margaret yorke opasno je znati

8/13/2019 Margaret Yorke Opasno Je Znati

1/131


2/131

Margaret Yorke

Opasno je znati


3/131

1.Walter Brown sjedne u vlak i rastvori veernje novine. S druge strane prolaza sjedila je ena; itala je knjigu. Vidio je skladne noge u crnim arapama, s ljepunim

glenjevima i malim stopalima. Volio jemala stopala. Walter okrzne pogledom dugu,tamnu kosu, zategnutu u punu na eninu potiljku. Poeli joj vidjeti lice, no ono bi gamoglo razoarati: moda je runa i stara. Hermione je, na posljetku, imala malastopala i, premda jo uvijek nije bila stara, bila je vrlo neugledna. Neko je i ona imaladugu kosu, no nedavno ju je odrezala.Uzdahne i otvori ekonomski prilog. Vrijednost dionica koje je kupio u tvrtki zatrgovinu nekretninama padala je; privredna kriza teko je pogodila sva slina poduzea. Ipak, situacija bi se mogla poboljati; noas se po West Endu vrzmalo vieljudi nego kad je prije nekoliko tjedana posljednji put bio ondje. U zraku je nasluivaokomeanje i zanimanje; ili su mu to tek vlastita oekivanja budila optimizam. Iza sjedala nasuprot njemu prog ovori muki glas. uo je glasno izreenu, neotesanu primjedbu na raun enskih nogu i glenjeva od kojih ga je dijelilo samo nekolikocentimetara i koje je ve ocijenio divnima. Drugi glas, takoer muki, nagaao je tolei ispod crne suknje koja je pokrivala enina koljena, dok je prvi glas predlagaorazne mogunosti. Walter primijeti kako su se crne noge lagano trznule, a tad se jednagoljenica ovije oko druge i odmah se od skrivenih podrugljivaca zauju daljnjeopscene primjedbe.Dok se raspravljalo o t im anatomskim mogunostima, nitko se u vagonu ne pomakne ine progovori, a trei ovjek, koji je sjedio suelice drugoj dvojici, nagne se prekonaslona sjedala nasuprot Walteru i zlobno pogleda enu prije nego to se prikljuiraspravi.

Sluajui, Walter osjeti nelagodu. Ni jedna ena ne bi trebala podnositi te uvredljive primjedbe. Razmiljajui bi li se umijeao, pokua uhvatiti pogled mukarca nasuprotrtvi, no on je uporno drao svoje novine pred licem, hinei da pozorno ita. ena

pokraj njega zatvori la je oi, zacijelo u samoobrani, bojei se da ne postane sljedeommetom, premda ju je visoki naslon sjedala skrivao od tri jeziava putnika. Samostalna akcija mogla bi biti opasna, prosudi Walter, no naas se zapita bi li povukao konop za dozivanje slubenika i poalio se uvaru. No tad e ga modaupitati za ime. Mogle bi uslijediti posljedice: zapisniarev posjet, pa moda ak idavanje izjave, a nita od toga nije mu bilo drago. U meuvremenu, ena nije pokazivala nikakve uznemirenosti i ne trzajui se vie itala je kao da ne uje to segovori.Moda nije ni mogla uti. Moda je bila gluha. Bila je to utjena teorija i objanjavala je njezin mir, no ipak, u poetku je pokazala stanovitu reakciju. Uvijek se moe premjestiti, mislio je, jer u donjem dijelu vagona ima slobodnih mjesta, n o da uinitako, mukarci bi je moda slijedili, svjesni da su postigli uspjeh. Zacijelo je pametnouinila to je ostala na svome mjestu, gdje su joj on i ostali muki putnici bili pri ruci. Walter je trebao biti na ranij em vlaku, premda Hermione nikada nije znala kada estii kui: volio ju je drati budnom, no rijetko je kada ovoliko kasnio. Veeranjakretanja otvorila su mu tek i umjesto da poe na podzemnu eljeznicu, etao seraznim ulicama sve dok nije naiao na restoran koji ga je privukao svojomzamagljenom unutranjou; na stolovima su bile svijee, a na prozorima crveni

pliani zastori. Uao je i dugo uivao u izvrsnom odresku u vinskom umaku i buteljidobrog crvenog vina. Jelo je bilo slasno i dok se ukrcavao na vlak osjeao se


4/131

umirenim, gotovo dobrostivim, nakon valjano zavrenog dana. A sada je ovorazmetanje trojice pijanih klipana zaprijetilo njegovu raspoloenju. Dok je jo razbijao glavu time to bi mogao poduzeti, bude poteen daljnjegkolebanja - osjeaja u njega rijetkog - jer vlak je stao, a ena pola van. Bio je toStappenford i Walter primijeti da ena hoda uz peron, prema izlazu; nije, dakle, tek bjeala u drugi vagon. Mukarci su i dalje priali o njoj kad je otila, no igra je izgubila ar i ubr zo njihove primjedbe od pojedinanih postadoe openite. Walter je mogao predahnuti. Nije vidio enino lice, a ni ona njegovo. Hermione ga je ula kako ulazi. Kad nije doao kui do deset sati, iskljuila je penicu u kojoj je na tanjuru, poloenom povrh plitice s vodom, odravala toplom njegovu veeru. Tim postupkom je odgaala suenje jela. Nije bacala jelo ma koliko kasnio. Mogao bi zatraiti veeruu pono ili u ma koje doba u koje se sjeti doi. Ne bi oklijevao probuditi je i naloiti

joj da mu priprem i togod svjee, ako bi smatrao da veera vie nije jestiva; to se ve

dogaalo, premda rijetko. Nisu imali mikrovalnu penicu. On to nije doputao, ustvrdivi da su takvi aparatirastronost u sigurnost kojih, osim toga, nije uvjeren. Njezina je dunost bila, dodao

je, pripremati hranu u doba koje odgovara njemu, a ne njoj.Veere su trebale biti u pola osam, ili ranije, ako je imao mjesni sastanak, to se poesto zbivalo, jer bio je lan gotovo svakog odbora. Dok su djevojke bile kod kue bio je toniji, no otkako su otile, stvari su se znatno zakomplicirale, a njegovo jekretanje postalo nepredvidljivije. U ono doba Hermione je imala razloga drati sesatnice, a njihova nazonost u kui osiguravala je neku vrst branika izmeu nje injihova oca; sada toga vie nije bilo i ona se radovala svakom njegovom sastanku,svakom kasnom povratku iz grada; sve to ih je razdvajalo za nju je bilo blagodat. Neko ga je, dok su djevojke bile male, odvozila jutrom na postaju i ponovnodoekivala naveer. Tih godina trebao joj je auto kako bi odvezla djecu u kolu i naslobodne aktivnosti, a Walter je dolazio kui na vrijeme ili bi joj telefonirao ako bi propustio svoj uobiajeni vlak. No sada joj, govorio je, auto vie nije bio potreban, ion se njime svakodnevno vozio do kolodvora u Frestonu te ga ostavljao ondje do povratka. Hermionino kretanje bilo je ogranieno na mjesta do kojih je mogla doiSarinim starim biciklom te, otprilike jednom na tjedan, na odlazak u kupovinuautobusom.Svoje je dane, bez iznimke, provodila u ienju kue, obavljajui taj posao iznimnotemeljito, jer sve je uvijek moralo biti spremno za Walterov pregled; uario bi se od

bijesa da negdje pronae masnu mrlju ili trunicu praine. Osim toga, pomagala jeraznositi biciklom potu po selu, istila je crkvu i izvravala ostale dobrovoljake poslove, no nikada u znatnijoj ulozi od uloge podreenoga. - Hermione e to uiniti- govorili su ljudi i kad bi je zamolili, to bi i uinila. Budui da su odrasle kao svjedoci njezina robovanja, Hermionine su ga kerke- Janei Sarah - primale zdravo za gotovo. Kad su poele uviati kakvom je zatoenicom postala, poele su planirati vlastiti bijeg, a kad su otile, odnosei sa sobomogranienu zatitu koju joj je njihova nazonost pruala, nestalo je i ono maloHermioninih uitaka i zadovoljtina. Sad je bila vrlo osamljena, a Walterovo proganjanje, ranije esto prikrivano, postalo je otvorenije. Poela se pitati ima li zanju izlaza ili kakva naina da pobolja svoj ivot, no nije imala novca niti je bilaobuena za kakav posao. Bila je ki srednjokolskog profesora, a mati joj je umrla kad je imala samo deset godina. U poetku su i za nju i za oca skrbile domaice, a


5/131

Hermione je namjeravala preuzeti brigu o njemu kad zavri kolovanje, no on jenenadano umro, net om poto je maturirala. Osamljena, tuna i uplaena bila je u posjetu prijateljici kad je srela Waltera umjesnom teniskom klubu. Onako ranjivu, Walter ju je lako opinio, odglumivi vitezana bijelu konju, i odveo je u svoj dvorac - u to doba stan u Coventryju. Ta je pobjeda

bila melem na ranu Walterovu ranjenu ponosu, nakon to ga je neka starija djevojka-tek jedna u nizu - nedavno bila odbila. Osim toga, brak s Hermionom ubrzo mu jeomoguio ivot u udobnoj kui bez hipoteke: Kupili su je novcem od prodajenekadanjeg Hermionina doma.

Hermione je razmiljala o tomu dok je leala u mraku, pitajui se kada e Walter doi.Izgubila je sve to joj je po pravu pripadalo, jer su sve kue u koje i iz kojih su seselili bile, bez iznimke, kupljene od utrka steenog prodajom te prve, viktorijanskevile u Midlandsu. Dopustila mu je da je odgovori od sveuilita, gdje su je obeali primiti poloi li s uspjehom maturu, to joj je i polo za rukom; ogluila se na savjet

svoje tete da prieka s udajom dok ne diplomira. U to rano doba svoga ivotanapravila je pogrean korak i nikada nee prestati ispatati za poinjenu pogreku. Toliko je jo vremena bilo pred njima... Walteru je bila tek pedeset i jedna godina.Kako e podnijeti sljedeih dvadeset, a moda i vie, jednakih takvih godina? A bivalo je sve gore. Sve dok djevojke nisu otile, nikad je nije udario; od tada se tozbilo nekoliko puta.to bi mogla uiniti da promijeni takvo stanje? Pitajui se, domiljajui i odbacujuineostvarive planove, konano je utonula u san, a kad je doao kui, premda je buio, palei svjetlo u spavaonici i teko koraajui sobom, oboje su se pretvarali da je nijeuznemirio.Probudio ju je u sitne sate, zahtijevajui svoja prava. Nauio ju je o njima jo namedenom mjesecu u Torquay ju i kanjavao je svaki put kad mu se opirala. Prije negoto su se vjenali inio se tako njean i pun skrbi; kamo su nestali svi ti osjeaji?Hermione je bila uvjerena da je za njihov gubitak sama kriva. Zbog svoga neiskustvaiznevjerila ga je u svim dij elovima njihova zajednikog ivota, od intimnog dokuanskog, pa ju je prestao voljeti. Trudila se biti boljom, svladati vjetine domaice iu tome je i uspjela, no on nikada nije priznavao njezina dostignua, uvijek traei i pronalazei neto za pokudu. Dugo je krivila sebe to mu nije uspjela dati sina; poto su im se u prve dvije godine

braka rodile dvije dje vojice, imala je nekoliko pobaaja, a potom su joj konanomorali podvezati jajnike.

Njezina joj je ki Sarah rekla da spol embrija od reuje otac. Hermione nije bilasigurn a vjeruje li u tu utjenu teoriju. Katkad je razmiljala o tome, dok bi trpjelaWalterov zagrljaj - ako se to moglo zvati zagrljajem. Noas je osjetila na njemu neki parfem, miris mousa. Otkreui glavu, grizui se za usnu, zakljui da je to zacijeloumislila.

2.Gospoa Fisher pogledom potrai slobodan stol, no ne ugleda ni jedan. Primmy-

velika robna kua u predgrau Creddingtona- bila je omiljena zbog mnogih razloga,meu kojima modernizirana kafeterija- udobno mjesto na kojemu su posluivali


6/131

slasna, jeftina jela - nije bio najmanje vaan. Budui da je bilo tako ugodno, mnogi sukupci planirali svoje posjete tako da ondje ruaju ili popiju aj. Kad joj je ki

pr edloila da dan provedu kupujui boine darove, gospoi Fisher je bilo drago. Bite to izlazak, mali bijeg iz svakodnevice. Robna kua se nalazila na kraju grada i podrazumijevala je kratku vonju; tu su se mogla promatrati razna lica, a trgovaka jeroba bila visoke kakvoe i lijepo izloena. Gospoa Fisher namjer avala je kupitiWendy crvenoruiasti kamirski demper za Boi; kao dijete Wendy je lijepoizgledala u jarkocrvenim i ruiastim bojama, pa e ih i sada dobiti. Jo u asu kad jeodluivala o tome, gospoa Fisher je znala da e njezina ki zamijeniti ruiastidemper za kakav drugi, u sivoj ili be boji; ipak, valjalo je okuati sreu i kupiti ga. Gospoa Fisher je znala da ima sree to ivi s kerkom a ne u nekomumirovljenikom domu, no pecnula bi je zavist kad bi primila pisma od nekih svojih, jo uvijek ivih prijatelja koji su ivjeli u svojim kuama i zadrali svoju neovisnost islobodu. Wendy joj je doputala tek pomalo od obojega i naljutila bi se da im gospoaFisher sada ne nae stol na dobru mjestu. Odabravi peeni krumpir sa sirom, gospoa

Fisher je ostavila svoju kerku da eka u redu za plaanje. Mnogo je ljudi stajaloispred nje i zacijelo e se dugo zadrati. Osvrui se oko sebe, ugleda stol za etveroza kojim je sjedila samo jedna ena; moda zavri s jelom prije nego Wendy doe. Gospo a Fisher krene prema njoj. ena je bila napola ispraznila tanjur krepke juhe;inila se bezopasnom, ak ugodnom, no to i nije udno- gospoi Fisher ljudski se rodu veini sviao. Upita enu smije li joj se pridruiti. Hermione Brown podigne pogled i ugl eda postariju enu ruiastih obraza i

pahuljaste, bijele kose, lijepo odjevenu u tamnoplavi vuneni sako i plisiranu suknju odtvida. Oko tanunog vrata omotala je crvenu svilenu maramu. Njezine plave oismijeile su se Hermioni koja potvr di da su ostala sjedala slobodna.- Moja ki i ja obavile smo boinu kupovinu. Volimo poeti na vrijeme- reegospoda Fisher. - Da vam pokaem to smo nale. Izvadila je iz svoje torbe za kupovinu, oznaene imenom Primmy, tiskanim u zelenoj boji na utoj podlozi, jedan oslikani svileni novanik, djeju bojanku, losion zakupanje i druge paketie; dobit e ih Wendyne kolege nastavnici u djejem domu.Hermione se izdivila stvarima i pitala gdje se u prodavaonici svaka od njih moe nai;morat e kupiti poklone za nekolikoosoba koje je Walter nakanio darivati, premdanije volio troiti novac na svoje kolege s posla. Prole im godine nije nita kupio, nodobio je kutiju slatkia od metvice, vri egzotine mutarde i, od upravitelja, bocuviskija Chivas Regal, za koji je Walter znao da ga je kupio u bescarinskoj zoni dok je putovao u enevu radi prikupljanja dobrovoljnih priloga.

- Moja ki pomae u skrbi za djecu- rekla je gospoa Fisher. No ima slobodne utorke, pa me je danas povela u kupovinu. Tako je zabavno, zar ne? Volim dolaziti ovamo.Gledala je Hermione svojim sjajnim oima; inilo se kao da joj povjerava neku tajnu.- Moja ki zna kupiti najbolje stvari. inilo se da je doista tako. Hermione je prepoznala trofeje vjetoga kupca. Kako jelijepo kad majka i ki iziu zajedno, mislila je; esto ovjek vidi takve, lako prepoznatljive parove. Pa i ona je ovamo znala dovesti svoje keri kad bi se nalotogod novca. S vremena na vrijeme prodala bi jednu ili vie starih oevih knjiga kako bi namaknula za kakav nuan izdatak ili, kadto, za uitak. Waltera knjige nisuzanimale i nikada nije primijetio da je ijedna nestala s polica u radnoj sobi. Njih su dvije jo ivahno avrljale, a Hermioniaa se juha hladila dok je gorljivoodgovarala svojoj sugovornici, kad se neki lik nad vije nad njima. Iznimno visoka ena postavi pladanj na stol. Hermione je bila spremna nasmijeiti se kerki svoje nove


7/131

prijateljice, no kad podigne pogled ugleda jednu od najrunijih ena koje je ikadavidjela. Uzdiui se nad njima, ki gospoe Fisher doimala se gotovo starijom odmajke. Imala je eljeznosivu kosu, uvijenu u kobasiastu smotku oko glave. Bila je blijedouta, sa abolikim vreicama ispod oiju i imala je etvrtaste vilice. Kad jeskinula ukastosmei kini ogrta i prebacila ga preko slobodnog stolca, razotkrie se njezine velike, plosn ate grudi pod sintetikom, uto-zelenom majicom. Hermione je prestane prouavati i, pokuavajui prikriti svoje iznenaenje, pogledom okrzne staruenu, ije se dranje posve promijenilo dok je pomagala kerk i skinuti jela s pladnja.Ki nije govorila, a nakon tog letiminog pogleda na plave oi koje vie nisu bilesjajne i pune smijeha, Hermione se zagleda u svoj tanjur. Kako tako strana enamoe biti ki te lijepe starice? Kako se priroda moe tako poigrati? Ili su je modausvojili?Takve su misli prolazile Hermioninom glavom dok je, u tiini, brzo dovravala svoje jelo. Pridolica se sada alila to je morala tako dugo ekati u redu. Ljudi se ne moguodluiti, rekla je, a namjetenici su spori. Majka nije nita govorila, nego se

usredotoila na svoj krumpir, jedui ga u vrlo malim zalogajima. Kad Hermioneustane od stola, zastajui da odjene kaput koji je prebacila preko naslona svoga stolca,nasmijei se starici i tiho ree zbogom prije no to je pola. Nije mogla prestati misliti o njima dok je u eljezarijskom odjeljenju traila novokorito za pranje rublja i jo neke sitnice za koje je Walter pristao da ih kupi, poduvjetom da budu po najnioj moguoj cijeni i visoke kakvoe. U Frestonu- najbliemgradu - nije bilo p rodavaonice eljezne robe; u Jimmyju i nigdje drugdje, rekla mu je, premda ne osobito odluno. Ta runa ena neko je bila djetece, sjeti se Hermione, i tad je zacijelo bila lijepa, ili je barem bila toplo, privlano klupko. Ljudi nemajuutjecaja na gene koje prenose nasvoju djecu, premda su skloni kriviti sebe za njihove mane - barem je ona to inila;Walter je dodavao da su, zahvaljujui njezinu lou odgoju, obje njihove kerke zanjega razoaranje.

No nisu bile za Hermionu; ona ih je s ilno voljela, pokuavala ih zatititi od bijesa istrogosti njihova oca i bila sretna to su uspjele otii. Sad obje imaju priliku bitisretne.Pomno je uvala raune od kupovine; unosila bi ih u biljenicu izdataka. Raspolagala

je s vrlo malo novca i mora la je poloiti raun za svaki peni koji bi potroila. Kadtose pitala to e uiniti kad proda sve oeve knjige. Na sreu, neke od njih bile suveoma rijetka, traena izdanja, a u Creddingtonu je pronala antikvara kojega jezanimalo sve to bi mu donijela.

Hermione je slutila da je za Walterovu strogost kriv njegov odgoj. Otac mu je biovodnik koji je uznapredovao do asnika i oekivao je da i Walter napreduje u vojsci,no on nije uspio zaraditi in. Poto je odsluio vojnu obvezu- tad je bio upravo u dobiza novaenje- i zasluio mjesto desetara, Walter je stupio u teritorijalnu obranu idobro se snaao ondje, uivajui u svojim zadaama, u taborovanjima i vojnikimvjebama te u redovitim sastancima; a ponajvie od svega u noenju uniforme.Zadovoljan vojnim pravilima, primjenjivao je ista kruta naela i na kuni ivot, aHermioni i djevojkama nije preostajalo drugo nego pokoriti se propisima. Walter jetijekom godina promijenio nekoliko poslova. Kad se oenio radio je u tvornicielektrinih aparata, no kako je tvornica promijenila vlasnika, Walter je uslijedkadrovske reorganizacije ostao bez posla. Prodavao je automobile bio je vjetmehaniar, djelomice zahvaljujui oevoj, a djelomice i svojoj vojnoj karijeri. Potom je radio za osiguravajue drutvo, sve dok i tu nije postao viak. Sad radi za malu


8/131

dobrotvornu ustanovu, trenutno sjedite koje se nalazi u zgradi to su je, u sklopunovog razvojnog plana, namjerili sruiti; najamnina je mala zbog nesigurnosti rokazakupa. U ustanovi skupljaju novana sredstva za istraivanje neke rijetke bolesti.Walter je dobar u knjigovodstvenim i organizacijskim poslovima; sama ga svrha nezanima osobito. On i upravitelj dobro su plaeni; ostali slubenici su dobrovoljci. ' Selili su se iz kue u kuu kad god je to Walterov posao zahtijevao; djevojke sumorale mijenjati kole, a Hermione je ostajala bez krhkih prijateljstava to ih jesklapala s majkama nekih od suuenica svojih keri. Posljednjih pet godina ive uMerburyju, u kvadratnoj, modernoj kui to se nalazi u malom stambenom naseljuizgraenom usred sela. Pokustvo, od kojega veina potjee iz kue Hermionina oca,ilo je s njima kamo god bi se selili, osim nekoliko komada antiknog namjetaja kojesu prodali kako bi kupili nove sagove i zastore, u sluajevimakad se stari nisuuklapali u novi prostor.Walter se tijekom djetinjstva, zbog zahtjeva oeve vojne slube, priviknuo na esta preseljenja; to je naelo kasnije i sam provodio, premda je tvrdio da se namjerava

skrasiti u Merburyju. Nakanio je postati vanom osobom u mjestu, sad kad je bio prestar za teritorijalce. Nikada nije provodio veer kod kue ako je imao razloga biti negdje drugdje. Kad su djevojke malo porasle i poto su toliko puta ule kako se njihov otac zalae zanaelo sluenja drugima, katkada su se pitale zato je inio tako malo da pomogne uvlastitoj kui. - Na posljetku, l jubav prema blinjemu poinje u kui- rekla je Jane, koja je u

pubertetu pos tala buntovnom, pa je ak i obojila kosu u plavo, nakon ega joj jeWalter zabranio izlaske, sve dok nije pristala ponovno je obojiti u svoju turobnu,smeu boju. Jane je bila ogorena zbog posljednjeg preseljenja koje ju je razdvojilo od prijatelja ikole u kojoj joj je dobro ilo. Nije se uspjela upisati na sveuilite i to je pogodiloWaltera, no ne i Jane koja se eljela to prije osamostaliti. S osamnaest godina, kad jestekla slubeno pravo, otila je od kue i zaposlila se u; prodavaonici u Readingu.Stanovala je u stanu s jo dvije djevojke a nekoliko tjedana kasnije preselila se kFelixu - mukarcu kojega je srela na nekom tulumu. Nakon manje od godinu dana njihsu se dvoje rastali, pa ona sad ivi u bespravno useljenu stanu sa skupinom mladih,uglavnom nezaposlenih ljudi.... Sarah je u Italiji, gdje radi kao dadilja u blizini Firence. esto pie Hermionii

poziva je u posjet, no kako bi ona to izvela? Ljudi misle da su danas sve eneravnopravne s mukarcima, no jo uvijek je u pitanju novac; udana ena bez vlastita

dohotka bez sumnje je vezana jednakim okovima kao i njezina majka ili baka, osimako nije spremna pobjei i iskuati svoju sreu. Hermione nije imala hrabrosti za to. Pa i da pobjegne, to bi Walter uinio? Nastojao

bi je kazniti za sramotu koju mu je svojim odlaskom nanijela. No s malo novca njezin bi ivot postao podnoljiviji. Nije imala potrebne kvalifikacijeza tajniki posao ili za bilo kakvu drugu slubu, pa ak i da nae nekoga tko bi jezaposlio, Walter bi to otkrio. Znala je da si danas ene same plaaju porez, no on bi to jamano otkrio a tad bi joj priredio scenu na r adnom mjestu i onda bi je otpustili.Ipak, mora postojati neko rjeenje, nain da se zaposli a da on to ne sazna. To bi bio poetak. Na putu kui razmiljala je o toj mogunosti, a s vremena na vrijeme, misli bi jojodlutale k zgodnoj, staroj dami i njezin oj stranoj kerki.


9/131

3.Walter je ponovno vidio enu u vlaku, tjedan dana nakon to je bila izloena

razuzdanu zadirkivanju pijanih mukaraca. Prepoznao je njezine skladne glenjeve imale, crne, ravne cipele. Ovaj put joj je suknja to je provirivala is pod kaputa bila posuta sitnim cvjetnim uzorkom. Moda je putovala na ovoj relaciji svaki dan; moda je, ba kao i on, uvijek ila na posao vlakom. Nije ju ranije primijetio, a esto jegledao noge ena u vlakovima. Uznemiravala su ga njihova lica i sve ostalo na njima.Zateklo ga je roenje njegovih keri. S djeakom bi on znao, nauio bi ga kako ravnodrati palicu za kriket, igrati nogomet, pucati iz puke; nauio bi ga svim mukimvjetinama kojima se divio, no s djevojicama je bilo drukije. Skrivao je svojuoaranost njihovom ljupkou kad su poele hodati. Hermione je bila dovoljno pametna da ne oekuje njegovu pomo u podizanju djece; to se Waltera ticalo, smodernim mukarcima, koji mijenjaju pelene i voze djecu u kolicima neto nije uredu; trebal i bi se brinuti o kui- mijenjati osigurae, liiti zidove, mijenjati slavine;ostalo je enski posao. Zahvaljujui podjeli poslova koja se danas propovijeda, nitko u paru ne zna to mu je dunost. On se brinuoda sve bude dobro organizirano;Hermione je znala koje su joj zadae, a on je bio gazda u svojoj kui. U selu su ga potivali- jo uvijek, dodue, nije bio crkveni starjeina, no kao lan upnog odborasvake je nedjelje pomagao upniku, svjee izbrijan i odjeven u svoje crno odijelo.Hermione je, k ad je na njoj bio red, ureivala cvijee i istila mjedene predmete teobavljala ostale dunosti u upi za koje je Walter spremno nudio njezine usluge. Sada, sjedei nasuprot eni koja je bila rtvom uvreda onih neotesanaca, Walter joj jemogao vidjeti lice.

Imala je svijetao ten, pune usne, a dugu, tamnu kosu meko je zaeljala iza uiju sazlatnim naunicama. Walter ju je, upotrijebivi svoje veernje novine kao zaslon,diskretno motrio, osjeajui gotovo nesavladiv poriv da izvadi ukosnice iz te kose,razbarui je, proe kroz nju prstima, omirie je. Pomislio je da bi joj se mogao obratiti, ispriati joj se to je nije zatitio onomzgodom. No ona ga vjerojatno nije prepoznala i ne bi ga povezala s tim dogaajem;

bolje je da joj ne obznani kako je bio svj edokom, a nije poduzeo nita da je zatiti. No unato svemu, kad je izila iz vlaka u Stappenfordu, pratio ju je. Gospoa je Fisher uivala u avrljanju u restoranu robne kue Primmy. esto se, kad bi Wendy malo popustila lanac na kojem ju je tako vrsto drala, nastojala upoznati sastrancima. Nije bilo lako udesiti prigode za razgovor a i ljudi joj katkada ne biodgovorili kad bi im se obratila; moda su mislili da se namee, premda je ona samo pokuavala biti ljubazna. Bila je, dakako, stara i moda su mislili da je ishlapjela;starije ljude mlai esto ne primjeuju ili ih tetoe poput djece, ili pak tiraniziraju. Danas je valjalo pretresti uspjenu kupovinu i pokazati njezine uspjene rezultate;Wendy je umjela kupovati. Vodila je svoju majku u kupovinu gotovo svaki tjedan, noizleti u Primmy bili su rijetki uici; obino su ile u samoposluivanje gdje bi gospoaFisher morala ostati na nekom od stolaca blizu ulaza, postavljenih ondje za nemonijekupce, dok je Wendy izvodila svoj pomno isplanirani juri na police, odluno gurajuikolica i odabirui stvari sa svojega uredno sastavljenoga popisa. Katkada, elei tekzabave r adi nadmudriti svoju kerku, gospoa Fisher bi skoila sa stolca- ili barem

ustala onoliko brzo koliko je mogla - i odvaila se na put kroz napuene prolazeizmeu polica, u potrazi za ` kakvom malom rastronou za sebe- kakvim mirisnim


10/131

sapunom umjesto praktina Luxa koji im je Wendy objema kupovala ili pak ploicommlijene okolade. jo uvijek je raspolagala svojim novcem, premda je najvei diodavala, po bankarskom nalogu, za stan i hranu. Za ovih pohoda izmeu polica morala je biti oprezna; morala se svakako vratiti na sjedalo prije nego to Wendy zavri skupovinom. Jednom je doivjela neugodno iskustvo kad je zakasnila, pa su je pozvali preko razglasa. Uvijek je plaala na blagajnama za brze linije, jer nikada nije imalavie od dvije ili tri stvari, a kupila bi na tim izletima i poklone za Wendy- rahatluk,ako ga je bilo, kremu od metvice ili pak losion za ruke. Bile su to stvari koje je Wendyvoljela, ali ih je smatrala frivolnima i nikada si ih sama ne bi kupila. Uvijek je hinilaljutnju kad bi joj majka poklonila takvo to, no njezino bi blijedo, tmurno lice

promijenilo izraz - gotovo bi se nasmijeila. Gospoa Fisher je znala da joj Wendynikada nije oprostila to je sama tako lijepa a njoj nije podarila nita od svoga izgleda. Dok je bila dijete, postojala je nada da e se proljepati; tada nije bila debela, pa seak moglo rei da su njezina blijeda koa i okruglaste oi zanimljivi. Majka ju jeuvijek odijevala u jarke boje koje su ublaavale nedostatke njezina izgleda; pastelni

tonovi samo bi naglasili njezinu neprivlanost. Kosa joj je bila gusta i bujna, prirodnovalovita; nosila ju je d ugu i rasputenu, otklonjenu od lica trakom u stilu Alice uzemlji uda, osim u koli kamo je ila s dvije duge pletenice. Kad joj je bilo dvanaestgodina sama se oiala majinim karama za papir, tvrdei da je njega kose- etkanjei dugotrajn o suenje- gubitak vremena koje se moe pametnije iskoristiti. Otada seinilo da njeguje svoju runou, da gotovo uiva u njoj. Wendy je bila dobra uenica, uvijek meu nekoliko najboljih u razredu, no nijevoljela igre i glazbu, plesanje i glumu - vedrije dijelove nastave. Pohaala je viu pedagoku kolu, a potom je poduavala u prekomorskim kolama, gdje se udala zakolegu - nastavnika misionarskih nagnua. Proveli su neko vrijeme u Junoj Americigdje je Wendyn mu poginuo u automobilskoj nesrei; nisu imali djece. GospoaFisher je smatrala svo ga zeta estitim, premda dosadnim ovjekom; nije ga dobroupoznala, jer je s njezinom kerkom promicao prosvjeenost i istinu tako daleko odkue. Wendy se, ubrzo nakon to je obudovjela, zarazila nekom boleu od koje senije oporavila nekoliko mjeseci. P oslije toga odluila se vratiti u Englesku, gdje jenakon nekog vremena postala ravnateljicom prigradske osnovne kole u kojoj sunjezine staromodne metode pruale djeci dobre temelje; morali su uiti itanje, pisanje, zbrajanje i pravopis, no konano se sukobila s mlaim kolegama koji su sezalagali za slobodno izraavanje. Rano se povukla u mirovinu i zapoela dobrotvornirad s hendikepiranom djecom. Gospo a Fisher je vjerovala da je u tome Wendy nalasvoj pravi poziv; rad je zahtijevao veliku strpljivost, a toga je Wendy imala u izobilju;

djeca su je voljela i njezino je veliko iskustvo bilo dragocjeno. No nije vie bila mladai esto je, doavi kui, bila umorna i razdraena; gospoa Fisher se, sa svoje strane,trudila biti strpljivom i punom razumijevanja.Tijekom dana, dok je Wendy izbivala iz kue, imala je stanovitu slobodu a namjestima na koja je odlazila sama - u knjinicama i u kavani Brenda u kojoj bikatkada ujutro popila kavu, upoznavala je prijatelje. Pa moda to i nisu bili pravi

prijatelji , budui da se nije nikoga usuivala pozvati u kuu, otkako je jednom pozvala gospo dina Pottera na aj. Upoznali su se u ljekarni, gdje je on kupovao flasterza kurje oi, na to mu je gospoa Fisher preporuila pedikera kojega joj je Wendy bila pronala. Posjetivi je, gospodin Potter je prevrnuo ajnu alicu i pri tome nesamo namoio sag, nego i razbio alicu koja se otkotrljala pod kaminsku ogradu.Gospoa Fisher je krpom posuila sag, a potom, nakon Wendyna povratka,neuspjeno hinila da je sama razbila alicu. No Wendy je, vraajui se s posla, srela


11/131

gospodina Pottera na izlazu iz kue. Wendyne primjedbe bile su predvidive: dakakoda je gospoa Fisher imala pravo pozivati svoje prijatelje, no kakvi su to prijatelji?Gdje je srela gospodina Pottera? Ne u crkvi, bila je sigurn a. A ona ne moe dopustitida joj ljudi koji se ne znaju ponaati ulaze u kuu. No neko je to bila kua gospoe Fisher, a i porculan je bio njezin. Pokojni jegospodin Fisher, me utim, elei izbjei pogrebne trokove i istodobno pomoi kerkikojoj se divio, ako je ve nije volio, te uvjeren da e time osigurati svoju udovicu,ostavio kuu Wendy, a svojoj eni dao pravo na doivotni zakup. Wendy, koja je tada ivjela u stanu nadomak svoje kole, odmah se preselila. Kua je,na poslj etku, bila njezina. Od oeva osiguranja otkupljen je nenamireni dio hipoteke, a preostala je i znatna suma s pomou koje je Wendy preuredila dio velike kue u dvastana. Ona i majka ivjele su na dva nia kata; poseban ulaz vodio je do stanovazakupaca iznad njih, a kako su oni bili cijeli dan na poslu, gospoda Fisher ih nikadanije sretala, osim katkada za vikenda, kada im je bilo doputeno upotrebljavati vrtispred kue. Ona i Wendy zadrale su malu par celu iza kue. Ostatak zemlje Wendy

je prodala gra evinskom poduzetniku i sada su ondje gdje su Fisherovi neko uzgajali povre i gdje je bila duga tratina s hladovitim cedrom, stajala tri bungalova. Bio je toisplativ posao. Gospoda se Fisher katkada pitala na to je Wendy potroila dobit; jouvijek se loe odijevala. Moda je dala sav novac hendikepiranoj djeci. Prostor oko kue znatno se promijenio tijekom posljednjih nekoliko godina. Gospoa je Fisher neko poznavala sve svoje susjede, no kue su s vremenom promijenilevlasnike, a neke su, poput njezine, pretvorene u stanove, pa su ak i sruene izamijenjene novim malim kuama. Nitko od njezinih prijatelja nije ostao. - Majko, nadam se da nisi razgovarala s tom enom za naim stolom- rekla je Wendy poto ih je Hermione Brown napustila u Primmyju. - Pitala sam je da li je slobodno - iskreno odgovori gospoda Fisher.- Ne valja govoriti sa strancima - ree Wendy. To je gubitak vremena i rasipanjeenergije.Koliko toga proputa, draga moja, mislila je njezina majka, pitajui se hoe li sutra

biti lijep dan, kako bi mogla otii u prodavaonicu ili u knjinicu i pronai koga s kim bi mogla proavrljati.

Walter je slijedio enu s vlaka du perona, uz stube i kroz izlaz. Prola je krozkolodvorsku zgradu i izila na ulicu. Padala je kia; cesta i plonik blistali su podsvjetlom ulinih svjetiljki. Putnici na koje je netko ekao brzo su nestajali uunutranjosti automobila poredanih ispred kolodvorske zgrade; ostali su hitali prema

parkiralitu to se protezalo uz prugu. ena je s raskriljenim kiobranom urila cestom prema gradu, a on ju je, bez prava razloga, potaknut impulsom koji nije propitao,slijedio. Koraajui za njom mogao je vidjeti spiralu duge tamne kose koja joj seugnijezdila izmeu lopatica. I sam je imao kiobran i otvorio ga; titio ga je od kie iusto mu sluio kao zaklon dok je drao korak s njom, ne pretjeui je. Na vrhu breuljka na kojemu je leao kolodvor skrenula je ulijevo i produila iza

prodavaonica k rezidencijalnom dijelu Stappenforda. Slijedio ju je. Bilo je i drugih pjeaka, uurbanih, s rastvorenim kiobranima. Neki je ovjek glavu natkrilionovinama. Kia je bila sitna, uporna, od onih koje ne promoe odmah, nego tek

postupno prodiru. Walter je zagazio u mlaku, no nije to ni primijetio, toliko seusredotoio na svoj cilj. ena je skrenula iza ugla i on zamijeti ime ulice dok ju jeslijedio. Nekih dvjestotinjak metara dalje, ona opet skrene ulijevo i nestane. Stupila jena kolni prilaz kue. Walter ga je zapamtio; u blizini je potanski sandui. Kad je


12/131

doao do kue, ve je bila iezla unutra. Na ploi privrenoj za dovratak stajao jeurednim, bijelim bro jkama ispisan kuni broj- 18.Prouavao je kuu- spojenu s jo jednomu nizu - vrsto zdanje, vjerojatno izgraenotridesetih godina, dobro odravano i olieno. Svjetlo na nadstrenici osvjetljavalo jesjajna crna ulazna vrata. Dok je tako gledao, svjetlo se ugasi. Okrene se i pode natrag

na kolodvor te se sljedeim vlakom vrati kui, gdje ga Hermione zaueno upita kako je uspio tako pokisnuti na kratkom putu od perona do automobila parkiranog predkolodvorom.Ustrala se da mu pronae suhe arape i druge cipele, u meuvremenu dovravajuiveeru. Te je veeri imao sastanak i bio je, zahvaljujui neplaniranu zakanjenju, u prilinoj vremenskoj stisci. Ostalo mu je tek toliko vremena da pokudi Hermionuzbog presuhe i prepaprene riblje patete. Objesila je njegov kini ogrta uz parni kotao u predsoblju iza kuhinje, no nije seuspio osuiti do Walterova odlaska iz kue. Zato je odjenuo ogrta od navotena

platna; u Merrburyju je volio poprimiti izgled seoskog gospodina.

Nakon njegova odlaska Hermione je, sretna to se izvukla uz samo nekoliko manjih prigovora te veeri, oprala posue i, kao i svake veeri, prostrla stol za sutranjidoruak. Tad je ponijela primjerak besplatnih m jesnih novina u dnevnu sobu. Izvuklaih je iz hrpe koju su u garai uvali za reciklau. Walter ih nikada nije itao; bacio biih neotvorene svakoga tjedna, no kako su njoj bile uskraene dnevne novine koje je onkupovao na kolodvoru, nosio ih u ured i ond je ostavljao, uvijek je uvala one besplatne. Voljela je itati mjesne novosti, a posebice rubriku s odgovorima na pismaitatelja koja se odnose na obiteljske nevolje. Odgovori su uvijek bili mudri, bilo da seradilo o seksualnim problemima, o podizanju d jece ili pak o kunim ljubimcima.Katkada je Hermione razmiljala bi li i sama napisala pismo i opisala. svoje nevolje,no znala je da bi joj savjetnica odgovorila da ostavi mua i ode od kue; obino jetako savjetovala u slinim sluajevima. Ali, ja to n e mogu, pomisli Hermione po stoti put. Te veeri, poto je proitala savjetzabrinutoj maehi ija se djeca nisu mogla sloiti s novom polubraom-Moratezapamtiti, pisalo je, oni nisu izabrali jedni druge; vi i njihov otac odabrali ste se, adjeci nije nita drugo preostalo- pone itati rubriku Slobodna radna mjesta udomainstvima; bi lo je to neto za nju, posao zakoji je bila kvalificirana. Danas suoglaavali posao kune pomonice u mjestu udaljenom tri kilometra- Prendsmereu i jo jedno, u Creddingtonu, udaljenom oko dvadeset pet minuta autobusom.Mudra savjetnica bi joj preporuila da poduzme korake, znala je Hermione. I prije no

to je valjano promislila, iskoristivi pogodnost Walterove odsutnosti, telefonirala je poslodavcima i dogovorila sas tanak za idui tjedan. Potom je otila u postelju. Predstojao joj je vikend- uv ijek najtei dio tjedna.Vikend om je jedna stvar, beziznimno, dolazila na dnevni red i po nekoliko puta. A to bi bilo da odbije? Premda je u mnogoemu bila neupuena, Hermione je znala da udananje vrijeme ene imaju pravo rei ne, iako ju je Walter podsjeao da mu je branim zavjetom ustupila pravo na svoje tijelo do kraja ivota. Osim toga, obeala jeda e ga sluati. Kako je arhaino to zvualo modernim d jevojkama poput Jane iSarah. Danas ena moe poi u policiju i optuiti mua za silovanje. Ali kako to dokazati? Morali bi joj vjerovati na rije. Moda bi, da dobije oba ili

barem samo jedan posao, smogla hrabrosti podsjetiti ga na slovo zakona te mu

uskratiti ono za to je tvrdio da je njegovo pravo.


13/131

No ima li ovjek prava nad drugim ljudima? Ima li ona ikakva prava nad njim? Zato je pravo jednostrano? ovjek, dakako, ima odreene dunosti i odgovornosti. Ona setrudila izvriti svoje najbolje to je mogla- barem kuanske dunosti i one premasvojim kerima. ovjek moe imati oekivanja: ona je neko od svoga muaoekivala privrenost, elju da je vidi sretnu, no razoarala se. Moda ovjek ima pravo na takva oekivanja, no nema pravo iskoritavati druge radi vlastita zadovoljstva.Sad kad su djevojke otile, bi li i ona mogla? Tako zahuktalih misli, Hermioni je biloteko zaspati, a njezino hinjenje nije zavaralo ;Waltera kad se vratio sa sastanka.Odluila je slagati. Kad ju je zgrabio za rame, okreui je k sebi u postelji, rekla mu jekako joj se ini da dobiva gripu te da joj se moda ne bi trebao previe pribliavati.

Nije pomoglo.Walterove su se ruke, obujmljujui njezino grlo, vrsto stezale. Zamiljao je da drivelike snopove tamne, svilenkaste kose. Neko je Hermionina kosa bila dovoljnoduga da joj je omota oko vrata, no odrezala ju je.

4.Hermione je osjeala uzbuenje dok je ekala autobus kojim e se odvesti na prvirazgovor za posao. Niski se autobus koturao kroz Freston, zastajui u blizini trnice,gdje su izili putnici koji su poli u kupovinu. Potom je nastavio kroz predgrae i, proavi kraj kolodvora, poao dalje po prigradskim cestama. U drukijim okolnostima, u drukijoj obitelji, mogla bi potraiti posao u nekoj od

prodavaonica u Frestonu. Ne bi bila previe probirljiva; odgovarala bi joj sluba za

blagajnom u samoposluivanju, ako bi uspjela nauiti taj posao, a isto tako i prodajaantiknih stvari. Tipkati nije znala, sluiti se raunalom jo manje, pa nije mogla traitiuredski posao. No da se zaposli u Frestonu, Walter bi to saznao.Kako je Hermione rekla da ne moe doi naveer, Theresa Cowper, njezina potencijalna poslodavka, izila je ranije s posla. ekala je Hermionu koja je, pokisla iraskutrana od kie, krenula s autobusne postaje, ka o to joj je i reeno, prola pokrajnekoliko prodavaonica i ula u prolaz blizu crkve na vrhu breuljka. Kua Vonjak

bila je odvojena od susjednih zdanja visokim kamenim zidovima. Ulazna vrata odkovana eljeza vodila su u prednji vrt s travnjakom obrubljenim nasadima rua. Predkunim vratima, koja su se otvorila im je Hermione pozvonila stajao je plavi renault.Theresa Cowper bila je u kasnim etrdesetim godinama; imala je tamnu, kovravukosu koja joj se poput slapova sputala niz glavu, doseui do r amena. Bila je lijeponaminkana, s izraenim obrvama ponad tamnih oiju i punim usnama namazanima jarkim ruem. Hermione se pred njom osjeala nelagodno i bilo joj je drago to je,dobije li posao, nee esto viati. Kako je bila prestraena i prije no to su zapoelerazgovor, Hermionino dranje bijae jo poniznije no obino. Gospoa Cowper brzo ju je provela kuom lijepo namjetenom modernim pokustvom i s prozorima koje su prekrivali zastori s apstraktnim uzorcima. Pod je gotovo posvuda bio prekrivensvijetlim sagom, a u radnoj su sobi bili moderni elini stolac, stakleni stol i golemikau od crne koe. Dvije od nekoliko spavaonica bile su ureene za tinejdere; usvakoj je bio malen prijenosni televizor i areni poplunski prekriva na postelji. U

jed noj je sobi na prozorskoj dasci stajalo nekoliko krpenih ivotinja; u drugoj su nazidu visjeli posteri poznatih nogometaa.


14/131

- ivim s Jeremyjem Davisom- rekla joj je Theresa. - Njegova djeca dolaze gotovosvakog vikenda, a tad se kua okrene naglavce.

Nasmijeila se izrekavi to i naas se inila manje opasnom. Hermione nije znala da jeTheresa sino jurila kuom metui i istei, kako se potencijalna spasiteljica-domaica- ne bi preplaila zbog nereda. Zatim je ponudila Hermioni vie novca nego to bi se ona ikada sama usudilazatraiti. - Moram vas plaati vie no; to biste dobili u samoposluivanju, zar ne?- rekla je. -A da zaposlim nekoga preko agencije, stajalo bi me cijelo bogatstvo. Osim toga, radijeu zaposliti nekoga koga poznajem.

No ti me ne poznaje, pomislila je Hermione koja se predstavila kao Mary Brown.Oekivala je da e sada zatraiti njezine preporuke. Njih nije mogla dati; odale bi je.ak se ni vikaru nije mogla obratiti u tako povjerljivoj stvari. Predstavivi se kaoMary Brown, tek je djelomice slagala. Odabrala je ime Mary jer je bilo vrlouobiajeno, a Hermiona nije bilo mnogo. Gospoa Cowper, meutim, nije ni

spomenula preporuke, pa su se konano dogovorile da Hermione dolazi utorkom udva sata. Nije mogla dolaziti ponedjeljkom, jer je poslije vikenda i sama imala mnogo posla u kui. Kako nije mogla jamiti da e moi dolaziti rano, inilo joj se najboljimdogovoriti se za popodne. Hermione je oekivala da e u vezi s tim biti tekoa, nogospoa Cowper je rekla da joj je posve svejedno koje e radno vrijeme odabrati, jersu ona i Jeremy po cijeli dan izvan kue. Hermione nije objanjavala to je prijei dadoe ponedjeljkom. Nikada ne objanjavaj, netko je nekada rekao, a u ovom sluajuto se bez sumnje inilo dobrim savjetom. Theresa je rekla da e je doekati prvi dan kako bi je pustila u kuu, a potom e jojdati vlastite kljueve. Vjeruje mi, mislila je Hermione dok je odlazila s dvostruko vienovca nego to joj je trebalo za autobus. Pojma nije imala da su se njezino ozbiljno ponaanje, oita vrsnoa i prikladna pojava- pomalo zaputena, no estita- uvreastoj suknji od tvida i dobrano izlizanom demperumarke Marks and Spencer -snano dojmili Therese koja se smatrala iznimno sretnom to je uspjela nai takvo

blago.Jo e neko vrijeme misliti tako.

Hermione je bila sretna dok se sputala ulicom prema autobusnoj postaji. Upravo je propustila jedan autobus i drugoga nee biti otprilike sat vremena pa je, budui da jeimala novca, pola u kavanu koju je zamijetila u nizu prodavaonica. Mogla si je ak priutiti i kolai uz kavu.

Ula je u kavanu Brenda, ugledala slobodan stol uz prozor i sjela. Ubrzo joj jekonobarica u kombinezonu s ruiastim cvjetiima donijela alicu kave. Medu ponuenim kolaima odabrala je meki Bath. Sjeckala ga je na komad ie, uivajui ukorici posutoj hrskavim eerom kad kroz prozor ugleda neku staricu kako ide plonikom; prila je kavani, ula i osvrnula se po ugodnu mjestu. Hermione ju jeodmah prepoznala; bila je to ena s nedrueljubivom ker kom - Hermione je pokuavala ne misliti o njoj kao o groznoj- koju je nedavno susrela u Primmyju. Nekoliko asaka potom gospoda Fisher se po drugi put pridruila Hermioni za stolom,no trebalo ju je podsjetiti na njihov raniji susret.- Upravo sam bila objedoval a, kad je stigla vaa ki- rekl a je Hermione, taktino prilagoavajui injenice.- O, da - rekla je Emily Fisher. - Wendy ne voli priati za jelom - dodala je kao ispriku.


15/131

- ivite li u blizini?- upita je Hermione. Primmy je, naime, bio udaljen samo okokilometar i pol uz cestu, dvije autobusne postaje dalje.Gospoa Fisher je to potvrdila i rekla svoje ime i adresu- Sycamore Lodge, na zavojuna pola brijega.- Moda se ponovno sretnemo- rekla je Hermione i u navali rjeitosti uzrokovanojneuobi ajenim osjeajem slobode, lakoumno doda:- Poinjem raditi u susjedstvu. Kad ju je gospoda Fisher upitala gdje, rekla joj je istinu.- Krasno - rekla je toplo gospoa Fisher.- Ne znam Theresu Cowper, no sigurna samda ete joj promijeniti ivot. Ima sree.Prieljkivala je da Wendy pristane zaposliti neku enu umjesto to im subotom samaokree kuu naglavce, nakon ega je uvijek iscrpljena. Neko su imale gospou Noakes, no ona je ve dugo u mirovini i preselila se u Weymouth, gdje ivi sa sinom. - Promi jenit e se i moj- rekla je Hermione. - Dolazite li ovamo svaki dan?- Ne - ree gospoa Fisher.- Ovisi o vremenu i o tomu boli li me bedro. Imam blagiartritis, znate. No trudim se izii svaki dan kad je Wendy na poslu.

Osjetila se krivom rekavi to i obje se odjednom zahihou, poput iparica. - Radi li utorkom? - upita Hermione, nehajnim glasom, kao da joj nije vano to euti. - Da. Gotovo uvijek. Ima bijeli peugeot - ree gospoa Fisher.- Ako je parkiran predkuom, znai da je doma. U sklopu renov iranja ostali su bez garae. Hermione je shvatila njezin poziv. Walter je sada svakoga jutra kad bi vlak zastao u Stappenfordu pogledom traio enuduge tamne kose. Nadao se da e ui i sjesti u njegov odjeljak. Traio ju je i uLondonu; vidi li je ondje, mogao bi je slijediti, sjesti pokraj nje na putu kui, zapoetirazgovor. Kad se to nije zbilo, poeo je u Stappenfordu provirivati kroz prozor,

premda je mogla biti tako daleko na peronu da je ne bi prepoznao sve dok se ne biukrcala u vlak. Nakon nekolik o dana takva virkanja suputnici su ga poeli iznenaeno

pogledavati, a kako su mnogi od njih bili stalni putnici poput njega, odustao je od tenavike. Odluio je da e radije mijenjati mjesta, sjedajui u razne vagone umjesto udo tada uobiajeni etvrti vagon.

Otkako ju je vidio, vie nije odlazio u King's Cross. Prvi put je ondje pokupio enu poveden impulsom; doao je u grad autom i vozio se gore-dolje ulicom koju suophodile prostitutke. Bio je mrak i, umjesto da poe kui, zastao je i domahnuo jednojdjevojci; kosa spletena u dugu pletenicu sputala joj se niz lea. Bila je vrlo mlada.Volio je m lade. Nakon tog prvog puta u lov je uvijek iao pjeice. Okrutnost, koju je

uglavnom zatomljivao duboko u sebi, kadto je izbijala na povrinu. Jedna se ena pobunila, no sretala je ona i prije grube muterije, a osim toga, nije joj nita uinio-samo ju je pretukao. Nakon toga bio je u mnogim jeftinim hotelima i neuglednimso bama i iskuao razne stvari o kojima je itao u asopisima. Dok je sjedio u vlaku na p ovratku kui, u svom tamnom odijelu i s kinim ogrtaemsloenim na mrei za prtljagu ponad glave, nijedan suputnik ne bi posumnjao kakvi se

prizori odigravaju u Walterovoj glavi. Mnogi su stalni putnici spavali; oslanjali su sena unutranje satove koji bi ih probudili na njihovim postajama. Walteru drijemanjenije trebalo. Svakoga je jutra vjebao nekoliko minuta pred zrcalom, a za vrijemevikenda te katkada preko tjedna i trao. Tad bi odjenuo sivu trenirku i skupe tenisice;nije se isplatilo riskirati o zljedu zbog neodgovarajue obue. Bio je tjelesno snaan, anjegov po sao nije bio dovoljno zahtjevan da ga iscrpi. Iziskivao je samo tonost imarljivost i, kako je volio govoriti svojim kolegama, smisao za organizaciju. Walter


16/131

nije doputao da se u njegov odnos s kolegama uvuku osjeaji. Govorio je drugima toim je initi i bio je djelotvoran; za vojnog slubovanja nauio je nareivati, ali iizvravati svoje dunosti. Smatrao je da je predobar za dobrotvornu ustanovu, no unjegovoj dobi nije bilo lako pr onai posao. U njegovu odnosu sa Simonom,upraviteljem, nije bilo prijateljstva, no bilo je potovanja. Walter je susprezao svojuoaranost plavuom Belindom Arbuthnot koja je mirisala na lavandu ili na rue;zapahnuo bi ga daak njezina mirisa dok bi kraj njezina stola iao k svom uredu,malenom odjeljku, odvojenom od glavnog ureda zidovima to su dosezali dvije stopedo stropa. Ona i druga ena, Rosemary Kent, radile su tek povremeno, onako kako im

je odgovaralo, no posla je bilo gotovo svaki dan. Walteru se sitna i elegantnaRosemary inila neprivlanom. Sve su ga ene uznemiravale, no istodobno izanimale; provodio je podosta vremena matajui o bliskim susretima s njihovimobezlienim tijelima. Bojao se ak i Hermione; nije mogao podnijeti izraz pomirenostisa sudbinom koji bi poprimila kad bi joj se pribliio. No ona je bila njegova: pripadalamu je jednako kao i njegov automobil, njegova kua, odjea koju je nosio; njegova da

ini s njom to mu se prohtije, slubeno mu predana na davnom vjenanju, u zamjenuza udomljenje i skrb do kraja ivota. Tako je to oduvijek bilo, a sve te feministike besmi slice skrivile su mnoga dananja zla. Kad samo pogleda svoje kerke koje suotile da bi se bavile onim to su nazivale svojim poslovima, ne obazirui se nak erinsku dunost! Zato? Pa nisu oskudijevale ni u emu, ak ni za tjeskobnogkratkotrajnog razdoblja kada je bio na ekanju, prije no to si je priskrbio sadanjemjesto. Bio je, na sreu, naslijedio neto novca od ujaka koji nije imao djece i kojega

je r ijetko viao. To mu je omoguilo da se preseli u Merbury, to je Walter draodrutveno poeljnim korakom. Upustio se u neka poslovna ulaganja i unato skromnoj plai mogao si je priutiti stalna i sve skuplja putovanja u London i iz Londona. Hermione mu j e u napadu hrabrosti predloila da upotrijebi nasljedstvo zazapoinjanje vlastita posla, no on joj je rekao da ne zna o emu govori i da je njegovastvar to e uiniti sa svojim novcem. Postigao je nekoliko umjereno uspjenihtransakcija na burzi, no nij e elio riskirati i uplaivao si je mirovinu. Hermione, na sreu, nikada nije bila rastrona. Susrevi je, prepoznao je u njojneoblikovanu, savitljivu djevojku. Davao joj je potenu, ali minimalnu sumu zakuanske izdatke i zahtijevao od nje da mu podastire toan raun o tome kako ju je potroila. Ako je trebala novu odjeu ili togod iz ljekarne, morala je samo opravdatiizdatak i on bi joj dao novac. Vie nikada nisu spominjali mali kapital to ga je bilanaslijedila od svoga oca i koji je, zajedno s pri hodom od nekadanjeg Hermioninogdoma, uloen u kupnju njihovih kua. Kad je Walteru umro ujak, Hermione ga je

upitala bi li mogla dobiti natrag svoj novac - radilo se o tri tisue funti- no Walter jeistaknuo da joj se taj novac ve viestruko vratio kroz koristi koje je uivala ivei snjim.Walter nije zaboravio prve teke mjeseci koje je proveo kao obian vojnik. Poput pasai konja, i ljude treba najprije slomiti da bi ih se moglo voditi. Taj postupak je gotovoieznuo iz suvremenog ivota, uslijed ega vie nema discipline. Primjer toga su i oni neotesanci u vlaku i njihove uvredljive primjedbe upuene eni s dugom, smeomkosom; malo vrstine brzo bi ih dotjeralo u red; ba kao i dobre batine. Njemu udjetinjstvu nikada nije uzmanjkalo batina i to m u nije natetilo. Waltera je jo uvijek boljelo to to se tada nije umijeao, izbavio rtvu. ovjeknjegova iskustva trebao bi biti u stanju ve na prvi pogled prepoznati pijance. Sljedei put nee oklijevati.


17/131

Jedne veeri, nekoliko dana poslije one kada je slijedio enu po izlasku iz vlaka,Walter je ponovno siao u Stappenfordu i poao do kue u kojoj je nestala. Na prozoru u prizemlju vidjelo se svjetlo, pa je poao do ulaznih vrata i pozvonio. Hinite da togod prodaje, odluio je, i kad mu ona otvori vrata, odglumit e da jeiznenaen to je vidi, podsjetiti je na nezgodu i ispriati se.

No nitko nije odgovorio na zvonjenje. Svjetlo je zacijelo bilo tu samo kako biodvratilo provalnike. Otiao je, no nije se odrekao plana koji je morao privremenoodbac iti; uvijek moe pokuati ponovno. Sljedee noi vratio se u mrane ulice izaKing's Crossa i neko vrijeme zaboravio na enu. Ipak, jedne je noi sanjao daHermione ima kosu poput njezine i da joj je omata oko vrata, davei je.

5.Do svoga sljedeega potencijalnog poslodavca Hermione je mogla doi biciklom.Puna samopouzdanja nakon to si je priskrbila prvi posao uzvezla se uz brijeg inapustila Merbury, skrenula udesno prije no to je izila na glavnu cestu, a potom se, prolazei pokraj farme svinja, uputila u Prendsmere. Dan je bio tmuran: hladan alisuh. Otar joj je vjetar ibao lice dok se vozila puteljkom meu ivicama, potom prela preko mostia iznad rijeke, prola pokraj drvenog sjenika i, na posljetku,stotinjak metara dalje, ula na farmu Humci. Nije bilo humaka uokolo; moda jeimanju nadjenuo ime prijanji vlasnik, mislila je Hermione, sputajui se asfaltiranomstazom do seoske kue od siva kamena i s krovom od crijepova. S grane jabukovastabla visjela je djeja ljuljaka. Visok, mrav mukarac, posve ravne tamne kose koja je mu je padala sve do okviranaoala uveo ju je u dnevnu sobu sa stolcima i kauem presvuenima cvjetnomtkaninom. U kaminu je bila povisoka gomilica pepela a tanak sloj praine leao je

posvuda.- Ja sam dom ain - rekao joj je. - Nigel Wilson. Novinar sam, vanjski suradnik. Piemu slobodno vrijeme, kad se ne brinem za djecu i stroj za pranje rublja. Djeca su sada ukoli, u selu Prendsmere koje je dalje niz cestu kao to, siguran sam, znate. ena mi jezubarica i za viken da dovodi u red sve to ja propustim tijekom tjedna. Ne uspijevamsve.- To vidim - ree Herrnione suho, osvrui se oko sebe.

- Jedna nam je ena dolazila dvaput na tjedan rekao joj je.- Zatrudnjela je i morala jeotii. Prije nje imali smo neko vrijeme dadilju, no vie nam ne treba.


18/131

- Kolika su djeca? - upita Hermione. Oekivala je da e sresti gospou Wilson i pokuavala se sabrati. Zato ne bi mukarac ostajao kod kue ako mu je to zbog poslalake? Moda ena vie zarauje.- Fiona ima devet, a James pet godina - ree njihov otac.- Dajte da vam pokaemkuu. Kua je bila vrlo neuredna, ali ugodnija od kue Therese Cowper; moda jednostavnostoga to je bila starija i to se nalazila u tako ljupkom okruenju, mislila je Hermione,eznui dase baci na pospremanje. Bilo je oito da e joj ponuditi posao i kad je to iuinio, oboruana ranijim iskustvom, odluno je zatraila jednaku sumu, kazavi da joj toliko plaaju na drugom poslu. Theresa e joj platiti i autobusnu kartu, no ovdjeto nije mogla traiti. Kako autobus ne prolazi ovuda, morat e dolaziti biciklom. I ovaj put je rekla da se zove Mary Brown i dogovorila se da e dolaziti etvrtkomujutro.- Biste li mogli sada ostati? - upita Nigel. Bio je etvrtak.- Poslije u staviti va biciklu automob il i odvesti vas kui.

Ostala je i pripasala plastinu pregau s uzorkom tikvica koju je nala na kuhinjskomklinu. Kao i Theresina, i ova je kuhinja bila opremljena svim moguim modernim pomagalima i bila je mnogo ia od ostatka kue. Nigel joj je morao pokazati kako serukuje skupim usisavaem s mnogo dodatnog pribora, a kada je dolo vrijeme polaska, natoio joj je au bijelog vina iz boce u hladnjaku. - Preobrazili ste ovo mjesto - rekao joj je iskreno. - A ja sam obavio mnogo svoga

posla.U njegovoj radnoj sobi vidjela je raunalo, a bile su tu i police s knjigama- uglavnom prirunici- i nekoliko metalnih ormaria za spise. Objasnio joj je kako ne oekuje pospremanje svoje sobe.- Oistit u pod- rekla je, mrtei se. Izgledao je kao da nije pometen tjednima. - Neu dirati vae papire ni ita drugo.

Mela je dok je njegov pisa izbacivao stranice tipkanog rukopisa. Hermione je strojuvelike zanimao, no nije dala naslutiti svoju znatielju; moda bi mu smetalo, a osimtoga, nije bilo njezino da ruk uje iim tehnoloki sloenijim od ureaja za domainstvokoji su i sami po sebi bili dovoljan izazov.Spavaonice su gledale na vrt iza kue. Travnjak se sputao do potoka koji su, radisigurn osti, ogradili visokom ogradom od iane mree. Bio je tu i bazen koji su zbogzime prekrili tamnozelenim platnom te zemljano tenisko igralite. Blago djeci, pomislila je Hermione bez zavisti dok je brisala prainu s Fionine kolekcije malih

porculanskih ivotinja i uredno slagala Jamesove automobile uza zid. Nigel je sklopio njezin bicikl i stavio ga na zadnje sjedalo svoga terenskog volva.Rekla mu je da stane na vrhu brijega na putu za Merbury.- Dalje mogu sama. Hvala vam - kazala je.Kad se Nigelova ena, Laura, vratila te veeri, prigovorila je muu to nije zatraioadresu Mary Brown. Nigel je, meutim, zainteresiran novom namjetenicom, pogledao u telefonski imenik i pronaao dvije obitelji s prezimenom Brown uMerburyju. Nazvao je oba broja jo dok je Hermione bila u kui, no na samo jednomsu mu odgovorili; hinio je da je nazvao krivi broj, kao to i jest, jer je Mary Brown,koja je ivjela na drugoj adresi Brown, W.E, 6 Wilow Close Merbury- trenutno bilana poslu.- Nazovi je - rekao je Lauri. - Reci joj da je dobro obavila posao.


19/131

- Jest - priznala je Laura. Bil o je olakanje vratiti se u istu kuu i zatei Nigela bezosjeaja grizoduja jer je, zadubljen u rad, zaboravio na vrijeme. Bio je divan premadjeci - redovito je iao po njih u kolu, igrao se s njima i pripremao im aj; bilo je tovanije nego da odrava kuu istom.

Kad je Laura nazvala broj koji joj je Nigel dao, javila se ena. - eljela bih razgovarati s Mary Brown - rekla je. Dok joj je srce snano kucaloHermione odgovori da je ona Mary Brown.Laura je upita je li zadovoljna radnim vremenom i uvjetima rada, a Hermioneodgovori da jest.- Kua doista lijepo izgleda- oda joj Laura priznanje. - Hvala vam.Hermione spusti slualicu dok joj je srce tuklo. to bi bilo da ju je Walter uo? Noas je bio vani, no kad je bio u kui, oekivao je od nje da odgovori na telefonske pozive,a potom ga pozove, jer nju, dakako, nikada nitko nije zvao.- Mislim da bismo trebali potpisati ugovor s Mary Brown - ree Laura svomu muu.-

To je najbolje za obje strane. Da ne bude krivih tumaenja. - Nee ih biti- ree Nigel. - Vraki smo sretni to je imamo. Kladim se da njezin mune zna da se zaposlila ovdje i zbog bilo kakve birokratske sitnice mogla bi odustati.Zacijelo tedi za romantine praznike za sebe i mua ili togod takvo. - Dobro, ali nemoj kriviti mene ako ne bude ilo- ree Laura. Nigel se nadao da e Mary imati kakav novi financijski plan poto zaradi za svoj prvicilj - romantine praznike. Ostane li s njima, imao bi vremena pozabaviti sekriminalistikim romanom koji je poeo pisati, bjeei od tekstova o seoskim temamakoje je pisao za mjeseni asopis te od humoristine kolumne s k ojom je jednom natjedan sudjelovao u drugim novinama.Mary Brown je ono to im treba. Samo neka dugo ostane, mislio je, vraajui se usvoju radnu sobu dok je Laura glaala rublje.Zato to nisam uinila godinama ranije, mislila je Hermione, dok se biciklom sputalas vrha brijega.Osjeala se ivahnom, obodrenom jutarnjim radom, nimalo umornom. Pretpostavljala je da ju je okrijepilo vino te sir i kruh koji je dobila za uinu. Imala je sree. Obojenovih poslodavaca bilo je ljubazno. Znala je da im je sada jako stalo do njezinihusluga, premd a bi se situacija s vremenom mogla promijeniti. Osim toga, u kuiTherese Cowper bit e sama, a kako je nauila rukovati kuanskim aparatima, zasljedeih posjeta Humcima Nigel e je bez sumnje ostaviti njezinu poslu i usredotoitise na svoj rad na raunalu.

inio se dragom osobom, premda pomalo usporenom. Dok je pospremala glavnuspavaonicu, poravnavajui pokriva na branom krevetu, pitala se kakav ljubavniivot ima sa svojom enom. Jesu li sretni? Iskoritava li Lauru tjelesno, onako kakoWalter koristi nju, poput neke vrste ispunog ventila? Znala je da nije. esto je gledala televiziju dok je Walter izbivao iz kue, dovoljno dazna k ako emancipirana ena poput Laure Wilson, s unosnim poslom i zaradom kojane zaostaje za onom njezina mua, ako nije i vea, ne bi ostala u takvoj zajednici. A izato bi? Ugovori obvezuju dvije strane; ako jedna ne ispunjava jamstva koja su dali,zato bi ona druga odravala vezu? Za sreu je potrebno dvoje- kao to ljudi estokau. U dva dana Hermione je srela svoje vrnjake iji su se ivoti u potpunostirazlikovali od njezina; mogla je od tog susreta imati mnoge koristi, ne samo novane:mogla bi nauiti promijeniti svoj ivot.


20/131

Ustrala se po kui kako bi provjerila je li sve na mjestu i dovrila jelo prije no toWalter stigne. Nije mu eljela pruiti nikakva razloga za prigovaranje. Kad ju jenazvala Laura Wilson, Hermione je odmah znala da je provjerava. Zahvaljivala jeBogu to ne mora izmiljati razloge kojima bi zavarala Waltera. Sreom, bio je nasastanku - crkvenom ovaj put. Vikar je imao visoko miljenje o njemu; Walter je bio

blagajnik - znao je s novcem. A vikar, to se Waltera tie, nije imao mana, osim to jeuveo mnoge novotarije u obrede. Pomaganje crkvi Walter je smatrao svojomdunou. Hermione je znala da on na to gleda kao na sredstvo drutvenog promaknua; sluba u crkvi dovela ga je u dodir s ljudima koje inae moda nikada ne bi upoznao - ljudima poput obitelji Mountfords koji su ivjeli u najljepoj kui umjestu. Vikar nije iznevjerio njegova oekivanja poput nje. Hermionu je neprestanokorio i kanjavao jer je bila, po Walterovim rijeima, nesposobna i bezvrijedna,

priprosta, nes pretna i loa u ulozi majke. Dokaz toga bilo je to nijedna djevojka nije pola putem koji im je namijenio. Nije spominjao nijednu; Sarin odlazak u Italiju bio je, izjavio je, osobito sramotan. Imala je putovnicu jer je ila na kolske izlete u

inozemstvo, a osim toga, cijela je obitelj nekoliko puta bila na praznicima uBrittanyju. Jedino Hermione nije imala vlastitu putovnicu; Walter ju je pripisao nasvoju. Djevojke su se zapanjile otkrivi to. Da bi si platila put u Italiju, Sarah je radilasubotom ujutr o u samoposluivanju, hinei da za to vrijeme ui u gradskoj knjinici.Potom, dok je za vrijeme praznika kratko radila u Walterovu uredu - to joj je onnametnuo, jer su oskudijevali u radnoj snazi i imali mnogo posla - ukrala je novac izuredske blagajne. Sljedeeg je dana otila i Walter je odmah posumnjao to se zbilo.Provjerio je knjige i sam nadoknadio sumu prije no to je itko mogao primijetiti to jeuinila. Kasnije je pisala iz Italije i priloila prvi obrok duga, napominjui da e s vremenomotpl atiti cijelu sumu. Walter je rekao da se njezino ime vie nikada ne smijespomenuti u njegovoj nazonosti i da je vie nikada ne eli vidjeti, ma koliko sekajala.

No ona se nije pokajala, znala je njezina majka; prepoznala je svoju priliku iiskoristila j e, premda moda na krivi nain. Raunala je da e Walter vratiti sumukako bi sauvao ponos. Osim toga, dugovao joj je novac; djevojka ima pravooekivati novanu potporu od svoga oca. Zaradiv i petnaest funti jutronjim radom, Hermione se osjeala bogatom. Zaraivate trideset funti na tjedan; ubrzo e imati stotinu funti. Mogla bi si pronai jo koji posao ako bi sve bilo u redu i ako se kod kue ne bi primjeivalo njezino izbivanje.Budu li zadovoljni, Theresa Cowper i Wilsonovi bi joj mogli dati preporuke.

Najvanije bi bilo da Walter ne pronae razloge za pritube, no njemu nije ni trebaovaljan razlog: otkrio bi nevidljive komadie ljuske na kuhanom krumpiru ili na mrkvi,vidio sitne nabore na koulji- bile su pamune i morale su se glaati- naao vlasi usvojoj etki za kosu ako nije bila odmah oprana, korio bi je zbog nabora na posteljiniili zbog neodstranjene masnoe na kotletima. Uvijek je uspijevao pronai neto zbogega bi je kritizirao- Hermione je uvijek bila potencijalno kriva.Poela je razmiljati, a nije to bilo prvi put, bi li se preselila u sobu koja je neko

pripad ala Jane i privrstila zasun na vrata. ak bi i za Waltera to bila nepremostiva prepreka u pokuaju ostvarivanja onoga to je nazivao svojim pravom. Walter je bivao sve nez adovoljniji zato to ne uspijeva ponovno susresti enu s vlaka.Poela ga je opsjedati zamisao da joj se ispria, pri emu je uvjeravao sama sebe da se jedino radi toga eli sastati s njom. Toliko ga je to muilo da je jednoga dana u uredu,kad su kao rije tko kada svi jeli svoje sendvie u isto vrijeme, upitao upravitelja to bi


21/131

on uinio da se zatekao u vlaku te ondje svjedoio ponaanju neotesanaca. Opisujui prizor, Walter nije priznao vlastiti nedostatak smionosti, nego je izjavio kako mu jedogaaj ispriao netko drugi tko je ondje bio nazoan. - Pretpostavljam da bih barem sjeo blizu rtve ree Simon, upravitelj, bradat mukaracetrdesetih godina, kojemu je omiljena zabava tijekom praznika bila promatranje pticana pustim mjestima. - A moe se povuizvonce i pozvati konduktera. Najbolje je touiniti kad vlak ulazi u postaju, rekao bih. Vei su izgledi da e netko od slubenikana peronu priskoiti u pomo. - Ne uvijek - ree Belinda koja se, pripravivi kavu, vratila s pladnjem punim alica.Moja sestra silazi na jednoj od sporednih postaja na kojoj poslije dva sata vi~e nitkone prodaje karte. Imaju samo automat, no sestra kae da ga je kompliciranoupotrebljavati.- Mislim da je ono to si nam opisao sitnica s obzirom na to to se sve moe dogoditi-ree Phillip Shaw, koji im je pomagao prikupljati novac za novi projekt, ekajui daga prebace kao dobrovoljca u inozemstvo.

- Kad huligani putuju na nogometne utakmice zna biti mnogo gore. Neu pred vama,dame, opisivati to se sve dogaa - ree i zasmijulji se prema Belindi i Rosemary, kojesu ga voljele i koje je volio blago,naklono zadirkivati. - Mislim da ne bih bio osobitohrabar da se naem usred takve rulje. - Trebali bismo se vratiti ispravnim vrijednostima - izjavio je Walter. - Lijepu ponaanju. Uvaavanju drugih. - Naoruajte policiju- ree Belinda kojoj se odmah suprotstavi Simon, rekavi da bi to dovelo do ulinih pukaranja diljem zemlje. - A, osim toga, ne bi pomoglo tvom znancu iz vlaka - ree Rosemary. Kasnije je rekla Belindi kako je sigur na da je upravo Walter bio nazoan tom izgredu.- Neugodno mu je jer nije ispravno postupio - kazala je i poela se pitati nije li Walter bolja osoba no to joj se inilo. Smatrala ga je sitniavcem, utjelovljenom estitou idosadnjakoviem, no moda je i on, premda je to dobro skrivao, imao svoje moralnedvojbe.

Te je veeri Walter ponovno siao s vlaka u Stappenfordu i poao ulicama do eninekue. Ovaj je put pozvonio i nakon nekoliko asaka na vratima se pojavio mukarac.Bio je proelav i krupan, odjeven u samterice i tamnocrveni demper, navuen prekokoulje proarane sitnim uzorkom i cvjetne kravate. Imao je najmanje pedeset godina. Walter je bio spreman. Donio je svenji omotnica s tiskanicama za dobrovoljne priloge i pruio mu jednu.- Bist e li priloili dar za nae vrijedno istraivanje

sada ili da navratim kasnije?Mirno, jedva i pogledavi Waltera, ovjek je posegnuo u dep i izvadio kovanicu od jedne funte, stavio je u omotnicu i vratio je natrag.- Ima li u kui jo koga tko bi elio dati prilog? upita Walter, pokuavajui zadratiovjeka koji se ve okrenuo. Sigurno je tu negdje - mukareva kerka, dakako- jer bio je prestar da bi joj bio mu. - Ne - re e mukarac i zatvori vrata pred Walterom koji ljutito ode niz ulicu.Bio je spreman pokazati mu svo ju iskaznicu opunomoenog skupljaa priloga, nomukarac je nije zatraio. Sutra e staviti funtu u kasu u uredu; barem e biti koristi zazajed niku stvar, ako ve ne i za njega. ena zacijelo ponovno radi do kasna i modae biti izloena novim uvredama na povratku kui. Walter je priekao kako bi vidio hoe li sii sa sljedeega vlaka prije no to sam ue unj i krene kui, no ena se ne pojavi.


22/131

Sve mu je ilo naopako: najprije razoaranje zbog njegove neuspjele vojne karijere, potom r azni poslovi bez kojih bi ostajao kad bi u tvrtkama poeli smanjivati brojzaposlenih i otpu tati ljude. Imao je nesreu raditi u poduzeima u kojima su u sklopu

poslovnog restrukturiranja nemilice potkresivali radnu snagu, a po Walterovumiljenju u svakoj od tih tvrtki pokazali su nedostatak razboritosti, otpustivi njega,

premda je bilo drugih, mnogo slabijih mladica koje su mogli odstraniti.Ova se povrtlarska metafora svidjela Walteru. Stabljike je valjalo njegovati i povezivati te na koncu i iupati kad od njih vie nema koristi, a to se odnosilo naHermione, najvei od svih njegovih promaaja. Nikada se nije uspjela ni pribliiticiljevima ka kojima je usmjeravao njezin razvoj. Bila je slaba stabljika. Trebalo bi jeodrezati i unititi kako bi druge mogle preivjeti. inila se privlanom kad ju je sreo onih davnih dana. elei se probiti u stanovitedrutvene krugove, upisao se u teniski klub. Volio je promatrati tenisaice u njihovimkratkim plisiranim suknjama i bijelim gaicama. Igrao je u gostujuoj momadi ususretu protiv kluba lanom kojega je bila Hermionina kolska prijateljica.

Hermione je tom prigodom pomagala posluivati aj i inila se srameljivom iskromnom. Kad je uo da joj je nedavno umro otac, u Walteru su se probudilizatitniki instinkti; privuklo ga je njezino blijedo, krotko lice tunih oiju. Bila jeosoba na koju je mogao utjecati, koju se moglo oblikovati.Jo je uvijek imala blijedo lice i tune oi, no izgubila je svu svoju nekadanju dra;sad mu je pruala zadovoljstvo samo kad bi je vidio kako drhti pred njim, dok bi jeranjavao rijeima i upotrebljavao svoju snagu kako bi je podloio i njome upravljao.Walter je bio gospodar, kao to je i trebao biti, no ipak- zasluio je bolje. Jo uvijek nije bilo prekasno da krene ispoetka. Mukarci se na to esto odluuju unjegovoj dobi: nalaze mlade, zgodne ene koje cijene starije mukarce. Jedino ga jeHermione spreavala da si ne pronae kakvu mladu i bujnu enu. Da nestane, nikome ne bi nedostajala. Djevojke su otile; vie jenisu trebale. Danema n je, kua bi bila samo njegova. iva, mogla bi polagati nekakva prava na svojdio kue, ako se rastanu; no ne i mrtva. Nije napisala oporuku. Djevojkama nije moglaostaviti nita izuzev nekoliko komadia nakita koji je naslijedila odsvoje majke.to da je zadesi nezgoda? Nezgoda pomno isplanirana?

6.Hermione je bila zapanjena vidjevi kako se ivot moe brzo izmijeniti. Dok sudjevojke bile kod kue uvijek je bila zaposlena, no odnedavno je, unato Walterovimvisokim zahtjevima i r aznim dunostima koje je obavljala u selu, imala i slobodnogvremena. Mnogo je itala, posuujui povijesno-ljubavne romane iz knjinice, jer bila je to jedina vrsta knjievnosti na koju se sada mogla usredotoiti, premda je neko, pod vodstvom svoga oca, uivala itajui Dickensa i Jane Austen. Bilo je to takodavno, inilo se- u nekom drugom ivotu. Nikada se nije puno druila s drugim enama u selu. Mnoge koje su bile njezinihgodina radile su i danju bi izbivale iz kue; druge su jo uvijek imale maludjecu. Pam Norton, susjeda iz kue nasuprot njihovoj bila je uvijek ljubazna, no Hermione se bojala da bi, bude li im esto dolazila u kuu, mogla otkriti kakvo je u njih stanje i

stoga je nije esto pozivala. Brownovi su se rijetko zabavljali; jednom ilidvaput nagodinu nekoliko parova dolo bi im na veeru, no Walter bi joj uoi svake takve


23/131

prigode davao silne upute, a poslije bi toliko razglabao o svim pojedinostima da jeHermione od takvih veera strahovala; toliko se brinula hoe li hrana biti dobra da je, posluujui je, bila ukoena i nespretna pa gosti nisu uivali. Otkako je imala posao nije joj bilo ao liiti se utoita koje je prije nalazila u itanjuknjiga i gledanju televizije, jer sad je ivjela pravim ivotom. Otkrila je da je postala bra; svoje je kuanske poslove obavljala hitrije jer vie nije zapadala u sanjarenjadok bi latila srebr ninu il i gulila krumpire. Hermionina matanja nikada nisu bilaromantine naravi; bila su nostalgina. Razmiljala bi o tihom, mirnom ivotu sasvojim oc em, o kolskim danima kada je bila uspjena, premda ne i istaknuta uenicai kada je bila sretna. Sjetila bi se svojih prijatelja i pitala se to se zbilo s njima; kadseudala, prestale su veze izmeu njih. Kad im je jednom prigodom eljela poslati boine estitke, Walter joj je rekao da je to preskupo; sada e imati zajednike prijatelje, objavio je, a ne svako svoje. Posluala je njegov nalog, a kasnije, kad je bitaspremna pobuniti se, njezini su je prijatelji bili ve odavno prekriili sa svojih popisa.Samo su rijetki znali njezino vjenano prezime.

Na vjenanju koje je uslijedilo ubrzo nakon smrti njezina oca bilo je samo nekolikouzvanika. Nosila je bijelu haljinu i veo, a prijateljica kod koje je bila u posjeti kad jeupoznala Waltera bila joj je j edina djeverua. Njezina teta, sestra pokojnoga oca,

priredila je primanje u mjesnom hotelu. Teta je umrla godinu dana kasnije i Hermionisu preostali samo neki daleki roaci koje nije ula niti vidjela godinama. Walter nije odobravao to ita romane; skrivala ih je od njega, nikada ne itajui u postelji. Nastojala je zaspati im bi legla, premda joj ni spavanje, hinjeno ili stvarno,nije prualo zatitu od njegovih napada. Ipak, s vremenom se situacija promijenila. Walter je povremeno bivao spolnanemoan i za to je krivio nju. Sve ee su mu se dogaali neuspjesi, no ona sesvejedno nikada nije mogla osjeati posve sigurnom. Katkada, kad bi se vratio kasnoiz Londona bio je krepak i zahtjevan kao i uvijek.eljela je da si nae drugu. Time bi se sve rije ilo - ostavio bi je i otiao ivjeti snovom enom. Pretpostavljala je da bi je u tom sluaju morao materijalno zbrinuti.Moda bi bio sretniji, mislila je, no alila bi svaku enu koju bi odabrao za svoju novudruicu. Pomirila se s tim da nije bila za n jega, no on je odabrao nju, a ne ona njega, pokupio ju je dok je bila u oku i u alosti i kad je jedva znala to se oko nje zbiva, zarazliku od njega, koji se nije mogao opravdati mladou i neiskustvom. Majka njezine

prijateljice savjetovala joj je, ba kao i vlastita teta, da prieka prije no to se odlui zatako vaan korak, no Hermioni se inilo da nema drugoga izbora i izjavila je da voliWaltera.

Osjeala je zahvalnost i bila je polaskana. Odgovorila je na panju kojom ju je Walterkratko vrijeme o basipao kao to bi pas odgovorio na milovanje. Osim toga, inio jojse romantinim. Walter joj je darivao cvijee, izvodio je na veere i u kazalite,kupovao joj poklone. Sve je to prestalo s njihovim vjenanjem, kad joj je kupiokuharicu i pregau i rekao da e se nadalje ona trebati brinuti za njega. Sad je, meutim, imala budunost. Bila je spremaica s dva dobro plaena radnamjesta. Odlazila je u kuu Therese Cowper u Creddingtonu i poto bi obavila sve to

je trebala, uvijek je imala vremena na brzinu pospremiti i one sobe koje nisu bile narasporedu za taj tjedan te izglaati rublje. Novac bi nala na stolu, zajedno sazahvalom za posao koji je obavila prologa tjedna. Theresa ju je cijenila, a to jedonosilo i rezultate - Hermione bi zasjala od zado voljstva spremajui svoj novac. Isama je katkad ostavljala poruku. Nadam se da je sve u redu. Otkrila sam to ne valja


24/131

na prozoru u velikoj spavaonici i pokuala popraviti, no trebao bi mi vei odvija odonoga u kuhinjskom ladiaru. Kako su imali telefonsku sekretaricu, nije morala odgovarati na pozive. Kad bizazvonilo, bilo je neobino uti Theresin bestjelesni glas kojim moli onoga tko zoveda ostavi poruku. Tad bi onaj tko bi zvao govorio stroju. Hermione je nastojala ne

sluati jer je poziv mogao biti privatne naravi. Brzo se priviknula na svoj novi nainivota i bilo joj je drago to u Creddington ide popodne jer je tako stizala obaviti svekune poslove u svome domu, pa se mogla opustiti u autobusu. Voljela je biti sama ukui koja se toliko razlikovala od njezine i pitala se kakav je ivot Theresei njezina

partnera Jeremyja. Je remy je jednom doao kui dok je usisavala dnevnu sobu, sam siotkljuao ulazna vrata i iznenada banuo- visok mukarac s urednom, tamnom

bradom.- O, vi ste pravo blago - r ekao je, projurivi pokraj nje u svoju radnu sobu, u kojoj je poeo pretraivati ladicu.- Nisam provalnik - ja sam Jeremy, doao sam po svojedokumente.

Stao je na vrata sobe, smijeei joj se.- Drago nam je to ste ovdje- rekao je. -Oprostite to je sve tako neuredno. Moja djeca su bila ovdje preko vikenda.Preletio je pogledom po spisu koji je drao u ruci, a potom je, okreui se rekao:- Viste Mary, zar ne? Bilo mi je drago.Dvije minute kasnije otiao je, ostavljajui dojam ivahnosti i vitalnosti. Hermione seosjeala okrijepljenom ovim kratkim susretom. Osim toga, nazvao ju je blagom.

Poslije posla ostajalo joj je dovoljno vremena da se spusti niz breuljak, stigne naautobus i vrati se kui mnogo prije Waltera, pa ak i onda kad bi se vratio na vrijeme.Ve bi bila zapoela pripreme za veeru- barem bi ogulila krumpir i pripremila povre. Volio je tradicionalnu englesku hranu: nikakva kiena ili jako zainjena jela, pa ak ni srednje zainjeni curry. Volio je nabujke kuhane na pari i domae pite. Nikada se nije debljao, no Hermione, koja je voljela grickati ostatke obroka, bila je prilino bucmasta, gotovo debela. No dodatne aktivnosti i vonja biciklom do farmeHumci uinili su svoje i nakon dva ili tri tjedna Hermioni su suknje poele plesatiokostruka, jer je izgubila nekoliko kilograma.Do svoga prvog posjeta Emily Fisher bila je izgubila tri kilograma.

Ovaj ju je put stara ena odmah prepoznala. Nije bila sigurna je li Hermione shvatilanjezin neizravni poziv i alila je to nije bila otvorenija. :

Hermione je pola ranijim autobusom, kako bi mogla navratiti k gospoi Fisher prijeno to poe k Therese Cowper. Do tada je svaki put ispred kue gospoe Fishervidjela bijeli peugeot i po tome je znala da joj je kerka kod kue. - Drago mi je to vas vidim - rekla je gospoa Fisher, pozivajui je u kuu. - Bila bih dola i prije, ali radim do pola pet, a tad je prekasno- objasnila je Hermione- pa sam pomislila da bih mogla svratiti prije posla. Nadam se da nisam dola u krivovrijeme - jeste li se odmarali?- Ne. itala sam novine i pitala se ima li na televiziji togod vrijedno gledanja- rekla je gospoa Fisher.- Volim konjske utrke i golf, ali na alost, ne i nogomet. Walter je esto gledao nogomet na televiziji- usredotoio bi se na igru, nesvjestan bilo ega osim onoga na ekranu. - I ja je gledam - rekla je Hermione, koja je gledala televiziju mnogo manje otkako je poela raditi.


25/131

- Recite mi kako vam je na poslu - rekla je gospoa Fisher. Poput ljubavnika koji napokon smije spomenuti ime svoje voljene, Hermione jeosjeala neizmjerno olakanje to moe govoriti o svome poslu. Opisala je dvarazliita domainstva. Gospoa Fisher je znala Theresinu kuu jer je prolazila kraj njena putu do crkve kamo je gotovo svake nedjelje ila s Wendy. - Ispred kue raste prekrasna visterija- rekla je. - I bademi kraj ivice. - ini se da nisu ba vjeti vrtlari- rekla joj je Hermiane. - Iza kue je tako neuredno-sve je puno korova. udno da ga nisu oistili prije zime. - Pa, to znai da su visterija i bademi bili ondje prije njihova dolaska i da e tu ostati iako se odsele - rekla je gospoda Fisher.Hermione nije mogla dugo ostati, a gospoda Fisher je rekla: - Kad sljedei put doete, ponesite si uinu i pojedite je ovdje- odnosno, ponesite si sendvi ako elite. - Hou- rekla je Hermione. - Hvala vam.- Pozvala bih vas na objed, ali... - gospoa Fisher nije morala zavriti reenicu. - Moda ne budem mogla doi- rekla je Hermione. - Najbolje je da nita ne

obeavam. A vidi li ispred kue peugeot, mo e nastaviti svojim putem i pojesti sendvi uTheresinoj kui. Pri sljedeem posjetu Hermione je ponijela gospoi Fisher malo kolaa to ga je bilaispekla. Drugi put joj je donijela frezije koje je kupila kod cvjeara u malomtrgovakom centru blizu autobusne postaje.- Ne smijete troiti svoj novac na mene, draga moja- rekla je gospoa Fisher.- I samodruenje s vama prua mi veliko zadovoljstvo. Ubrzo su obje s nestrpl jenjem ekale te sastanke, do kojih je sada dolazilo svakitjedan i za kojih je Hermione morala jako paziti na sat da ne bi zakasnila na posao.Kad je Wendy, doavi kui, vidjela frezije, optuila je majku zbog nepotrebnerastronosti. - Jedan mi ih je oboavatelj dao- odgovorila je gospoa Fisher. - Ali, mama, kako moe priati takve gluposti? rekla je Wendy, upitavi se ne postajeli njezina majka senilna.

Jednog je popodneva Jeremy, partner Therese Cowper, bio u kuhinji i jeo kruh i sirkad je Hermione dola. - Zdravo, Mary - rekao je. , Kako ste? Hermione je bila vesela. Uinala jekodgospoe Fisher koja ju je provela svojim vrtom, pokazujui joj biljke koje je zasadilaiz sjemenja donesenog iz raznih zemalja to ih je davno posjeivala tijekom praznika;

bilo je tu, izmeu ostaloga, kestenovo drvo, izraslo iz ploda kestena koji je pokupila uItaliji i orah - jo uvijek vrlo malen- koji je niknuo iz ploda naenog u Francuskoj. - Podsjeaju me na moga mua i na putovanja rekla je gospoa Fisher. Hennione je odgovorila Jeremyju. - Dobro sam - rekla je. - A vi?- Do grla u poslovnim brigama - rekao je, ne inei se ni najmanje potitenim zbogtoga.- Ne znam ime se bavite- rekla je Hermione. - Pljakam banke- ree Jeremy, toboese namrtivi. Hennione se nasmijala.- O, doista? Tada sam ja sukrivac u zloinu?- upita. - Morali biste se ee smijati-ree Jeremy, pomnije je gledajui.- Imate vrlo lijep osmijeh.


26/131

Zaudio se vidjevi kako se zacrvenjela zbog te primjedbe. Okrenula je glavunastojei sakriti zbunjenost.- Bolje da sad krenem - rekla je. - Da poistim ovdje?Jeste li gotovi?Jeremy je uhvati za lakat i njeno je okrene prema sebi. - Niste naviknuti da vam ljudi govore da ste lijepi, zar ne? - upita je. Ona, zapravo,

nije bila lijepa, no u ena komplimenti ine uda. Osjeti njezinu ruku pod svojimdlanom. - Ne brinite se - ree joj brzo- Neu navaliti na vas i biti zloest. Kao prvo,nije zanimljivo ako ena nije voljna, a drugo- moram se vratiti na posao. No morali biste poeti razmiljati o sebi kao o privlanoj eni, Mary. Jer vi to jeste, ak i uradnoj odjei.

Nije o zbiljno mislio to to je rekao, premda je u njoj doista bilo nekakva bojaljivogarma. Kosa joj je bila u neredu; izgledalo je kao da se sama iala. Hermionino je srce lupalo ispod otrcanog ukastosmeeg dempera. Je li ovo biloseksualno napastovanje, onakvo o kakvima se ita u novinama? Nije se osjeala ninajmanje napastovanom, ni zastraenom; upravoobrnuto.

- Ne brinem se - rekla je, odgovor ivi najmirnije to je mogla.- I jo uvijek ne znamime se bavite. - Rei u vam sljedei put.

7.

Walter j e vidio enu sljedei dan na putu kui. Krenuo je na svoj uobiajeni vlak i,izaavi iz podzemne, ugledao ju je ispred sebe kako se uri kolodvorskom zgradomda bi, prije ukrcavanja, provjerila na ekranu s redom vonje na kojemu peronu stoji

vlak. Odmah ju je prepoznao i osjetio kako mu se ubrzav a bilo; mala stopala, ulateneravne cipele i ista suknja s uzorkom vidjela se ispod jakne koja joj je dosezala do bokova. Zastala je kako bi kupila veernje novine, a Walter je uinio isto, stojeiodmah iza nje u redu za plaanje, gotovo dovoljno blizu da dotakne pramen njezineduge, svilenkaste kose. Uinilo mu se da osjea njezin parfem cvjetnoga mirisa. Umisli su mu navirale i druge slutnje o njoj, pojedinosti na koje su ciljali neotesanci uvlaku one veeri i osjeao je uzbuenje dok ju je pratio, ulazei u isti vagon u koji iona, gdje joj je ovaj put mogao sjesti suelice. Sjela je na svoje mjesto ne pogl edavi ga, drei na koljenima veliku crnu torbu.Walter je bio spreman nasmij eiti joj se, a ona ga je k ratko, kad se smjestila, okrznula pogledom, no samo ovla, kao da nije svjesna ni njega ni ostalih putnika koji su sesmjetali oko njih. Walter je razmiljao bi li joj se obratio, no odlui poekati. Ve jeodluio da e napustiti vlak kad i ona. Za cijel oga je putovanja itala novine, ni na as ne podiui pogled, ak ni na postajama na kojima su ulazili i izlazili putnici, koraajui pokraj n jezinih stopalakoje je drala ljupko odmaknutima od prolaza. Walter je pogledavao lijepe glenjeveu tankim crnim arapama, male cipele. Tko je ona? to radi? Nagaao je, drei i sam novine pred sobom. Nakon nekogvremena malo se smirio pa je mogao pro vjeriti cijene svojih dionica. inilo mu se da je no puna mogunosti, a kad je vlak stao u Stappenfordu, urno se dignuo,otvarajui joj vrata i prije no to je ustala.


27/131

Stao je u stranu, kako bi je propustio iz vlaka. Odsjeno mu je kimnula i nije biosiguran je li mu se uope zahvalila, no u hipu je siao za njom na peron i dostigao jekad je sila s nogostupa. - Vrat a vlaka katkad se teko otvaraju- rekao je. - esto se zaglave. Bit e bolje kaddobijemo nove superbrze vlakove na ovoj liniji. Mislim da e to biti nakon Boia. ena nije obraala pozornost na njega, hodajui dalje, kroz izlaz iz zgrade, no Walterse nije dao smesti. - Htio sam se ispriati- rekao je. - Bilo je to jedneveeri, ima tome nekoliko tjedana- dva mjeseca, mislim - kad su neki mukarci uvlaku bili grubi prema vama a ja nisam uinio nita da vam pomognem. I dalje nije obraala pozornost na njega, sad brzajui uz brdo, no Walter je bio uporan. - Bilo je to sramotno - rekao je. - Sramotno od onih huligana, a sramotno je bilo i toto smo ja i ostali putnici utjeli. Sjedili smo na drugoj strani. - Pa, prekasno je sada bilo to uiniti- rekla je i pola dalje te prela cestu, promiuiizmedu automobila. Walter po e za njom, nimalo obeshrabren.- Nije kasno za ispriku - ree, sustigavi je na poploanom prostoru ispred kafia.

- Prihvaam vau ispriku- ree ena, ne zastajui.- Vi ne putujete redovno ovomlinijom - ustrajao je Walter.Tad se okrenula, licem u lice prema njemu. Imala je ravne, vrlo izraene obrve ponadoiju boju kojih nije mogao razabrati pod svjetlou ulinih svjetiljki. - Dodijavate mi - rekla je. - Morala sam trpjeti ona tri klipana u vlaku, ali ne moram ivas. Mogu ui u kafi i zamoliti da pozovu policiju, a to u i uiniti ako odmah neodete.Ovakvo to Walter nije predvidio. Trebala je biti zahvalna, zahvalna do suza, pokazatinemo i krhkost. Umjesto toga mrko ga je gledala oima za koje je sad vidio da su prilino sitne i duboko usaene. Iz torbe je izvadila sklopiv kiobran i u perila ga prema njemu poput oruja.- Ja vam ne dodijavam - ispriavam se- rekao je Walter.- Upozorila sam vas - ree ena i poe prema kafiu.Dok je Walter i dalje stajao na mjestu, ona ue. Oklijevao je. Bi li trebao poi zanjom, riskirati? Okrenuti sve na alu i smijeh i poastiti je piem? Odlui ne riskirati. Zato je bila tako gruba? Ako se moda i iznenadila to joj seobratio stranac, zacijelo je iz njegova izgleda mogla razabrati da ga se ne mora bojati. Nije mu dala vremena da joj objasni. Trebala ga je sasluati. Walter je kipio od ljutnje kad se vratio na kolodvor kako bi priekao sljedei vlak zaFreston.

Sljedeeg su dana u uredu Rosemary i Belinda primijetile da je Walter loe volje.Obino je bio vrlo uljudan na svoj distanciran, ozbiljan nain, slubenim im se glasomzahvaljujui na obavljenim zadacima, a pomalo otresitim kada im je izdavao upute. Razdraeno je telefonom razgovarao s mukarcem koji im je poklonio svoj stari pisaistroj nakon to si je sam kupio raunalo i kojemu su plaali da im umnoava letke.Trenutno je kasnio s jednom poiljkom i otuda Walterova ljutnja. - Misli da samo zato to nam ini uslugu moe kasniti u isporuci - bjesnio je Walter, buno zaklopivi slualicu i izjurivi iz svojeg skuenog ureda, du hodnika i niznekoliko stuba, do zahoda. Imali su samo jedan zahod koji su dijelila oba spola iWalter bi se obino, prije nego bi onamo poao, ogledaooko sebe kako bi provjerioizbiva li koja od ena iz ureda, to je moglo znaiti da je svetite zauzeto. Danas,uslijed hitnje, nije primijetio da Rosemary nije na svome mjestu. Nestrpljivo jegurnuo vrata zahoda da bi potom, sh vativi da su zakljuana, stao u hodniku i


28/131

zagledao se kroz prozor na udaljene krovove na koje se sputalo sivo zimsko nebo.Zauzeo je, za njega, rijetko dranje- zgrbljenih ramena i prekrienih ruku i odmah je

primijetio Rosemary kad se pojavila.- Samo naprijed, Waltere - rekla je pjevuckavim glasom, skliznuvi pokraj njega, akad se vratila za svoj stol upitala je Belindu ima li Walter eluanih tegoba. Belinda ga je ula kako ljutito govori preko telefona. - Svaao se s Henryjem- rekla je. - Zaboravlja da moemo uti svaku rije kojuizgovori u svojoj sobi.- Ne moemo si priutiti svau s Henryjem- ree Rosemary.- ini nam tolike usluge. - Valjda ima obiteljskih nevolja.- Ili moda nisu obiteljske- ree Rosemary kad se Walter, jo uvijek mrgodan, vratiou ured.

Tu je no proveo u Londonu, odetavi se po zavretku radnoga dana do ulica ukojima su se, im je pao mrak, poele pojavljivati djevojke i ene. Paradirale su u

uskim, kratkim suknjama ispod kojih su imale gole noge ili pak arape ukraenesitnim uzorkom. Usne su nap adno mazale a kosu bojale i ureivale na svakojakenaine. Kad im se pribliio, Walterovo se bilo ubrzalo a tijelo mu je preplavila energija.Zaboravio je da na poslu primaju sve manje darovnica i da im se bankovni saldosmanjuje; zaboravio je na podmuklos t ene s dugom kosom i na mane svoje supruge.Sada je bio eljan, nestrpljiv, u lovu za plijenom. Nisu ga privlaile ene kratke,kovrave ili pak poluduge, ravno podrezane kose; elio je neku dugih vitica koje bimogao smotati prstima.Iste veeri Belinda je morala otii podii cipele kod postolara koji je kasno zatvarao iija se radnja nalazila blizu ureda. Izlazei iz radionice, ugledala je ispred sebeWaltera kako odlazi u suprotnom smjeru od onoga u kojemu je obino iao naautobus. inilo se to udnim, no Walter je i sam bio udan. Kad je tek poela raditi udobrotvornoj ustanovi, pomislila je da nije oenjen. - Zato to misli?- upitala je Rosemary.- Jer ne voli ene- ree Belinda. - Isto se moe rei za mnoge oenjene mukarce ree Rosemary.- No on dobroobavlja svoj posao. Walter je sve poslove obavljao na vrijeme; njegove raune nikadanije trebalo provjeravati, a na kraju godine knjigovoe bi ga obasipali pohvalama.esto je pronalazio tue pogreke. - Ne ide nam svima raunanje- rekao je jednom, gotovo blagonaklono, kad je

Belinda, zametnuvi svoj raunar, neto krivo izraunala na komadiu papira. On je,dakako, umio zbrajati jednako brzo kao i stroj; tako se barem inilo. Njegov stol ispisi bili su uredni; papiri na stolu bijahu p

margaret yorke opasno je znati

Documents