigli? Pokuajte suprotno: odobravajte sebe i gledajte to e se dogoditi.

DRUGI DIO

Na Terapiji kod Louise

Poglavlje II.

U emu je problem?"Lako je pogledati u sebe" Moje tijelo nije u redu Osjeajem bolove, imam krvarenja, esto se ozlijeujem, znojim se, patim od uganua, nadutosti i slabosti, starim, ne vidim i ne ujem dobro, svakog dana sve vie propadam itd. Sve to vam moe pasti na pamet, ja sam ve ula. Imam loe meuljudske o d n o s e Gue me, odsutni su, previe su zahtijevni, ne podravaju me, uvijek me kritiziraju, ne vole me, nikada me ne ostavljaju na miru, stalno mi prigovaraju, tvrde da im dosaujem, naputaju me, nikada me ne sluaju itd. 1 sve to moete smisliti. Da, sve sam ve to ula. Financijska mi je situacija loa Nemam novca, rijetko ga imam, nikada dovoljno, uvijek mi Izmakne, bre ga potroim nego to ga zaradim, sastavljam kraj s krajem, curi mi novac kroz prste itd. 1 sve ostalo to moete smisliti. Naravno, sve sam to ve ula. U ivotu mi nita ne ide od ruke Nikada ne dobijem to elim. Nikoga ne mogu zadovoljiti. Ne znam to elim. Nikada nemam vremena za sebe. Moje elje i potrebe uvijek su na zadnjem mjestu. Sve to radim, radim da bih zadovoljila druge. Ja sam samo otira. Nikome nije stalo do onoga to ja elim. Nemam talenta i nita ne napravim kako treba. Uvijek odgaam stvari. Nikada mi nita

ne polazi za rukom. I jo mnogo toga to bi ste mogli rei o sebi. Sve sam to ula, i mnogo vie. Kada god upitam novog pacijenta to se dogaa s njegovim ivotom, obino dobijem jednu od gore navedenih fraza ili ak nekoliko istovremeno. Oni stvarno misle da znaju u emu je problem. Ali ja znam da su te pritube samo vanjski efekti unutarnjih misli. Duboko u ovjeku nalazi se temelj za sve vanjske efekte. Sluam to govore i postavljam neka temeljna pitanja: to se dogaa u vaem ivotu? Kakvo je vae zdravlje? ime se bavite? Volite li svoj posao? Kakve su vam financije? Kako ljubav? Kako je zavrila vaa posljednja ljubavna veza? A kako su zavrile one prije nje? Recite mi ukratko neto o svome djetinjstvu. Dok ih sluam, promatram njihove pokrete i izraze lica. Ali, uglavnom, sluam to govore. Misli i rijei stvaraju naa budua iskustva. Dok govore, brzo otkrivam zbog ega imaju odreene probleme. Rijei koje izgovaramo pokazatelj su naih unutarnjih misli. Ponekad rijei koje koriste ne odgovaraju iskustvima koje opisuju. Tada znam da ili nisu svjesni to im se stvarno dogaa ili lau. Odatle treba poeti. Vjeba: Ja trebam Onda im dam komad papira i olovku i zamolim ih da na vrhu napiu: JA TREBAM

________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ ________________________________________________________ Traim od njih da reenicu zavre na pet ili est naina.

Nekim je ljudima teko poeti, a neki imaju toliko toga da mi ih je teko zaustaviti. Onda ih zamolim da mi proitaju to su napisali i da svaku reenicu zaponu sa "Ja trebam..." Nakon svake reenice postavim pitanje: "Zato?" Odgovori su karakteristini i otkrivaju mnogo, kao: Moja je majka govorila da to trebam uiniti. Jer se bojim da to ne uinim. Jer moram ispuniti oekivanja. Pa, zato to svatko to mora uiniti. Jer sam previe lijen, prenizak, previsok, predebeo, premrav, glup, preruan, bezvrijedan itd. Ovi mi odgovori otkrivaju predrasude pacijenata i to sve smatraju svojim ivotnim ogranienjima. Ne komentiram odgovore. Kada zavre popis, razgovaram s njima o glagolu trebati. Vjerujem da je ovo jedan od najopasnijih glagola u naem jeziku. Svaki put kada izgovorimo "trebati", u naoj podsvijesti kao da odzvanja rije "pogreno". Ili grijeimo, ili smo pogrijeili ili emo pogrijeiti. Mislim da ne treba vie pogreaka u ivotu nego to ih imamo. Treba nam vea mogunost izbora. eljela bih zauvijek iz rijenika ukloniti rije "trebati" i zamijeniti je s "mogao bih". Izraz "mogao bih" daje nam mogunost izbora i ne podrazumijeva pogreku. Onda ih zamolim da ponovo sve ispiu, ali da ovaj put svaku reenicu ponu sa " Da sam stvarno eljela, mogla sam ." To svemu daje sasvim drugi smisao. Kada to uine, paljivo ih upitam: "Zato niste?" Onda dobijem razliite odgovore: Nisam eljela. Bojim se. Ne znam kako. Jer nisam dovoljno dobra. Itd. Pokae se da neki ljudi godinama sebe kinje zato to nisu

uinili neto to u stvari i nisu eljeli uiniti. Ili kritiziraju sebe zbog neobavljena posla koji i nije bio njihova ideja. esto je to bilo neto to je netko drugi rekao da bi trebali napraviti. Kada to uvide, jedna je stvar manje na njihovoj listi "trebam ". To je veliko olakanje. Pogledajte ljude koji su se godinama trudili ostvariti karijeru koju u stvari i nisu eljeli, ali njihovi su roditelji rekli da trebaju biti zubari ili nastavnici. Koliko smo se esto osjetili inferiorno samo zato to su nam rekli da trebamo biti pametniji, ili bogatiji, ili kreativniji kao neki nai roaci! to moete s olakanjem odbaciti sa svoje liste "trebam"? im se neega s ove liste oslobode, moji pacijenti poinju ivot gledati drugim oima. Uoavaju da kojeta to su mislili da trebaju uiniti, ustvari nikada nisu ni eljeli, nego su samo pokuavali zadovoljiti druge ljude. Najee zato to su se bojali ili su osjeali da nisu dovoljno dobri ako ne zadovolje oekivanja drugih ljudi. Sada problem sagledavamo iz drugog ugla. Pokrenula sam proces oslobaanja osjeaja da s nama neto nije u redu jer ne ispunjavamo standarde drugih. Onda im objasnim svoju filozofiju ivota kao to sam uinila u prvom poglavlju. Vjerujem da je ivot vrlo jednostavan. to dajemo, to i dobijemo nazad. Svemir u potpunosti podrava svaku nau misao ili uvjerenje. Dok smo maleni, nauimo to osjeati prema sebi i prema ivotu iz reakcija odraslih oko sebe. Kakva god da su naa uvjerenja, ona e se ostvariti kada odrastemo. Meutim, to su samo misli, a snaga je u sadanjem trenutku. Promjene mogu poeti od danas. Voljeti s e b e Bez obzira kakav je pacijentov problem, ono od ega poinjem u radu sa svakim jest: voljeti sebe. Ljubav je udesan lijek. Ako volimo sebe, dogaaju nam se uda u ivotu. Pritom, ne mislim na sujetu, aroganciju, niti na uobraenost, jer to nije ljubav. To je samo strah. Ono o emu ja govorim jest da sebe treba visoko cijeniti i biti zahvalan na udu ivota. Ljubav je, za mene, prihvaanje sebe do tog stupnja da srce ispune i preplave osjeanja. Ljubav moe ii u bilo kom pravcu. Moete osjeati ljubav prema: samom procesu ivota,

radosti da ivite, ljepoti koja vas okruuje, drugoj osobi, znanju, procesu razmiljanja, svojim tijelima i nainu njihova funkcioniranja, ivotinjama, pticama i ribama, vegetaciji u svim njenim oblicima, svemiru i njegovim putevima, to vi moete dodati na ovu listu? Pogledajmo neke od naina koji pokazuju da ne volimo sebe: Beskrajno se grdimo i kritiziramo. Maltretiramo svoja tijela loom ishranom, alkoholom i drogama. Odabiremo vjerovati da nas nitko ne voli. Bojimo se naplatiti pravu cijenu za ono to radimo. Stvaramo bolesti i bol u naim tijelima. Odugovlaimo sa stvarima koje bi nam donijele dobro. ivimo u kaosu i neredu. Zaduujemo se i preuzimamo previe obveza. Privlaimo prijatelje i ljubavnike koji nas poniavaju. to biste ovoj listi vi mogli dodati? Ako na bilo koji nain radimo protiv sebe, to je zato to sebe ne volimo dovoljno. Prisjeam se svoje pacijentice koja je nosila naoale. Jednog dana oslobodile smo je njezinog starog straha iz djetinjstva. Sljedeeg dana lee su je poele toliko smetati da ih nije mogla vie nositi. Pogledala je oko sebe i otkrila da jako dobro vidi. Ali, u sebi je cijeli dan ponavljala: "Me vjerujem da je to mogue." Sljedei je dan ponovo nosila lee.

Naa podsvijest nema smisla za humor. Nije mogla da moe bez naoala.

vjerovati

Nedostak samopouzdanja drugi je nain nedostatka ljubavi prema sebi. Tom je bio dobar slikar i imao je dosta narudbi od bogatih klijenata. Ali nikad nije imao dovoljno novca. I nikada nije naplaivao svoj rad onoliko koliko je u njega ulagao. Svaki ovjek koji vjeruje u sebe i svoje djelo, treba naplatiti ono to prodaje. Bogati ljudi vole dosta platiti ono to dobivaju jer im to daje jo vie vrijednosti. Jo nekoliko primjera: Na je partner umoran i mrzovoljan. Mi se odmah pitamo to smo uinili da je on takav. Izveo nas je jednom ili dva puta i nije vie nikada nazvao. Mi odmah mislimo da neto nije u redu s nama. Na je brak zavrio razvodom i sigurni smo da mi snosimo krivicu za neuspjeh. Bojimo se pitati za poviicu. Nae tijelo ne odgovara manekenskim standardima iz modnih asopisa kao to su Gentleman's Quarterly ili Vogue i zato se osjeamo inferiorno. Nismo uspjeli neto prodati ili uvjereni da nismo dovoljno dobri. dobiti i odmah smo

Bojimo se intimnosti i ne doputamo nikome da nam se priblii, pa ivimo sami i imamo anonimni seks. Ne moemo donijeti odluke jer smo uvjereni da e biti pogrene. Kako vi izraavate svoj nedostatak samopouzdanja? Savrene bebe Kako ste savreni bili kao beba! Bebe ne moraju nita posebno initi da bi bile savrene jer su ve takve roene i ponaaju se kao da to znaju. One znaju da su sredite svemira. Ne boje se traiti to ele. Slobodno izraavaju svoje osjeaje. Svi znaju kada su bebe ljutite - ne samo u obitelji, ve i u cijelom susjedstvu. Ali, znate i kada su sretne jer tada njihov

osmijeh ozari cijelu sobu. Bebe su pune ljubavi. Sitne bi bebe umrle da ih nitko ne voli. Jednom, kada odrastemo, nauimo ivjeti bez ljubavi, to bebe ne bi mogle podnijeti. Bebe vole svaki dio svojega tijela, ak i svoj izmet. One su nevjerojatno hrabre. I vi ste bili takvi. Svi smo mi bili takvi. A onda smo poeli sluati odrasle oko sebe koji su nauili da se svega boje, i odrekli smo se svoje vlastite velianstvenosti. Nikada ne vjerujem pacijentima koji me pokuavaju uvjeriti da su grozni i da ih nitko ne voli. Moj je posao da ih vratim u stanje duha kada su znali kako voljeti sebe. Vjeba: Ogledalo Zamolim pacijenta da uzme malo ogledalo, pogleda se u oi, izgovori svoje ime i kae: "Volim te i prihvaam te tono takvog kakav jesi." Mnogima je to vrlo teko. Rijetko naiem na mirnu reakciju, a jo rjee da netko uiva u ovoj vjebi. Neki plau ili su blizu suza, neki se razljute, neki omalovaavaju izgled svog lica ili karakterno svojstvo, a neki uporno tvrde da to ne mogu uiniti. Imala sam pacijenta koji je ak bacio ogledalo u drugi kraj sobe i pokuao pobjei. Trebalo mu je nekoliko mjeseci da uspostavi vezu sa sobom u ogledalu. Ja sam se godinama gledala u ogledalo samo s kritikom na usnama prema onome to sam vidjela u njemu. Prisjeam se beskrajnih sati koje sam provela upajui svoje obrve da bih izgledala prihvatljivije. Sada mi se to ini smijenim. Sjeam se, takoer da sam se plaila pogledati sebi u oi. Ova jednostavna vjeba s ogledalom i otkriva mi mnogo. Za manje od sat vremena mogu otkriti kakav je problem osobe koja koristi ogledalo. Stvaranje problema tamo gdje ga nema Bila je zaokupljena svojim izgledom, posebno svojim zubima. Ila je od zubara do zubara uvjerena da je svaki uinio da izgleda jo loije. Operirala je nos, ali ni ovaj put nije bila zadovoljna. U svakom profesionalcu traila je potvrdu da je runa. Njen problem nije bio u njenom izgledu, ve u tome to je bila uvjerena da neto nije u redu s njom. Sjeam se jedne druge ene koja je imala straan zadah iz

usta. Nije bilo ugodno u njezinoj blizini. Studirala je pravo. Njeno je vanjsko ponaanje bilo puno plemenitosti i uravnoteenosti. Ispod toga krio se bijes i ljubomora, to bi pokazivala istog trenutka kada bi joj se uinilo da netko ugroava njenu karijeru. Njeni unutarnji problemi bili su izraeni zadahom. ak i kada se trudila biti ljupka, bila je neugodna. Najvea opasnost svojoj karijeri bila je ona sama. Imao je samo 15 godina kada ga je majka dovela k meni s dijagnozom Hodgkinove bolesti i prognozom za samo tri mjeseca ivota. Majka je, razumljivo, bila histerina i teko se s njom radilo, ali je zato djeak bio bistar, pametan i elio je ivjeti. Bio je spreman uiniti sve to bih mu savjetovala, ukljuujui i promjenu naina razmiljanja i izraavanja. Njegovi razvedeni roditelji uvijek su se svaali i nikada nije imao sreen obiteljski ivot. Oajniki je elio postati glumac. elja za slavom i novcem daleko je nadmaivala njegovu sposobnost da doivi radost. Mislio je da e biti prihvaen i cijenjen samo ako bude slavan. Nauila sam ga da voli i potuje samog sebe i bilo mu je puno bolje. Sada je odrastao ovjek i redovito se pojavljuje na kazalinim predstavama na Broadwayu. Kada je nauio dobro se osjeati u vlastitoj koi, dobio je kazaline uloge. Prekomjerna teina drugi je dobar primjer kako moemo gubiti puno energije pokuavajui rijeiti problem koji, u stvari, i nije pravi problem. Obino se ljudi godinama bore s debljinom i uvijek su predebeli. U svojoj debljini vide razlog za sve to im se runo dogodi. A, prekomjerna teina samo je vanjski efekt dubljeg, unutarnjeg problema. Drim da se iza debljine uvijek krije strah i potreba za zatitom. Kada se osjetimo uplaenima, ili nesigurnima, ili "nedovoljno dobrima", mnogi od nas dobit e viak kilograma - radi zatite. Provoditi vrijeme u omalovaavanju sebe zbog pretjerane teine, ili u osjeaju grinje savjesti zbog svakog pojedenog zalogaja, ili u preziranju sebe zbog svakog dobivenog zalogaja gubitak je vremena. I nakon 20 godina bit emo u jednakoj situaciji ako se ne suoimo s pravim problemom. A, sve to mi radimo jest da postajemo jo uplaeniji i nesigurniji, a onda trebamo jo vie kilograma radi zatite. Prema tome, odbijam usredotoenost na dijete. One ne daju nikakve rezultate. Jedina dijeta koja pokazuje nekakve efekte jest mentalna dijeta i izbjegavanje negativnih misli. Uvijek kaem pacijentima: "Ostavimo sada sa strane problem

debljine i pozabavimo se neim drugim." Ali pacijenti mi esto govore da ne mogu voljeti sebe dok su predebeli ili, kao to kae jedna djevojka, "prezaobljeni". Objanjavam im da su debeli, jer ne vole sebe. Kada ponemo voljeti i potivati sebe, nevjerojatno je kako kilogrami jednostavno nestaju s naeg tijela. Ponekad se pacijenti i naljute na mene dok im objanjavam kako je jednostavno promijeniti ivot. ini im se da ne razumijem njihove probleme. Jednom se jedna ena uzrujala i rekla mi: "Dola sam ovamo da mi pomognete oko moje disertacije, a ne da me nauite kako voljeti sebe." Bilo mi je oito da njen glavni problem dolazi od osjeaja mrnje prema sebi, to je odreivalo svaki dio njenog ivota. Mije mogla uspjeti ni u emu, pa ni i u pisanju disertacije, sve dok se osjeala tako bezvrijednom. Nije me htjela sluati. Otila je u suzama da bi se vratila godinu dana kasnije s istim problemom, umnoenim novim. Neki ljudi jednostavno nisu spremni, to nije za osudu. Svi se mi poinjemo mijenjati onda kada to sami odluimo, tj. u onom trenutku i na onom mjestu koje je najpovoljnije za nas. Ja osobno nisam zapoela svoje promjene sve dok nisam prela etrdesete. Pravi problem Vratimo se sada pacijentu koji se ogleda u bezopasnom ogledalcu i sav je uznemiren. Ja mu se nasmijeim i kaem: "Sada, kada gledamo u pravi problem, moemo poeti uklanjati sve to nam stoji na putu." Tada im govorim o tome kako sebe treba voljeti i nikada se ne kritizirati ni zbog ega. Promatram njihova lica dok ih pitam kritiziraju li se ikada. Njihove mi reakcije mnogo otkrivaju: Pa, naravno da kritiziram sebe. Cijelo vrijeme. Ne tako mnogo kao prije. Zar ne kritiziraju svi sebe? Na posljednje pitanje odgovaram: "Mi ovdje ne razgovaramo o svima, ve o vama. Zato vi kritizirate sebe? to nije u redu s vama?" Dok govore, ja zapisujem. esto se ono to govore

podudara s njihovom listom "ja trebam". Osjeaju se previsokima, preniskima, predebelima, premravima, glupima, previe starima, previe mladima, runima. (ak e to rei i oni najljepi ili zgodni). Ili ih mui to uvijek kasne, to dolaze prerano, ili su suvie lijeni i tako dalje. Jeste li zamijetili da je uvijek rije o neemu "pretjeranom"? Na kraju uvijek doemo do reenice: "Nisam dovoljno dobar." Hura! Hura! Konano smo pronali glavni problem. Oni uvijek kritiziraju sebe jer su nauili vjerovati da nisu dovoljno dobri. Pacijenti su uvijek zapanjeni kako brzo dolazimo do ove toke. Tada vie nemamo potrebe baviti se vanjskim efektima, kao to su tjelesni problemi, emocionalni problemi, problemi s novcem ili nedostatak kreativnosti. Moemo usmjeriti svu energiju na rjeavanje uzroka svih svojih problema: nedostatak ljubavi prema sebi.

Poglavlje III.

Odakle problem dolazi?"Prolost nema nikakvu mo nad nama." Paljivim ispitivanjem onoga to smo mislili da je na problem, doli smo do onog to ja smatram pravim problemom. Ako se osjeate nedovoljno dobrima, to je nedostatak samopouzdanja. S moga gledita, takvi osjeaji uzrokuju sve vae probleme. Zato pogledajmo odakle nam takva uvjerenja. Kako smo od siune bebe, svjesne svoje savrenosti i savrenosti ivota, postali osoba s problemima, s osjeajem bezvrijednosti i bez ljubavi? Ljudi koji ve vole sebe, mogu se nauiti jo vie voljeti. Zamislite ruu dok je jo pupoljak. Kada se rascvjeta, pa sve dok joj ne otpadne i zadnja latica, uvijek je lijepa, uvijek savrena, uvijek drukija. Tako je i s nama. Uvijek smo savreni, uvijek lijepi i uvijek drukiji. Radimo najbolje to moemo u okviru svjesnosti, razumijevanja i znanja koje imamo. Kada spoznamo vie, stvari emo initi drukije. Veliko mentalno pospremanje Istraimo svoju prolost malo bolje, pogledajmo koja nas uvjerenja vode kroz ivot. Mekim je ljudima ovakav nain pospremanja vrlo bolan, a ne bi trebao biti. Moramo pogledati u ono to je bilo da bismo to mogli pospremiti. Ma primjer, ako vrite veliko spremanje sobe, pregledat ete svaku stvar koja se nalazi u njoj. Ma neke ete pogledati s ljubavlju, skinut ete prainu s njih i ispolirati ih da zasjaju novim sjajem. Uvidjet ete da neke stvari treba zavriti ili popraviti. Zabiljeit ete da to uinite. Meke vam stvari vie nee moi posluiti, pa ih se treba rijeiti. Moete sasvim mirno

baciti stare asopise, novine i prljave papirnate tanjure. Nema razloga da se uzrujavate dok spremate sobu. Ista je stvar i s pospremanjem nae mentalne kue. Nemojte se uzrujavati ako neka uvjerenja treba odbaciti. Odbacite ih tako lako kao to biste bacili hranu nakon obroka. Biste li stvarno kopali po jueranjem smeu da napravite veeru? Kopate li, isto tako, po starim mentalnim otpacima da biste stvarali nova iskustva? Ako vam misao ili uvjerenje nije posluilo, odbacite ga. Ne postoji nikakvo pisano pravilo koje kae da, ako ste jednom neto vjerovali, to trebate uvijek vjerovati. Pogledajmo neka od tih uvjerenja koja nas ograniavaju i promotrimo odakle dolaze. Ograniavajue uvjerenje: "Nisam dovoljno dobar." Odakle ono dolazi: otac mu je esto govorio da je glup. Rekao mi je da je elio uspjeti kako bi se njegov otac ponosio njime. Umjesto toga, bio je preplavljen grinjom savjesti i ogorenou, te je doivljavao neuspjeh za neuspjehom. Otac ga je financirao, a on propadao sve dublje i dublje. Prisilio ga je da plaa. Naravno, najvei je gubitnik bio on, a ne njegov otac. Ograniavajue uvjerenje: nedostatak samopouzdanja. Odakle ono dolazi: od pokuavanja da zadobije oevu podrku. Posljednje to je eljela bilo je da bude slina ocu. Nikada se nisu mogli sloiti oko neega i neprestano su se svaali. Traila je njegovu podrku, a dobivala samo kritike. Njeno je tijelo bilo puno bolova, a i otac je slino patio. Nije shvaala da su njezini bolovi uzrokovani potisnutim bijesom, kao to ni otac nije shvaao da je bijes uzrok njegovu bolu. Ograniavajue uvjerenje: ivot je prepun opasnosti. Odakle ono dolazi: od uplaenog oca. Jedna druga pacijentica gledala je na ivot vrlo sumorno; za nju je sve bilo okrutno. Rijetko se smijala, a i kada se smijala, bojala se da e joj se neto runo dogoditi. Odrasla je s upozorenjem: " Nemoj se smijati jer bi te oni mogli kazniti." Ograniavajue uvjerenje:" Ja nisam dovoljno dobar." Odakle ono dolazi: od toga to ste se osjeali naputeni i zaboravljeni. Bilo mu je teko govoriti. Tiina je bila njegov nain ivota.

Upravo se odvikao od droge i alkohola i bio je uvjeren da je grozan. Otkrila sam da mu je majka umrla dok je bio vrlo malen i da ga je odgojila tetka, koja je rijetko s njim razgovarala, osim kada bi izdavala naredbe, pa je odrastao u samoi. ak je sam i jeo provodei dane i dane u tiini svoje sobe. Imao je ljubavnika koji je takoer bio utljiv ovjek. Obino su provodili vrijeme sami, u tiini. Ljubavnik je umro a on je ponovo ostao sam. Vjeba: Negativne poruke Sada uzmite list papira i zapiite sve to su vam roditelji govorili dok su vas kritizirali. to nije bilo u redu s vama? Dajte sebi dovoljno vremena da se prisjetite svega to moete. Obino je dovoljno pola sata. to su govorili za novac? to su rekli za vae tijelo? to su govorili o ljubavi i vezama? to su rekli o vaim sposobnostima? Kakve su vam ograniavajue i negativne misli usadili? Ako moete, razmislite objektivno o tome to ste zapisali i recite sebi: "Znai, odatle dolazi moje uvjerenje." Sada uzmimo novi list papira i ponimo kopati jo dublje. Koje ste druge negativne poruke dobili kao dijete? Od roaka Od nastavnika Od prijatelja Od ljudi koji su za vas bili autoriteti Od svoje crkvePolagano ih sve zapiite.

Budite svjesni misli koje vas preplavljuju. Sve to ste zapisali na ova dva komada papira jesu misli koje treba ukloniti iz svoje podsvijesti. Upravo zbog tih uvjerenja osjeate se nedovoljno dobri.

Zamislite s e b e kao dijete Zamislite da dijete od dvije ili tri godine stavimo nasred sobe pa onda zajedno ponemo vikati na njega: govoriti mu da je glupo, da nita ne moe napraviti kako treba, ili kako bi trebalo da uini ovo, a ne ono, da pogleda kakav je nered napravio, moda, da ga jo udarimo koji put. Sve e zavriti time to e se dijete preplaeno povui u kut ili e se razbjesnjeti i unititi sve oko sebe. Dijete e reagirati na jedan od ovih dvaju naina, ali mi nikad neemo saznati mogunosti tog djeteta. A, zamislite da uzmemo isto dijete i da mu govorimo koliko ga volimo, koliko nam je stalo do njega, da nam se svia kako ono izgleda, da je bistro i pametno, da nam se dopada kako ono rjeava stvari i da je u redu da pravi pogreke dok ui, da emo mi uvijek biti uz njega. Tada e dijete lako iskazati svoje potencijale. U svakom od nas krije se trogodinje dijete i mi puno vremena provodimo viui na to dijete. I onda se jo pitamo zato nam nita ne ide u ivotu! Ako imate prijatelja koji vas uvijek kritizira, elite li esto biti u njegovoj blizini? Ako elite, onda su vas tako tretirali kao dijete. A to je vrlo tuno. Meutim, to je bilo jako davno i ako sada odabirete da vas tako tretiraju, onda je to jo tunije. Sada ispred sebe imamo listu negativnih poruka koje smo uli kao djeca. Ima li nekakve veze izmeu ove liste i onog to nam se ini da nije u redu s nama? Je li to gotovo jednako? Najvjerojatnije jest. Na se ivot zasniva na porukama dobivenim u djetinjstvu. Svi smo bili dobra mala djeca, koja su posluno prihvatila to su im odrasli rekli da je istina. Najlake je za sve okriviti roditelje i ostati rtva do kraja ivota. Ali to nije nimalo zabavno, a pogotovo nas nee izvui iz ivotnog orsokaka. Okrivljavanje porodice Okrivljavanje nekog drugog najsigurniji je nain da se ostane u problemu. Okrivljujui drugog, samo gubimo svoju energiju. Razumijevanje drugih omoguuje nam da se uzdignemo iznad problema i da preuzmemo kontrolu nad svojom budunosti. Prolost se ne moe promijeniti. Budunost odreuje nae

sadanje razmiljanje. Veoma je vano, radi nae slobode, shvatiti da su nai roditelji uinili najbolje to su mogli s razumijevanjem, svjesnocu i znanjem koje su imali. Kada god krivimo nekog drugog, prebacujemo odgovornost sa sebe. Svi ti ljudi koji su nam uinili sve te grozne stvari, bili su jednako tako uplaeni kao i mi. Osjeali su se isto tako bespomono kao i mi. Jedino to su nas mogli nauiti jest ono to su i njih nauili. Koliko znate o djetinjstvu svojih roditelja, posebno o vremenu prije njihove desete godine? Ako ga moete saznati, pitajte ih. Ako saznate neto o njihovom djetinjstvu, lake ete razumjeti zato su tako postupili. Razumijevanje e vam donijeti suosjeanje. Ako ne moete saznati ili sami otkriti, pokuajte zamisliti kako je njihovo najranije djetinjstvo moglo izgledati. Kakvo djetinjstvo moe stvoriti takve odrasle osobe kao to su oni? Potrebno vam je to saznanje radi vae slobode. Ne moete osloboditi sebe dok ne oslobodite njih. Ne moete oprostiti sebi dok ne oprostite njima. Ako traite savrenstvo od njih, trait ete i od sebe, i biti ete nesretni cijeli ivot. Izbor roditelja Slaem se s teorijom da mi biramo svoje roditelje. Lekcije koje smo nauili izgleda da savreno odgovaraju slabostima naih roditelja. Vjerujem da smo svi mi na beskrajnom putovanju do vjenosti. Doli smo na ovaj planet da nauimo odreene lekcije potrebne za svoj duhovni razvoj. Mi odabiremo svoj spol, boju koe, zemlju i onda traimo savreni par roditelja koji e odslikati kao u ogledalu sve sheme koje elimo imati na tom putu. Nai su posjeti ovom planetu kao pohaanje kole. Ako elite postati kozmetiar, ii ete u kolu za kozmetiare. Ako elite postati mehaniar, ii ete u kolu za mehaniare. Ako elite postati pravnik, studirat ete pravo. Roditelji koje ste odabrali savreni su par za ono to oekujete nauiti na ovom planetu. Kada odrastemo, imamo naviku optuujue upirati prstom u svoje roditelje i govoriti: "Vi ste mi to uinili!" Ali, ja vjerujem da ih mi biramo.

Sluanje drugih Dok smo maleni, naa su braa i sestre bogovi za nas. Ako su bili nesretni, vjerojatno su to prenosili na nas fiziki ili verbalno. Moda su govorili ovakve stvari: "Tuit u te da si " (Usadili su vam grinju savjesti.) "Jo si malen i ne moe to napraviti." "Preglup si da bi se igrao s nama." Na nas, takoer, znatno utjeu nastavnici u koli. U petom razredu nastavnica mi je naglasila da ne mogu plesati balet jer sam previsoka. Povjerovala sam joj i odrekla se svojih plesakih ambicija sve dok nije postalo prekasno za moju baletnu karijeru. Zar niste razumjeli da su testovi i ocjene bili samo trenutno mjerenje naeg znanja? Ili ste vi bili od one djece koja su testovima mjerila svoju vrijednost? I nai prijatelji iz djetinjstva u mnogim su stvarima odredili nae shvaanje ivota dijelei s nama svoje pogrene informacije o ivotu. Na primjer, djeca u koli mogu nam se podsmjehivati, a to nas moe boljeti cijeli ivot. Kad sam ja bila dijete, zbog mog prezimena Lunney, djeca su me zvala "luakinja". Susjedi, takoer, mogu utjecati na nas, ne samo zbog svojih primjedbi o nama, ve i zbog toga to se i mi sami unaprijed pitamo: "to e susjedi rei?" Razmislite i o osobama koje su vam bile autoritet, a snano su utjecale na vas u djetinjstvu. Naravno, na vas su utjecale vrlo mone i uvjerljive reklame iz novina i televizije. One su vas prisilile da se osjeate bezvrijedno ako ne koristite proizvode koji se reklamiraju.***

Svi smo doli na ovaj planet da bismo nadvladali svoja ogranienja. Ovdje smo da bismo prepoznali svoju velianstvenost i boanstvenost, bez obzira na to to su nam rekli. Trebamo zajedno svladati svoje negativne misli.

Poglavlje IV.

Je li to istina?"Istina je sastavni dio mog ivota." Pitanje "Je li to istina i realno?" ima dva odgovora: "Da" i "Ne." Istina je ako vi vjerujete da je istina. I, nije istina ako vi vjerujete da nije. aa je i polupuna i poluprazna - ovisno o tome kako vi gledate na to. Postoje, doslovno, milijarde misli koje moete odabrati da mislite. Veina nas odabire jednake misli kakve su mislili nai roditelji. Ali, mi ne trebamo zauvijek tako misliti. Me postoji pisani zakon koji kae da je to jedini nain kako miljenja. Sve to odaberem misliti, postaje istina za mene. Sve to vi odaberte misliti, postaje istina za vas. Mae misli mogu biti razliite. Prema tome, nai ivoti i iskustva mogu biti potpuno razliiti. Preispitajte svoje misli Sve to vjerujemo, postaje istina za nas. Ako ste nenadano doivjeli financijski pad, onda na nekoj razini vjerujete da niste vrijedni imati novac ili vjerujete da je za vas posuivanje i dugovanje. Ili vjerujete da dobro nikada ne traje dugo, da nevolje same dolaze ili, moda, kao to esto ujem, vjerujete da ste gubitnik. Ako vam se ini da nemate sree u ljubavi, moda vjerujete u: "Mene nitko ne voli" ili "Ja nisam roena za ljubav." Moda se bojite da e netko vladati vama, kao to je va otac vladao vaom majkom, ili moda mislite: "Mukarci me samo povreuju." Ako imate loe zdravlje, moda vjerujete: "Bolest je nasljedna u mojoj obitelji." Ili ete se izgovarati loim vremenom, ili reenicama: "Roena sam da patim" i "Moj je ivot nevolja za nevoljom."

Ili ete imati drukija vjerovanja. A, moda niste ni svjesni svojih uvjerenja, kao veina ljudi. Oni samo vide da se njihov ivot rui kao kula od karata. Sve dok im netko ne pokae vezu izmeu unutarnjih misli, tj. vjerovanja, i onoga to im se dogaa, ostat e rtve svog ivota. PROBLEM Financijski pad Nedostatak prijatelja Problemi na poslu Neprestano ugaanje drugima VJEROVANJE Nisam vrijedan imati novca. Nitko me ne voli. Nisam dovoljno dobar. Nikada nije po mome.

Kakav god da je problem, on proizlazi iz naina miljenja. A nain miljenja moe se promijeniti. Moda osjeate da su istiniti ili vam se samo ini da su istiniti svi ti problemi s kojima se borite u ivotu. Meutim, bez obzira na to kakav je problem, on je samo vanjski rezultat ili efekt naeg naina razmiljanja. Ako ne znate koje misli uzrokuju vae probleme, sada ste na pravome mjestu, jer je ova knjiga zamiljena tako da vam ih pomogne otkriti. Razmislite o svojim ivotnim problemima. Zapitajte se: "Kakve su to misli koje mi stvaraju takve probleme?" Ako si dopustite sjesti u miru i postaviti si to pitanje, va e vam razum pokazati odgovor. S v e su to uvjerenja koja s t e stekli kao dijete Neka uvjerenja su pozitivna i podravajua. Ona nam dobro slue cijeli ivot, kao na primjer, "Pogledaj na obje strane prije nego to prijee ulicu." Neka su uvjerenja vrlo korisna na poetku, ali kako odrastamo, vie nam ne odgovaraju. "Ne razgovaraj sa strancima" dobar je savjet za malo dijete, ali ako se odrastao ovjek dri toga, stvorit e usamljenost i izoliranost. Zato se tako rijetko zapitam: "Je li to stvarno istina?" Na primjer, zato jo uvijek vjerujem u ovakve stvari kao: "Teko uim."Je li to sada istina za mene? Odakle mi to? Vjerujem li jo u neto to mi je neprestano ponavljao uitelj u osnovnoj koli? Zar se ne bismo bolje osjeali da odbacimo takvo

uvjerenje? Uvjerenja kao to su "Djeaci ne plau" i "Djevojice se ne penju na drvee" stvaraju mukarce koji sakrivaju svoje osjeaje i ene koje se boje svoje tjelesnosti. Ako su nas kao dijete nauili da je svijet zastraujue mjesto, sve to ujemo, a to odgovara takvom uvjerenju, prihvatit emo kao istinu za sebe. Slino je i s mislima: "Ne vjeruj strancima", "Ne izlazi nou" i "Ljudi te ele prevariti." S druge strane, ako su nas u djetinjstvu nauili da je svijet sigurno mjesto, imati emo drkija uvjerenja. Tada emo lake prihvatiti da se ljubav nalazi svuda oko nas, da su ljudi uvijek prijateljski raspoloeni prema nama i da uvijek imamo to trebamo. Ali, ako su vas kao dijete nauili da ste za sve vi krivi, uvijek ete imati osjeaj krivnje ma to se dogodilo. Takvo e vas uvjerenje pretvoriti u nekoga tko stalno govori: "ao mi je." Ako ste kao dijete nauili da na vas nitko ne obraa panju, to e vas drati na kraju svakog dogaanja. Takvo je i moje iskustvo iz djetinjstva: kada doem na red, za mene nema kolaa. Ponekad imate osjeaj da ste nevidljivi jer vas drugi ne primjeuju. Je li vas djetinjstvo nauilo da vjerujete: "Nitko me ne voli?" Onda ste sigurno usamljeni. ak i onda kada steknete prijatelja ili zaponete ljubavnu vezu, to e kratko trajati. Jesu li vas u obitelji nauili da nikada nema dovoljno novca? Sigurna sam da ste onda uvijek u dugu i da esto imate osjeaj da su vas dobre prilike mimoile ili ih nije ni bilo za vas. Imala sam pacijenta koji je odrastao u obitelji u kojoj se vjerovalo da je sve loe u ivotu i da moe postati jo gore. Njegova je najvea radost bila igranje tenisa, ali onda je ozlijedio koljeno. Obiao je sve doktore, ali je s koljenom bilo sve gore i gore. Konano vie nije mogao igrati. Drugi pacijent, koji je odrastao kao sveenikov sin, nauio je da svi dolaze prije njega. Sveenikova je obitelj uvijek bila zadnja. Danas je divan dok pomae svojim pacijentima, ali je uvijek u dugovima. Njegovo uvjerenje jo ga dri zadnjim u redu. Ako vjerujete u neto, to e se ostvariti Koliko ste puta rekli: "to mogu kada sam takav?" ili "Takav je ivot"? Ove specifine rijei pokazuju da je ono to vjerujemo za nas i istina. Ali, ono to vjerujemo obino je miljenje nekog drugog, koje smo ukljuili u svoj sustav vjerovanja. Nema

sumnje da se to uklapa u ostala naa uvjerenja. Jeste li vi od onih ljudi koji ujutro ustanu i, ugledavi kini dan, kau: "Oh, kakav grozan dan!" To nije grozan, ve samo kini dan. Ako obuemo odgovarajuu odjeu i promijenimo svoj stav, moemo uivati u mnogim kinim danima. Ako stvarno vjerujete da su kini dani grozni, svaki ete kini dan doivjeti klonula duha. Radije emo se boriti protiv vremena, nego ga prihvatiti takvo kakvo je u ovom trenutku. Nema dobrog ili loeg vremena, ve samo dobrih ili loih naih reakcija na njega. Ako elimo ivot prepun radosti, moramo imati radosne misli. Ako elimo imati poslovne uspjehe, moramo ambiciozno razmiljati. Ako elimo ivot prepun ljubavi, moramo matati o ljubavi. Sve to mislimo i izgovaramo, odreuje na ivot. Svaki trenutak jest i novi poetak Ponavljam: naa je snaga u sadanjem trenutku. Nemojte misliti da stojite na mrtvoj toki. Promjene poinju u ovom trenutku, iz naeg uma. Nije vano koliko ste se dugo drali negativne sheme, ili ste bili bolesni, ili niste imali sree u ljubavi, ili vas je muio nedostatak novca i osjeaj samoprezira. Sve to moemo poeti mijenjati ve danas. Va problem ne mora vie za vas biti istina. On moe nestati kao to je nastao. Na vama je da to uinite. Zapamtite: vi ste jedina osoba koja odreuje svoje misli. Vi ste pokreta i autoritet u svom svijetu! Vae misli i uvjerenja iz prolosti odredili su ovaj trenutak u kojem sada ivite, a i sve to vam se prethodno dogaalo. Sve to sada odabirete da vjerujete, mislite i govorite, odredit e va sljedei trenutak, sljedei dan, mjesec i godinu. Da, to je tako, dragi moji! Ja vam, na temelju svog dugogodinjeg iskustva, mogu dati najdivniji savjet koji vam moe pomoi, a vi moete nastaviti razmiljati na isti nain, moete odbiti da se promijenite i tako zadrati sve svoje misli. Vi ste pokreta u ovome svome svijetu! Dobit ete sve to odaberete misliti. U ovom trenutku poinje novi ivot. Svaki trenutak moe biti i novi poetak Zato, pustimo da ovaj trenutak odmah i ovdje bude poetak za vas. Zar nije prekrasno kada to znamo! U ovom je trenutku poetak! Od sada poinje promjena.

Je li istina?Zaustavite se na trenutak i uhvatite svoju misao. to razmiljate sada? Ako je istina da nae misli odreuju na ivot, biste li eljeli da ovo to sada mislite postane vaa istina? Ako ste zabrinuti, ljutiti, povrijeeni ili osjeate strah i potrebu da se osvetite, to mislite kako e vam se to vratiti i odrediti va ivot? Nije uvijek lako uhvatiti svoje misli jer one vrlo brzo prolaze kroz glavu. Meutim, mi moemo odmah poeti zapaati i sluati to govorimo. Ako ujete sebe da izgovarate negativne rijei bilo koje vrste, zaustavite se na pola reenice. Ili prepravite reenicu, ili je zaboravite. Moete ak izgovoriti: "Dosta je s time!" Zamislite sebe da stojite u redu u kafiu ili moda u buffetu luksuznog hotela gdje se ne posluuju posude s hranom, ve posude s uvjerenjima. Moete odabrati misli koje god elite. Misli koje odaberete odrediti e vaa budua iskustva. Ako to znate, glupo bi bilo odabrati misli koje stvaraju probleme i bol. To je kao da uvijek birate hranu od koje se osjeate loe. Moete to initi jednom ili dvaput ali im shvatimo koja nam hrana ne prija, klonimo se je. Jednako je tako i s mislima. Drimo se to dalje od misli koje nam stvaraju probleme i bol. Moj profesor, dr. Raymond Charles Barker znao je ponavljati: "Kada netko ima problem, nije stvar u tome da se neto uini, ve da se neto naui." Nae misli oblikuju nau budunost. Kada postoji neto nepoeljno u naem ivotu, moramo koristiti svoje misli da bismo to promijenili. A, s promjenom moemo poeti ove sekunde. Moja je najdublja elja da prvi predmet u kolama bude "Kako vae misli djeluju". Nikada nisam razumjela vanost toga da djeca pamte datume bitaka. To mi izgleda kao gubitak mentalne energije. Umjesto toga moemo ih uiti vanim stvarima, kao to su: "Kako radi na um", "Kako upravljati financijama", "Kako uloiti novac radi financijske sigurnosti", "Kako biti dobar roditelj", "Kako stvoriti dobre ljubavne veze" i "Kako stei i zadrati samopotovanje i samopouzdanje". Moete li zamisliti kako bi izgledala jedna generacija odraslih koju bi poduavali tim predmetima u koli? Zamislite kako bi se odrazila ta saznanja na njihove ivote. Imali bismo sretne ljude, koji su zadovoljni sobom. Ljude koji imaju dobre financije i koji svojim pametnim ulaganjem novca koriste drutvu u cjelini.

Oni bi imali dobre odnose sa svima, snalazili bi se u ulozi roditelja i stvarali bi novu generaciju djece, takoer zadovoljne sobom. O svemu tome svaka bi osoba izraavala svoju kreativnost. Nemamo vremena za gubljenje. Nastavimo svoj rad.

Poglavlje V.

to emo sada?"Ja vidim u emu je problem i elim se promijeniti." Odluka za promjenom Mnogi ljudi na promaaje u svom ivotu reagiraju tako da dignu ruke od svega, odustanu i prepuste se sudbini. Drugi se naljute na sebe ili na svijet oko sebe i takoer odustanu. Pod odustajanjem ja smatram odluku: "Beznadno je i nemogue bilo to promijeniti, pa zato onda uope neto pokuavati?" Za tim obino slijedi: "Najbolje je da ostane ovako kako jest. Barem znam kako se nositi s ovim bolom. Ne svia mi se kako mi je, ali sam se navikao i nadam se da nee biti gore." Neprestano osjeanje bijesa za mene je kao sjedenje u kutu sa klaunovskom kapom na glavi. Zvui li vam ovo poznato? Neto se dogodi i vi se naljutite. Ponovo se neto dogodi i vi se ponovo naljutite. Onda se jo neto drugo dogodi i vi ste ponovo ljutiti. Ali, nikada ne pokuate neto promijeniti da nadmaite svoju ljutnju. emu vam to koristi? Glupa je reakcija gubiti vrijeme izraavajui ljutnju. To je samo odbijanje da sagledate ivot na nov i drukiji nain. Mnogo bi korisnije bilo zapitati sebe kako vam se uope dogaaju takve situacije koje vas ljute. to vi mislite da uzrokuje sve te frustracije? ime to zraite kada privlaite one koji vas ljute? Zato mislite da ljutnjom moete neto postii? Sve to dajete drugima, vraa vam se. to vie ljutnje pokazujete, biti e sve vie situacija koje e vas ljutiti. Osjeat ete se kao da sjedite u uglu sa klaunovskom kapom i ne miete se s mjesta. Je li vas ovaj odlomak razljutio? Odlino! Izgleda da sam pogodila metu. To je neto to biste trebali promijeniti.

Donoenje odluke da s m o spremni za promjene Ako elite saznati koliko ste tvrdoglavi, samo se pozabavite idejom o potrebi da se promijenite. Svi elimo da nam se ivot promijeni nabolje, da nam bude lake, a ne elimo sebe promijeniti. Radije bismo da se drugi promijene. Da bi se to dogodilo, mi se moramo poeti mijenjati iznutra. Moramo promijeniti svoj nain razmiljanja, govora i iskazivanja sebe. Tek e se tada dogoditi i vanjske promjene. To nam je sljedei i odluujui korak. Sada smo u potpunosti svjesni koji je na problem i odakle dolazi. U meni se uvijek nazirala crta tvrdoglavosti. ak i danas kada odluim neto promijeniti u svom ivotu, izbije moja tvrdoglavost i pojavi se veliki otpor da promijenim svoj nain razmiljanja. Tada, privremeno, postajem egocentrina, ljutita i povlaim se u sebe. Da, sve mi se to dogaa i unato tolikom radu na tome. To je moje iskustvo. Meutim, kada se to sada dogodi, znam da sam na dohvat jednoj vanoj promjeni. Svaki puta kada odluim neto promijeniti i neeg se osloboditi, povlaim se duboko u sebe. Svaka stara zabluda mora odstupiti da bi je zamijenio nov nain miljenja. Neto ide lako, a neto je tako teko kao podizanje kamena. to se grevitije drim nekog starog uvjerenja koje sam odluila odbaciti, to mi je jasnije koliko je vano da ga se oslobodim. Sama sam to iskusila i zato mogu poduavati druge. Moje je miljenje da najbolji iscjelitelji ne dolaze iz sretnih obitelji, gdje je sve bilo lako. Dolaze iz kua gdje je bilo puno boli i patnje, gdje su se sami oslobaali zabluda da bi danas pomagali drugima da se oslobode. Najbolji iscjelitelji neprestano rade na oslobaanju da bi uklonili najdublje zablude koje nas ograniavaju. Najvea razlika izmeu naina na koji sam se nekad oslobaala uvjerenja i naina na koji ih se danas oslobaam jest u tome da se ne moram ljutiti na sebe da bih zapoela promjenu. Ne vjerujem vie da sam loa zato to se trebam mijenjati. Veliko spremanje Mentalno spremanje koje sada provodim slino je spremanju kue. Prolazim kroz "mentalne sobe" u svojoj glavi i

ispitujem misli i uvjerenja koja se nalaze u njima. Neke s ljubavlju oistim i ispoliram, pa ih jo vie koristim. Zapazim da neke trebaju zamjenu i popravak pa se potrudim da to uinim. Neke su sline jueranjim novinama i starim asopisima ili odjei koja mi vie ne odgovara. Njih se rijeim tako da ih ili poklonim ili bacim u smee i zauvijek zaboravim. Nije mi vie potrebno razljutiti se ili se osjeati kao loa osoba da bih poela "veliko spremanje". Vjeba: Spremna sam promijeniti se Hajde, ponite sa izjavom, "Spremna sam promjeniti se." Ponavljajte to esto. "Spremna sam promijeniti se. Spremna sam promijeniti se." Moete i dodirnuti grlo dok to izgovarate. Grlo je sredite energije, gdje se promjene dogaaju. Dodirivanjem grla postajete svjesni da je proces promjena poeo. Budite spremni prihvatiti promjene kada one iskrsnu u vaem ivotu. Budite svjesni da je ono to trebate mijenjati upravo tamo gdje se ne elite mijenjati. "Spremna sam promijeniti se." Svemir uvijek reagira na vae misli i rijei. Stvari e se definitivno poeti mijenjati dok ovo budete izgovarali. Naini da se promijenite Promjena nije mogua samo na temelju rada s mojim idejama. Postoje i druge metode koje vam mogu pomoi. Na kraju knjige ukljuila sam i listu drugih metoda kojima moete pripomoi svom procesu odrastanja. Razmislite o nekima. Postoji duhovni, mentalni i fiziki pristup. Holistiko lijeenje obuhvaa tijelo, um i duh. Moete zapoeti bilo ime. Neki poinju mentalnim pristupom ili odlaze na psihijatrijske terapije ili u radionice za lijeenje. Neki poinju duhovnim pristupom kao to je meditacija ili molitva. Kada ponete spremanje svoje "mentalne kue", nije vano odakle ete poeti. Ponite onim to najvie privlai vau panju. Drugo e doi samo po sebi. Ljudi koji se loe hrane, a poeli su duhovnim pristupom, otkrit e uskoro da ih privlai drukija prehrana. Susret s

prijateljem, otkrivena knjiga ili pohaanje teaja pomoi e im da shvate kako hrana koju unose u svoj organizam znatno utjee na to kako izgledaju i kako se osjeaju. Jedna promjena vodit e k drugoj ako postoji elja za razvojem i promjenom. Ja dajem vrlo malo savjeta o prehrani jer sam otkrila da svi sustavi prehrane pomau samo nekim ljudima. Ali poznajem dosta dobrih lijenika koji se bave holistikim podrujem, pa pacijentima koji imaju potrebu saznati vie o prehrani, preporuujem njih. To je podruje u kojem morate pronai svoj vlastiti nain ili se obratiti specijalistu da vam pomogne. Veinu knjiga o prehrani napisali su ljudi koji su bili vrlo bolesni i koji su pronali svoj vlastiti sustav iscjeljivanja. Napisali su je da bi drugima izloili metodu koju su koristili. Meutim, nisu svi ljudi jednaki i ne koristi svakome jednak pristup. Na primjer makrobiotika prehrana i dijeta s prirodnom i sirovom hranom dva su sasvim razliita pristupa. Ljudi koji se hrane sirovom hranom, nikada nita ne kuhaju, rijetko jedu kruh ili itarice, oprezno izbjegavaju jesti voe i povre zajedno, i nikada ne koriste sol. Ljudi koji koriste makrobiotiku prehranu, kuhaju gotovo sve, drukije kombiniraju hranu i koriste puno soli. Oba naina djeluju i lijee tijela. Ali, niti jedan od ne moe se preporuiti ba svakome. Moj je osobni pristup prehrani jednostavan. Ako raste, jedi. Ako ne raste, ne jedi. Budite svjesni onoga to jedete. To je slino kao i obraanje panje na ono to mislimo. Takoer moemo nauiti obraati panju na svoja tijela i znakove koje nam alje kada nam hrana odgovara ili ne odgovara. Veliko spremanje naeg uma nakon ivota provedenog u trpljenju od negativnih misli slino je kao i primjena dobre prehrane nakon ivota provedenog u trpljenju od loe hrane. I u jednom i u drugom sluaju moe doi do apstinencijske krize. Kada promijenite nain prehrane, tijelo poinje odbacivati otrovne ostatke, pa ete se dan ili dva osjeati slomljeno. Jednako tako, ako odluite promijeniti svoj nain razmiljanja, jedno e vam se vrijeme initi da ste u jo goroj psihikoj krizi. Na primjer, prisjetite se boine veere. Pojeli ste sve i sada je vrijeme da se opere tava u kojoj ste pekli puru. Tava je zagorjela, pa stavljate u nju vruu vodu i praak i ostavite je da se natopi. Onda poinjete strugati. Sada za vas poinje muka jer vam se ini sve gore i gore, ali ako nastavite struganje, tava e biti kao nova.

Slino Kada ih povrinu. se oistiti

je i s odstranjivanjem zastarjelih i okorjelih uvjerenja. potopimo novim mislima, sva prljavtina izae na Samo nastavite ponavljati nove stavove i uskoro ete od starih zabluda. Vjeba: Spremnost da se promijenimo

Ako smo odluili biti spremni da se promijenimo, koristiti emo neke od metoda pomou kojih emo uspjeti. Dopustite da vam opiem jednu od metoda koju koristim na sebi i na drugima. Prvo: pogledajte se u ogledalo i recite sebi: "Ja sam spremna promijeniti se". Obratite panju na to kako se osjeate. Ako oklijevate, ili se opirete, ili se ne elite promijeniti, zapitajte se zato. Kojeg se starog uvjerenja tako grevito drite? Nemojte se prekoravati zbog toga, nego zapazite to se dogaa. Mogu se kladiti da vam to uvjerenje stvara mnogo problema. Pitam se odakle vam. Znate li vi? Bez obzira znamo li ili ne znamo odakle nam to uvjerenje, hajde, rijeimo ga se . Pogledajte se ponovo u ogledalo, zagledajte se duboko u svoje oi, dodirnite grlo i recite glasno deset puta: "Ja sam spremna ukloniti otpor promjenama." Rad s ogledalom vrlo je djelotvoran. Kao djeca dobili smo veinu negativnih poruka od drugih koji su nas gledali ravno u oi i moda nam prijetili prstom. Kada god se danas pogledamo u ogledalo, veina nas rei e sebi neto negativno. Kritiziramo svoj izgled ili prigovaramo sebi zbog neega. Moje je miljenje da je najbri nain promjene da se pogledamo ravno u oi i kaemo neto pozitivno o sebi.

Poglavlje VI.

Otpor promjenama"Ja sam u skladu s ritmom i tokom ivota, koji se uvijek mijenja." Svjesnost je prvi korak u lijeenja i promjeni Ako nas mui neto to je duboko pokopano u nama, moramo toga postati svjesni da bismo se iscijelili. Moda ponemo spominjui to to nas mui ili poalivi se na to, ili primjetivi taj isti problem u drugih. Ma taj nain postajemo svjesni problema koji je isplivao na povrinu i zauzmemo stav prema njemu. esto otkrijemo nastavnika, prijatelja, teaj ili knjigu koji nam pokau nove naine rjeavanja problema. Moje "buenje" zapoelo je sluajnom napomenom prijateljice o odlasku na tribinu. Ona nije otila, ali neto je u meni odgovorilo i ja sam se tamo pojavila. Ta kratka tribina bila je moj prvi korak na stazi razvoja. Nisam u tom trenutku ni shvatila znaaj toga, sve do nekog vremena kasnije. Na poetku nam se esto ini da je na pristup smijean ili da to nema smisla. Moda nam se ini prelagano ili neprihvatljivo za na utvreni nain razmiljanja. Mi se ne elimo mijenjati. Na otpor moe biti vrlo snaan. ak se moemo i naljutiti na sebe zato to smo se upustili u neto takvo. Takva je reakcija sasvim u redu ako uzmemo u obzir da je to prvi korak u naem iscjeljivanju. Napominjem ljudima da reakcija koju osjeaju pokazuje da su poeli proces iscjeljivanja, ali potpuno iscjeljenje jo nije postignuto. Istina je da proces zapoinje onog trenutka kada ponemo razmiljati o promjenama. Nestrpljivost je samo drugi oblik otpora. To je otpor uenju novoga o promjenama. Ako zahtijevamo od sebe da se promijenimo odmah, ne dajemo sebi vremena nauiti lekciju iz problema koji smo stvorili. Ako elite prijei u drugu

sobu, prvo trebate ustati i napraviti korak po korak u tom pravcu, a ako samo sjedite u svojoj stolici i zahtijevate da se naete u drugoj sobi, to tako nee ii. Slino je i s naim problemima. Svi se elimo rijeiti problema, ali ne elimo uiniti one male korake koji bi nas doveli do rjeenja. Sada je vrijeme da postanemo svjesni svoje odgovornosti u stvaranju situacija ili stanja u kojem se nalazimo. Me mislim da pritom trebate osjeati krivnju ili misliti da ste loa osoba zbog situacije u kojoj se nalazite. elim samo da u sebi prepoznate snagu koja vae misli pretvara u vaa iskustva. U prolosti smo nesvjesno koristili tu snagu i stvarali iskustva koja nismo eljeli. Nismo bili svjesni to radimo. Sada, kada prihvatimo svoju odgovornost za ono to nam se dogaa, prepoznajemo tu snagu postojanja u sebi i nauimo je svjesno koristiti na pozitivan nain, u svoju korist. Kada pacijentu predloim rjeenje problema - novi nain opratanja osobi koja ga je povrijedila - esto ugledam kako se brada izbacuje prema van i ruke steu u ake. Otpor je u zamahu, pa tada znam da sam pogodila pravo u ono to treba promijeniti. Svi mi trebamo nauiti neke lekcije. Stvari koje nam teko padaju zapravo su lekcije koje smo mi odabrali. A, ako su one za nas lagane, onda to nisu lekcije ve stvari koje znamo. Lekcije se ue svjesnou o njima Ako razmiljate o onom to vam je najtee uiniti i o tome kako se tome odupirete, suoili ste se sa najznaajnijom lekcijom koju trebate nauiti u ovom trenutku. Predavanje, odbacivanje otpora i doputanje da nauite to trebate nauiti, olakat e va idui korak do promjene. Nemojte se odupirati promjenama! Moemo raditi na dvije razine: 1) Suoavanje s otporima i 2) Nastavljanje s mentalnim promjenama. Promatrati sebe, zapaati kako se odupiremo i samo nastaviti dalje. Postupci koji n a s otkrivaju Nai postupci esto pokazuju nae otpore. Na primjer: naglo mijenjanje teme,

naputanje prostorije, esto odlaenje u toalet, kanjenje, osjeaj da vam je zlo, odugovlaenje promjena tako da: radimo neto drugo, previe smo zaposleni, gubimo vrijeme, lutamo pogledom ili zurimo kroz prozor, prelistavamo asopise, odbijamo obratiti panju, jedemo, pijemo ili puimo, na brzinu upadamo u veze ili raskidamo stare, esto napravimo tetu: na autu, u kui ili na raznim ureajima. Pretpostavke esto pretpostavljamo neke stvari da bismo opravdali svoj otpor. Na primjer, dajemo izjave kao to su: To nije vrijedno pokuaja. Moj mu ili ena nee razumjeti. Morat u se sasvim promijeniti. Samo luaci idu psihijatru. Oni mi ne bi mogli pomoi oko mog problema. Oni me ne bi mogli rijeiti mog bijesa. Moj je sluaj drukiji od drugih. Ne elim ih gnjaviti sobom. Rijeit e se samo od sebe. Nitko to ne radi za druge.

Uvjerenja Odrastemo uz uvjerenja koja nas kasnije spreavaju da se promijenimo. Neke od naih ideja koje nas ograniavaju: To se ne radi. To nije uope u redu. Nije dobro za mene da ja to uinim. To ne bi bilo duhovno. Produhovljeni ljudi nikada se ne razbjesne. Mukarci i ene to ne rade. O mojoj obitelji to se nikada nije radilo. Ljubav nije za mene. To je ba smijeno. Predaleko je voziti do tamo. To zahtijeva previe posla. Preskupo je. Oduzima previe vremena. Ja ne vjerujem u to. Ja nisam takva osoba. Drugi Prenosimo svoju snagu na druge i koristimo to kao izgovor da se odupremo promjenama. Imamo ideje kao to su: Bog to ne odobrava. ekam da zvijezde budu na mojoj strani. Sada nisu prave okolnosti za to. Ne bi mi dopustili da se promijenim. Nemam pravog nastavnika, knjigu, teaj ili alat. Moj mi doktor ne doputa. Ne mogu izostati s posla. Ne elim biti opinjena njima. To je sve njihova krivica. Prvo se oni trebaju promijeniti.

im dobijem , uradit u to. Ti ne razumije. Oni ne razumiju. To se protivi mom odgoju, religiji i filozofiji. Koncepti koje imamo o sebi Imamo neke ideje o sebi samima koje koristimo kao barijere da se promijenimo. A to su: prestari, premladi, predebeli, premravi, preniski, previsoki, previe lijeni, previe snani, previe slabi, previe glupi, previe siromani, previe bezvrijedni, previe frivolni, previe ozbiljni, previe umrtvljeni, Moda sam u svemu pretjerao. Taktike odgaanja esto se na otpor iskazuje u obliku metode odgaanja promjena. Koristimo izgovore kao to su: Napravit u to kasnije. Ne mogu sada razmiljati o tome. Nemam sada vremena.

Odvui e me od posla. Da, to je dobra ideja. Uinit u ja to uskoro. Imam previe drugih stvari koje moram obaviti. Sutra u misliti o tome. im se rijeim im se vratim s puta. Sada nije vrijeme za to. Prekasno je ili je prerano. .

Odbijanje Ovaj oblik otpora pojavljuje se kao odbijanje potrebe da se promijenimo. Izgovori su: Sve je u redu sa mnom. Nita ne mogu u:initi. Proli je put sve bilo u redu. Kakvo e mi dobro donijeti promjena? Ako ga ignoriram, moda e se problem sam rijeiti. Strah Najuestalija kategorija otpora jest strah - strah pred nepoznatim. Posluajte ovo: Nisam jo spreman. Mogao bih ne uspjeti. Mogli bi me odbaciti. to e susjedi misliti? Tema je previe zapetljana da bih ponovo raspravljao o tome. Bojim se rei svome muu ili eni. Ne znam dovoljno. Mogao bih biti povrijeen. Morao bih se mijenjati.

Moglo bi me puno stajati. Prije bih umro ili se prije razveo. Me elim da itko zna da imam problem. Bojim se pokazati svoje osjeaje. Me elim o tome razgovarati. Memam ja tu energiju. Tko zna gdje bi to moglo zavriti? Moda izgubim svoju slobodu. To je previe teko. Memam dovoljno novca za to. Mogao bih se ozlijediti. Ne bih bio savren. Mogao bih izgubiti prijatelje. Ne vjerujem nikome. To bi moglo sruiti moj imid. Nisam dovoljno dobar. 1 tako dalje i dalje. Prepoznajete li neki od svojih otpora? Potraite ih. Jednom me posjetila pacijentica koja je bila sva u bolovima. Slomila je kraljenicu, kljunu kost i nogu u koljenu - u trima razliitim prometnim nestreama . Osim toga zakasnila j e , izgubila se i zaglavila u prometnoj guvi dok je dolazila k meni. Sasvim mi je smireno izloila svoje probleme, ali im sam ja izgovorila: "Dajte da vam ja neto kaem", poeli su nemiri. Smetale su je kontaktne lee, htjela je sjesti na drugu stolicu, pa je htjela u toalet. Nakon svega toga morala je izvaditi lee. Nisam uope mogla privui njenu panju do kraja seanse. To je sve bio otpor. Ona nije bila spremna zaboraviti i iscijeliti se. Otkrila sam da je njena sestra takoer slomila kraljenicu dva puta, kao i njezina majka. Drugi moj pacijent bio je jako dobar glumac, imitator i ulini izvoa. Hvalio se kako moe prevariti svakoga, a posebno dravne institucije. Bio je veoma snalaljiv, ali unato tome nije

imao nigdje nita. Uvijek je bio bez novca, s neplaenom stanarinom barem mjesec dana unatrag i s iskopanim telefonom. Odjea mu je bila neuredna, radio je samo povremeno, imao je puno bolova u tijelu i nije imao ljubavnog ivota. Njegova je teorija bila da nee prestati varati sve dok se neto lijepo ne dogodi u njegovom ivotu. Naravno, nije shvaao da onim to je pokazivao prema van, nije mogao nita dobro privui. Prvo je trebao prestati varati. Njegov ga je otpor spreavao da se promijeni i zaboravi sve. Ostavite svoje prijatelje na miru Vrlo esto, umjesto da mijenjamo sebe, mi odluimo da se neki od naih prijatelja trebaju promijeniti. To je takoer otpor. Na poetku rada imala sam pacijenticu koja me slala po bolnicama da obilazim njene prijatelje. Umjesto da im je slala cvijee, poslala bi mene da rijeim sve njihove probleme. Odlazila bih u bolnicu s kazetofonom u ruci i obino u krevetu pronalazila nekog tko uope nije znao tko sam ja i to to radim. To je bilo prije nego to sam nauila da nikada ne radim s nekim tko nije sam zatraio pomo. Ponekad mi dou pacijenti kojima su prijatelji platili tretman kao poklon. Ni to obino ne ispadne dobro i ti pacijenti rijetko ponovo dou da dalje radimo. Kada nam neto dobro krene, obino to elimo podijeliti s prijateljima. Ali, moda oni nisu spremni da se promijene ba u ovom trenutku. Dovoljno je teko da se mijenjamo i kada to elimo, ali je gotovo nemogue da promijenimo nekoga tko to ne eli. Osim toga, to moe upropastiti prijateljstvo. Ja se bavim samo pacijentima koji su me potraili. A svoje prijatelje ostavljam na miru. Rad s ogledalom Ogledala odraavaju to osjeamo prema sebi. Ona nam sasvim jasno pokazuju to trebamo promijeniti, ako elimo imati sretan i ispunjavajui ivot. Zamolim pacijente da se svaki put kada prou pored ogledala, pogledaju pravo u oi i izgovore neto lijepo o sebi. Dok radite na tome promijeniti se, najbolji je nain da se

pogledate u ogledalo i izgovarate glasno pozitivne tvrdnje. Odmah postajete svjesni otpora, ali ga se brzo moete rijeiti. Bilo bi dobro da imate ogledalo kraj sebe dok itate ovu knjigu. Koristite ga dok sebi govorite neto lijepo i provjerite gdje pokazujete otpor i kada ste dovoljno spremni promijeniti se. Pogledajte se sada u ogledalo i recite sebi:" Ja sam spremna promijeniti se." Kako se osjeate poto ste to izgovorili? Oklijevate li , pruate li otpor ili se, jednostavno, ne elite promijeniti? Zapitajte se zato. Kojih se starih uvjerenja drite? Sada nije trenutak da se grdite. Samo ostanite svjesni toga to se dogaa i koja uvjerenja izbijaju na povrinu. Ta uvjerenja stvaraju vam mnogo problema. Moete li prepoznati odakle vam? Kada sebi izgovorimo neto lijepo i ne osjetimo da se neto promijenilo, lako je rei: "Oh, to ne pomae!" Nije da ne vrijedi, ve mi moramo uiniti jo mnogo toga prije nego to zaponemo pozitivne afirmacije. Sheme koje stalno ponavljamo pokazuju nae potrebe Za svaku naviku koju imamo, za svako iskustvo kroz koje neprestano prolazimo, za svaku shemu koju neprestano ponavljamo postoji potreba u nama. Potrebe se poklapaju s uvjerenjima koje imamo. Da nema potrebe, ne bismo imali takve navike, doivljavali takva iskustva ili neprestano ponavljali jednu te istu shemu. Postoji neto u nama to nas tjera da se debljamo, da imamo loe ljubavne veze, da doivljavamo neuspjehe, da puimo, da se ljutimo, da smo bez novca, da nas ljudi iskoritavaju... Koliko smo si puta rekli:"Neu to vie nikada uiniti." A onda, prije nego to proe jedan dan, pojedemo zabranjeni komadi kolaa, popuimo cigaretu ili kaemo neke rune stvari onima koje volimo. Cijeli emo problem nakon toga pogorati kada gnjevno izjavimo:"Oh, ja nemam dovoljno snage izdrati, nemam discipline. Tako sam slab!" To jo vie uvea grinju savjesti, koju ve osjeamo.

To nema nikakve veze sa snagom volje ili disciplinom Sve ega se pokuavamo osloboditi u svojim ivotima samo je simptom i vanjski efekt. Besmisleno je pokuavati ukloniti simptom ako ne radite na tome da se prvo rijeite uzroka. im popusti naa snaga volje ili disciplina, simptom se odmah pojavljuje. Spremnost da se oslobodimo potrebe Pacijentima govorim :"Mora postojati potreba u vama za takvim stanjem ili vi ne biste bili u tome". Vratimo se korak unazad i poradimo na oslobaanju od potrebe. Kada nema potrebe, nee biti ni elje za cigaretom ili uzimanjem previe hrane, ili za bilo kojom negativnom shemom. Jedna od prvih izjava koju treba koristiti jest:" Spremna sam osloboditi se potrebe za otporom, za glavoboljom ili tvrdom stolicom, za pretjeranom teinom, za nedostatkom novca ili bilo im drugim." Izgovorite: "Spremna sam osloboditi se potrebe za" Ako osjeate otpor u tom trenutku, ni druge izjave nee koristiti. Mree koje ste stvorili oko sebe treba odmotati. Ako ste ikada pokuali razmotati klupko konca, onda znate da nagli trzaji i potezanje mogu samo upropastiti stvar. Ako elite rasplesti uzlove, trebate to initi paljivo. Jednako tako , budite njeni i strpljivi dok pokuavate rasplesti svoje mentalne uzlove. Potraite pomo ako je trebate. A, iznad svega: volite sebe. Klju je u tome da ste spremni promijeniti sve staro. U tome je tajna. Kada kaem " potreba za problemom", tada mislim da za odreen nain razmiljanja imamo odreene vanjske probleme ili iskustva. Svaki vanjski efekt prirodan je izraz unutarnjeg razmiljanja. Borba s vanjskim efektom ili simptomom gubitak je energije i esto jo vie poveava problem. Odgaanje stvara izjava: "Ja s a m bezvrijedan." Ako je jedno od naih unutarnjih uvjerenja ili naina razmiljanja "Ja sam bezvrijedan", jedan od naih vanjskih efekata vjerojatno e biti odugovlaenje. Osim toga, odugovlaenje je jedan od naina da ne stignemo tamo kamo stalno govorimo da bismo eljeli otii. Veina ljudi koja

odugovlai potroit e puno vremena i energije okrivljujui sebe zato to stalno odugovlai. Nazivat e sebe lijenima i, openito, uiniti e sve da se osjeaju loim osobama. Zavist prema drugima Imala sam pacijenta koji je volio privlaiti panju i obino je kasnio na predavanja da bi svima upao u oi. Bio je najmlai od osamnaestoro brae i uvijek posljednji u nizu. Kao dijete promatrao je druge kako dobivaju nove stvari, dok je on samo udio za njima. ak i danas, kada netko drugi ima sree, on se ne moe radovati s njim. Umjesto toga rei e: "Volio bih kada bih ja to imao" ili "Oh, zato se to nikada meni ne dogodi?" Njegova zavist koila ga je u njegovom osobnom razvoju i promjeni. Samopouzdanje otvara mnoga vrata Jednom mi je dola pacijentica koja je imala 79 godina. Poduavala je pjevanje. Nekoliko njezinih studenata bavilo se televizijskom reklamom. I ona je to eljela raditi, ali se bojala. U potpunosti sam je podravala i pokuala joj objasniti: "Nitko nije poput vas. Pokuajte biti ono to jeste. Uinite to zbog sebe. Postoje ljudi koji ba trae ono to vi moete ponuditi. Dajte im do znanja da postojite." Nazvala je nekoliko posrednika i redatelja i rekla:" Ja sam starija gospoa i eljela bih se baviti reklamom." U vrlo kratkom vremenu ponudili su joj da napravi reklamu i od tada nije prestala raditi. esto je gledam na TV ili u asopisima. Novu karijeru moete poeti stvarati u bilo kojim godinama, a naruito ako to elite svim srcem. Beznaajnost samokritike Samokritika moe samo pojaati odgaanje i lijenost. Mentalnu energiju trebamo usmjeriti na oslobaanje od starih i stvaranje novih naina razmiljanja. Recite sebi:"Spremna sam osloboditi se potrebe da se osjeam bezvrijednom. Ja zavreujem najbolje u ivotu i s ljubavlju to prihvaam." "Ako provedem nekoliko dana ponavljajui ovu izjavu, moj nain ponaanja u obliku odgaanja automatski e poeti nestajati." "Ako u sebi stvorim samopouzdanje, vie neu

imati potrebu odgaati ono to je dobro za mene." Vidite li kako se ovo moe odraziti na neke negativne sheme koje imate ili na iskustva koja doivljavate? Prestanite gubiti vrijeme i energiju kritizirajui sebe zbog neega to niste mogli izbjei uiniti, jer ste tada imali odreena unutarnja uvjerenja koja su vas na to navela. Promijenite ta uvjerenja. Bez obzira na to o kakvom se problemu radi i kakav pristup tome vi imate, napominjem vam da se ovdje radi samo o mislima koje se mogu mijenjati. Ako elimo promijeniti situaciju u kojoj se nalazimo, trebamo izgovoriti: "Spremna sam osloboditi se naina razmiljanja koji mi stvara takve situacije." To moete govoriti sebi svaki put kada vas mui neka bolest ili neki ivotni problem. Onog trenutka kada to izgovorite, istupate iz grupe vjeitih rtava. I vie niste bespomoni jer postajete svjesni svoje unutarnje snage. Takoer si moete govoriti: "Poinjem razumijevati da sam sve ove situacije sama stvorila i da sam jedino ja krivac za to. Uzimam svoju ivotnu snagu pod kontrolu. Oslobodit u se starih uvjerenja i zaboraviti ih." Samokritika Imam pacijenticu koja je u stanju pojesti pola kilograma maslaca i sve ostalo ega se moe doepati kada ne moe podnijeti sebe samu i svoje negativne misli. Idui se dan ljuti na sebe jer je debela. Dok je bila djevojica, znala je nakon veere obilaziti stol i jesti ostatke s tuih tanjura ili bi svaki put pojela paketi maslaca. Njenoj je obitelji to bilo smijeno i dosjetljivo. Ali to je ujedno bilo i jedino odobravanje koje je dobila od nje. Ako se esto kritizirate ili omalovaavate, ili se borite sa samima sobom, to mislite koga to maltretirate? Cjelokupno nae mentalno razmiljanje, bilo ono negativno ili pozitivno, izgradili smo jo dok smo imali tri godine. Sva iskustva koja smo imali od tada, zasnovana su na onome to smo prihvatili i poeli vjerovati o sebi i ivotu dok smo imali tri godine. Obino je nain na koji su se prema nama odnosili dok smo bili maleni, jednak nainu na koji se mi sada odnosimo prema sebi. Osoba koju sada grdite trogodinje je dijete u vama. Ako ste vi osoba koja se zna naljutiti na sebe zbog toga to se boji i stalno je u strahu, pokuajte zamisliti da ste trogodinje dijete. Da imate pred sobom trogodinje dijete koje se boji, to biste uinili? Biste li se naljutili na njega ili biste

ga prigrlili i tjeili sve dok se ne bi poelo osjeati udobno i sigurno? Moda odrasli koji su bili oko vas dok ste bili dijete, nisu znali kako bi vas utjeili. Sada ste vi odrasli i uistinu je tuno ako ne znate utjeiti dijete u sebi. to je bilo, bilo je. Sada je s prolou gotovo. Sada je drugo vrijeme i imate mogunost sebe tretirati na onaj nain na koji biste se eljeli tretirati. Uplaeno dijete u vama treba utjehu, a ne grdnju. To to se neprestano kritizirate, ini vas jo uplaenijima i dovodi u poziciju da ne znate kuda se okrenuti. Ako se dijete u vama osjea nesigurno, to e vam stvoriti mnogo problema. Prisjetite se kako ste se osjeali kao dijete dok su vas omalovaavali. Jednako se tako osjea i dijete u vama. Budite njeni prema sebi. Volite i odobravajte sebe. To je potrebno i malom djetetu da bi moglo iskazati svoj najvei potencijal.

Poglavlje VII.

Kako se promijeniti"Savladavam prepreke s radou i lakoom." Oboavam "upute". Sve teorije na svijetu beskorisne su ako ne znamo kako ih koristiti da bismo se promijenili. Ja sam uvijek bila vrlo pragmatina i praktina osoba, koja je eljela znati kako neto uiniti. Principi na kojima emo cijelo vrijeme raditi: njegovanje spremnosti da se oslobodimo prolosti, kontroliranje uma, uenje naina kako nas opratanje sebi i drugima moe osloboditi. Oslobaanje od potreba Ponekad, kada se pokuavamo osloboditi odreenog naina razmiljanja, cijela nam se situacija na trenutak uini jo gorom. Ali to nije tako loe. To je znak da se neto poelo kretati prema naprijed. Izgleda da nae izgovaranje pozitivnih izjava djeluje i samo trebamo nastaviti u tom pravcu. Primjeri Radimo novanik. posvaamo prehladimo Radimo na poveanju naeg blagostanja i izgubimo Radimo na poboljanju naih ljubavnih veza i se. Radimo na tome da postanemo zdraviji i se. na tome da bismo pokazali to vie od svojih

talenata i kreativnih mogunosti i ubrzo dobijemo otkaz. Ponekad se problem kojeg se pokuavamo rijeiti prebaci na drugi problem. I, tada uspijemo sagledati odakle, u stvari, na problem dolazi. Na primjer, pretpostavimo da se elite odviknuti od puenja i govorite sebi: "Spremna sam osloboditi se potrebe za cigaretom."I, dok budete provodili tu vjebu, primjetit ete da vas vaa ljubavna veza vie ne zadovoljava. Nemojte oajavati jer je to znak da je proces promjene poeo. Moda ete si postaviti pitanja kao to su ova: "Jesam li spremna odustati od nezadovoljavajue ljubavne veze? Stvaraju li moje cigarete dimnu zavjesu, pa ne vidim koliko sam, u stvari, nezadovoljna tom vezom? Zato uope imam takve ljubavne veze?" Primjeujete da su cigarete samo simptom, a ne uzrok. Sada razvijate pronicljivost i razumijevanje samih sebe. To e vas osloboditi. Poet ete govoriti sebi: "Spremna sam osloboditi se potrebe za nezadovoljavajuim ljubavnim vezama." I, onda uvidite da ste zapravo nezadovoljni jer vas drugi ljudi neprestano kritiziraju. Ako ste svjesni da mi stvaramo sva svoja iskustva, poet ete sebi govoriti: "Spremna sam osloboditi se potrebe da me kritiziraju." Ako malo razmislite, shvatit ete da su vas kao dijete dosta kritizirali. To malo dijete u vama osjea se dobro samo kada ga kritiziraju. Vi bjeite od toga stvarajui "dimnu zavjesu", tj. puenjem. Moda je va sljedei korak u novoj izjavi:"Spremna sam oprostiti..." I, dok budete sebi govorili takve izjave, moda ete odjednom otkriti da vas cigarete vie ne privlae i da vas ljudi sve manje kritiziraju. Tada ete znati da ste se oslobodili svoje potrebe. Ali, za to je potrebno odreeno vrijeme. Ako ste uporni i spremni odvojiti nekoliko minuta svaki dan da razmislite o svom procesu promjene, pronai ete odgovore koje traite. Inteligencija u vama ona je ista inteligencija koja je stvorila ovaj planet. Vjerujte svom unutarnjem osjeaju koji e vam pokazati sve to trebate znati. Vjeba: Oslobaanje od potrebe Da doete k meni na terapiju, dala bih vam da ovu vjebu radite s partnerom. Meutim, moete je isto tako napraviti i s velikim ogledalom, ako je mogue. Razmislite na trenutak o neemu to biste htjeli

promijeniti u svom ivotu. Idite do ogledala, pogledajte se ravno u oi i recite glasno:"Ja sada razumijem da sam samu sebe dovela u ovakvu situaciju i spremna sam osloboditi se takvog oblika misli, koji je u mojoj podsvjesti, a prouzroio je takvo stanje." Recite to nekoliko puta, ali s osjeajem. Ako radite ovu vjebu s partnerom, on vam treba rei kada ima osjeaj da govorite istinu. elim da probate uvjeriti svog partnera u ono to govorite. Zapitajte i sebe mislite li to stvarno. Uvjerite sebe u ogledalu da ste ovog puta spremni iupati se iz okova prolosti. Na ovom dijelu terapije veina se ljudi uplai jer ne zna kako bi se iupali. Boje se upustiti u sve to dok ne saznaju sve odgovore. To je samo jedan oblik otpora. Vi samo nastavite. Jedna je od najznaajnijih stvari za nas da ne moramo uope znati kako. Sve to trebamo jest: imati volju. Univerzalna inteligencija ili vaa podsvijest ve e pronai nain kako e to obaviti. Svaka misao koju mislite i rijei koje izgovarate stvaraju posljedice i, prema tome, snaga promjene jest u sadanjem trenutku. Misli i rijei koje imate u ovom trenutku kreiraju vau budunost. Va je um alat Vi ste mnogo vie od svojeg uma. Moda vam se ini da va um ima glavnu rije u vaem ivotu. To vam se ini samo zato to ste istrenirali svoj um da misli samo na jedan nain. Jednako ga tako moete i odviknuti od onoga na to ste navikli i istrenirati ga na drukiji nain. Va je um alat koji moete koristiti kako god elite. Nain na koji sada koristite svoj um samo je navika, a sve se navike mogu promijeniti ako mi to elimo ili ako samo znamo da je to mogue. Zaustavite brbljanje svog uma na trenutak i razmislite ozbiljno o ovom konceptu: Va je um alat koji moete koristiti kako god elite. Misli koje ste odabrali misliti odredila su vaa ivotna iskustva. Ako vjerujete da je teko ili

ak nemogue promijeniti naviku ili nain razmiljanja, takav e va stav postati za vas istina. Ali, ako odaberete vjerovati: "Sve mi je lake mijenjati se", to e postati istina za vas. Kontroliranje uma U vama postoji nevjerojatna snaga i inteligencija koja odgovara na svaku vau misao ili rije. Kako uite kontrolirati svoj um da svjesno odabire misli koje mu odgovaraju, tako poveavate i tu unutarnju snagu. Nemojte misliti da vas va um vodi. Vi ste ti koji kontrolirate svoj um. Vi koristite svoj um. Vi moete prestati misliti na stari nain. Kada se va stari nain razmiljanja pokua vratiti, govorei vam da je "tako teko promijeniti se", trebate preuzeti kontrolu. Recite svome umu:"Sada odabirem vjerovati da meni postaje sve lake i lake da se promijenim."Moda ete puno puta morati voditi takvu konverzaci