Marin DržićMarin Držić

2008. – godina Marina 2008. – godina Marina DržićaDržića

500. godišnjica rođenja500. godišnjica rođenja

Život M. Držića sazdan je na Život M. Držića sazdan je na sukobima:sukobima:

Bogatstva i siromaštvaBogatstva i siromaštva: bio je : bio je željan znanja a sputan željan znanja a sputan siromaštvomsiromaštvom

Domovine i inozemstvaDomovine i inozemstva: veliki : veliki književni talent sputan je književni talent sputan je navikama sredine u kojoj je navikama sredine u kojoj je živioživio

Želje za mirom i želje za Želje za mirom i želje za pustolovinompustolovinom

Između politike i književnostiIzmeđu politike i književnosti: : bistar politički um sputan je bistar politički um sputan je svojom anonimnošću i svojom anonimnošću i svećeničkim statusomsvećeničkim statusom

Kao i njegov život, tako je i Kao i njegov život, tako je i njegov književni rad prepun njegov književni rad prepun proturječnosti:proturječnosti:

- Sudar tradicionalnosti i inovacijeSudar tradicionalnosti i inovacije- Domaćih i stranih elemenataDomaćih i stranih elemenata- Fikcije i zbiljeFikcije i zbilje- Komičnog i tragičnogKomičnog i tragičnog

Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji trgovaca Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji trgovaca pučanapučana

Nadimak VIDRA: - zbog čestog boravka u Rijeci Nadimak VIDRA: - zbog čestog boravka u Rijeci dubrovačkoj - u idiličnom području u kojem je dubrovačkoj - u idiličnom području u kojem je uživaouživao

- zbog sličnosti lukavom zvijeri koja priprema urotu - zbog sličnosti lukavom zvijeri koja priprema urotu dubrovačkim gospodarima pa bi onda to bio dubrovačkim gospodarima pa bi onda to bio pseudonim, a ne nadimakpseudonim, a ne nadimak

Odlazi na studij u SienuOdlazi na studij u Sienu 1541. godine izabran je za rektora sienskog 1541. godine izabran je za rektora sienskog

studentskog doma – Dominus Marinus Raugeusstudentskog doma – Dominus Marinus Raugeus

Boravak u SieniBoravak u Sieni

U Italiji se upoznao s gibanjima u suvremenoj U Italiji se upoznao s gibanjima u suvremenoj literaturiliteraturi

Tada je bila aktualna Tada je bila aktualna plautovska komedija:plautovska komedija:

Commedia erudita (tal., ˝učena“, plautovska komedija) vrsta je renesansne komedije čistoga humora, stvarana prema antičkim uzorima. Spojivši osnovne stavove antičke poetike (Aristotel, Horacije) i njihove renesansne interpretacije s iskustvom starih komediografa (Terencije, Plaut), renesansni autori došli su do novih zakonitosti i stvorili imitatorsku komediju, koja je poznata kao eruditna.

Eruditna komedija bila je podređena nizu pravila :Eruditna komedija bila je podređena nizu pravila : predstavljala je događaje iz svakodnevnog života - izmišljene, ali predstavljala je događaje iz svakodnevnog života - izmišljene, ali

moguće moguće imala je zapletenu radnju u kojoj je sudjelovao običan svijet i imala je zapletenu radnju u kojoj je sudjelovao običan svijet i

prikazivao se u nedoličnim situacijama (trgovci, krčmari, sluge, prikazivao se u nedoličnim situacijama (trgovci, krčmari, sluge, lutalice i dr.; podvale, krađe, nevjerstva i dr.). lutalice i dr.; podvale, krađe, nevjerstva i dr.).

Njen cilj bio je da ZABAVLJAJUĆI POUČAVA; uvažavala je Njen cilj bio je da ZABAVLJAJUĆI POUČAVA; uvažavala je zakonitosti o trojedinstvu – radnja, mjesto i vrijeme. zakonitosti o trojedinstvu – radnja, mjesto i vrijeme.

Imala je idealnu KOMPOZICIJU( prolog i pet činova, mogla je biti u Imala je idealnu KOMPOZICIJU( prolog i pet činova, mogla je biti u stihu ili prozi; u našoj književnosti samo u prozi). stihu ili prozi; u našoj književnosti samo u prozi).

Tema eruditne komedije je ljubav s peripetijama, a osnovu radnje čine Tema eruditne komedije je ljubav s peripetijama, a osnovu radnje čine intrige. Česte su situacije prepoznavanja, prerušavanja i sl. intrige. Česte su situacije prepoznavanja, prerušavanja i sl.

Učesnici su tipizirane ličnosti, dijelom preuzete iz antičke komedije Učesnici su tipizirane ličnosti, dijelom preuzete iz antičke komedije (starac tvrdica, često zaljubljen u mladu ženu, sin rasipnik, sluga (starac tvrdica, često zaljubljen u mladu ženu, sin rasipnik, sluga intrigant i dr.), a dijelom iz renesansne stvarnosti (nastavnik intrigant i dr.), a dijelom iz renesansne stvarnosti (nastavnik humanističke škole, komični i nespretni ljubavnik i dr.). humanističke škole, komični i nespretni ljubavnik i dr.).

U našoj književnosti najuspješnije eruditne U našoj književnosti najuspješnije eruditne komedije pisao je Marin Držić, u koje je, uz komedije pisao je Marin Držić, u koje je, uz poštovanje vladajuće poetike ove dramske poštovanje vladajuće poetike ove dramske vrste, unosio duh i atmosferu renesansnog vrste, unosio duh i atmosferu renesansnog Dubrovnika (npr. Dundo Maroje, Skup i dr.). Dubrovnika (npr. Dundo Maroje, Skup i dr.).

Kako su eruditne komedije pisane za načitane, Kako su eruditne komedije pisane za načitane, obrazovane ljude, Držić je stil morao obrazovane ljude, Držić je stil morao prilagoditi za naš auditorij, u kojem su i prilagoditi za naš auditorij, u kojem su i neobrazovani i obrazovani; zato on svoja djela neobrazovani i obrazovani; zato on svoja djela čini razumljivijima svimačini razumljivijima svima

izrugivao se uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokracije. Njegovo pero vođeno dosjetljivim duhom, s lakoćom ispisivalo je mnoge šale na račun njegovih sugrađana. U svojim predstavama karikirao je i ismijavao bogataške mane do te mjere da ne samo da je zbog toga imao neprilike, nego mu je čak i onemogućeno prikazivanje komada, što znači zapravo i stvaranje.

Njegov put u politiku obilježila su Njegov put u politiku obilježila su putovanja s neobičnim austrijskim putovanja s neobičnim austrijskim grofom Rogendorfom. Taj je, zbog grofom Rogendorfom. Taj je, zbog nesporazuma u svojoj zemlji, imao nesporazuma u svojoj zemlji, imao namjeru prebjeći k Turcima ,te je namjeru prebjeći k Turcima ,te je zato putovao na razne strane.zato putovao na razne strane.

Krajem 40-tih godina 15. stoljeća Krajem 40-tih godina 15. stoljeća stalno je u Dubrovniku i to je vrijeme stalno je u Dubrovniku i to je vrijeme najintenzivnijeg stvaralaštva Marina najintenzivnijeg stvaralaštva Marina DržićaDržića

Književnost se stalno nadzire – Književnost se stalno nadzire – kazališne predstave vezane su samo kazališne predstave vezane su samo uz određeno doba godine (poklade, uz određeno doba godine (poklade, pirove) i treba dobiti dopuštenje vlastipirove) i treba dobiti dopuštenje vlasti

Izrazit je politički pritisak na literaturuIzrazit je politički pritisak na literaturuZato je počeo osjećati revolt kojega će Zato je počeo osjećati revolt kojega će

kasnije pokazati.kasnije pokazati.

Od 1550. Držićeve komedije se Od 1550. Držićeve komedije se neprekidno izvode; vlasti su se neprekidno izvode; vlasti su se protivile izvođenju nekih predstava, protivile izvođenju nekih predstava, npr.- tragedije Hekube (jer je npr.- tragedije Hekube (jer je prozvao aristokratski režim u prozvao aristokratski režim u Dubrovniku)Dubrovniku)

Neke od najznačajnih Držićevih Neke od najznačajnih Držićevih komedija su: Novela od Stanca, komedija su: Novela od Stanca, Tirena, Skup, Grižula (Plakir), Džuho Tirena, Skup, Grižula (Plakir), Džuho krpeta, Mande, Arkulin, Dundo krpeta, Mande, Arkulin, Dundo MarojeMaroje

Oko 1560. g. Držić ponovno odlazi u Italiju gdje je Oko 1560. g. Držić ponovno odlazi u Italiju gdje je pokušao nagovoriti firentinskog vojvodu Cosima pokušao nagovoriti firentinskog vojvodu Cosima Medicija da sruši vlasteosku upravu u Dubrovniku i Medicija da sruši vlasteosku upravu u Dubrovniku i da zavlada Dubrovnikomda zavlada Dubrovnikom

Zato piše vojvodi nekoliko Zato piše vojvodi nekoliko urotničkih pisamaurotničkih pisama koja koja su otkrivena tek 4 stoljeća poslije!su otkrivena tek 4 stoljeća poslije!

kuje urotnički plan; opširno opisujući dubrovačko kuje urotnički plan; opširno opisujući dubrovačko političko stanje, nagovara grofa da u Dubrovniku političko stanje, nagovara grofa da u Dubrovniku napravi prevrat. Htio je, naime, dum Marin, da se napravi prevrat. Htio je, naime, dum Marin, da se umjesto aristokratske vlade uvede vlada sastavljena umjesto aristokratske vlade uvede vlada sastavljena podjednako od plemića, građana i predstavnika podjednako od plemića, građana i predstavnika stranaca u Dubrovniku.stranaca u Dubrovniku.

Držić je umro u Veneciji 1567.g. a Držić je umro u Veneciji 1567.g. a tamo je i pokopan, u kripti crkve San tamo je i pokopan, u kripti crkve San Zanipolo.Zanipolo.

Njegove komedije nisu bile tiskane Njegove komedije nisu bile tiskane sve do 19. stoljeća! Neke su stigle do sve do 19. stoljeća! Neke su stigle do nas oštećene, npr., Dundo Marojenas oštećene, npr., Dundo Maroje

Pometov monologPometov monologJedan od najznačajnijih Držićevih likova jest Jedan od najznačajnijih Držićevih likova jest

PometPometOn simbolizira suvremena renesansna On simbolizira suvremena renesansna

shvaćanja, renesansni pogled na svijetshvaćanja, renesansni pogled na svijetRenesansno shvaćanje zasniva se na stavu Renesansno shvaćanje zasniva se na stavu

prema dvjema temeljnim kategorijama prema dvjema temeljnim kategorijama filozofske misli 16. stoljeća koje se zovu, na filozofske misli 16. stoljeća koje se zovu, na talijanskom:talijanskom:

FORTUNA (sreća) i VIRTU (vrlina)FORTUNA (sreća) i VIRTU (vrlina)

FORTUNA (SREĆA)Pomet ju naziva “srjeća”, “dobra

srjeća”, “fortuna” i često je spominje, zaziva, hvali ili proklinje.

To je ukupnost povoljnih okolnosti koje, iskoriste li se u pravom trenutku i na pravi način, pridonose pobjedi čovjekove inteligencije; ona je slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim težnjama i koju može savladati samo tko posjeduje svojstva sadržana u pojmu one druge kategorije – vitru (=vrline)

Sljedeći misao renesansnih filozofa, Držić dijeli njihovo shvaćanje o čovjeku kao središtu svemira: jakom, inteligentnom pojedincu koji sa svim svojim vrlinama i manama može savladati čovjeku najopasniju, najnepredvidljiviju silu, prevrtljivu FORTUNU = SREĆU.

Pravog čovjeka krase mudrost i domišljatost i zna u pravi čas i na pravi način iskoristiti pravu priliku da bi trijumfirao nad nesposobnima.

Fortuna

VITRU (VRLINA)“...trijeba se biti vjertuozu tko hoće renjat na

svijetu”= tko hoće vladati mora biti pun vrlina (i snaga, i

hrabrost i vrlina!)Pomet postaje “kralj od ljudi” zato što se

“umije vladat”; što umije “fačende (=posao, smutnja) velike činit”; umije imat “viktoriju od neprijatelja”, dakle, zato što je vjertuoz pa s njim “srjeća stoji”, fortuna draga koju on zna karecat

Fortunu treba “karecat”, tj. milovati, zato što ju Držić smatra ženom.

Dundo Maroje Temeljna antiteza u ovoj komediji:ljudi nazbilj / ljudi nahvao:

"…ljudi nahvao useliše se u ovi naš svijet u brijeme kad umrije blagi, tihi, razumni, dobri starac Saturno, u zlatno vrijeme kad ljudi bez zlobe bijehu. I po Saturnu manje razumni kraljevi primiše ljudi nahvao, i smiješaše se među dobre i razumne i lijepe. Tako čovuljci, žvirati, barbaćepi, obrazi od papagala, od mojemuča, od žaba, oslasti i s koze udareni naplodiše to gadljivo sjeme: nasta veće ljudi nahvao neg ljudi nazbilj."

Riječi su to koje u prologu najpoznatije komedije Marina Držića izgovara Dugi Nos,

negromant (čarobnjak), a koje govore o ogorčenju i revoltu na društvenu sredinu

Dubrovnika, na "ljude nahvao" koji su vladali gradom i istisnuli "ljude nazbilj". Upravo u

njima čitamo stajalište samog Marina Držića.

što bi Držić danas pisao? Koga bi njegovo pero s veseljem i neštedimice

razobličavalo? Kome bi se danas slatko smijali gledajući njegove

predstave? Koga bi prepoznavali? Koji bi danas bili njegovi ljudi nahvao? Ili bi danas možda posustao, predao se? Bi li mu i danas pravili probleme? Bi li i danas Držić pisao urotnička pisma i s kojim

prijedlozima?