makroekonomija otvorenog gospodarstva
DESCRIPTION
Makroekonomija otvorenog gospodarstva. Mikro perspektiva. najbolja upotreba resursa u određenom trenutku Pojedinačne odluke (radi max. koristi) određuju međunarodnu trgovinu i specijalizaciju. Makroekonomija. Nezaposlenost: kako osigurati punu zaposlenost u otvorenim ekonomijama - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 1
Makroekonomija otvorenog gospodarstva
Mikro perspektiva
• najbolja upotreba resursa u određenom trenutku
• Pojedinačne odluke (radi max. koristi) određuju međunarodnu trgovinu i specijalizaciju
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 3
Makroekonomija
• Nezaposlenost: kako osigurati punu zaposlenost u otvorenim ekonomijama
• Štednja: određuje razinu zaposlenosti, mogućnost rasta proizvodnih kapaciteta
• Trgovinska neravnoteža: utjecaj na redistribuciju
• Novac i razina cijena:
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 4
Otvorenost
• (Izvoz + uvoz )/BDP• Veća otvorenost – – veća korist od međunarodne razmjene– veća izloženost poremećajima– veća ograničenja politike
5Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011
Veza domaćeg i svjetskog tržišta
• Trgovina (robe i usluge)– Povezuje cijene i troškove različitih zemalja
• Mobilnost proizvodnih faktora – Moblinost kapitala povezuje kamatne stope– Omogućava financiranje neravnoteže tekuće bilance
plaćanja (Preljev makroekonom. poremećaja)
• Razmjena valuta– inflacija utječe na promjene tečaja, ograničenja
monetarne politikePredavanje 8, Međunarodna ekonomija,
2011 6
Realni i financijski tok
• Međunarodni financijski tok: rezidenti i nerezidenti
• Kretanje kapitala: brže nego trgovina• Arbitraža: brža reakcija na kamate nego na
cijene roba i usluga• Brže financijske transakcije od trgovinskih• Djelomično autonomne
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 7
Valute
• US $ (45%)• € (30%)• Yen (12%)• CHF ( 5%)
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 8
Sistemski rizik
• Raste s rastom međunarodnih financijskih tokova• Preljev greške velikog subjekta financijskog
tržišta na cijeli sustav– Barings Brothers 1995– Lehman Brothers 2008
(http://www.globalissues.org/article/768/global-financial-crisis)
• Sprečavanje rizika: kontrola bankarskog sustava• Suradnja središnjih banaka
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 9
Optimizacija portfelja
• Max. profit uz dani rizik• Min. rizik uz danu dobit• Efikasna kombinacija portelja• Očekivana dobit i očekivani rizik
• A: 20% dobit, 40% vjerojatnost• B: 10% dobit, 60% vjerojatnost• Očekivani prinos• Re= p1R1* p2R2 = 0,4*0,2+0,6*0,1=0,08+0,06=0,14=14%
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 10
Rizik investicija
• Varijanca• Ponderirani prosjek sume kvadrata
odstupanja svakog pojedinog prinosa od prosječnog očekivanog prinosaσ2 = p1 (R1-Re)2 + p2 (R2-Re)2 +… + Pn (Rn-Re)2
σ2 = 0,4 (0,2-0,14)2 + 0,6 (0,1-0,14)2 =0,0024Veća varijanca – veći rizik0- rizik 0
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 11
Standardna devijacija
• Drugi korijen varijance =0,049=4.9%
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 12
Međunarodna financijska tržišta
• Nisu u jurisdikciji niti jedne države• Nema državne kontrole/regulacije– 1. eurovalutna (depoziti deponirani u
komercijalnoj banci denominirani u stranoj valuti)– 2. međunarodna tržišta obveznica (dugoročni
instrumenti provatnog i javnog duga izvan zemlje u kojoj je izdavač obveznice rezident)
– 3. devizna tržišta
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 13
Makroekonomija
• Nacionalni račun u otvorenom gospodarstvu• BDP = C+G+I+X-M• C privatna potrošnja (SAD 62-70%)• G javna potrošnja (19% SAD , 49% HR)• I investicije (12-22% SAD)• X-M bilanca trgovine robom i uslugama
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 14
Nacionalni račun
• BDP = C+G+I+X-M (Y)• C privatna potrošnja• G javna potrošnja • I investicije• X-M bilanca trgovine robom i uslugama– Pokazuje veličinu i smjer međunarodnog
posuđivanjaX-M= Y –( C+G+I) (razlika između BDP-a i domaće
potrošnje)Predavanje 8, Međunarodna ekonomija,
2011 15
Bilanca tekućih transakcija u u nacionalnim računima
• BDPY = C+G+I+X-M
• X-M Bilanca trgovine robom i uslugama (BTT)• Nacionalna štednja (S) = nacionalni dohodak (Y) koji
nije potrošen na osobnu (C) ili državnu potrošnju (G).
S= Y – C – G
BTT= S-I, odnosno I= S-BTT
Bilanca tekućih transakcija i štednja
BTT= Y – (C + I + G )odnosno
BTT = (Y – C – G ) – I = S – I
Bilanca tekućih transakcija = nac. štednja –investicije
Bilanca tekućih transakcija = neto strane investicije
Država koja uvozi više od izvoza ima relativno nisku štednju u odnosu na investicije
Bilanca plaćanja
• Statistički izvještaj: transakcije između rezidenata i nerezidenata
• Dvostruko knjiženje: svaka transakcija je kreditna ili debitna
• Kreditne: priljev iz inozemstva• Debitne: plaćanje prema inozemstvu
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 18
Sadržaj BP
– kupnja i prodaja dobara – kupnja i prodaja usluga– Darovi– vladine transakcije– kretanja kapitala
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 19
Bilanca plaćanja međunarodnih transakcija
(X-M)+ (PK-OK) +(FP-FO) + (R)= (BP)Tekući račun: X-M; X izvoz, M uvozKapitalni račun: PK-OK; PK priljev kapitala, OK
odljev kapitalaFinancijski račun: FP-FO; FP financijski priljev ;
FO odljev financijskiDevizne rezerve: RBilanca plaćanja: BP
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 20
Struktura
• A. Tekuće transakcije Roba (izvoz – uvoz robe)
Usluge (turizam, promet)Dohodak (plaćene kamate, dohodak domaćih društava u inozemstvu)
• B. Kapitalni i financijski račun• C. Neto pogreške i propusti
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 21
Svojstva bilance plaćanja
• Ukupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju
• Suma salda bilance tekuće bilance i bilance na kapitalnom računu jednaka je promjenama rezervi
• Ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo bilance tekuće bilance jednak saldu bilance kapitalnih i financijskih transakcija (BTT=BKT)
Debitne stavke (-) Kreditne stavke (+)
Uvoz robe Uvoz uslugaOdljev dohotka od rada i investicijaJednostrani transferi . odljev
Izvoz robeIzvoz uslugaPriljev dohotka od rada i investicijaJednostrani transferi – priljev
Tekuće transakcije
Odljev dugoročnog kapitalaOdljev kratkoročnog kapitala
Priljev dugoročnog kapitala u zemljuPriljev kratkoročnog kapitala
Kapitalni i financijski račun
Povećanje rezervi Smanjenje deviznih rezervi Rezerve
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 23
Rezerve
• Smanjuju rizik nelikvidnosti• Veća fleksibilnost tečaja – manje rezerve• Stanje rezervi/uvoz >0.25
(rezerve trebaju biti barem kao 3 mjesečni uvoz)
• Rezerve: monetarno zlato, devize, inozemne obveznice, sredstva u stranim bankama
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 24
Bilježenje
• U tenutku nastanka prava/obveze• Roba: Tržišne vrijednosti, FOB, izvoz, uvoz• Transferi: ne postoji protučinidba
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 25
Evidencija• Usluge: – CIF uvoz i izvoz robe; usluga transporta i osiguranja
uključeni u vrijednost robe, ne iskazuju se posebno– FOB ili FAS izvoz/uvoz: Posebne usluge transporta– Dohodak od investicija (usluga = pozajmljivanje kapitala),
plaćanje ili naplata kamata, dividendi i sl– Reinvestiranje dohotka od investicija
• u dohodak se uključuje sav dohodak od investicije• u dohodak se uključuje samo dio koji se ne reinvestira
Mjere neravnoteže bilance plaćanja
• Tekuće transakcije• Kapitalne transakcije
• Saldo bilance plaćanja tekućeg računa /kompenzira saldo bilance kapitalnih transakcija
• NAČELO KOMPENZATORNOG FINANCIRANJA
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 27
Autonomne transakcije• Tuzemstvo, aktivnosti
neovisno o bilanci , privatni kap
Kompenzirajuće ili inducirane• Vlada, monetarne vlasti• Promjene rezervi• Zaduživanja u inozemstvu
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 28
1. Bilanca robne razmjene2. Bilanca razmjene usluga3. Bilanca vanjske trgovine (roba i usluge)4. Bilanca tekućih transakcija (3 i transferi)5. Temeljna bilanca (4 i dugoročni kapital) –
stabilnije bilance6. Bilanca neto likvidnosti (5, kratkoročni nelikvidni
kapital, specijalna prava vučenja, greške) – mogući pritisci na domaću valutu na str. tržištu
7. Bilanca službenih podmirenja (6 i kratkoročni likvidni kapital)
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 29
Bilanca tekućih transakcija
• E>M, suficit u BTT, višak ponude domaćeg financiranja (proizvodnja > domaće potrošnje)
• E<M, deficit u BTT, potražnja za inozemnim financiranjem
• mjeri veličinu i promjene u zaduženosti u inozemstvu
Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija
• financijske tok između zemlje i inozemstva• Odljev kapitala iz zemlje u inoz. može biti u obliku:1. Zajmova danih inozemstvu2. Depozita u inozemnim bankama3. Kupnje inozemnih vrijednosnih papira• Povrat odlivenog kapitala:1. Otplata zajmova stranaca2. Povlačenje depozita iz inozemnih banaka3. Otkup inozemnih vrijednosnih papira od strane
stranaca
• Priljev kapitala u zemlju iz inozemstva ostvaruje se kroz:
1. Zajmovi iz inozemstva2. Depoziti stranaca u domaćim bankama3. Prodaja vrijednosnih papira inozemstvu• Povrat prilivenog kapitala:1. Otplata zajmova inozemstvu2. Povlačenje inozemnih depozita iz domaćih banaka3. Otkup domaćih vrijednosnih papira
Shema bilance kapitalnih i financijskih transakcija
Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit)
1. Dugoročni kapital
Direktne investicije u inozemstvu (-repatrijacija)
Direktne investicije inozemstva u domaćoj privredi (- repatrijacija)
Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (- otplate i preprodaje tih papira)
Privatne inozemne portfolio investicije u domaćoj privredi – neto
Državni zajmovi dani inozemstvu – neto (umanjeni za otplate)
Državno zaduženje u inozemstvu-neto (umanjeno za otplate
B. Kratkoročni kapital
Privatni trgovački krediti dani inozemstvu – neto
Privatni trgovački krediti primljeni od inozemstva – neto
Privatni depoziti plasirani u inozemne banke- neto Privatni depoziti inozemaca plasirani u domaće banke
Privatne kupnje inozemnih novčanih instrumenata-neto
Prodaja privatnih novčanih instrumenata inozemcima –neto
Ostale privatne posudbe inozemcima- neto Ostale privatne posudbe iz inozemstva-neto
Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi)
Državno zaduženje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama)
Bilanca kapitalnih transakcija =0
Što utječe na tekući i financijski račun
• Transakcije u BP: – autonomne i – kompenzirajuće
• autonomne transakcije- tekući račun: potražnja za izvozom i uvozom, cijene,
dohodak i ukusi- Financijski račun: očekivanja o promjenama u
tečajevima, razlike u nominalnim kamatnim stopama među zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja
Račun rezervi
• Svrha: omogućiti financiranje neravnoteže u BP• Pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda• Smanjuju rizik nelikvidnosti • Veličina ovisi o vrijednosti međunarodnih transakcija,
neravnoteži u BP, sustavu tečajeva koji je ta zemlja prihvatila
• Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25 (1997.)• Račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca
koje obavlja vlada preko svojih institucija (središnje banke)
Shema računa rezerviUporaba sredstava Izvori sredstava
Promjene aktive: Promjene pasive:
Monetarnog zlata Likvidnih obveza prema inozemnim vladama
SDR Obveznice emitirane od domaće vlade
Rezervne pozicije u MMF-u Sredstva u domaćim bankama
Inozemnih deviza
Inozemnih državnih obveznica
Sredstva u stranim bankama
2. Crta se podvuče ispod uvoza i izvoza roba i usluga= bilanca vanjske trgovine (vanjskotrgovinska bilanca)
3. BTT=BVT+ bilanca tekućih transfera4. BTT+ dugoročni kapital= temeljna bilanca5. Temeljna bilanca+bilanca kratkoročnog privatnog
nelikvidnog kapitala+ alokacija SDR+ greške i propusti= bilanca neto-likvidnosti
6. Bilanca neto likvidnosti+kratkoročni likvidni kapital=bilanca službenih podmirenja
Uravnoteženje bilance
• Pristup elastičnosti (promjena tečaja)• Apsorpicijski pristup (dohodovni efekt:
smanjiti izdatke i uovz)• Monetarni i portfolio pristup (promjena
kuponve snage novca, utjecaj na domaću potrošnju)
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 38
Kako dalje?
• konkurentnost izvoza• Devizni tečaj• kako zaustaviti uvoz?• visok deficit u BTT ? • pitanje inozemnog zaduženja RH
TEČAJ
Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011 40