1.

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1920Iz istog perioda, 16. vijeka, potiu jo i ove crkve: Vozua, Liplje i Gostovi ili Udrim. Sve ove crkve u osnovama i arhitektonskim rjeenjima sasvim su bliske ili identine ozrenskoj crkvi te nema sumnje da su nastale ne samo u istom vremenskom intervalu, ve su i djelo jedne graditeljske kole, a neke od njih gradili su, moda, i isti majstori. Sve one u osnovama imaju nerazvijen tip slobodnog krsta (pjevniki prostori iskau iz osnovne mase zida najvie do 100 cm), apside su petostrane, krovni zabati visoki i otri, dokaz da su uglavnom pokrivene indrom, kubeta su vitka i visoka i stoje na etvrtastom relativno niskom ali ipak nadvienom postolju, kubeta su ujedno najukraeniji dijelovi crkve (slijepe arkade i nie sa prislonjenim stubiima), sve su zidane od lomljenog lokalnog kamena tamnozelene, tamnosmee i sive boje, krovovi na pripratama redovno su neto nii od krovova nad naosima, a duina im je priblino slina, 18-14 m. Crkva na Ozrenu je najvea, a Gostovi (Udrim) i Vozua najmanje. Na kraju sve etiri crkve nalaze se u planinskom podruju sjevernog dijela centralne Bosne a u stilsko-genetikom smislu naslanjaju se i veu za brojne crkve sjeverne i zapadne Srbije: Tronou, Blagovetenje Kablarsko i Dobrilovinu (C. Gora), itd., no od ovih se ipak razlikuju u detaljima a posebno u optem vizuelnom arhitektinskom utisku, emu najvie doprinosi izduenost kubeta bosanskih crkava. U biti ove crkve kompilatorski objedinjuju osnovne oblike i rjeenja stare rake i docnije moravske arhitekture. (Zdravko Kajmakovi: Oko problema datacije pravoslavnih manastira u sjeveroistonoj Bosni sa posebnim osvrtom na Paprau, Nae starine, Godinjak Zavoda za zatitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972, XIII, str.154)

Veoma su sline prvom, saetom, tipu kupolne crkve manastira Dobrilovine, Majstorovine, kablarskog Blagovetenja, Tavne, Tronoe, Vozue, koje se direktno ugledaju na konstruktivni sklop rakog hrama, vien najvjerovatnije u Mileevi, dok su crkve dva sjevernobosanska hrama iz tog vremena- Ozrena i Liplja- srodnije drugom, razvijenom tipu sa slobodnim nosaima kupole. (evo Ljiljana: Manastir Lomnica, Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, Beograd, 1999, str. 48-49)

Skupinu za sebe ini vie crkava sagraenih u oblasti Podrinja. Nisu pouzdano datovane, ali je najverovatnije da nastaju u drugoj polovini 16. veka, na opti duhovni podsticaj obnovljene Patrijarije. Ta skupina, u veoj meri nego druge, predstavlja celinu slinih prostornih, strukturnih i formalnih obeleja. Karakteristine koncepcije, izgraene su po uzoru na raku arhitekturu, pa se moe govoriti o pravoj obnovi jedne od klasinih kola srpske srednjovekovne arhitekture. Rezultat obnove je nova celina ije su graditeljske vrednosti bile odreene optim prilikama.

Jednobrodna crkva ima naos u tri traveja, kupolu iznad srednjeg polja, transept na bonim stranama, apsidu na istonoj strani, u sredini, arhitektonski oznaenog ili naznaenog, trolanog prostora oltara. Na zapadnoj strani izdvojen je narteks. Velika slinost u merama, naroito u preniku kupole, nekoliko graevina Tronoe, Tavne, Vozue, Sv. Trojice pod Ovarom i Blagovetenja pod Kablarom dozvoljavaju pretpostavku da su crkve graene po jedinstvenom projektu koji je napravljen prema odreenom uzoru. (Kora, Vojislav; uput, Marica: Arhitektura vizantijskog sveta, zajedniko izdanje Narodne knjige Beograd, Vizantolokog instituta SANU i Filozofskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 1998, str.395-397)http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=19202.

Gostovi

Etimoloko porijeklo ovog naziva se vezuje za naziv bogumilskog svetenika: Gosta, koji su vjerovatno ivjeli na ovim podrujima. Dolina Gostovi se nastavlja preko planina i granii sa sjeditem bosanskih vladara: Bobovcem i Kraljevom Sutjeskom. Na poetku turske uprave dio ovog podruja je ulazio u sastav Nahije Bobovac.U turskim defterima se direktno ne spominje Gostovi ali se spominje nekoliko sela na ovom podruju za koja ja izvrena ubikacija (identifikacija sa sadanjim nazivima). To su: Priluk (Prilouk), Mahoje pa i Podklee.Selo Podklee je najvjerovatnije zahvatalo tertorij od uzvienja gdje se danas nalazi selo Podklee pa se prualo sve od Zavidovia do 12 km, s desne strane rijeke Gostovi, zahvatajui prostor na kojem se danas nalazi niz sela nastanjenih pripadnicima islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Bilo je veinsko muslimansko stanovnitvo. Od 41-og domacinstva, prema popisu iz 1604.godine 29 domainstava je bilo muslimanskih.

O manastiru Udrim spomenuto je u tekstu koji opisuje tursku upravu na ovom podruju ali osvrnuemo se na jos neke podatke vezane za ovaj manastir koje je u svojim studijama naveo dr.Filipovi:-U naselju Turskom (tj.muslimanskom) Gostoviu, koje je nie srpskog Gostovia, postoji selo Prnjavor. I to je jedna od uspomena na nekadanji manastir jer je taj Prnjavor bio sigurno svojina manastira Gostovi.Ovdje vidimo da dr. Filipovi identifikuje muslimane s Turcima, bez obzira to je rije o prevodu Turskom (tj.muslimanskom) Gostoviu. Ako to ini historiar, etnograf, koji je kasnije postao i lan Akademije nauka i umjetnosti BiH onda se ne treba uditi to pripadnike islamske vjere manje obrazovani i polupismeni pripadnici pravoslavne vjere poistovjeuju sa Turcima. Turci jesu donijeli islamsku religiju u Bosnu i civilizaciju koju je ta religija izgradila. Bosanski muslimani sa Turcima imaju zajedniko samo tu religiju. Oni su bili i ostali autohtoni slavenski narod, s odreenom religijom, kulturom i civilizacijom. Bosanski muslimani su evropski narod a Turci su azijski narod. Mehmed beg Kapetanovi-Ljubuak kae: Da se je salila narodnost u vjeru, te da se ne pazi na narodnost, ne bi se Bonjaci toliko puta sa svojim kalifom (sultanom) tukli i borili za svoje pravo i obiaje.

Na osnovu ega dr.Filipovi tvrdi da je Prnjavor bio svojina manastira?Za ovu tvrdnju nije iznio dokaze a historijska je istina da je u turskoj dravi zemlja bila vlasnitvo sultana, koji je personificirao tu dravu. Prema tome, zemlja je mogla biti data na koritenje manastiru a ne nikako kao svojina. Zato je ova tvrdnja neutemeljena.Pogledajmo neka narodna predanja zabiljeena u studiji dr.Filipovia o manastiru Udrim ili Gostovi:-Gostoviani su mi kazivali da su neki kalueri iz Vozue bili pobjegli u Gostovi. Turci krenu na ovaj manastir, a kalueri i jedni i drugi pobjegnu. Turci porue manastir da se ne bi imali gdje vratili kalueri; ili:-Od jednog muslimana sam sluao da je manstir sruio neki muslimanin iz sela Borovnica.

ak ni srpska historiografija nije zabiljeila da su Turci sruili bilo koji manastir. Naprotiv. Pravoslavna religija je uivala povlateni poloaj. Nigdje u Bosni, prije dolaska Turaka nije bilo ni jednog manastira. Izgraeni su uz odobrenje Turaka. Turci su im dodjeljivali na koritenje zemljite sa kmetovima za izdravanje manastira.

Jo apsurdnije je narodno predanje o ruenju manastira jednim topovskim zrnom! ak da je taj muslimanin imao savremeni njemaki top debelu bertu iz II svj.rata ne bi jednim hicem-granatom mogao razruiti manastir koji je graen od velikih kamenih blokova. U svakom sluaju taj muslimanin je mogao jednim zrnom izbiti samo jedan kameni blok i nita vie. ta je bio stvarni uzrok naputanja i iezavanja ovih manastira teko je dati pravi odgovor. Da li je odlazak Vlaha-stoara, kojima je u genima bilo kretanje, preko epa u pravcu Komuine, Brezovih dana, prema Vlaiu i Borju, ili su tome uzrok velike epidemije koje su harale na ovim prostorima u XVIII vijeku.Dr.Filipovi spominje veliku kugu koja je vladala u Bosni od 1783.-1784.godine zbog ega su prostori u dolini Gostovi opustjeli. Zbog toga su begovi Uzejirbegovii iz Maglaja, ija je zemlja na ovim prostorima bila, doveli i naselili porodice upeli, Jankovi i Risti.Kao to smo naveli u ardaku je bila prvo pokretna ador crkva, a potom jedna manja drvena da bi tek pred II svj. rat bila izgraena sadanja zidana crkva.U ardaku, na 9 km od Zavidovia, je izgraena zgrada Osnovne kole.eljeznika pruga-koturaa koja je prolazila dolinom rijeke Gostovi pruala je mjetanima izvor zarade.U Kamenici se u posljednjoj deceniji XIX vijeka obrazovalo naselje. Tu je bila eljeznika stanica, trgovine, ugostiteljske radnje, a kasnije i magacin Konzuma. Otvorena je i ambulanta za hitne ljekarske intervencije. Dvadesetih godina izgraen je i planinarski dom.U Gostoviu su, na prostoru od 6 do 9 km, imali trgovine: Boi Andrija i Jovanovi Luka.Interesantno je da na ovom podruju nisu postojala kulturno-umjetnika drutva mada je privredna aktivnost bila veoma zapaena dugo vremena. Jedino je djelovala eta Sokolskog drutva iz Zavidovia. Povremeno je boravila pokretna biblioteka KPD Prosvjeta. Tridesetih godina u Gostoviu je osnovana Zemljoradnika zadruga ali je funkcionisala vrlo kratko zbog toga to zemljoradnici nisu pokazali interes za njen rad.

3.

http://www.nasavozuca.com/index.php?option=com_content&view=article&id=57&Itemid=69

12. , , , , , . , (), (). . , . . , 1875/76. , 600-700 . , . , . , , , 16. . 17. , , 1518. , 1535. . . " ". 1637. 1637. . , 1716-1717. . . 19. , . , . , ; , ; . , . , , . , . . . , ("") 1768. , . 19. , . , , . . 1992. . .

4.

http://www.stad.com/index.php?city_id=3253519http://www.panoramio.com/photo/59954895http://www.panoramio.com/photo/225705785.http://www.spc.rs/sr/iz_mitropolije_dabrobosanske_0

20. 2013 - 9:21

- . , 20. , , 29. , . , . , .

- , 11. , , , 11. . , , - , . , , . , , , . , , . . , , , , , . 4 000 - - , , , , . , , " " "" . , . 12. , . . , , . , , , . , , , , , . - . , , , - , ,

- , 9. , , . , . , , . , , , . 17. , , 1518. . . . 1716-1717. , , , . . , 19. , - . , , , , , 1992. , .

- , - , 9. , . - , . , , - , . , , , . , , , , , . , 98 .6.

http://srpskisokoboljanic.blogger.ba/arhiva/2009/02/09/205124909.02.2009.

Manastiri na Ozrenu

Manastir u Vozuoj se u pisanim izvorima prvi put javlja 1617. godine, a iz tog vremena je, sa obzirom na nain gradnje, vjerovatno i manastir Gostovi. Poto manastir Vozua datira iz prve polovine 17. vijeka, za oekivati je da je u to doba u njegovoj okolini bilo i veih naselja. Iz tog vremena je i legenda o Klisur Vojvodi, ije ime se vezuje za gore i tjesnace Vozue i Gostovia, i o njegova dva sina eravici i Plamenici, koji su tuda etovali, presretali Turke, branili slabe i neja, a esto dolazili u sukob sa pridolicama zbog djevojaka. Sa obzirom da su po stilu i nainu gradnje ovdanji manastiri veoma slini, njihov nastanak vezuje se za srpskog kralja Dragutina Nemanjia, tadanjim vladarom upe Usora i Soli. Iako je u narodu ostalo ovo tumaenje, postoji velika vjerovatnoa da su mit o Nemanjiima donijeli sa sobom doseljenici iz Stare Hercegovine.

Poslije 1628. godine nema nikakvih pomena o Vozuoj sve do poetka 18. vijeka. U to vrijeme je ivjelo u manastiru u Vozuoj mnogo kaluera, koji su obraivali mnogo zemlje. NJihov posjed sainjavala su naselja Vozua, Miljevii, Vukovine i Osjeani. U Osjeane su doselili muslimani, u Vukovinama su, takoe, ivjeli muslimani, ali poslije kuge su se naselili pravoslavci. Stanovnici tih sela su rano preli na islam da bi se oslobodili nameta.Poslije propasti manastira, manstirska zemlja je neko vrijeme bila bez gospodara, dok je nije prisvojio Sefer-paa iz Crne Rijeke, a potom je dola u ruke Osman-pae Gradaevia, a zatim je 1891. godine bila prodana sarajevskim agama omari i Softiu.Gosotoviki manastir i ivot oko njega su pominjani jo 1716. - 1718. godine. Ubrzo iza toga manastir je propao, to je vjerovatno bila posledica krupnijih promjena u Turskoj carevini krajem 17. vijeka i poetkom 18. vijeka i velikih stradanja, koja su tada zadesila hriane u Bosni.Poslednje srpsko stanovnitvo Ozrena, Vozue i Gostovia uglavnom se naselilo iz Hercegovine i Crne Gore. To je, uglavnom, tano, ako se i za doseljenike iz Vrhovine (okolina Jajca i Kotor Varoi) uzme da su starinom Hercegovci i Crnogorci. Tih doseljenika ima na zapadnim padinama Ozrena.Manastir Svetog Nikole na Ozrenu je centar vjerskog i duhovnog ivota Srba u slivu srednjeg toka rijeke Spree i podruja planine Ozren. Prvi pisani podatak o sadanjoj crkvi manastira Ozren potie iz 1587. godine. Radovi na grai ove crkve, koja po svojim arhitektonskim osobinama pripada esnaestom vijeku, poeli su vjerovatno poslije 1557. godine kada je, dolaskom patrijarha Makarija kolovia na presto srpske patrijarije u Pei, uspostavljeno normalno organizaciono stanje u srpskoj crkvi i poela obnova crkava i manastira.7.http://zavidovici.uphero.com/stranica2.htmlZavidovii su opina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smjeteni su izmeu Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviu. Administrativno pripadaju Zeniko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u gradu Zavidoviima ivjelo je 12.947 stanovnika.

Historija gradaZavidovii su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske irine i 18,10 stepeni istone geografske duine, a na nadmorskoj visini od 210 metara.Opina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na povrini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosjenom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800-1200 mm i oko 1631 sunanih sati godinje. Grad je ve odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja" i s pravom je nazvan "grad drveta". Dananje podruje zavidovike opine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, umama i raznovrsnim ivotinjskim svijetom. Smjeten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja, Gostovi. Niko pouzdano ne zna kada se prvi ovjek nastanio na meurijeje Bosne, Krivaje i Gostovia. Ozbiljnih arheolokih iztraivanja na podruju Zavidovia do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima. Historijski nalazi upuuju da je zavidoviki kraj bio neka vrsta granica izmeu ilirskih plemena Desidijata juno prema Vranduku i Mezeja koji su ivjeli sjeverno prema Savi. Ono to nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim podrujima nepobitno potvruju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore ta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu dravu u ijem su sastavu bila i podruja oko Zavidovia. O tom periodu svjedoe i ostaci bogumilske kulture na zavidovikom podruju. Zavidovii se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bonjakih porodica.

Prof. Rizah Odaki vezuje naziv grada za mjesto Vidovie to nije historijskim nalazima potvreno.Eduard erni (izvor?) misli da naziv potie od imena Sabit(Sabitovo Brdo).Moda je Sabit imao obitelj koju su zvali Sabitovii.Vremenom od Sabitovia nastali Zavidovii. Istono od grada Zavidovia se nalazi Mjesna zajednica Vozua. U samom naselju Vozua kao i u njenoj blioj okolini ima znatan broj razliitih starina karakteristinih naziva, za koje se esto vezuju i narodna predavanja. Svi ti podatci govore da je ovaj kraj od davnih vremena bio dobro naseljen i da je bio ranije od mnogo veeg znaaja nego danas. Sjeverozapadno od Vozue je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Jo uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obiljeja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarite. Na osnovu toga moe se predpostaviti da je tu bilo podgrae.

Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarita se zove Kahursko Gumno, a to ime upuuje na srednji vijek. Kad je Marija Terezija , pria se, bjeala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog ,,balk-riba). Osmansko doba Osmanlije su 1436. godine poslije zauzea Zenice produili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovia, Maglaja i Tenja. Kada su tano zauzeli ovo podruje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobila je Zavidovie i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog vakta su ostali pravoslavnimanastiri Udrim u Gostoviu i manastir Vozuica u Vozui. Austro-ugarsko doba Pero uri Prvi gradonaelnik Zavidovia 1911. god. (crte u olovci). Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na podruju Zavidovia. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih uma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi umsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostovi, a u Zavidoviima 1897. godine gradi pilanu.

8.http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Istorija/IstorijaSPCMarjanovic/IstorijaSPC61.htm

- : , , . (1451-1455), , .

, . , , . 1463. , . , . , ; , , . , , , , , , .

. , , ; , , [1].

, . , .

. - , I . "". XVI ( ). , XVI XVII ( ) 1713. .

(1462-1557)[2]. 1566. . . , , (1578) . , . ( 1589-1601) . (1592-1605) (1601-1619). 1713. ,[3] XVII . , . . , .

(1713) , . , IV " ".

( 1751) (1752-1759) .

- . . "" , , , , . .

- - (1760-1763) .

1766. - , . XVI . , (1852), -.

. , , , , 1282-1316. .

, , , , I (1354-1391) (1377). , , pendent , - .

, , , . . , .

. , , 1561. " ". 12 (, , , , , , , , , , ). . , -, ; .

, XVI . . XVII ,[4] 1700. . III .

, . 1715. . 1723. "" () - . 1737. ( ) . (1754) , 1793. .

, . 1773. . .

- , . , , .

XV , XV (11435) - (|1466) , . . . XVI : ( - ) ( - ). , XVII , , .

. XVI , (). , , , , , , , ; , , , .

, , (1574-1575) (1585-1587) .

1694. , . XVI ( 1615-1619) . (1651-1671). () , , 1651. , . -. II X . 29. .[5]

, . 1682. III , , , , 1696-1703. . . , . 1690. , 1693. .

, 1698-1717. , (1699-1710) .

XVIII (1712-1725) : , (1715-1726), I (1726-1739), (1740-1751), II (1752-1760) (1760-1766). .

- , ; . . , , . , - . 1878. . - . . -, .

1766. . (1766-1769)[6]. , "" - , . , . "".

. , , . .

- , . ; , . , . , , , , , XVI XVIII . . , ; , ; , , , ; , . , , , . XIX 11 .

, , , . , , . , , , , , .

- (. 25) , . . 1880. ( III), . , 58.000 () . , , , .

, . 1881. [7]. , 1882. . . , , 1885. ( 1903).

(1885-1896) (1896-1907).

, , (1907-1920), (1921), .

. , , , . 180.000 , , . . , , .

, . (1896) , . - - . , . , , (), 10 6. 1905. [8]. 4 (, , - ), , 28 17 . . .

. , , de facto . , . 27. 1908. .

. , . ; 1911. ; ; , ; . , , . 1914. .

. 1899. (-) - . 280.000 . (1900-1907), , ( 1908).

1924. 150.000 ; , 250.000 , . 400.000. 1929. .

- - . . , , , , , . (1767-1773) . ( 1777). 1788-1790. . , . , 1804. .

1804-1807. , - (1779-1794) 1804. . , ; , , .

1818. , , .

1837. , ; , . .

(1837-1848), . . ().

(1848-1861), . -, , , 1852. . IV .

I (1861-1865) , II (1865-1868). ( ). , 1871. .

II (1869-1871), , 1874. .

II , , , 1891. . 1894. .

1892. . 1896. .

(1897-1909). 1909-1921, , , .

- - . () , 1777. . . , , .

[9] . XIX . . 12.000 . (1864-1875) 6.000 . (1875-1888). , 1775. . 1878. 1888. .

. , , . , , , . , . , , . . , , , .

, , , . , , . .

- . ( 1888. 1888). , . (1889-1903), (1903-1921) ; ( 1926).

:1. . , , . , , , . , , . , . , , . , , . .

2. 1532. : (), (), (), (), (), (), (), () .

3. , . . : ( 1620), II (1628-1635), (1657). (1671-1681), (1681-1688), (1690-1708), III (1708), (1709-1713).

4. 1656. ( ) . : , , (), , , , , .

5. , () , , 1913. /. " "/

6. : ( 1779), (1779-1794), (1809-1817), (1817-1835), (1835-1840), (1841-1850), (1851-1853), I (1856-1860), II (1861-1868), II (1868-1871), (1871-1874), (1874-1880).

7. , .

8. 1880. de facto . , . . - , : ( ), ( ) ( ). - . , 1905. .

9. (1778-1802), (1802-1815), (1816-1835), (1836-1837), (1838-1848), (1848-1854), (1855-1860), (1864-1875), (1875-1888). 10. http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Istorija/IstorijaSPCMarjanovic/IstorijaSPC.htm