marinovic oblikovanje obrazovnih ishoda ii

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE EDUCATION AND TEACHER TRAINING AGENCY

MR. SC. MARIJANA MARINOVI

KAKO OBLIKOVATI ISHODE UENJA POEVI OD KRAJA

RADNI MATERIJAL ZA UITELJE/NASTAVNIKE POVIJESTI

RIJEKA, SIJEANJ 2013.

Mr. sc. Marijana Marinovi, Kako oblikovati ishode uenja poevi od kraja radni materijal ___________________________________________________________________________

2

UVOD

Uvoenjem novog Nastavnog plana i programa za osnovne kole 2006. godine i Nacionalnog okvirnog kurikuluma 2010. godine dolazi do konceptualne promjene programiranja nastavnog rada. Ta promjena odnosi se na usmjerenost pouavanja na uenika i obrazovna postignua, odnosno ishode uenja. Sadraji sada dolaze u drugi plan. Na prvome mjestu su sada ciljevi i ishodi uenja usmjereni na stjecanje kompetencija uenika, prema kojima se odreuju sadraji nastavnog rada. Pripremajui ishode uenja uitelj/nastavnik trai odgovor na tri pitanja:

1. to je cilj nastavnog sata koji pripremamo? 2. Kako emo znati da smo usmjerili nastavu upravo prema eljenom cilju? 3. Koji sadraji, materijali i metode su najbolji da se postigne eljeni cilj?

Nisu vani samo odgovori na ta tri pitanja, ve i redoslijed kojim na njih odgovaramo. Na prvo pitanje moramo odgovoriti prije nego to odgovorimo na druga dva. Odgovor na drugo pitanje bili bi jasno definirani ishodi uenja. injenica je da su prijanji nastavni programi govorili uglavnom o sadrajima koje uitelj/nastavnik treba obraditi na satu, a uenici ih moraju usvojiti, dok su ciljevi navedeni sumarno u uvodnom dijelu programa. Sadraji programa pretvaraju se u tekst udbenika. Udbenik je uvijek samo jedna metodika varijanta programa. Unato tome uitelji/nastavnici uzimaju odabrani udbenik kao nastavni program iako je on samo nastavno sredstvo, pa na taj nain nastavni ciljevi istaknuti u uvodnom djelu programa zapravo "nestaju". Prelaskom na kurikulum i ishode uenja koji dovode do kompetencija taj nedostatak se uklanja.

Mr. sc. Marijana Marinovi Via savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje,

Podrunica Rijeka


3

PREDGOVOR

Vjerujem da ste zainteresirani za djelotvorno pouavanje u kojemu se nastavna aktivnost osmiljava tako da uenik usvoji i svlada odreena znanja, razumijevanje, sposobnosti i stajalita kakva su autori programa i kurikuluma odredili i do kojih vi sami elite doi kroz odreene ishode uenja.

Prije nego to zaponete s pripremom nastavnog sata, tematskog ili godinjeg izvedbenog programa, vano je da moete jasno pomou kojih ishoda uenja ete ostvariti odreene ciljeve. Ovaj radni materijal e vam upravo pokazati kako se opisuju ishodi uenja, u emu je temeljna razlika izmeu cilja i ishoda uenja, te kako su oni povezani. Dakle, ovo nije radni materijal koji govori o filozofiji odgoja i obrazovanja, niti se bavi pitanjima koji su ciljevi poeljni i dobri u pojedinom nastavnom predmetu, ve se on bavi oblikovanjem efikasno opisanih ishoda uenja koje ste sami izabrali.

Ovaj radni materijal dakle ima svrhu osposobiti uitelje/nastavnike da:

1. usporede i suprotstave ishode uenja odgojno-obrazovnim ciljevima; 2. oblikuju ishode uenja koji sadre tri komponente uvjete, uenike

aktivnosti i kriterij mjerenja; 3. oblikuju ishode uenja uz pomo aktivnih glagola koji opisuju vidljivu ili

ujnu radnju i potpuno su jasni ueniku; 4. oblikuju ishode uenja na temelju revidirane Bloomove taksonomije.


4

TO SU ISHODI UENJA I ZATO IH UVODIMO

Ishodi uenja su jasni iskazi o tome to se od uenika oekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati i uiniti nakon zavrenog procesa uenja.

Ishodi uenja sastavni su dio kurikuluma usmjerenog na kompetencije uenika.

Temeljno obiljeje kurikularnog pristupa je usmjerenost na rezultate i aktivnost uenika, za razliku od nastavnog programa koji je popis sadraja uenja, a metodika nastave je usmjerena na aktivnost uitelja/nastavnika.

Dakle, suvremena nastava s pitanja to i kako radi nastavnik, prelazi na pitanje kako ui i to radi uenik.


5

TO ZNAI POETI OD KRAJA

Tradicionalno planiranje i programiranje odgojno- obrazovnog rada u razredu rjeavaju problem obrade sadraja, raspoloivog vremena i naina uiteljeva/nastavnikova rada.

Kurikularni pristup uenju i pouavanju poinje s utvrivanjem cilja i ishoda uenja. Zatim slijedi izbor sadraja i materijala, te metoda uenja i pouavanja moemo rei da planiranje i programiranje rada "poinje od kraja".


6

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

Prije nego to pristupimo pripremi ishoda uenja za nastavni sat, izboru metoda uenja i pouavanja, nastavnih materijala, pomagala i sredstava, vano je isto i jasno znati koji su nam ciljevi.

Odgojno-obrazovni ciljevi su za razliku od ishoda uenja iskazi koji u irim okvirima opisuju kakvu e korist uenik imati od uenja i esto se ne mogu neposredno mjeriti.

Primjer odgojno-obrazovnog cilja:

Uenici e analizirati uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea.

Objanjenje:

Za razliku od ishoda uenja ovaj cilj nije neposredno mjerljiv; iroko je definiran i sadri elemente koji upuuju na oblikovanje konkretnih ishoda uenja kroz vei broj nastavnih sati.

Dakle, odgojno-obrazovni ciljevi su iri pojam od ishoda uenja.


7

OBRAZOVNI STANDARDI ILI KATEGORIJE ZNANJA U NASTAVI POVIJESTI

Obrazovni standardi su kategorije znanja koje bi uenici trebali usvojiti. Kategorije su u uskoj vezi s pojedinim podrujima ispitivanja.

U nastavi povijesti postoje dvije kategorije znanja i sposobnosti:

1. Temeljna povijesna znanja

1.1. poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba 1.2. poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa

2. Sposobnost povijesnog razmiljanja

2.1. vjetina kronolokog razmiljanja 2.2. vjetina razumijevanja povijesne naracije 2.3. vjetina analize povijesnih dogaaja i interpretacija 2.4. vjetina povijesnog istraivanja 2.5. vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova

Obrazovni standardi opisuju funkcionalno grupirane ishode uenja u nastavi povijesti.


8

PODRUJA ISPITIVANJA

U dosadanjoj nastavi povijesti imamo pet povijesnih razdoblja koja su ujedno i podruja ispitivanja pojedinih kategorija:

1. prapovijest, 2. stari vijek, 3. srednji vijek, 4. novi vijek i 5. dvadeseto stoljee.

U novom kurikulumu za srednje kole imamo est povijesnih razdoblja odnosno podruja ispitivanja:

1. od lovca i sakupljaa do stanovnika grada, 2. uspon i pad staroga svijeta, 3. srednjovjekovne civilizacije, 4. temelji modernog svijeta, 5. doba graanskih revolucija i 6. dvadeseto stoljee.


9

TRI KOMPONENTE ISHODA UENJA

Potpuno definiran ishod uenja ima tri komponente:

1. tzv. aktivni glagol koji na vidljiv ili ujan nain opisuje ono to e uenik moi uiniti po zavretku uenja, a prije toga to nije mogao;

2. uvjete pod kojima e uenik demonstrirati ili pokazati svoje novo znanje ili vjetinu;

3. minimalni kriterij prolaznosti.

Primjeri ishoda uenja: Uenik e biti sposoban

1. nainiti lentu vremena, koristei tekst u udbeniku, koja prikazuje najmanje tri vana politika dogaaja u amerikom ratu za neovisnost. 2. objasniti kako je Montesquieovo djelo "Duh zakona" utjecalo na podjelu vlasti u amerikom Ustavu iz 1787. godine sluei se priloenim tekstom. 3. nabrojati najmanje tri bitne razlike izmeu "Deklaracije o pravima ena" i "Deklaracije o pravima ovjeka i graanina" u francuskoj revoluciji.

Objanjenje:

esto neete vidjeti sve tri komponente u oekivanom ishodu jer su one imanentno iskazane. U drugom primjeru nedostaje izrijekom navedeni kriterij, a u treem primjeru nedostaje izrijekom iskazan uvjet. Ali ako znamo da odgovor mora navesti tri elementa i nita vie ni manje od toga, te da uenik mora analizirati dva dokumenta koji su ispred njega, i ti kriteriji su zapravo navedeni.


10

KOJA JE SVRHA ISHODA UENJA

Ishodi uenja pouzdano vode nastavnika i uenika prema cilju.

Pomau ueniku da se usredotoi i uspostavi prioritete.

Omoguuju vrednovanje postignutih rezultata.

Ishodi uenja pokazuju uenicima to se vrednuje i koji je minimum prolaznosti.

Omoguuje analizu kognitivne razine na kojoj je uenje ostvareno.

Pomau uiteljima/nastavnicima da se bolje usredotoe i organiziraju.

Predstavljaju model po kojemu uenici mogu sami definirati vlastite ciljeve i ishode uenja, to je vaan preduvjet za cjeloivotno uenje.


11

ODNOS IZMEU TRI KOMPONENTE PREDMETNOG KURIKULUMA

Tri komponente: 1. kategorije i podruja ispitivanja iskazani kroz ciljeve i ishode uenja 2. izvori znanja i metode uenja i pouavanja 3. ispitivanje (usmeno, pismeno)

moraju biti meusobno usklaene.

Pogledom na gornje tri komponente postavljamo tri pitanja:

1. Jesu li kategorije i podruja ispitivanja, te ciljevi i ishodi uenja usklaeni s onim to mjerimo?

2. Jesu li odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja usklaeni s onim to se radi u razredu?

3. Je li ono to mjerimo usklaeno s onim to se radi u razredu?

Zakljuak:

Tri komponente kurikuluma moraju biti meusobno usklaene davanjem pozitivnog odgovora na svako od tri postavljena pitanja jer jedino na taj nain moemo doi do cilja.


12

REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA

Kognitivno podruje (znanje i sposobnosti) Psihomotoriko podruje (aktivnosti) Afektivno podruje (vrijednosti i stavovi)

Ishode uenja svrstavamo u tri navedena podruja. Ovaj radni materijal stavlja teite na kognitivno podruje koje ukljuuje u sebi est razina kognitivnih procesa na temelju etiri vrste znanja. Oni zajedno ine tzv. taksonomsku tablicu.


13

TAKSONOMSKA TABLICA

est razina kognitivnih procesa Dimenzija znanja i njezine kategorije

1. Zapamti

2. Objasni

3. Primijeni

4. Analiziraj

5. Vrednuj

6. Stvaraj

A. injenino

B.

konceptualno

C. proceduralno

D.

meta-

kognitivno


14

EST RAZINA KOGNITIVNIH PROCESA

Kognitivno podruje poznaje 6 razina kognitivnih procesa koji se izraaju tzv. aktivnim glagolima. To su glagoli ija je radnja vidljiva ili ujna pa prema tome i mjerljiva za razliku od tzv. nemjerljivih glagola. Kategorije (razine) su slijedee:

1. ZAPAMTI 2. OBJASNI 3. PRIMIJENI 4. ANALIZIRAJ 5. VREDNUJ 6. STVARAJ

Na slijedeim stranicama dajemo po nekoliko aktivnih glagola za svaku razinu.


15

ZAPAMTI (1. RAZINA) (povlaenje podataka iz memorije)

Prepoznaj Ponovi Izdvoji

Prisjeti se Naini popis Definiraj Imenuj Poredaj Povei Izreci definiciju


16

OBJASNI (2. RAZINA) (razumijevanje onoga to je naueno)

Objasni svojim rijeima Interpretiraj

Identificiraj Klasificiraj

Izvijesti Pokai

Preoblikuj Razlikuj

Sami Usporedi


17

PRIMIJENI (3. RAZINA) ( upotreba koncepata za rjeavanje problema)

Demonstriraj Ilustriraj

Interpretiraj Izraunaj

Pokai Povei

Predvidi Izvedi

Prikupi Prilagodi

Primijeni zakon Naini skicu, grafikon i sl.

Dramatiziraj Intervjuiraj


18

ANALIZIRAJ (4. RAZINA) (ralanjivanje na sastavne dijelove)

Analiziraj Identificiraj motive, uzroke i sl.

Izdvoji Kategoriziraj

Komentiraj Nacrtaj umnu mapu

Napravi dijagram Ralani

Razlui Poredaj

Usporedi Suprotstavi

Napravi mapu, graf i sl. Ustanovi slinost/razliku Skiciraj Poredaj po vanosti


19

VREDNUJ (5. RAZINA) (ocjena vrijednosti neega/nekoga prema unutranjim ili

vanjskim kriterijima)

Argumentiraj svoje miljenje Izaberi opciju Kritiki prosudi Obrani stav Ocijeni Opravdaj Podri argumentima Predvidi mogue posljedice Preispitaj injenice ili stav Rangiraj Procijeni sam sebe i svoj rad ili stav


20

STVARAJ (6. RAZINA) (kreiranje neeg novog)

Naini Klasificiraj (na novi nain) Konstruiraj Napii scenarij, esej, izvjetaj i sl. Planiraj Postavi hipotezu Preuredi Razvij Skladaj Napii pjesmu Uredi kolski list i sl. Vodi raspravu i sl. Zakljui Dizajniraj Organiziraj


21

NEMJERLJIVI GLAGOLI ("nevidljivi"glagoli koje ne smijemo upotrebljavati)

Znati Razumjeti Voljeti eljeti Upoznati Smatrati Usvojiti Shvatiti Spoznati Zapamtiti Stei znanja Nauiti Cijeniti Osvijestiti Ovladati


22

ETIRI KATEGORIJE ZNANJA

A. injenino znanje

B. konceptualno znanje

C. proceduralno znanje

D. metakognitivno znanje

Svih est razina kognitivnih procesa mogu se ostvarivati u jednoj od etiri kategorije znanja.


23

A. INJENINO ZNANJE U NASTAVI POVIJESTI

a. poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba

b. temeljni povijesni pojmovi

B. KONCEPTUALNO ZNANJE U NASTAVI POVIJESTI

Ukljuuje pet tzv. tehnikih koncepata:

a. kronologija i prostor b. uzrono-posljedini odnosi c. kontinuitet i promjena d. uporaba povijesnih izvora e. empatijsko razumijevanje


24

C. PROCEDURALNO ZNANJE U NASTAVI POVIJESTI

(sposobnost povijesnog istraivanja)

Podrazumijeva poznavanje:

a. metoda prikupljanja podataka b. metoda sreivanja i obrade podataka

c. interpretaciju podataka d. metode pisanja rada.

D. METAKOGNITIVNO ZNANJE U NASTAVI POVIJESTI

(znanje kako uiti)

a. poznavanje opih metoda koje se mogu upotrijebiti za razliite zadatke

b. poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu upotrebljavati

c. poznavanje dosega unutar kojeg je odreena metoda uinkovita d. poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogunosti.

marinovic oblikovanje obrazovnih ishoda ii

Documents