Univerzitet u Bihaću

Pedagoški fakultet

Odsjek: Bosanski jezik i književnost

ESEJ

Savremena svjetska književnost

TEMA:

Bertold Brecht

“ Majka Courage i njena djeca “

Profesor: dr. sc. Zilhad Ključanin Student: Tamara Dostić

Januar, 2013. godine

Drama “ Majka Courage i njena djeca” napisana je 1939. godine, a prva je izvedba bila u

Cirihu 1941. godine. Spada među najbolje antiratne drame savremene književnosti. O svojoj

drami sam autor je zapisao:

“ Pišući, predstavio sam sebi da će se sa pozornica nekoliko velikih gradova čuti opomena da

se tikve razbijaju o glavu onome ko ih sa đavolom sadi. Možda sam u tome bio naivan, ali ja

ne smatram da je sramota biti naivan. Da velike poslove u ratovima ne vode mali ljudi. Da

rat, koji je produžetak poslova drugim sredstvima, ljudske vrline čini smrtonosnim i za one

koji ih posjeduju. Da za borbu protiv rata nikakva žrtva nije velika. “

Za razliku od tradicionalne podjele na činove, Brehtova drama se sastoji od dvanaest dijelova

(scena) označenih brojkama. U ovoj neobičnoj drami prikazan je jedan od najvećih i

najkrvavijih ratova u evropskoj historiji, tridesetogodišnji vjerski rat koji se desio u prvoj

polovini 17. stoljeća, u Švedskoj, Poljskoj i Njemačkoj. Sam rat nije prikazan kao izravno

sukobljavanje zaraćenih strana, u ovom slučaju protestanata i katolika, već kroz tragičnu

sudbinu glavne junakinje Anne Firling, poznatije kao Majka Courage (prema francuskom

courage, hrabrost), koja sa svojim trgovačkim kolima putuje diljem ratom zahvaćene Evrope.

Radnja započinje u proljeće 1624. godine uoči pohoda vojskovođe Uksenšerna na Poljsku.

Vrbovnik i narednik razgovaraju upravo o ratu koji ih je zadesio i posebno o povlasticama

koje rat donosi sa sobom.

Narednik: “ Kao sve što je dobro, i rat je u početku teško pokrenuti. Ali kad se rasplamsa,

žilav je, ljudi se poslije boje mira kao kockari završetka igre, jer im se onda valja

prebrojavati, koliko su izgubili. Ali isprva se boje rata, dođe im kao nešto novo. “

Njihovu raspravu prekida dolazak vojne kantinjerke Majke Courage, s kojom su i njena djeca,

sinovi Ajlif i Švicarac, te kćerka Katrin. Narednik i vrbovnik svim silama žele nagovoriti

Ajlifa da krene zajedno sa njima u pohode i da postane vojnik. Naravno, Majka Courage se

oštro protivi tome, ali naposljetku zbog svoje pohlepe, na neki način popušta, i već u prvoj

sceni otkrivamo bitnu osobinu glavne junakinje. Kada je u pitanju trgovina i posao za nju sve

ostalo postaje sporedno i nevažno. Dalje se radnja nastavlja u Poljskoj, tokom 1625. i 1626.

godine. Poslije dužeg vremena Majka Courage sreće svog miljenika Ajlifa koji je postao

veliki junak i vojskovođin miljenik, jer je ubio nekoliko seljaka i oteo im volove.

Majka Courage se ponosi postupcima svoga starijeg sina, koji se u ratu proslavio time što je

pljačkao i ubijao. U sljedećoj sceni , mlađi sin Švicarac, intendant jedne protestanske jedinice,

biva uhapšen dok je sakrivao blagajnu koja mu je bila povjerena. Buduće da je jako savjestan

i pošten, ne želi otkriti gdje je sakrio blagajnu, izveden je pred vojni sud. Majka Courage

pokušava ga spasiti, ali u odlučnom trenutku, svota od dvije stotine guldena, koliko je trebala

platiti mita da bi oslobodila sina, učinila joj se previsokom. I tu opet dolazi do izražaja njena

okrutna strana, trgovkinje, bezdušne majke kojoj je novac u ovom slučaju bio primamljiviji i

nikako se nije mogla rastati od njega, zato je uporno pokušavala sniziti cijenu mita, što će se

prikazati sudbonosnim, Švicarka će streljati. U narednih par godina Majka Courage sa svojom

kćerkom Katrin tumara kroz Poljsku, Moravsku, Bavarsku, Italiju. Krstare uzduž i poprijeko

Evropom, kojom sve jače bjesne ratni požari. Trgovački poslovi sve lakše i bolje idu od ruke

Majci Courage i nju prati dobro raspoloženje, sretna je što zarađuje, što joj je rat omogućio

profit koji ne bi tako lahko stekla u miru. Raspoloženje će joj pokvariti incident koji će se

desiti kada Katrin bude otišla u grad da kupi novu robu, pri povratku iz grada napadaju je

vojnici, koji je zlostavljaju. Hrabra Katrin uspijeva nekako spasiti kupljenu robu, ali ne i

sopastveno lice koje joj ostaje unakaženo.

Majka Courage: “ Meni je historijski trenutak što su mi kćer ranili u oko. Već je napola

upropaštena, muža više neće steći, a luda je za djecom, samo zbog rata je i nijema, jedan

vojnik joj je dok je još bila mala ugurao nešto u usta. Švicarca više neću vidjeti, a sam Bog

zna gdje je Ajlif. Proklet bio rat! “

U ovom trenutku uviđamo kako je Ana Firling ipak nježna majka, ali sa druge strane ona je

“hijena bojnih polja”, ona ne može bez poslova, trgovanja, a rat joj pruža poslove i dobru

zaradu. Raskol između te dvije strane unutar ličnosti Majke Courage je ogroman i

nepremostiv. I svaki put kad iz nje progovori majka, a time u istom momentu bude ugrožena

trgovina, ona se, stavljena pred svoju vječnu dilemu, uvijek iznova dvoumi i na kraju gubi, a

gubi one za koje je mislila da će ih trgovinom sačuvati i obezbijediti kroz život. Napaćena

Katrin i Majka Courage nastavljaju svoja mukotrpna putovanja po zaraćenim i poharanim

zemljama Evrope. Do Majke Courage dolazi glas da je rat završio.

Majka Courage: “ Nemojte mi samo reći da je izbio mir baš sad kad sam nakupovala zalihe

robe.”

Za nju prestanak rata nije nešto što bi svaki normalan čovjek željno iščekivao i čemu bi se

uveliko radovao od srca. Za nju bi u ovakvom trenutku mir značio rat u prenesenom značenju,

jer u tom slučaju ona više ne bi imala nikakvih sredstava za svoju egzistenciju i egzistenciju

svoje djece. Shrvana Majka Courage odlazi u grad da bi rasprodala robu koja joj je preostala,

a njen junački sin Ajlif se pojavljuje u njenom odsustvu, blijed i vezanih ruku, na putu za

stratište. U ovakvim,novonastalim okolnostima jedan “hrabri” vojnik, koji je naučio u ratu

sami dvije stvari, ubijati i pljačkati, ostaje zatečen i ne uspijeva se snaći. Konačno ga je stiglo

ono za što je u ratu bio hvaljen i nagrađivan. Majka Courage ne saznaje da je ostala i bez

drugog sina, sa radosnom vijesti, da se opet ratuje, ona nastavlja putovanje, gdje joj Kuhar

predlaže da zajedno sa njim otvori gostionicu, pod uvjetom da ne vodi Katrin sa sobom. I

opet, u ovakvom trenutku Majka Courage stavlja svoje dijete ispred svega i odbija

primamljivu ponudu.

Majka Courage: “ Kuhare, kako bi ona mogla sama putovati kolima? Ona se boji rata. Ona

ga ne podnosi. Kakvi li mora da su joj snovi! Čujem je kako stenje. Pogotovo poslije bitaka.

Šta li vidi u snu, ne znam. Ona boluje od milosrđa.”

U posljednjem dijelu drame nesretna Katrin pogiba, kao i njena nesretna braća. Krade

vojnički bubanj, tokom jednog napada na grad Halle, penje se na krov staje i iz sve snage

bubnja, upozoravajući tako stražare na to da im je grad opkoljen, svoju hrabrost platila je

životom, ali ovim činom smo uvidjeli koliko je nesebična i humana Katrin kao ličnost ovog

komada i iako je tragično skončala, ostvarila je svoju namjeru i nije umrla uzalud. Majka

Courage ostaje sama, ali njena želja za trgovanjem i poslovima tu ne prestaje, ona dalje

nastavlja sa surovom borbom za opstanak u okrutnom svijet ratovanja. Fatalna pogreška ove

sitne trgovkinje “jest u tome što ona tvrdo vjeruje da može živjeti od rata, a da mu ne plati

danak” . Uprkos tome želi istovremeneo sjediti na dvije stolice, kao poslovna žena želi živjeti

od rata koji uništava sve ljude, kao majka želi od njega sačuvati svoju djecu. U trenutku kada

ona proklinje rat, najčešće isplivaju njena majčinska osjećanja, no taj trenutak brzo mine. I

profiterske “tikve koje je sa đavolom sadila” obijaju joj se o glavu. Sve troje djece tragično

skončava, u moralno izvrnutom i apsurdnom svijetu, svaki od svoje glavne vrline: Ajlif od

hrabrosti, Švicarko od poštenja, a Katrin od majčinskog suosjećanja. S obzirom da njena djeca

u njoj ostvaruju ona ljudska osjećanja, ljubavi i privrženosti voljenim osobama, sa smrću

voljene djece, umire i sva ljudskost u Majci Courage. Ovaj lik posjeduje i sasvim alegorijski

vid, ona predstavlja okaljanu, blijedu majku Njemačku, ratom obeščovječnoga čovječanstva.

O kojoj je u pjesmi “ Njemačka” Breht rekao:

“ Neka drugi govore o njihovoj sramoti, ja govorim o svojoj” .Majka Courage također je

simbol materijalno i moralno opustošenog svijeta. I zato je bitno spoznati ono što ona nije bila

u stanju, a to je da je rat besmislen, jedna ogromna katastrofa i za pobjednika i za

pobijeđenog, rat kida od čovjeka sve dobre osobine i oduzima mu humnost. Druga bitna

simbolika u djelu je simbolika bubnja. Bubanj je ratni instrument, na koncu drame mlada

Katrin bubnja i tako upozorava na opasnost ( spašava djecu) i sama pogiba. Katrin je simbol

samog Brehta, ona je u ovakvom svečanom trenutku utjelovljenje samog autora, koji je

također bubnjar, tj. on piše dramu o historijskom ratu i tako upozorava narod na novi rat koji

se bliži i opasno prijeti kako Njemačkoj, tako i cijeloj Evropi i svijetu. Brehtova antiratna

drama “ Majka Courage i njena djeca” je neobično životna, snažna, dramatična historija u

kojoj su isprepleteni tragedija i humor, u kojoj su junaci uveliko živi i šaroliki, sa svim svojim

proturječnostima, strastima kojima teže i lukavstima pomoću kojih se snalaze u različitim

sitacijama. Istovremeno ova drama ima ponešto od velikih tragedija i od pučkih komada.

Prava tema drame je mali čovjek i rat. Pišući ovu dramu Brecht je mislio na rat koji je izbio

baš u to vrijeme, napisao je sa namjerom da bude upozorenje i opomena svim ljudima. Do

pozornica nije uspijela doći, jer su pale u ruke velikih razbojnika. “ Majka Courage i njena

djeca” su stigli prekasno.

LITERARURA:

1. Bertolt Breht, “Majka Hrabrost i njena djeca” , Izdavačko grafički zavod, Beograd,

1983.

2. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo 2005.