UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Tehnologija zrakoplovnog saobraćaja

Tema rada: Oprema za  prihvat I otprema tereta I robe u zračnom

saobraćaju

Datum: 26.05.2015

SADRŽAJ

Predmetni nastavnik: Prof.dr Muharem ŠabićAsistent:

Student: Medina Mališević

Usmjerenje: ZS

Godina studija: III

Rezultat rada:

1.UVOD...............................................................................................................................32.Prihvat i otprema robe......................................................................................................4

2.1Specijalni teret............................................................................................................52.2Opasni teret.................................................................................................................5

3.Oprema za utovar I istovar tereta......................................................................................93.1Palete...........................................................................................................................93.2Kontejneri.................................................................................................................103.4Transportne trake......................................................................................................123.5Traktori i kolica........................................................................................................123.6Kolica za prtljagu......................................................................................................153.7Kolica za kontejnere i palete.....................................................................................153.8 Utovarivač širokotrupnih zrakoplova......................................................................153.9 Transporter...............................................................................................................153.10Autobusi..................................................................................................................16

4. ZAKLJUČAK................................................................................................................17

2

1.UVOD

Prijevoz tereta zrakom rezultat je usporednog djelovanja nekoliko procesa od

kojih su dva apsolutno dominantna:

Zračni promet, iako je historijski gledano najmlađi vid prometa, predstavlja

svojevrstan fenomen među prometnim granama zbog najbrže dosegnutog

stupnja razvijanja. U današnje je vrijeme nivo razvijenosti zračnog prometa

pouzdani pokazatelj gospodarskog i društvenog razvoja neke zemlje. U

posljednjih 50-ak godina zrakoplovstvo je napredovalo više od bilo koje

prometne grane, rijetke grane industrije bilježe takove stope rasta.

1. proces industrijskog razvoja visokovrijednih proizvoda u raznim vrlo udaljenim

krajevima svijeta rezultirao je specifičnim oblicima prijevozne potražnje za brzim

i sigurnim prijevozom uz prihvatljive prijevozne troškove,

2. proces tehničko-tehnološkog razvoja u zrakoplovstvu nudio je takva tehnološka

rješenja u prijevozu tereta koja su postupno isticala usporedbene prednosti

zračnog prometa u odnosu na druge prometne grane u zadovoljavanju

specifičnosti prijevoznih potreba.

3

2.Prihvat i otprema robe

Za svu robu koja se predaje na prijevoz od strane pošiljaoca ili njegovog špeditera

prevozitelj vrši provjeru ispravnosti pratećih dokumenata i stanja pošiljke, broj koleta i

ukupnu težinu pošiljke. Za ispravno predanu tj. zaprimljenu pošiljku izdaje se "Zračni

tovarni list" (eng. Air Waybill) koji sadrži:

-ukupnu količinu po broju i težini,

-sadržaj pošiljke,

-mjesto isporuke,

-način isporuke i

-način plaćanja.

"Zračni tovarni list" ujedno je i ugovor o prijevozu robe zrakoplovom. Sastoji se od tri

originala i jedanaest kopija. Njegov izgled i način popunjavanja propisan je

međunarodnim standardima (ICAO, IATA).

Roba prihvaćenu za prijevoz zrakoplovom kao i prateći dokumenti moraju biti prethodno

priređeni za utovar. Osnovni dokument neke robe je "Cargo manifest". To je popis

pošiljki koje se šalju zrakoplovom određene linije, određenog dana na određeno

odredište. Prije svega "Cargo manifest" je pripremna i utovarna lista robnih pošiljki,

deklaracija utovara za carinu i prateći dokument ukupnog tereta utovarenog u zrakoplov.

2.1Specijalni teret

U specijalni teret spadaju pošiljke koje su po svojem sadržaju i/ili obliku neuobičajeni za

prijevoz zrakoplovom i zahtijevaju posebne mjere pri rukovanju i utovaru/istovaru. U

specijalne terete spadaju:

4

-lako pokvarljiva roba (PER), kao što su cvijeće, voće ili povrće,

-svježe meso (FRESH MEAT),

-žive životinje (AVI),

-posmrtni ostaci (HUM),

-teški teret (HEA), tereti teži od 150 kg,

-vrijednosna pošiljka (VAL), novac, zlato, srebro i sl.,

-diplomatske pošiljke (DIP), pošiljke pojedinih diplomatskih predstavništava koji

šalju diplomatski materijal svojim vladama i obrnuto.

2.2Opasni teret

Sigurnost je u zrakoplovstvu na prvom mjestu. Iako se zrakoplovom može prevoziti

većina roba, radi sigurnosti se neke vrste mogu prevoziti samo u ograničenim količinama

i uz posebno pakiranje. Svi opasni tereti moraju biti označeni posebnim naljepnicama, a

kod utovara i istovara mora se posvetiti posebna pažnja oko rukovanja. U opasne terete

spadaju: eksplozivi,zapaljivi plinovi,plinovi pod pritiskom, zapaljive tekućine,zapaljive

krute tvari, otrovi,organski peroksidi i dr.

Danas se tereti u zračnom prometu prevoze:

1.zrakoplovima-letjelicama sa fiksnim krilima

2.helikopterima-letjelicama sa rotacijskim krilima

3.zračnim brodovima-upravljivim balonima

Zrakoplovi kojima se prevoze tereti dijele se u dvije skupine:

1.tereni zrakoplovi

2.kombinirani zrakoplovi

5

Svaki teretni zrakoplov jednostavnim ubacivanjem sjedala u kabinu može pretvoriti u

putnički I obratno (quick change).Rad ilakšeg manupuliranja teretom,teretni zrakoplovi

imaju povećana vrata,a često I posebna dodana vrata za utovar I istovar tereta.Radi veće

nosivosti,krila su modiicirana I izabrani su odgovarajući aerodinamički profile.Time se

gubi na brzini što u teretnom prometu predstavlja zanemarljiv gubitak zbog povećane

korisne nosivosti.

) Prema konfiguraciji, zrakoplovi kojima se prevozi teret dijele se u tri skupine:

1. teretni zrakoplovi (freighter, all cargo)

2. kombinirani zrakoplovi (combi)

3. convertible zrakoplovi.

Teretni zrakoplovi prevoze isključivo teret te imaju neke tehničke modifikacije

kojih se ne nalazi u putničkim ili kombiniranim zrakoplovima. Obično uz brojčanu

oznaku tipa zrakoplova nose i slovo F. Radi lakšeg manipuliranja teretom, teretni

zrakoplovi imaju povećana vrata, a često i posebna dodatna vrata za ukrcaj i iskrcaj

tereta. Radi veće nosivosti, krila su modificirana i izabrani su odgovarajući aerodinamični

profili. Time se gubi na brzini, što u teretnom prometu predstavlja zanemariv element

zbog povećane korisne nosivosti.

Prema prvotnoj namjeni, teretni zrakoplovi mogu biti:

1. proizvedeni za prijevoz tereta

2. naknadno konvertirani iz zrakoplova putničke ili kombinirane konfiguracije u

zrakoplove kojima se prevozi isključivo teret.

Combi zrakoplovi su zrakoplovi čija konfiguracija omogućuje istovremeni prijevoz i

putnika i prtljage na glavnoj palubi.

Convertible zrakoplovi su zrakoplovi koji se jednostavnim ubacivanjem odnosno

izbacivanjem putničkih sjedala mogu iz teretnog zrakoplova pretvoriti u putnički i

obrnuto. Značajnu ulogu u prošlosti su imali u noćnom prijevozu pošte. Quick change

zrakoplovi i rapid change zrakoplovi imaju mogućnost vrlo brze pretvorbe iz putničke u

teretnu izvedbu i obrnuto.

6

Teretne zrakoplove mogli bismo razvrstati prema raznim kriterijima. Spomenut ćemo

najprije kriterij broja motora i vrsti propulzije.

Sljedeći važan kriterij za klasifikaciju teretnih zrakoplova jest dolet. Prema tom

kriteriju teretni se zrakoplovi mogu svrstati u sljedeće skupine:

Dolet ovih zrakoplova iznosi više od 10 tisuća km. To su zrakoplovi velikoga

kapaciteta prijevoza, s mlaznim ili turboprop motorima. Često su kombinirani s

putničkom izvedbom (B-747/C, DC-8/F,B-707, DC-10/AF i CF, C-5 GALAXY,

AN-22, IL-62);

Dolet ovih zrakoplova je između 3000 i 6000 km, pa se u ovoj skupini, s obzirom

na dolet, ističe podgrupa zrakoplova LONG--MEDIUM RANGE. Ovi zrakoplovi

imaju relativno veliki kapacitet prijevoza. Pogonske grupe su mlazne ili

turboprop. Postoje različite verzije s obzirom na vojne namjene (B-727-C, DC-

6A, TU 154, IL-18, Canadair CL-44-D);

1. četveromotorni – mlazni (BOEING 747-200 C, 747-200 F, BOEING 707-320 C,

ILYUSHIN IL-62-200, ILYUSHIN IL-76T, ILYUSHIN IL-86, MC DONNELL

DOUGLAS DC-8 F);

2. četveromotorni – turboprop (LOCKHEAD L 100 - Hercules, ANTONOV -12;

3. tromotorni - mlazni (BOEING 727-120 C ili 120 QC, MC DONNELL

DOUGLAS DC-10-30 CF, LOCKHEAD L-1011 Tristar);

4. dvomotorni – mlazni (A 310 - AIRBUS i čitav niz drugih zrakoplova, kao DC-9,

BAC-1-11), te

5. dvomotorni – turboprop (ANTONOV - AN-24, ANTONOV AN-26).

1. zrakoplovi velikog doleta (LONG

RANGE).

2. zrakoplovi srednjeg doleta (MEDIUM

RANGE)

7

Dolet ovih

zrakoplova

je između

1000 i 3000 km, srednjeg su kapaciteta, visokokrilci s turboprop motorima (C-

130 Herculles, Beech 99, F-27, Electra L-188 A/B, DC-9, AN-12, IL-86);

To su zrakoplovi maloga kapaciteta, obično dvomotorni s turboprop ili klipnim

motorima (DH Buffalo, Pilatus, Short 330/360, Dassault Falcon 20 JC, Cessna

208 Caravan I, Beech 18).

Dva temeljna prometno-tehnološka čimbenika koji se moraju respektirati pri izboru

zrakoplova za prijevoz tereta jesu:

1. izmjere utovarnih vrata kabine i

2. poprečni presjek kabine.

Dakle, teretni zrakoplov nije ograničen samo korisnom nosivošću (Pay Load

Capacity) već i ograničenim prostornim kapacitetima, što je posebno istaknuto u

uskotrupnih zrakoplova. U tom pogledu, širokotrupni zrakoplovi predstavljali su

značajno unapređenje u razvoju tehnologije prijevoza tereta. Kombinirane putničko-

teretne verzije zrakoplova imaju ograničenja i druge vrsti. Bez obzira na to što B-747

može u donjem rezervnom skladištu ponijeti više od 25 tona kontejneriziranog i

paletiziranog tereta, ti kapaciteti su često neiskorišteni, što je posljedica toga da se mnoge

kategorije tzv. opasnog tereta (Dangerous Good) ne smiju prevoziti istodobno s

putnicima.

Opremu za prihvat I otpremu zrakoplova možemo podijeliti u dvije vrste opreme

odnosno sredstava:

1.tehnička oprema ili sredstva za ukrcaj I iskrcaj zrakoplova i

3. zrakoplovi srednjekratkog doleta (MEDIUM-SHORT

RANGE)

4. zrakoplovi kratkog doleta opće namjene (SHORT

RANGE)

8

2.tehnička oprema ili sredstva za servis zrakoplova

3.Oprema za utovar I istovar tereta

Sredstvo za posluživanje tovarnih jedinica u zračnom prijevozu to jeste sredstva za

transfer I utovar ili istovar paleta I kontejnera u skladištu I na platformi aerodrome

utovara ili istovara svrstavaju se u prvom redu u dvije skupine:

Sredstva za transfer odnosno za prijevoz

Sredstva za utovar odnosno utovar

Transpoteri su sredstva sa vlastitim pogonom . Nmajenjeni su za prevoz ULD sa

stacionarne platforme do dolly kolica ili do utovarivača u zrakoplov.Satcionarne

platforme opskrbljene su sistemom rolnica,a ULD s vanjske strane ima glatke površine.

Nivo transportera može se prilagoditi prema nivou utovaivača ili stacionarne platforme.

Dolly kolica s unajčešće sredstva za prevoz ULDa od stacionarnih platformi do

utovarivača u zrakoplov.

Utovarivači služe podizanju I spuštanju ULDa na nivo zrakoplova s nivoa transportera

odnosno dolly kolica I obratno ali se utovarivačem može obavljati I prevoz ULDa od

skladišta do platforme odnosno zrakoplova I obratno.

Na zadnji dio utovarivača mogu se priključiti dolly prikolica.

3.1Palete

Paleta se pomicanje uslijed djelovanja sila za vrijeme leta. Postoje palete različitih

izmjera koje se upotrebljavaju već prema zrakoplovu u koji se tovare. Osim izmjera,

palete karakteriziraju i sljedeće osobine koje određuju i uporabljivost palete za utovar

određenih vrsti tereta: težina palete, maksimalna težina utovara (paleta + roba)

maksimalna zapremina robe i maksimalna podna nosivost. Izgled standardizirane IATA

palete se vidi na Slici 2.1.

9

Za osiguranje tereta na paleti koristi se posebna mreža. Takve mreže izrađene su od

poliesterskih vlakana velike čvrstoće. Posebnim kukama, zatezačima i prstenovima mreže

se pričvršćuju za tračnicu paleta. Mreže mogu biti jednodijelne ili dvodijelne.

Za zaštitu tereta od pomicanja i od vanjskih utjecaja koriste se i posebne aluminijske

školjke koje se montiraju na paletu. Paleta s takvom školjkom naziva se igloo. Postoje

dva tipa iglooa:

1. strukturalni - zatvorena školjka integralne konstrukcije

2. nestrukturalni - školjka bez dna koja se postavlja na običnu paletu radi zaštite.

Slika ..1.:Paleta IATA Type 5, volumena 9.91 m3, za zrakoplove DC10-30 Freighter, DC10-30 ,B747, B747F, B777, B767-300

10

3.2Kontejneri

Kontejner je zatvorena posuda standardnih izmjera koja služi za oblikovanje

prijevozno-manipulativnih jedinica. Kontejneri u zračnom prometu izrađeni su od

aluminija i osposobljeni za prihvat ili svih roba (univerzalni) ili određenih vrsti robe

(specijalni). Izgled standardiziranog IATA kontejnera se vidi na Slici 2.2.Izmjere i oblik

kontejnera odabrani su tako da maksimalno popunjavaju zapreminu tovarnih prostora

zrakoplova te da maksimalno olakšaju rukovanje, ukrcaj i iskrcaj.

Slika Error! No text of specified style in document..2.:Kontejner IATA Type 8D, volumena 3.4 m3, za zrakoplove B777, B767

11

Ručno ili manualno razvrstavanje prtljage bazira se na sistemu tekućih traka koje prevoze

prtljagu od mjesta za check-in do mjesta razvrstavanja gdje se ručno prenosi na vozila za

prevoz zrakoplova.

Poluautomatsko razvrstavanje prtljage bazira se na numeričkom ili alfa numeričkom

kodiranju prtljage na mjestima za check-in. Kodovi uključuju informacije o prevoznim

trakama kojima se prtljaga otprema na mjesto za razvrstavanje. To znači da je prevozni

put pojedinačne namjene fiksan. Sistem posjeduje ugrađene kontrolne detektore koji

izdvajaju prtljagu što ne pripada u liniju ili ipak usmjeruju prtljagu po fiksnim linijama.

Poluaturomatski system obično čine prihvatne trake punktovi za kodiranje I uređaji za

usmjeravanje prtljage na sabirno mjesto,gdje se prenosi u kontjenre ili u prtljažna vozila.

Pretovar s traka na prtljažna vozila u poluautomatskom sistemu može se odvijati putem

Nagibne platforme

Nagibnog žljeba

Potisnog automata

Automatski se system razvrstavanja prtljage bazira na elektronskom očitavanju kodirane

prtljage I automatskom usmjerivanju na sabirno mjesto.

Taj se process tehnički bazira na: korištenju lasera

I optičkim čitačima

Laserski sistem omogućava čitanje bar-koda bez obzira na položaj prtljage.

Optički čitač bazira se na čitanju štampanih rukom pisanih kodova pomoću specijalnih

kamera.

12

3.4Transportne trake

Transportne trake su vozila s pokretnom trakom i služe za sigurniji, lakši i brži istovar i

utovar tereta. Traka se privozi na otvoreni prtljažni prostor zrakoplova. Most s pokretnom

trakom promjenjive je visine. Prednja strana može se dići i preko 5 m. Minimalna širina

trake je 0,60 m. Visina zadnjeg dijela mosta može se također podešavati od 0,6 do 2,5 m.

Kao dodatno osiguranje, most trake na svom prednjem kraju ima zaštitne gume ili kotače

manjeg promjera. Vrh trake se smije uvući kroz vrata prtljažnog prostora ali samo onaj

dio koji je zaštićen gumom kako ne bi došlo do oštećenja poda prtljažnog prostora.

3.5Traktori i kolica

Traktori na zračnoj luci imaju višestruku namjenu i predstavljaju osnovni dio opreme.

Koriste se za vuču kolica, vučnih stepenica i vučnih agregata. S njima je moguće vući i

manji zrakoplov.

Princip rada trakora za vuču zrakoplova

Motori s unutarnjim sagorijevanjem su motori kod kojih gorivo sagorijeva u radnom

prostoru koji služi i za pretvaranje hemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom

iz toplinske energije u mehanički rad. Osnovni dijelovi motora ovise o njegovoj izvedbi i

veličini. Osnvni dijelovi motora mogu biti (ili jesu): temeljna ploča, blok

motora, koljenasto vratilo, stapajica, klipnjača, križna glava, košuljica cilindra, stap

13

(klip), glava motora, ispušni i usisni ventili, rasprskač (goriva) i pumpa visokog

pritiska za ubrizgavanje goriva kod Dieselova motora ili karburator i svjećica kod Otto

motora,bregasto vratilo, pogon bregastog vratila. Neki od glavnih dijelova motora:

Temeljna ploča je donji dio motora na kojem se nalazi cijeli motor i predstavlja

temelj cijelog motora. Na nju se smještaju temeljni ležajevi i koljenasto vratilo a

također na nju se učvrsćuje blok motora. Temeljna ploča je učvršćena na

posteljicu ili ležište motora temeljnim šarafima. Donja strana temeljne ploče

završava sa kadom, koja kod vozila push-backa služi za sakupljanje i odvođenje

ulja u poseban za to predviđen tank.

Blok motora je dio motora koji se proteže od temeljne ploče do glave motora. U

njemu se nalaze cilindri motora u koje će biti smještene košuljice. Jednostavno

rečeno, blok motora je nepokretna ljuska u kojoj su smješteni pokretni dijelovi

motora. Osim cilindara za košuljjice u njemu se nalaze i cilindri za hlađenje

motora kojim cirkulira rashladno sredstvo ( za push-back je u večini slučaja to

voda). Blokovi kod velikih motora obično se izrađuju od željeza.

Koljenasto vratilo ili radilica služi da se pravocrtno gibanje motora pretvori u

rotirajuče gibanje na izlazu iz motora, te da energiju koju je klip predao klipnjači,

a potom klipnjača koljenastom vratilu, prenese na izlaznu osovinu. Ona tu

energiju predaje dalje na točkove vozila. Sastoji se od niza koljena po kojima je

dobilo ime. Koljena leže na temeljnim ležejevima, a sredina koljena je spojena na

leteći ležaj.

Klipnjača jespojni element između klipa i koljenastog vratila kod malih motora a

kod velikih motora između križne glave motora i koljenastog vratila. Klipnjača

svojim gibanjem pretvara pravolinijesko gibanje klipa u okretno gibanje radilice.

Križna glava kod velikih motora ne koristi se spojnice direktno spojene na

klipove zbog velikog hoda klipa, odnosno velikih masa u gibanju koje bi zbog

velikih bočnih sila vrlo brzo uništile košuljicu. Kod tih motora se poništenje

bočnih sila vrši uređajem kojeg nazivamo križna glava.

14

Cilindarska košuljica je sačinjena od legure otporna na visoke temperature,

umetnuta u blok motora. Njena uloga je prihvatanje toplote nastale izgaranjem te

je preko rashladne tekučine prenosi u okolinu a također prihvata sile koje se

razvijaju prilikom izgaranja i gibanja klipa.

Ventili su smješteni u glavi cilindra tj. na vrhu cilindra. Najčešća izvedba je dva

ventila po cilindru kod četverotaktnih motora, dakle jedan usisne i jedan ispušni.

Ventili su pogonjeni bregastim vratilom koje je zupčastim remenom spojeno na

koljenasto vratilo motora. Bregasto vratilo mora biti usklađeno s koljenastim

vratilom zbog vremena otvaranja i zatvaranja klipa da ne udari od ventile dok se

gibaju na cilindru.

Rasprskač goriva je uređaj koji služi da u određenom trenutku procesa gorivo

ubrizga u obliku finih čestica i rasprši ga u cilindru radi samozapaljenja smjese

goriva i zraka.

Bregasto vratilo je vratilo koje svojim brijegovima pomaže otvaranju usisnih odnosno

ispušnih ventila

3.6Kolica za prtljagu

Kolica za prtljagu služe za prijevoz prtljage, pošte i robe sa zrakoplova ili na zrakoplov.

Kolica moraju biti opremljena sa kočnim sustavom koji blokira kotače kada je ruda

kolica na tlu. Tako se sprečava nekontrolirano pokretanje kolica uslijed jakog vjetra ili

udara ispušnog mlaza zrakoplovnog motora. Kolica također moraju imati ceradu ili

plastičnu nadogradnju koja se koristi za zaštitu tereta od vremenskih neprilika.

3.7Kolica za kontejnere i palete

Kolica za kontejnere i palete koriste se za prijevoz tereta smještenog u kontejnere i na

palete. Obje vrste kolica imaju ugrađene valjke ili kugle na prostoru za prihvat kontejnera

ili palete za njihovo lakše pomicanje.

Kontejneri ili palete na kolicima moraju se obavezno osigurati s ugrađenim osiguračima.

Mehanička kočnica, ovisno o konstrukciji, blokira kotače kada je ruda kolica dignuta u

15

zrak ili se nalazi na tlu. Kolica za kontejnere imaju okretnu platformu kako bi se

kontejneri mogli okrenuti u smjeru utovara u zrakoplov. Na svim kolicima dijelovi kao

što su kočnice za blokiranje kotača, kotači, ruda, kuka za priključivanje, osigurači okretne

platforme i osigurači za blokiranje kontejnera ili palete moraju biti ispravni ili se s

kolicima ne smije ništa prevoziti.

3.8 Utovarivač širokotrupnih zrakoplova

Utovarivač širokotrupnih zrakoplova (cargo-platforma) koriste se za istovar i utovar

tereta koji se nalazi u kontejnerima ili na paleti. Utovarivač ima dvije platforme koje se

neovisno dižu ili spuštaju. Kontejneri ili palete se na utovarivaču pokreće pomoću

ugrađenih valjaka ili kotača te se preko platformi s kolica prenose u zrakoplov.

3.9 Transporter

Transporteri su cargo platforme konstruirane tako da se s njima osim istovara i utovara

smije prevoziti teret. Ovisno o tipu i nosivosti mogu se prevoziti kontejneri ili na većim

transporterima palete i kontejneri. Upotrebom transportera smanjuje se broj opreme kod

zrakoplova jer su kolica za kontejnere ii palete nepotrebna i ubrzava se istovar i utovar.

3.10Autobusi

Autobusi zračne luke namijenjeni su za prijevoz putnika od putničke zgrade do

zrakoplova i obrnuto. Dimenzije autobusa prelaze gabarite cestovnih vozila kako bi se u

što kraćem roku moglo prevesti što više putnika. Građeni su na niskom podvozju tako da

od poda autobusa do tla nema više od jedne prosječne stepenice. Noviji autobusi imaju

osim vrata sa strane, široka vrata na prednjoj i stražnjoj strani vozila. Svaki autobus mora

biti opremljen uređajima za obavještavanje putnika (razglas) i radio sta nicom za vezu s

operativnim centrom radi usmjeravanja autobusa na pojedine linije. Autobusi rade na

dizel pogon.

16

4. ZAKLJUČAK

17

Zračni Cargo promet u svijetu vjerni je odraz kretanja globalne ekonomije, osobito

trgovine. Razvoj tehnologije temeljni je zahtjev kvalitete i pretpostavka modeliranja

novog modela Cargo prometa. Kao dio prometnoga sustava, zračni je promet

neprestano podložan zakonitostima uvođenja suvremenih prijevoznih tehnologija

u prijevozni proces pričem njegove specifičnosti, kao sustava koji uvjetuju i

određene specifičnosti primjene tih tehnologija

18