marin držić - novela od stanca

Marin Dri Novela od StancaPrikazana u Martolice Hajdinova na piru

Marin Dri: Novela od Stanca

SADRAJPrvi prizor __________________________________ 4 Drugi prizor ________________________________ 10 Trei prizor ________________________________ 12 etvrti prizor _______________________________ 21 Peti prizor _________________________________ 23 esti prizor _________________________________ 24 Sedmi prizor _______________________________ 26

RJENIK __________________________________ 31

2


Imena

STANAC, vlah Mladi Dubrovani: VLAHO MIHO DIVO PEICA Maskari: Vile Vlah

3


Prvi prizorNonici govore: VLAHO, MIHO VLAHO Ognjili ti kosti! to se ne javljae? Ktijah te probosti, da se ne otkrivae. 1 MIHO Ne bjeh te poznao, ter oto malo sad 2 nijesam te tropijao. VLAHO Nijes' pratik, jo si mlad. MIHO 5 Vidi li minu ovu? VLAHO Vidim, sva je rava. MIHO Bila je na provu! 3 VLAHO Zato je krvava!1 2 3

da se ne otkrivae - da se nisi otkrio, tj. skinuo masku (vrijeme je karnevala) ter oto malo sad - te eto zamalo sada bila je na provu - ma je bio isproban na djelu

4


MIHO Nu uka' tu tvoju! Daj da se sijecamo. VLAHO Ne kaem ja moju, nego kad se krimamo. MIHO Nut obraza od krim'je! 4 to 'e taj brokjerina? VLAHO 10 init skakat umije 5 s Duiinijeh skalina 6 gamad'ju kako s' ti. MIHO Zatoj sad bjeae. VLAHO Sad ti dah sto liti! 7 MIHO Koga ono tjerae? VLAHO Po muku boju, smih!

4 Nut obraza od krim'je! - vidi obraza od maevanja; tj. na licu ti se vidi da si dobar maevalac (ironino) 5 6

init skakat umije - zna natjerati na bijeg

Ulica Duiina nalazila se u Dubrovniku prije potresa, a ila je strmo od tvrave Mineta do Placa, te se zato spominju skaline; bila je poznata po prostitutkama.7

Sad ti dah sto liti - sad u ti dati sto udaraca pljosnatom stranom maa

5


MIHO Izreci! to e bit? VLAHO Sad sastah 8 na vratih - ne mogu od smijeha rit... MIHO 15 U one pr'jateljice... VLAHO ... frotu njekijeh mladijeh... MIHO ... koja penga lice? VLAHO ... i satjerah ih svijeh. MIHO Ho' mi rijet u koga? 9 VLAHO Rijet ti u sve poslije. MIHO Iz Podmirja 10 u onoga?8 9

sastah - susretoh

u koga? - odnosi se na vrata: u koga na vratima, tj. na kojim vratima, zapravo: u kojoj od javnih kua u Duiinoj ulici Podmirje - prostor ispod mira, zidina, sa sjeverne strane grada; i taj je predio bio na zlu glasu zbog prostitucije10

6


VLAHO Po muku boju, nije! MIHO Zanijekao s'! Smijean t' si, taji stvar od nita! VLAHO 20 U one, udan t' si, starei s Garita. 11 MIHO Kurvine zlostare, s kijem ti se 'e sastala! Obraza od bokare ka je tri opala! VLAHO A ti gdje s' dosle bio? Kako li s' od oca iz kue izit smio? MIHO 25 Bogme imam smijena oca! Kuu mi zatvori, ma ja, kad veeram fengam po le gori; 12 a ja ti omijeram kako u se kalat niz njeku funjestru i, kad podu svi spat, obuem se u pjastru; elatu na glavu, brokijer na bedru u as stavim, a ravu ovu minu na pas, pak se niz konopac na ulicu kalam, a mudri moj otac u odru 13 mni da sam. VLAHO Smijeni su oci ovi! Nee im se njekad

30

Garite - tako se i danas zove ulica nasuprot franjevakog samostana koja izlazi na Placu, a ime je dobila zbog poara koji je u njoj izbio11 12 13

fengam po le gori - pretvaram se da idem gore spavati u odru - u krevetu

7


35

da su i oni bili svi lovci 14 kako i mi sad, ki nono lovimo kako i jeji. MIHO Taki e' svijet! VLAHO Neg er se bojimo hasasa, ja u t' rijet... MIHO Useru 15 hasase! Ter to e hasasi? Od Place uva' se, indje svudi lazi. 16 VLAHO Ho'mo ta! Gdigodi ima to? 17 MIHO Je li tvoj?

40

Bogme imam. VLAHO Da hodi! MIHO Nu prvo uj ovoj! Sino je doao njeki Vlah 18 smijean i nebog nije naao u gradu nigdje stan, 19

14 15 16 17 18 19

Lovci koji, dakako, love ene. useru - poserem (stariji oblik prezenta 1. l. jednine) Hasasi, zapovjednici none strae, kretali su se samo Placom, a sve ostale ulice su "sigurne". ima to - i to se vjerojatno odnosi na ene Vlah - seljak iz stoarskog zalea Dubrovnika stan - boravite, smjetaj

8


45

ter se je prislonio prid fontanu uz mir, 20 kozle je donio i grudu i jedan sir. njime sam dosada sprdao, - smijean je! ma mu glava pada oda sna, ljuljan je. Da' da mu kugodi novelu 21 uinimo! VLAHO Per Dio 22 , da', da hodi! - Koga ovo vidimo? Sad u na nj udarit. MIHO Da' mu deset liti! VLAHO

50

Ki e vrag ovo bit? Vrag se e njim biti. MIHO Ne basta t' animo, 23 po muku boju, to! Da' da mu se javimo. - Cumpare, fa motto! 24

prid fontanu uz mir - fontana pored zidina, odnosno Velika Onofrijeva esma koja se i danas nalazi kraj Vrata od Pila, koju je 1438. godine izgradio napuljski graditelj Onofrio della Cava20 21 22 23 24

novela - ala, odnosno zgoda koja e se prepriavati Per Dio (tal.) - za Boga, boga ti ne basta t' animo - nema dovoljno hrabrosti Cumpare, fa motto! (tal.) - Kume, javi se!

9


Drugi prizorVLAHO, MIHO, DIVO PEICA DIVO Sta largo 25 , ne srti 26 , er te sad tropijah! MIHO Cumpare, tko si ti? DIVO Nije me od vas pero strah. MIHO 55 Divan je po boga! VLAHO Koji Divan? MIHO Peica! VLAHO A prem uah toga!

25 26

sta largo (tal.) - dri se daleko ne srti - ne nasri

10


MIHO Skrijmo ova gvozdjica! Divane a brate, hodi sjemo k nami; na stari Radate, 27 bogme e do s nami. DIVO 60 Vi li ste? Addio! 28 Njeki me vrag sada malo nije ubio. VLAHO Na kom mjestu? Kada? DIVO Bjehu tri; ma im dah potege, mi ja! 29 MIHO to je to? Para Vlah! 30 DIVO Nu hod'mo, po'mo tja; Vlahu u njekomu novelu uinit. VLAHO Da si ide k onomu!

Mogue je da Divu (Divana, tj. Ivu, Ivana) Peicu prijatelji nazivaju Radatom zato to se radi o osobi koja je glumila Radata u Tireni; vjerojatno je rije o stvarnoj, tada poznatoj osobi koja je imala to prezime ili nadimak.27

Addio! (tal.) - pozdrav, zdravo (zapravo: zbogom, ali se taj pozdrav moe koristiti i pri dolasku)28 29 30

mi ja - ivota mi para Vlah - izgleda kao seljak; Divo je preruen u Vlaha

11


MIHO Komed'ja e ovo bit. DIVO 65 Ogrn' se kapom 31 ti i hran' mi baretu; 32 sad ete viditi, obadva sje'te tu.

Trei prizorSTANAC, DIVO, VLAHO, MIHO skriveni. Ovdi DIVO, obuen na vlaku, sa STANCEM govori. DIVO Dobra kob, junae! 33 to si tuj takoj sam? STANAC Zdrav, mili moj brae, ovo ni sam ne znam! Sinoka u ovi grad uljezoh estiti, u kom ni star ni mlad ne ktje me primiti na stan svoj; ter, ne znav kud se inud svrnuti, k vodi idoh ovdi uprav da bih poinuti. Studena vodica umjesto pr'jatelja ter mi je druica, a kami postelja; i meni t' nije spat nego bdjet i javi danicu svitlu zvat da bil dan objavi, u nonoj da tmasti zloinac ki mene ne bude pokrasti kon vode studene. 34 Trak sam donio: kozlece, grudicu, od ta sam onas 35 mnio primiti aspricu.Kapa je ogrta s kapuljaom, kojim se Divo ogrnuo kako bi sakrio vlaku odjeu, a sada je daje Mihu31 32 33 34 35

70

75

80

hran' mi baretu - uvaj mi kapu Divo svoj govor prilagouje "vlakom" govoru. U to su vrijeme nona razbojstva i unutar gradskih zidina bila esta pojava. onas - odmah; Stanac je mislio odmah prodati to je donio i vratiti se

12


Ovdi sam toj takoj; ma nu mi kai sad tko si ti, brate moj, er ti sam veomi rad. DIVO S Gacka sam trgovac, govedi trgujem, 36 vri mi pritio lonac, duan se ne ujem; 37 putujem na suho, more mi drago n 38 , spim s uha na uho 39 , zlo mi se i ne sni; u vjeru ne davam 40 , jamac se ne hitam 41 , na vrat ne prodavam 42 , mo'e posle inim sam. 43 STANAC 90 estit se kae ti i obrazom svitlim i dobrom pameti i tvojim trgom tim. DIVO Ne mjerim ja gori nebeske visine, ni pamet ma nori 44 tej morske dubine; u srijedu udaram, blaeni gdi idu, sam sebe ne varam hode u nevidu 45 .

85

36

Gacko je gradi u istonoj Hercegovini; predstavljajui se kao bogati trgovac govedima iz sredita tog kraja, Divo eli impresionirati Stanca, siromanog seljaka s rijeke Pive. duan se ne ujem - ne osjeam se dunim, tj. ne zaduujem se Dakako, ljudi iz unutranjosti nemaju povjerenja u more, za razliku od Dubrovana. spim s uha na uho - spavam oprezno (dubrovaka poslovica) u vjeru ne davam - ne dajem na vjeresiju jamac se ne hitam - ne urim (odnosno, ne elim) nikome biti jamac

37 38 39 40 41 42

na vrat ne prodavam - ne prodajem navrat-nanos, u urbi (odnosno, imam vremena ekati dok ne postignem pravu cijenu) "Dri je lapidarno, s nekoliko stihova, kao s nekoliko virtuoznih poteza kistom, naslikao lik savrena trgovca, kakav se morao zacijelo svidjeti seoskom golji. Lakovjerni trgovi oaran je dobrom pameti tobonjeg veletrgovca, pa mu sve slijepo vjeruje. Tako su stvoreni psihiki uvjeti da ga gradski leri nasamare." (Batisti)43 44 45

nori - roni hode u nevidu - hodei u mraku

13


STANAC 95 Ti s' njeki razumnik, viu 46 ja, brate moj; ja dosad nijesam vik 47 besjedit uo takoj. DIVO Ako je ki razum i mudros u meni, taj mudros ni taj um od Gacka, brate, n. Ja prvo u ovi grad kad dooh estiti bijeh star a ne mlad jak sam sad viditi. 48 STANAC Da to se s' pomladio? DIVO Pomladio, brate moj! Bradat sam i sijed bio. STANAC Koje je udo toj?! DIVO U ovi grad jednome ja dooh na Ivanjdan 49 i srjeom mojome ne naoh nigdi stan, ter k vodi tuj sjedoh u ovoj prem dobi; 50 tuj malo pojedoh, pak me sanak dobi. I spei ja takoj uh gdi se igraju tej igre, brate moj, i pjesni spijevaju, da duu moju tad obujmi vea slas ner se izrit moe ikad. Probudih se u taj as46 47 48 49

100

105

110

viu - vidim (stariji oblik prezenta) vik - uvijek; uz negaciju: nikad jak sam sad viditi - kao to sad izgledam

Ivanjdan - Sv. Ivan Krstitelj, 21. lipnja, najdui dan i najkraa no u godini; "Ivanjska no je u folkloru svih europskih naroda bila posveena arolijama, vilama i vilenjacima, kresovima i obredima koji su mnogo stariji od kranstva i Ivana Krstitelja" (Torbarina) elei stei Stanevo povjerenje, Divo pripovijeda kako mu se je to dogodilo ba na istom mjestu i u isto vrijeme.50

14


115

120

i vidjeh kon vode, tuj gdje s' ti, gdi vile tanace izvode gizdave i mile. Prui se jedna od njih, hvati me za ruku, a druga ljepa od svih pozlatnu jabuku pokloni tuj meni. Tretja ree: "Hodi, pri vodi studeni ter nam kolo vodi!" etvrta: "Pij", ree, "ako bude piti, noas razum stee kim e slavan biti!" Napih se, brate moj, i jabuku primih i tanac pri ovoj vodi njimi izvodih. Praah 51 ih za ime; zvahu se, junae, imeni udnime! STANAC Spovje mi, moj brae! DIVO Jednojzi Perlica 52 , drugojzi Kitica, tretjojzi Pavica, a Propumanica 53 etvrtoj bjee ime; ma bjee Pavica batesa nad svime, koja penga lica. S sobom me na dvore tej vile vodie i mene do dzore slastima pojie. Svukoh se od tada iz koe jak zmija, opade mi brada, idoe dlake tja; a mlada koica lati se na meni kakono plitica na kojoj pisma n. 54 Ja ostah mlad! to, mlad? Domaa mene ve 55 ne poznavae tad ni kt'jae sa mnom le; veljae: "Neu te! Ti nijesi ki si bio!" Ali 'oj kosti ute! STANAC Da si ju si bio?

125

130

135

51 52 53 54 55

praah - upitah Perlica - prema perla, biser Propumanica - "Mirisnica" (prema tal. profumo) na kojoj pisma n - na kojoj nije nita nacrtano ili napisano ve - vie

15


DIVO Bogme ju nalandah, a ona bijedna vie; od mene ju bjee strah, ma me pak obie. 56 Veljah joj: "Kuko zla, to li t' sam drai star negli mlad? Je li, a? I ne ima jo za har 57 ? " 58 STANAC Ah, uda kih sada ovdi se nasluah! I sijeda mi 'e brada, a ne uh ja toj, ah, koliko kon vode! 59 I ja znam er vile tanace izvode kakono snig bile. I ja sam njekada njimi tance izvodio, ma sam bio sve tada kako sam i prije bio. 60 oek da se pomladi, udo je velje toj! DIVO Nije svakoj bradi toj dano, brate moj. Kako se zove ti? STANAC 150 Stanac se zovem ja, s rijeke Pive. 61 A ti? Ka' mi milos tvoja. DIVO Zovem se Sedmi mu, prezime Dugi nos, na sebi kako spu nosim dom gdi sam gos 62 . Pijem vince bez vodice; voda mi je bistra mila,56 57

140

145

ma me pak obie - ali se naposljetku navikla i ne ima jo za har - i jo mi nisi zahvalna

58 Divo se ponovno prilagoava Stanevom primitivnom mentalitetu, priajui mu kako postupa sa svojom enom, to mu Stanac odobrava. 59 60 61

koliko kon vode - osim ovdje kraj vode Stanac, elei ostaviti dojam, kae kako je i sam, dok je bio mlad, plesao s vilama.

Piva - rijeka u dananjoj Crnoj Gori. "Seljaci s Pive i Tare silazili su u Dubrovnik esto, pa je u Dubrovniku bio prijezirni naziv za prost svijet 'Piva i Tara', koji ujemo od Pasimahe u II. . Skupa i od Dunda Maroja" (F. ale)62

gos - gost

16


155

gdi ma ljubi 63 mije lice kad je od rue venac svila. 64 STANAC Brate Sedmi mue ali t' Dugi nose, moj poteni drue, ne jele te ose! DIVO Da sam mlijeko ali mas, ose bi me izjele. STANAC

160

Oto si slai vas neg to beru pele 65 . Ku ti dae travu tej vile, kai mi. DIVO Travu na ime bravu 66 , ka cti liti i zimi, njome se pomladih; liti i zimi raa, od trava oda svih ona je najslaa. STANAC

165

Gdi ve se nahodi, umije mi to riti? DIVO Sjutra pri ovoj vodi mo ju e viditi: prvu vil upazi, ima ju pri sebi; 67 in' noas da ne spi, er e doi k tebi.

63 64

ma ljubi - moja ljuba, moja draga

Isti se stihovi (od Zovem se... do ... venac svila) nalaze i u Veneri i Adonu (stih 64-69); radi se o pukoj pjesmici. Prema narodnom vjerovanju, vukodlak sa sobom nosi svoj dom kao pu kuicu. Sedmi mu je vjerojatno maska iz starih svadbenih obiaja.65 66

to beru pele - med

travu na ime bravu - "Nejasno znaenje, ako nije aluzija na travu raskovnik, koja toboe otvara svaku bravu" (M. Kombol)67

prvu vil... - prva vila koju opazi imat e je kod sebe

17


STANAC Gdi bih se po srjei i ja ovdi pomladio! DIVO 170 Bogme ti u rei, ne bi prvi bio. STANAC to bi Miona dala, domaa mo'a mila! DIVO Bogme bi uzigrala! STANAC Ah, rada t' bi bila gdje je 68 ona hubava mladica a ja star. DIVO Bila bi 'oj zabava. STANAC 175 Bogme bi 'o' bilo u har! 69 er ne bi naprijeda uza me plakala grijav peu leda, 70 ma bi mirna stala. DIVO Nemoj se pripasti, ako bi tej vile noaska u tmasti iz vode isplile i htjele s tobom tanaac izvodit, er srjeom tvojome mogao bi estit bit.

180

68 69 70

gdje je - jer je Bogme bi 'o' bilo u har! - Bogme bi joj bilo zadovoljstvo! grijav peu leda - grijui komad leda (starog Stanca)

18


STANAC Rekao t' sam er i prije s vilam sam opio. Ohaj, strah me nije, nijesam vik 71 straiv bio. DIVO Vjerujem, a bogme s' prem junak viditi. 72 STANAC Dano mi 'e toj s nebes. DIVO Ima li to piti? STANAC 185 Vodica je uza me. DIVO Taj drijevo i kami nosi, - taj nije za me i zbogom ostani! STANAC Kudi se otpravi? DIVO Poi u domome. STANAC Ci moje ljubavi postoj jo sa mnome.

71 72

vik (uz negaciju) - nikad bogme s' prem junak vidjeti - bogme si nalik junaku

19


DIVO 190 S tobom bih jo sidio, ma bi mi domaa vikala: "Gdje s' bio?", ka je bogme udaa! Deblja je neg via, a ima nos od pedi a gubicu od mia, a od osla lei, po kih ju pobubam jak po talambahu, a ona skriplje zubam. STANAC 195 Dri ju u strahu. Kobila obijesna bez uzde pruca se, a ena nesvjesna bez straha osijeca se. DIVO Ah, mudro ti umje rit! Sjutra te za tuj ri budem lijepo gostit, tako mi zdrav Radi! 73 Zbogom mi ostani, Stane, dobri drue! STANAC 200 Sa mnom se opet stani, moj ve Osmi mue. DIVO Nijesam Osmi mu neg Sedmi Dugi nos, nosim dom kako spu na sebi gdi sam gos. STANAC Oto se zarekoh! Prosti, Sedmi mue, jezikom utekoh. DIVO Prosto t', zbogom, drue! Odhodi DIVO.

73

Radi - zaklinje se tobonjim sinom Radiem

20


etvrti prizorDIVO, VLAHO, MIHO DIVO 205 Ovo smjenijega 74 , brate, Vlaha od svijeta; nije ga luega od Rta do Mljeta. 75 MIHO Po' s vragom? Boci mi pukoe od smiha. VLAHO Bogme smijeh! DIVO Reci mi... VLAHO Ho'mo ta! DIVO ... istiha jesam li kako umio njim sprdat? MIHO 210 Poi tja! Vazda si vrag bio, a sad si kolik ja.

74 75

smjenijega - najsmjenijega

od Rta do Mljeta - od Peljeca do Mljeta; Rt, Rat ili Art je stariji naziv za poluotok Peljeac; i Peljeac i Mljet bili su u sastavu Dubrovake republike

21


DIVO Kozle me delekta koje uza nj vei! VLAHO Vrag! Ho'mo domom ta. DIVO Smijenijeh tvojijeh rijei! Ne bih za perperu dao kozleta onoga s bisaci, na vjeru! Sluaj mene tvoga! Ovi Vlah vjeruje sve to mu se veli. MIHO Da nas on ne uje! DIVO Tko se ono bijeli? VLAHO Na pir maskari idu. DIVO Prem su na prepozit! 76 Kad opet izidu, ah, smijeno ti e bit! Po'mo ih per Dio zvat, prije neg na pir pou molit i skondurat da ovamo dou. Scijenit e Vlah ovi da su vile zbiljne. MIHO Po' ih sam ti zovi - oni as e do.

215

220

76

prem su na prepozit - ba su kao narueni

22


DIVO Ne! po'mo svi ujedno, ter emo kugodi novelu zajedno ordenat. MIHO 225 Da hodi Per Dio e smijeno bit, ako sam jedan bao usktjebudu 77 uinit. VLAHO Hod' brzo! to si stao? Ovdi odhode, a STANAC sam govori.

Peti prizorSTANAC, sam Ah, vile vilice, molju 78 vas boga rad, vodene diklice, pridite ovdi sad, tuinu da meni razgovorak date pri vodi studeni, vee ne krsma'te, Vaima liposti nije slike na sviti, 79 a sione kriposti 80 tko e vae izriti? Moete od stara mlada uiniti, a slavn'jega dara nije inoga na sviti. Ovdi dohode MASKARI, obueni kako vile, i STANCOM se rugaju.

230

77 78 79 80

usktjebudu - budu htjeli molju - molim (stariji oblik prezenta 1. l. jednine) vaima liposti nije slike na sviti - vaoj ljepoti nema sline na svijetu sione kriposti - silne moi

23


esti prizorSTANAC; MASKARI obueni kao vile. VILA 235 Junae, dvigni se! STANAC Da bude 81 , gospoje! VILA Na, uzmi, napij se! STANAC Na potenje tvoje! VILA Da bi se pomladio i da bi t' probilo! STANAC Tomu bih rad bio, bog te uo, m vilo! VILA 240 Nemojmo krsmati, sestrice gizdave, neg po'mo iskati kriposne sve trave kijem emo ovoga u osla satvorit. STANAC Nemojte, zaboga! Bijedan, to e ovoj bit?!

81

da bude - neka bude, tako e i biti, dobro

24


VILA Po'mo ga junaka u pticu stvoriti. STANAC 245 Neu mo bisaka letei nositi. Nemojte, molju vas! VILA A mi ga stvorimo u pakljenu napas, da ene straimo. STANAC Nemojte, u tmasti er mi se e bijedna domaa pripasti, Miona m vrijedna. VILA Stvor'mo ga buhome 82 , ter e k Mioni skoknut. STANAC 250 Nemojte ni tome, er me e utuknut. Rad bih se pomladit, Miona bi rada toj. VILA Od ko'e dobi ho' bit? STANAC Od dvaes godi takoj. Domaa e mo'a mlada, a ja sam, vile, star. Da 'o' doem mlad sada, bogme bi 'oj bilo har.

82

stvor'mo ga buhome - pretvorimo ga u buhu

25


VILA 255 Da t' bude to pita! Sjedi tuj malo sad. STANAC A bit u vazda va, teke istom da sam mlad. VILA Lipo ti 'e gledati po polju ovemu. VILA Ljepe bilje brati razliko po njemu. VILA 260 Jo ljepe pri vodi tanaac voditi. Hodi, kolo vodi, ki putem gre, u'e ti? Odgovaraju druzi MASKARI na vlaku obueni.

Sedmi prizorSTANAC; MASKARI obueni kao vile, MASKARI obueni kao seljaci MASKAR Tko zove ovamo? VILA Vile su ljuvene! Hodi da igramo kon vode studene.

26


MASKAR Vi li ste, gospoje, vodene diklice, kim se rue goje na bil vrat i lice? Mnogo smo udili da bismo kad s vami tanaac vodili slavnim gospoami. VILA Uhit' se s tizim ti a ti s tim! S ovim ja kolo u voditi. STANAC Ja li bih na odmet tja? 83 VILA 270 Ti nas e gledati, ter nam e rit paka ki e bolje igrati od ovih junaka. STANAC Da bude, gospoje! Istom se spomeni od potrjebe moje va ures ljuveni. 84 MASKAR Sviri, glume veseljae, udri er nam srce uzavri; pod nogami nije nam drae, a imamo krila u igri. Ovdi tanac vode, pak vile govore: VILA Gizdavi Vlaii 85 , pita'te koju stvar! Hrabreni mladii, bit vam e svaki dar.83 84 85

265

275

Ja li bih na odmet tja? - Ja bih vam bio na odmet? Istom se spomeni... ljuveni - Neka se samo va ures ljubavni sjeti moje elje (da se pomladim) Vlaii - maskari odjeveni kao Vlasi, seljaci

27


MASKAR 280 Da biste inili da se ne staramo, toj bismo sad ktili, udimo toj samo; er je teka staros, ne moe skakati, a laka je mlados, sve bi ktjela igrati. Volio bih mrtav bit neg kad vi igrate da ja budem sidit kako i ti uza te. STANAC 285 Sokoli se! Takoj nee vele iziti 86 da u i ja ovakoj lotar star siditi. Sad, vile, ako ikad, Stanca pomozite, uin'te da sam mlad, - Stancu se umolite! MASKAR Gospoje, prvo nas, pak njega oprav'te. STANAC 290 Doao sam prie vas - tej rijei ostav'te! VILA Junaci, muite! Svih emo smiriti; dolu svi sjedite! - Uz ove sjedi ti. STANAC Da bude, diklice, na vau zapovijed, moje violice! Nut, to sam veoma sijed! VILA 295 Odsada n'jedan vas nemoj progovorit, progovorivi onas jezik e izgubit! I lijepo slua'te to vam mi velimo.

86

takoj nee vele iziti - tako nee protei mnogo vremena

28


MASKAR to zapovijedate, da vam pogodimo! VILA 300 Kad mi reemo: "Stane, progovori!" i svih zazovemo, tad usta otvori. VILA Kriposti zvizda svih zovemo na pomo, svitlosti od kojih dii se mrkla no. VILA Zovemo i cvitja i bilja ostala, dragoga prolitja ki su s i hvala. VILA 305 Odzdala i odzgara sve moi molimo da Stanca od stara mlada uinimo. VILA Nu mi da' sjemo ms, da Stancu najprvo uinim svijetao obraz, i da' mi toj drvo. Ovdi STANCA omre i sveu mu ruke i bradu mu ostrigu govorei: Da bi se pomladio i da bi mnogo lit drag i mlad Mioni bio; i po da si estit. 8787

310

Na temelju folklornih elemenata, Ivan Lozica tvrdi da se Novelu od stanca ne mora nuno smjestiti u pokladno vrijeme, kako se ranije smatralo. "Divo Peica u Noveli zaustavlja maskare prije nego pou na pir i dogovara s njima alu sa Stancem, koji je prilegao uz fontanu. Grad je prazan, na ulicama su samo obijesni mladii u nedoputenu nonom izlasku, a magijski inventar Novele velikim dijelom pripada Ivanju, a ne pokladama. Svadbeni maskari preodjeveni u vile u zavrnih dvadeset est stihova izvode igru brijanja koja je i u nae vrijeme poznata na svadbama, sijelima i u pokladnim zbivanjima mnogih hrvatskih krajeva, ali i dalje ne znamo je li to karnevalska no - pir moe biti i izvan pokladnog vremena" (I. Lozica: Hrvatski karnevali, Zagreb, 1997, str. 185.) O ritualu brijanja drvom u Noveli od stanca i naem folkloru prvi je pisao Nikola Bonifai Roin (Narodne drame, poslovice i zagonetke, Pet stoljea hrvatske knjievnosti, knj. 27, Zagreb, 1963, str. 9-11). (U naem izboru iz folklorne drame usp. Fanik Digene iz Lomnice u Turopolju).

29


Uto mu kozle i to je u bisacijeh dvignu iza njih ostali i ostave mu dinara to ta prate valja i otidu tja. Uto se on od varke osvijesti i skoi za njimi vikajui. STANAC Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga'! Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga! Bijedan se pomladio, - ostrigoe bradu! Haram'je tko bi mnio da su u ovomem gradu?! Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga! A, brate, uje ti? Poteci, stigni ga! Svrha

315

30


RJENIKaddio (tal.) - zbogom (pozdrav); uzvik zaprepatenja ali - ili animo (tal.) - duh, dua; hrabrost, srce; ne basta ti animo - nisi hrabar, nema hrabrosti asprica (gr.) - dem. od aspra, sitni srebrni novac; novac uope bao (gen. bala, tal. ballo) - ples, igra bareta (tal.) - kapa bastati (tal.) - dostajati; ne basta ti animo - nisi hrabar batesa (tal. badessa) - poglavica bisaci - bisage bokara - vr, pehar brava - moda vrsta trave, nejasno znaenje brokijer (tal. brocchiere) - tit ci - zbog, radi ctjeti (prez. ctim) - cvasti, cvjetati cumpare (tal.) - kum elata - kaciga estit - sretan, blaen, slavan, bogat, svijetao uti - posluati, podnositi; uvati, paziti na to; doznati; uti se - osjeati se da - pored danas obinih znaenja jo i: a, ali, nego, ve da' - daj delektati (lat. delectare) - veseliti dinar - novac; sitan srebrni novac dobiti (prez. dobudem) - svladati, pobijediti, dobiti; dobi - svlada dolu - dolje domaa - ena, supruga domom(e) - kui, doma dosle - do sada draa - trnje drijevo - drvo dvaes - dvadeset dvii, dvignuti (prez. dvignem) - dignuti, skinuti, uzeti; dvignuti komu to - oteti, ukrasti dzora - zora er - jer; da, kao da, budui da fengati (lat. i tal. fingere) - pretvarati se frota (tal.) - mnotvo, gomila, rulja funjestra (tal. finestra) - prozor glumac - svira, osobito koji svira na piru; glumac godite - godina goj - izobilje; spokoj, mir, uivanje, radost gori - gore gos (gen. gosta) - gost gresti (prez. gredem i grem) - ii gre - v. gresti gruda - sir, gruda sira grudica - dem. od gruda (v.) gvozdjice - dem, od gvozdje, eljezo; ma har - zahvalnost, milost; dar, korist; na har - na dar; u har - u korist, korisno; imati za har - biti zahvalan haramija (tur.) - hajduk, pljaka, razbojnik, zloinac

31


hasas - kapetan, zapovjednik none strae hitati - hvatati, loviti; hitati se jamac biti jamac, jamiti ho' - hoe hode - idui, hodajui hraniti - uvati; uzdravati; hraniti hubav - lijep, ubav hvatiti - uhvatiti, zgrabiti indje - drugdje inud - u drugo mjesto, drugud iskati (prez. item) - traiti, pitati ispliti (prez. isplijem) - isplivati; izvui se istom - samo, tek iziti (prez. izidem) - izai, pojaviti se izriti - iskazati, izrei jak - kao javi - na javi, zbilja jej - sova, jejina kako - kao; kako kalati (tal. calare) - spustiti kami - kamen kapa - ogrta s kapuljicom kon - kod kripos - vrlina, snaga, ljekovita mo (o travama) ktjeti - htjeti kudi - kuda laziti - hodati polagano, puzati lipos - ljepota lit - udarac plonom stranom maa lotar - lupe, lijenina ljubi - ljuba, draga ljuljan - dremljiv; zatrovan ljuljem, vrstom korova ("zla trava") koji ima opojno djelovanje (Lolium temulentum) ma - ali m - moja malo - zamalo, umalo

mas (. r, gen. masti) - boja za maenje; mast maskar (tal.) - krabulja, makara mina - maina, augm. od ma mir (lat. murus) - zid mladica - mlada ena mniti - misliti molju - molim muati - utjeti nahoditi - nalaziti nalandati - nalupati akom napas - napasnik; vrag naprijeda - unaprijed; dalje; naprijed nebog - ubog, jadan, siromaan neg - nego ner - nego nevid - nesmotrenost, nepromiljenost; hode u nevidu - hodei nesmotreno n - nije nonik - onaj tko se nou skita nono - nou noriti - roniti novela (tal.) - ala; uiniti novelu komu sprdati se s kim, nasamariti koga nut - nu, gle, vidi obiknuti (koga) - naviknuti se (na koga) objaviti - pokazati (pored obinog znaenja) obraz - krinka, maska, nain; obraz od bokare - pijanac oi (prez. oem) - ostaviti; imperativ: ohaj - ostavi odzdala - odozdo odzgara - odozgo ognjiti - sagnjiti, istrunuti ohaj ostavi (v. oi) omijerati - smjerati, smiljati omriti - nagaraviti onas - odmah oni - onaj opasti (prez. opadem) - pasti, otpasti opiti - drati se; obiavati opraviti - uiniti, obaviti, popraviti, naknaditi ordenati (mlet. ordenar, tal. ordinare) -

32


urediti, narediti, nainiti osao - magarac osijecati se - drsko odgovarati, biti osoran otiti (prez. otidem) - otii oto - eto ovakoj - ovako ovdi - ovdje, ovamo ovi - ovaj ovo - evo pak, paka - poslije, opet, zatim parati (tal.) - izgledati, initi se pea - komad ped - pedalj pengati (lat. pingere) - slikati, bojiti, kititi per Dio (tal.) - zaboga perla (tal.) - biser perpera - dubrovaki novac (12 srebrnih dinara) ptati - traiti, moliti pjastra (tal. piastra) - zatitni grudnjak za maevanje placa (lat.) - trg, ulica; Placa - ime glavne ulice u Dubrovniku (Stradun) plitica - zdjela, tanjur poten - ugledan, dostojan, potovan pogoditi - ugoditi poteg - udarac; dati potege komu - izudarati nekoga potrjeba - bijeda; nevolja; oskudica; molba praati - pitati, upitati prate - tovar, teret, roba; jelo; odjea pratik (tal.) - iskusan, vjet prem - premda; upravo, ba, doista, osobito, sasvim, zaista i sl. prepozit (tal.) - nakana, predmet, stvar; na prepozit - u pravi as, kao narueno prid - pred prie - prije pripasti se - prepasti se, prestraiti se pritio - debeo; mastan; plodan, rodan, obilan probiti (prez. probudem) - koristiti, donijeti probitak, donijeti korist prova (tal.) - kunja; bit na provu - ogle-

dati se, prokuati se prucati se - ritati se rad - radostan, veseo razgovorak - utjeha (dem. od razgovor) razlik - razliit razumnik - mudrac; knjievnik rijeti (prez. reem) - rei riti (prez. reem) - rei Rt - poluotok Peljeac (Stonski Rat) satvoriti - pretvoriti scijeniti - cijeniti, potovati; smatrati, drati sjemo - ovamo skalini - stepenice skondurati (tal. scongiurare) - privoliti, pridobiti, obrlatiti smiriti - zadovoljiti, namiriti, ugoditi kome spomenuti se - sjetiti se srtjeti (prez. srtim) - srtati sta largo (tal.) - stani na udaljenosti, dri se daleko stare - podrugljivo za staru osobu svit - svijet; na sviti - na svijetu svrha - kraj, konac krimati se (tal.) - vjebati se maem za borbu, maevati se krimija (tal.) - maevanje tropijati (tal. stroppiare) - posjei, osakatiti ta - a, odavle, dalje talambah - vrsta bubnja tanac - ples, igra tanaac - dem. od tanac (v.) tej - te ter - a, pak tja - v. ta tms (gen. tmasti) - tama, mrak trg - trgovanje, trgovina tri - triput, trostruko trak - roba za trenje, za prodaju

33


udaa - obilje, obilna ljetina uhititi - uhvatiti uljesti - ui umoliti se - smilovati se, ugoditi kome upaziti - opaziti, vidjeti ures - ljepota utuknuti - zgnjeiti uzigrati - skakati od veselja, radovati se valjati (tal. valere) - vrijediti ve - rjeica s najrazliitijim znaenjima: li, ded, daj, ba ve, vee - vie velji - veliki viu - vidim

vik - uvijek; uz negaciju: nikad vil - vila violica (tal.) - ljubica, dem. od viola vjera - dati u vjeru - posuditi vlah - pastir, seljak vlaki - seljaki, pastirski, koji se odnosi na vlaha (v.); talijanski zbiljan - pravi, istinit zlostar - nevaljao starac, zao starac - iv; mi - ivio mi, ivjela mi; mi ja - iv mi bio ja; u znaenju: tako mi; bogme

34