materijali i tehnologije za izgradnju tunela i... · 2020. 3. 12. · materijali i tehnologije za...
TRANSCRIPT
MATERIJAL I I TEHNOLOGIJE
Z A IZGR ADNJU TUNELA
SMESE ZA ZALIVANJE
GRAĐEVINSKI KITOVI
O NaMa...
ADING je kompanija za proizvodnju hemijskih proizvoda za građevinarstvo sa više od 50 godina
iskustva iz te oblasti i dugogodišnjim prisustvom na tržištu Evrope, Azije i Afrike. Od osnivanja kompanije
1969 godine pa do danas, proizvodi više od 100 hemijskih proizvoda za građevinarstvo, koji su podeljeni u 12
proizvodnih grupa. Kao što naš marketing moto kaže, da budemo sastojak svake gradnjevine, ovi proizvodi
su aplicirani svuda oko nas i deo su najspecifi čnijih građevinskih poduhvata u zemljama gde smo prisutni u
prethodnih 50 godina.
Osim standardizovanih i sertifikovanih proizvoda našeg proizvodnog programa, naši inžen-
jerski timovi raspolažu tehnologijama i stekli su know how iz oblasti: tunelogradnje, sanacije AB kon-
strukcija u visokogradnji, hidrotehničkih i industrijskih objekata, mostova, fabričkih dimnjaka i drugih
specifi čnih inženjerskih objekata.
U sledećih četrdesetak stranica Vam prenosimo naša konkretna iskustva i znanja iz oblasti
tunelogradnje, a dole su navedeni značajniji referentni objekti iz ove oblasti u kojima smo učestvovali i u
kojima su ugrađeni naši proizvodi i znanje:
SEVERNA MAKEDONIJA
-Tunel ’’Preseka’’, Tunel ’’Demir Kapija’’, Hidrotehnički tunel ’’Kozjak’’, Hidrotehnički tunel ’’Sasa’’, Tunel
“Katlanovo”, Zeleznicki tunel “Kumanovo”, Tunel Deve Bair i dr.
SRBIJA
-Tunel ’’Brđani’’, Tunel ’’Golubac’’, Tunel ’’Bancarevo’’, Tunel ’’Šargan’’, Tunel ’’Manajle’’, Tunel ’’Predejane’’,
Tuneli na obilaznici oko Pirota i dr.
CRNA GORA
-Tunel ’’Klisura”- Kolašin, Tunel “Carine i Ibarac” - Rožaje, Tunel ’’Njeguši’’, Tunel ’’Budoš’’, Tunel ’’Sozina’’ i
dr.
BOSNA I HERCEGOVINA
-Tunel ’’Stambolčić’’, Tunel ’’Čemerno’’, Tunel ’’Zenica’’ i dr.
HRVATSKA
-Tunel ’’Pečina Rijeka’’, Tunel ’’Sv. Rok’’, Tunel ’’Zmijarevič Ploča’’-Šibenik, Tunel ’’Umac’’, Tunel ’’Mala
Kapela’’, Tunel ’’Tuhovik’’
KAZAKHSTAN
-Metro ’’Alma Ata’’
ALBANIJA, Pogradec
-Tunel 1 i 2
BUGARIJA
- Tunel “Železnica”
1. Uvod
1.1 Podela tUnela Prema nameni:
2. metodoloGiJa iZvoĐenJa tUnela
2.1 iStoriJa2.2 nova aUStriJSKa metoda Za iZGradnJU tUnela2.3 iZvoĐenJe tUnela KoriŠĆenJem tBm – maŠina (tUnnel BorinG maCHine)
3. nova aUStriJSKa metoda tUneloGradnJe
3.1 oPŠte3.2 Primarna tUnelSKa PodGrada3.2.1 PrSKani Beton3.2.2 tUnelSKi anKeri3.2.3 HidroiZolaCiJa tUnela3.2.4 SeKUndarna PodGrada
4. 4. ZaŠtita tUnelSKe KonStrUKCiJe
4.1 oPŠte – KlaSa iZloženoSti BetonSKe KonStrUKCiJe4.2 evroPSKi Standard en 1504 – PrinCiPi i metode ZaŠtite BetonSKiH
KonStrUKCiJa4.3 iZloženoSt i ZaŠtita tUnelSKiH KonStrUKCiJa4.3.1 iZloženoSt i ZaŠtita SaoBraĆaJniH tUnela4.3.2 iZloženoSt i ZaŠtita HidroteHniĆKiH tUnela
5
5
7
778
9
99
10182021
26
26
28282832
sadržaj
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
5
tUnel – podzemna konstrukcija namenjena za sprovođenje drumskog i železničkog saobraćaja, vodenih tokova ili instalacija.
UVOd
1.1 Podela tUnela Prema nameni:
Drumski i gradski saobraćajni tuneli
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
6
Železnički tuneli uključujući i:
-metro stanice
-podzemne železničke stanice
-rudnici
Hidrotehnički tuneli:
Namenjeni za: vodosnabdevanje, prelivni sistemi hidrotehničkih objekata kao i kanalizacioni sistemi za
odvod odpadnih voda.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
7
Klasična austrijska metoda se bazira na izvođenju krute nosive konstrukcije i zidanja kamenom.
maSivna drvena tUnelSKa PodGrada
Primer: Tunel ispod Temze – Blackwall tunnel otvoren je 1897 godine kao, u to vreme, najduži tunel pod vodom u svetu sa svojih 1.900 metara.
2.1 iStoriJa
METOdOLOGIja IZVOĐENja TUNELa
Stara austrijska metoda
U zavisnosti od dostupne tehnologije, geologije, hidrologije, namene i dužine tunela, tokom istorije izgradnje tunela korišć ene su različite metodologije. Razlike u metodologijama su u načinu izvođenja pojedinih faza izgradnje kao što su iskopavanje, podgrađivanje, organizacija gradilišta, završ-na obrada itd. Generalno, podjela metodologija izvođenja je na klasičnog i modernog tipa, koji se zatim razli-kuju u zavisnosti geološkim hidrološkim uslovima.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
8
TBM mašina se koristi za iskop tunela kružnog preseka kroz raznolike slojeve tla i stena. Prečnik tunela može da se kreće od metar (izgrađen sa ’’mikro’’ – TBM) do skoro 16 m.
Klasična masivna podgrada namt
2.3 iZvoĐenJe tUnela KoriŠĆenJem tBm – maŠina (tUnnel BorinG maCHine)
Betonski prefabrikovani elementi za podgradu
Deo metodologije za izvođenje tunela TBM mašinom je i automatsko postavljanje prefabrikovanih betonskih elemenata kao podgrade tunela. Ovakvi elementi se najčešće proizvode u pogonima (fabrikama), a zatim se kao gotovi prozvodi transportuju do tunela. Ovakva fabrička proizvodnja omogućava visok stepen kontrole kvaliteta proizvodnje, a samim tim i efi kasnost izgradnje tunela. Sama TBM mašina je najčešće opremljena za automatsko ugrađivanje ovakvih betonskih elemenata.
2.2. nova aUStrJiSKa metoda Za iZGradnJU tUnela
Šestdesetih godina, uveden je novi koncept u tunelogradnji. Razvoj NAMT je bio uslovljen razvojem tehnologije betona i uvođenjem aditiva za prskani beton. Prvi put je razvijen u Austriji od strane prof. Rabcewicz, dve decenije ranije, poznat kao ’’Neue Osterreichiche Tunnelbauweise’’ (Nova Austrijska Metoda Tunelogradnje - NAMT) ili jednostavno ’’Shot-Crete’’ metod, NAMT potencira značaj prskanog betona u tunelogradnji.
Ova potpuno nova fi lozofi ja izgradnje tunela se bazira na ’’mobilizaciji’’ i korišćenju nosivosti same stenske mase kao potpore tunela za vreme gradnje i eksploatacije.
NAMT se bazira na izvođenju fl eksibilne primarne podgrade od prskanog betona, tunelskih ankera i remenata, koji dozvoljavaju stenskoj masi da sama nađe ravnotežu.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
9
3.1 oPŠte
Nova Austrijska Metoda Tunelogradnje – NAMT, predstavlja ekonomičnu i bezbednu metodu izgradnje tune-la, koja se zasniva na sledećim principima:
1. Konstrukcija tunela predviđa dva nivoa izvođenja potpore:
Fleksibilna primarna podgradaSekundarna podgrada
Zajedno, podgrade formiraju tzv. ’’nosiv prsten’’ – trodimenzionalna sferna ljuska unutar stenske mase.
2. Osnovna nosivost tunela je obezbeđena okolnom stenskom masom Primarna tunelska podgrada mora da bude fl eksibilna i da omogući preraspodelu naprezanja i deformacija unutar stene, do postizanja novog stanja ravnoteže. Uslovi za izvođenje primarne podgrade:
Podgrada ne sme na sebe da preuzme težinu i da pretstavlja potporu tunela. NAMT kompletno odbacuje klasične masivne tunelske potporeProfi l tunela mora biti zaobljen Očuvanje stabilnosti stenske mase sa pažljivim iskopom i brzim postavljanjem primarne podgradeOjačavanje primarne podgrade se ne postiže povećavanjem betonskog preseka, već poboljašavanjemsidrenjem u okolnu stensku masu
Neophodno je vršiti konstantni monitoring tokom izgradnje i eksploatacije tunela
3.2 Primarna tUnelSKa PodGrada
Primarna podgrada u NAMT predstavlja sistem čeličnih ankera, fi ksiranih u stenskoj masi, koji su povezani sa fl eksibilnom ljuskom od prskanog betona. Uz to, zavisno od kategorije stenske mase kroz koju se probija tunel, ljuska podgrade može biti jednostruko ili dvostruko armirana, sa ugrađenim čeličnim lukovima – remenate. Preko ovakve konstrukcije se aplicira prskani beton.
Alternativno, umesto klasične armature, u prskani beton mogu da se dodaju čelična vlakna.
NOVa aUsTrIjsKa METOda TUNELOGradNjE
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
10
HIDROIZOLACIJA
ANKERI
PRIMARNA PODGRADA SEKUNDARNA PODGRADA
ANKERI
DRENAŽNA CEV
VODOPROPUSTLJIV BETON
CEMENTNA INJEKCIONA SMESA
3.2.1 PrSKani Beton
Prskani beton – Torkret, Shotcrete, Gunite – predstavlja specijalno dizajniran beton namenjen za rasprski-vanje pod pritiskom sa odgovarajućom opremom.
Koristi se za izvođenje potpora u tunelogradnji, rudarstvu, za stabilizaciju kosina, za betoniranje konstrukcija kompleksnih formi itd.
U tunelogradnji, prskani beton prvenstveno se koristi za izvođenje primarne podgrade po NAMT.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
11
metode UGradnJe PrSKanoG Betona
Postoje dve osnovne metode za ugradnju prskanog betona:’’Suvi’’ postupak (Gunite) - suva mešavina cementa i agregata aplicira (izduvava) se preko creva pod pritis-
kom, a voda se dodaje na izlaznoj dizni, neposredno pred ugradnju.’’Mokri’’ postupak (Shotcrete) – gotova mešavina betona se transportuje i sipa u opremu za apliciranje –
prskanje.
Тунел Предејане, Србија
''MOKRI'' POSTUPAK ''SUVI'' POSTUPAK
Tehnologija ugradnje
Prednosti
Nedostaci
Mešavina betona se transportuje gotova (auto-mikserima) i sipa u opremu za apliciranje
Neposredno pre izlaska iz creva, beton se razbija sa strujom od vazduha pod visoki pritisak
Tečni aditiv – ubrzivač vezivanja se dodaje na izlaznoj dizni na crevu
Suva mešavina betona se sipa u mašinu za aplikaciju
Strujanjem komprimovanog vazduha se transportuje do izlaza creva
Ispred izlazne mlaznice, u smeši dodaje se potrebna količina vodePraškast ubrzivač se dodaje suvoj mešavini betonaTečan ubrzivač se dodaje zajedno sa vodom na izlazu creva za apliciranje
Mnogo manja izloženost radnika štenim uticajima(prašina i sl.)
Bolja kontrola procesa proizvodnje betona
Veća brzina ugradnje
Veća trajnost opreme
Manja cena opreme
Jednostavna aplikacija i održavanje opreme
Niži W/C faktor (nema potrebe za pumpabilnim betonom)
Viša cena opremeKompleksan proces startovanja i čišćenja opreme
Velika izloženost prašini
Manja kontrola betona pri aplikaciji
Veće habanje opreme
KARAKTERISTIKE ''SUVOG'' I ''MOKROG'' POSTUPKA ZA UGRADNJU PRSKANOG BETONA
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
12
U cilju povećanja efi kasnosti i kvaliteta ugradnje prskanog betona, a istovremeno umanjenje rizika i izloženosti radnika negativnim uticajima, ugradnja prskanog betona u tunelo-gradnji se vrši primenom specijalizovanih mašina – ’’Roboti’’.
Iste su opremljene specijalnom ’’teleskopskom rukom’’ na koju su fi ksirane cevi za pumpanje i rasprskivanje beto-na. Isto tako, ’’Robot’’ je opremljen automatskim pumpama i dozatorom za aditiv – Ubrzivač vezivanja betona.
Upravljanje ’’Robotom’’ za torkretiranje se vrši preko da-ljinskih komandi – što omogućava da operator mašine bude udaljen od mesta ugradnje i van zone sa povećanim rizikom od povreda.
I pored toga, obavezno je nošenje zaštitne opreme pri aplikaciji prskanog betona!
Zaštitni šlem
Slušalice
Fluoroscentne pantalone
Čizme
Zaštitne naočare
Fluorescentni prsluk
maska
Svetlo
rukavice
SPeCiJaliZovana oPrema Za aPliKaCiJU PrSKanoG Betona
ZaHtevi Kvaliteta i PerFormanSi PrSKanoG Betona
Rane čvrstoće
Rane čvrstoće su suštinske za pravilnu aplikaciju prskanog betona. Dobijanje inicijalne čvrstoće u prvih ne-koliko minuta omogućava prskanje na kaloti ’’iznad glave’, aplikaciju betona u debljim slojevima i prskanje betona preko površine sa aktivnim prodorima vode. Takodje, rana čvrstoća je garancija za bezbednost radnika prilikom rada. Konačno, brzo vezivanje betona utiče na smanjenje ’’odskoka’’ betona za vreme aplikacije, čime se ozbiljno poboljšava
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
13
ekonomičnost radova. Uobičajeno, rane čvrstoće prskanog betona se projektuju za period od 6-og do 60-og minuta po aplikaciji, pri čemu se prskani beton deli na tri klase J1 – J3.
0 6 10 30 1h 2h 6h 12h 24h
min. min. min.Vreme
0, 1
0, 2
0, 5
1, 0
2, 0
5, 0
10, 0
20, 0
MP a
Klasa prskanog betona prema čvrstočama u prvih 24h
Čvrstoča pri pritisku
Klasa J3 – Prskani beton namenjen za konsolidacione radove i aplikaciju u uslovima visokog hidrostatičkog pritiska
Klasa J2 – Prskani beton namenjen za aplikaciju u debljim slojevima i radovima na kaloti
Klasa J1 – Prskani beton namenjen za aplikaciju u tankim slojevima kod nekonstruktivnih elemenata
iSPitivanJe ČvrStoĆa PrSKanoG Betona
Rane čvrstoće prskanog betona u prvih 24h se ispituju saglasno Evropskom standardu EN 14488-2 Testing sprayed concrete – Part 2: Compressive strength of young sprayed concrete - Ispitivanje mlaznog betona - Deo 2: Čvrstoča pri pritisku mlaznog betona male starosti. Ispitivanje se vrši in situ – na mestu ugradnje primenom tri metode:
Postupak A: Penetration needle – Penetracija igle
Ova metoda se koristi za indirektno merenje sile potrebne za zabijanje igle određenih dimenzija u prskani beton do dubine 15 mm ± 2 mm. Pritom instrument – Penetrometar registruje silu otpora penetraciji. Čvrstoća betona se određuje preko krive za konverziju koju daje proizvođač opreme. Ova metoda se koristi za određivanje čvrstoće pri pritisku na ’’mladom’’ betonu čvrstoće do 1,5 Mpa.
Postupak B: Stud driving – Nabijanje klinova
Čelični klinovi nabijaju se u beton sa tačno određenom silom i meri se dubina prodora. Zatim se klin izvlači i registruje se sila za izvlačenje. Čvrstoća betona se određuje posredno preko registrovane sile izvlačenja.
Testiranje se vrši na uzorku prskanog betona koji se izrađuje na mestu ugradnje primenom predviđene opreme za torkretiranje. Uzorak prskanog betona treba da bude dubine min 10 cm.
Postupak C: Cylindrical core - Cilindrično jadro - kern
Po postizanju čvrstoče betona preko 5 Mpa, ispitivanje se vrši na cilindrima (kernovima), izvađenim iz uzor-ka, koji se ispituju na presi.
Klasa čvrstoće
prskanog betona
Čvrstoća pri pritisku na
6 minuta
Čvrstoća pri pritisku na 60 minuta
Primena
Ј1 0,1 - 0,2 MPa 0,2-0,5 MPa
0,2-0,5 MPa 0,5-1,0 MPa
>0,5 МРа >1,0 МРа
Prskanje u tanjim slojevima, izvođenje Nekonstruktivnih elemenata
Prskanje u debljim slojevima izvođenje Kalote
Stabilizacija terena, sprečavanje Aktivnih prodora vode
Ј2
Ј3
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
14
odreĐivanJe ČvrStoĆe Pri PritiSKU PrSKanoG Betona
PoStUPaK a: Penetration needle – PenetraCiJa iGle
PoStUPaK B: StUd drivinG – naBiJanJe Klinova
PoStUPaK C: CYlindriCal Core - CilindriČno Jadro - Kern
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
15
DIZAJN I TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PRSKANOG BETONA
Sa ciljem da se ispune zahtevi u pogledu performansi i kvaliteta gotovog prskanog betona, kao i da se
omogući njegova adekvatna ugradnja neophodno je izraditi odgovarajuću recepturu i projekat betona adekvat-
no raspoloživoj opremi i metodologiji ugradnje.
Obično, zahtevane karakteristike svežeg prskanog betona su: konzistencija, viskoznost bez pojave seg-
regacije, homogenost, sadržaj uvučenog vazduha, mogućnost aplikacije raspoloživom opremom, athezija za
podlogu, vreme vezivanja.
Zahtevane karakteristike očvrslog prskanog betona su: rane i krajnje čvrstoće, čvrstoća pri pritisku i za-
tezanju, vodonepropusnost, otpornost na dejstvo mraza, soli i karbonatizaciju.
Za ispunjavanje navedenih zahteva potrebno je izvrštiti prethodna laboratorijska i industrijska ispitivanja,
izbor materijala i testiranje opreme za aplikaciju.
Prskani beton ima četiri osnovne komponente:
Agregat
Cement
Voda
Aditivi
AGREGAT
Obično, za proizvodnju prskanog betona koriste se frakcije agregata od (0-4) ili (0-8)mm, ređe (0-16)mm. Pritom, kritičan faktor za postizanje performansi betona je količina sitnih čestica (<0,125mm). Prema preporuka-ma EFNARC-a /European Federation Specialist Construction Chemicals and Concrete Systems/ u prilogu su date osnovne granulometrijske krive za prskani beton namenjen za aplikaciju po suvom i mokrom postupku:
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0 0,125 0,25 0,50 1,0 2,0 4,0 8,0 16, 0
13 8
12
21
35
60
100
80
73
62
49
34
18
0
22
11
37
55
73
90
100
90
72
50
26
12
100
%
mmVeličina zrna (mm)
Procenat
prolaska
kroz sito
Mešavina namenjena za
prskanje po mokrom postupku
Mešavina namenjena za
prkanje po suvom postupku
CEMENT
Preporučene količine cementa pri različitoj maksimalnoj veličini zrna agregata su:
D max Preporučena količina cementa
(0-4) mm
(0-8) mm
(0-16) mm
450-600 kg/m
350-450 kg/m
300-400 kg/m
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
16
U cilju postizanja određene karakteristike prskanog betona dodaje se više različitih tipova hemijskih i min-
eralnih dodataka:Superplastifi katori – aditivi za beton koji omogućavaju obradljivost betona pri niskom W/C faktoru, pri
čemu se značajno poboljšavaju njegove čvrstoće i mogućnost kvalitetne ugradnje. Superplastifi katori, u zavis-nosti od potreba i vremenskih uslova, omogućavaju i produženo održavanje konzistencije svežeg betona i preko 90 minuta.
Ubrzivači vezivanja betona – Aditivi koji omogućavaju takoreći momentalno započinjanje procesa vezi- vanja betona i osnova su za proizvodnju prskanog betona. Ubrzivači vezivanja betona se dodaju automatski na izlaznoj dizni creva za torkretiranje. Nove generacije ubrzivača vezivanja u svom sastavu ne sadrže alkalije, čime se značajno smanjuje rizik po zdravlje radnika i poboljšavaju se uslovi rada u tunelogradnji. Isto tako, nove gene- racije ubrzivača vezivanja omogućavaju postojan prirast čvrstoća prskanog betona.
Mikrosilika – predstavlja praškast mineralni dodatak za beton, koji omogućava postizanje ekstremno vi-soke čvrstoće, trajnost betona, otpornost na mraz, bolju ugradnju i smanjenje pojave segregacije betona.
1 dan 7 dana 28 dana 90 dana
Vreme
Čvrstoća pri pritisku
0
10
20
30
40
50
60
70
MP a
50%
75%
90%
99%
Tipičan razvoj čvrstoća prskanog betona
CEM 1R 42.5
W/C= 0.42
adING – aditivi za proizvodnju prskanog betona
U svom proizvodnom programu kompanija ADING proizvodi više tipova aditiva namenjenih proizvodnji prskanog betona.
Njihov razvoj tokom godina je rezultat kontinuiranog praćenja potreba izvođača, kao i najnovijih trendova u razvoju tehnologije betona. U proteklim decenijama, aditivi iz programa ’’ADING’’-a su uspešno primenjivani u izvođenju velikog broja saobraćajnih i HTO tunela, u više zemalja, na tri kontinenta.
Svi aditivi su sertifi kovani prema važećim evropskim stan-dardima za aditive za beton EN 934-2, EN 934-5.
ADITIVI
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
17
SUPERFLUID
SUPERFLUID M1
SUPERFLUID М1М
SUPERFLUID 21EKO
Superplasti kator za beton
Superplasti kator/usporivač (odr avač žkonzistencije) za beton
EN 934-2 T-3.1 & T-3.2
EN 934-2 T-11.1 & T-11.2
(1,0 – 1,2)%
(1,0 – 1,2)%
Superplasti kator za betona na polikarboksilatnoj osnovi
EN 934-2 T-3.1 & T-3.2 (0,7 – 0,9)%
SUPERFLUID 21М ЕКО
SUPERFLUID 21 М1М ЕКО
SUPERFLUID 21МS ЕКО
SUPERFLUID 21М1М
Superplasti kator/usporivač (odr avač žkonzistencije) za beton na polikarboksilatnoj osnovi
EN 934-2 T-11.1 & T-11.2 (0,7 – 0,9)%
UBRZIVAČI VEZIVANJA
SUPERPLASTIFIKATORI
INGUNIT ТAlkalni ubrzivač vezivanja betona EN 934-5 2,0-6,0 %
INGUNIT Т ЕКОBezalkalni ubrzivač vezivanja betona EN 934-5 3,0-9,0 %
INGUNIT TS ЕКО
INGUNIT P
Bezalkalni ubrzivač vezivanja betona
Praškast ubrzivač vezivanja betona
Namenjen za aplikaciju ''suvim'' postupkom
EN 934-5
/
3,0-9,0 %
2,0-6,0 %
NAZIV ADITIVA TIP ADITIVA USAGLAŠENOSTPREPORUČENA DOZAŽA
(u odnosu na dozažu cementa)
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
18
3.2.2 TUNELsKI aNKErI
Veza između terena – stenske mase i radijalne ljuske od prskanog betona se ostvaruje postavljanjem geo-tehničkih tunelskih ankera. Obično, nakon postavljanja ankera, isti se zalivaju – injektiraju korišćenjem cementne smese. Na taj način, vrši se dodatna ispuna pukotina i konsolidacija stenske mase.
U zavisnosti od tipa stenske mase, dizajna ankera i opreme za injektiranje, injekciona masa treba da zadovolji više kriterijuma u pogledu fi zičko-mehaničkih karakteristika, ranih čvrstoća, viskoznost i dr. Isto tako, kod injek-cionih smeša na cementnoj osnovi neophodno je sprečiti pojavu segregacije, kao i da se ograniči zapreminska promena – skupljanje u toku eksploatacije. Sa tim ciljem, za pripremu cementnih injekcionih smeša se koriste specijalni aditivi sa dejstvom superplastifi katora – omogućavaju protočnost smese sa niskim W/C – faktorom (sa redukovanom vodom), sprečavaju pojavu segregacije (izdvajanje vode), i kompenzovanje skupljanja cementa u toku hidratacije. Alternativno, mogu se koristiti i gotovi – Ready mix materijali za injektiranje na cementnoj os-novi, ili na bazi sintetičkih smola.
U svom programu kompanija ADING proizvodi više tipova aditiva i gotovih smesa za injektiranje ankera.
NAZIV PROIZVODA
ADITIVI ZA PRIPREMU SMESE ZA INJEKTIRANJE ANKERA
PERFORMANSE
INJEKTING KSuperplasti kator – omogućava protočnost smeše sa niskim w/c –Faktorom (sa redukovanom vodom)
Modi kator viskoznosti – sprečava pojavu segregacije
Ekspander – kompenzuje skupljanje cementa
Praškasta forma – dodaje se u suvoj mešavini zajedno sa cementomINJEKTING K2
GOTOVE SMEŠE ZA INJEKTIRANJE ANKERA
KOMPLEKSING АМ
Gotov praškasti materijal za injektiranje ankera u tunelogradnji
Poseduje visoke rane i krajnje čvrstoće
Poseduje zapreminsku stabilnost
Tiksotropan materijal – omogućava aplikaciju u vertikalne otvore bez izlivanja
OPREMA ZA POSTAVLJANJE TUNELSKIH ANKERA
U zavisnosti od dizajna i potreba, u tunelogradnji koriste se razni tipovi ankera i opreme za njihovo ugrađiva- nje i injektiranje. Ankeri mogu da se postave u prethodno izbušene otvore ili da se koriste samo-bušeći ankeri kod kojih je ’’kruna’’ za bušenje sastavni deo ankera. Neki ankeri se proizvode u formi šuplje cevi sa već ugrađenim otvorima za injektiranje cementne smeše.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
19
armatUra
U cilju obezbeđenja odgovarajuće nosivosti i fl eksibilnosti Primarne podgrade, u zavisnosti od klase stene i uslova u tunelu usvajaju se različiti tipova konstrukcija primarne podgrade, sa različitom debljinom preseka, koja pored tunelskih ankera uključuje postavljanje armature u jednom ili dva sloja i remenate. Alternativno kao dopu-na ili zamena čelične armature, mogu se koristiti čelična ili sintetička vlakna.
remenati
Poprečne remenate se postavljaju kao deo primarne podgrade, zavisno od kategorije stene. Njihova svrha je zaštita od ispadanja rastresitih stenskih masa, ojačanja podgrade, ukručivanje i učvršć ivanja celog sistema. Kao remenate primenjuju se čelični profi li ili čelične prostorne rešetke. Prskani beton treba svojom debljinom treba da obuhvati i poveže armaturu i sistem remenata sa sidrima.
zaštita od ispadanja rastresitih stenskih masa, ojačanja podgrade, ukručivanje i učvršć ivanja celog sistema. Kao remenate primenjuju se čelični profi li ili čelične prostorne rešetke. Prskani beton treba svojom debljinom treba
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
20
3.2.3 HidroiZolaCiJa tUnela
Nakon procene priliva vode iz stenske mase, primenjuje se rešenje parcijalnog ili potpunog oblaganja po-moču vodonepropusne membrane. Kod delimične zaštite koja se najčešče primenjuje, voda se sprovodi ispod temelja i odvodi pomoču odvodnim sistemom. Kada se otvor potpuno obavije membranom, voda ć e cirkulirati oko otvora.
Prema preporukama NAMT vodonepropusne membrane postavljaju se između primarne i sekundarne podgrade. Membrana je pričvršć ena na primarnu podgradu i zaštić ena geotekstilom.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
21
3.2.4 SeKUndarna PodGrada
Po izvođenju Primarne podgrade i postavljanja hidroizolacije tunela, saglasno sa NAMT vrši se postavljan-je Sekundarne podgrade. Sekundarna podgrada tunela predstavlja dvostruko armiranu AB ljusku, koja defi niše profi l tunela. Ista se najčešće betonira in situ – na samom mestu u tunelu, uz pomoć radijalne oplate koja je opre- mljena otvorima preko kojih se vrši betotoniranje. Transport betona u većim tunelima vrši se pomoću staciona-rnih pumpi za beton i metalnih cevi za transport betona.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
22
U cilju kvalitetne i pravilne ugradnje betona pri izvođenju Sekundarne tunelske podgrade, isti treba da za-dovolji više kriterijuma u pogledu performansi u svežem stanju, kao i zahteva kvaliteta očvrslog betona.
Uobičajeno, zahtevi kvaliteta betona za izvođenje sekundarne tunelske podgrade su sledeći:
Konzistencija betona – sveži beton za izvođenje AB Sekundarne konstrukcije najčešće se transportuje mik-serima od betonske baze do tunela, a zatim se pomoću pumpe za beton transportuje sistemom čeličnih cevi do oplate. Ovakav ’’cevovod’’ za transport betona može biti dugačak i preko 200m, i završava se gumenim crevima koji se fi ksiraju na otvorima oplate. Sveži beton treba da ima visoku klasu konzistencije koja će omogućiti njegovo nesmetano pumpanje kroz cevi i pravilnu ispunu radijalne oplate. Pritom, ne sme doći do pojave segregacije be- tona. Alternativno, umesto klasičnog betona i oplatnih previbratora može se koristiti samo-razlivajući SCC beton.
Čvrstoća betona – na bazi statičke analize tokom projektovanju utvrđuje se potrebna klasa čvrstoće bet-ona. Obično tražena čvrstoća betona za izvođenje Sekundarne podgrade u tunelima izvedenim po NAMT-u je C 30/37. Drugi kriterijum koji diktira potrebnu čvrstoću u tunelima je izloženost tunelske konstrukcije na agresiv-na dejstva u toku dalje eksploatacije. Klasa izloženosti tunela je defi nisana evropskim standardom za beton EN 206-1 i proizilazi od mesta gde se tunel nalazi i njegova namena.
*više informacija u vezi klase izloženosti tunelske AB konstrukcije i preporuka za performanse betona i siste-ma za zaštitu dati su u sledećem poglavlju.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
23
rane čvrstoće – Kako bi se zadržala dinamika izgradnje tunela, potrebno je oplatu za izvođenje sekun- darne podgrade premeštati u određenom vremenskom intervalu (obično 12-24 časa). Kako bi oslobodili oplatu u određenom vremenskom periodu, potrebno je da beton ima određenu čvrstoću pri kojoj ne dolazi do oštećenja betonske konstrukcije (obično 50-70% od tražene marke betona).
U cilju ispunjenja navedenih kriterijuma u vezi konzistencije i čvrstoće betona, potrebno je da se izvrše opsežna prethodna ispitivanja i da se utvrdi receptura betona. Konzistencija svežeg betona treba da bude
klase S4 ili S5 sa ciljem da omogući nesmetano pumpanje i ugradnju betona. Granulometrijski sastav betona takođe treba da bude odgovarajući za transport i ugradnju bez pojave segregacije. Najčešće koriste se 3 ili 4 frakcije sa maksimalnim zrnom Dmax = 16 ili 32mm. Količina cementa i učešće fi lera (čestice <0,125mm) u sastavu mešavine betona su takođe važni faktor koji omogućava pravilno pumpanje betona na velikim rasto-janjima bez pojave segregacije.
aditivi za beton – za proizvodnju betona namenjenih za izvođenje Sekundarne podgrade u tunelu ko-riste se aditivi iz grupe Superplastifi katora koji omogućavaju redukciju vode (da se postigne nizak W/C-faktor i visoke čvrstoće) i istovremeno da se omogući pravilna ugradnja betona.
ZavrŠna ZaŠtita BetonSKe KonStrUKCiJeProiZvodi:antiKoroZin BBFaSil vadinGPoKS aKva 1BadinGPoKS aKva
FaZe Pri iZGradnJi tUnela Prema namt
SeKUndarna PodGradaPostavljanje oplate i ugradnja betona visokih performansiProiZvodi:SUPerFlUid 21m eKoSUPerFlUid 21m1m eKo
HidroiZolaCiJa tUnelaPvC Folija i Geotekstil
Primarna PodGradaPrskani betonProiZvodi:Superplastifi katori (SUPerFlUid)Ubrzivači vezivanja (inGUnit)
Primarna PodGradaPostavljanje ankera i armatureProiZvodi:KomPleKSinG АМinJeKtinG K2
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
26
4. ZaŠTITa TUNELsKE KONsTrUKCIjE
U zavisnosti od namene tunela (drumski ili železnički saobraćaj, HTO tunel itd.), kao i od mesta na kom se nalazi (kategorija stene/tla, prisustvo podzemnih voda i agresivnih materija), tunelska AB konstrukcija u toku eksploatacije može biti izložena različitim tipovima agresivnih uticaja.
Sa ciljem da se izvrši gradacija intenziteta na destruktivnih uticaja na kojim je izložena jedna konstrukcija, a na taj način i da se izvrši procena rizika da dođe do oštećenja, evropski standard za beton EN 206-1 Concrete: Specifi cation, performance, production and conformity (Beton: Specifi kacija, performanse, proizvodnja i usaglašenost), defi niše sledeće klase izloženosti betonskih konstrukcija na koroziju i hemijske agresije.
KLASE IZLOŽENOSTI BETONSKIH AB KONSTRUKCIJA
XO – NEMA RIZIKA OD KOROZIJE I HEMIJSKE AGRESIJE
Nearmirani beton koji nije izložen na mraz, soli i hemijske agresijeArmirani beton u veoma suvoj i zaštićenoj sredini
Prefabrikovani betonski elementi unutar zgrade sa niskom vlagom
XC1 – XC4 KOROZIJA ARMATURE KAO POSLEDICA KARBONATIZACIJE
XC1 – Suva ili trajno vlažna sredina
XC2 – Vlažna sredina, retko suva
XC3 – Umereno vlažna sredina
XC4 – Ciklično vlažna sredina
Trajno potopljen beton, objekti u srednje vlažnoj sredini
Temeljne konstrukcije
Spoljašnje betonske površine zaštićene od kiše
XD1 – XD3 KOROZIJA OD HLORIDA BEZ MORSKE VODE
XD1 – Umereno vlažna sredina
XD2 – Vlažna sredina, retko suva
XD3 – Ciklično izložena sredina
Beton izložen na hloride u atmosferi
Bazeni, rezervoari sa hlorisanom vodom
Delovi mostovskih konstrukcija, trotoari, parkirališta
XS1 – XS3 KOROZIJA OD HLORIDA OD MORSKE VODE
XS1 – objekti koji nisu u direktnom kontaktu sa morskom vodom
XS2 – trajno potopljeni objekti
XS3 – ciklična izloženost na morsku vodu
Priobalni objekti
Objekti u zoni plime, prskanja i talasa
XF1 – XF4 IZLOŽENOST NA CIKLUSE SMRZAVANJA SA I BEZ SOLI
XF1 – umerena zasićenost vodom, bez soli
XF2 – umerena zasićenost vodom, sa solju
XF3 – visoka zasićenost vodom, bez soli
XF4 – visoka zasićenost vodom i soli za razmrzavanje
Vertikalne površine izložene kiši i mrazu
Vertikalne površine na putnoj infrastrukturi izložene kiši i prskanju soli
Horizontalne površine izložene kiši i mrazu
Kolovozne ploče, mostovske ploče koji se direktno posipaju solju, pristanišni objekti izloženi mrazu
XA1 – XA3 IZLOŽENOST NA HEMIJSKE AGRESIJE
*Beton izložen na hemijske agresije od podzemnih voda ili morske vode, sa graničnim vrednostima koncentracije kontaminenata datim u standardu EN 206-1. Za veće koncentracije i druge hemijske agresije potrebno je izraditi dodatnu studiju.
4.1 oPŠte – KlaSa iZloženoSti BetonSKe KonStrUKCiJe
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
27
Pored toga, u sklopu istog standarda EN 206-1 date su preporuke za izradu betona u zavisnosti od toga u kojoj klasi izloženosti je kategorisan. Ove preporuke defi nišu minimalne uslove za dizajn betona prema njegovoj klasi izloženosti koji uključuju:
Minimalna čvrstoća betonaMinimalna količina cementaMaksimalan W/C – faktorTip cementaSadržaj uvučenog vazduha
PREPORUKA ZA DIZAJN I PERFORMANSE BETONA U ZAVISNOSTI OD KLASE IZLOŽENOSTI
Nema opasnosti od korozije
Karbonatizacija Korozija od hlorida
Morska voda Hloridi koji nisu od morske vode
Klasa izloženosti betona
Max W/C
Min. klasa čvrstoće
Min.količina cementa (kg/m3)
Min. uvučenog vazduha (%)
X0
-
C12/15
-
-
XC1
0,65
C20/25
260
XC2
0,6
C25/30
280
XC3
0,55
C30/37
280
XC4
0,5
C30/37
300
XS1
0,5
C30/37
300
XS2
0,45
C35/45
320
XS3
0,45
C35/45
340
XD1
0,55
C30/37
300
XD2
0,55
C30/37
300
XD3
0,45
C35/45
320
- - - - - - - - - -
PREPORUKA ZA DIZAJN I PERFORMANSE BETONA U ZAVISNOSTI OD KLASE IZLOŽENOSTI
Max W/C Ciklusi zamrzavanje – odmrzavanje Hemijski agresivna sredina
Klasa izloženosti betona
Max W/C
Min. klasa čvrstoće
Min.količina cementa (kg/m3)
Min. uvučenog vazduha (%)
Drugi zahtevi
XF1
0,55
C30/37
300
-
XF2
0,55
C30/37
300
a4,0
XF3
0,50
C30/37
320
a4,0
XF4
0,45
C30/37
340
a4,0
XA1
0,55
C30/37
300
-
XA2
0,50
C30/37
320
-
XA3
0,45
C35/45
360
-
Agregat u saglasnosti sa EN 12620 sa zadovoljavajućom otpornošću na zamrzavanje/ odmrzavanje
Sulfatno – otporni cement
XS3
0,45
C35/45
340
Sa ciljem da se obezbedi trajnost objekta – tunela u uslovima eksploatacije, za njegovo izvođenje potrebno je koristiti beton koji zadovoljava navedene (minimalne) uslove za odgovarajuću klasu izloženosti.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
28
4.2 evroPSKi Standard en 1504 – PrinCiPi i metode ZaŠtite BetonSKiH KonStrUKCiJa
Pored ispunjenja zahteva u pogledu performansi betona, površina tunela koja je direktno izložena na mehaničke i hemijske uticaje potrebno je da se zaštiti primenom materijala i sistema za površinsku zaštitu betona. Takvi materijali se definišu u saglasnosti sa evropskim standardom EN 1504-2 Products and systems for protection and repair of concrete structures – Part 2: Surface protection materials (Proizvodi i sistemi za zaštitu i sanaciju betonskih konstrukcija - Deo 2: Sistemi za zaštitu površine betona). Saglasno sa EN 1504, primenom takvih sistema postižu se sledeći principi za zaštitu betona:
Princip 1 – Zaštita od prodiranja
Princip 2 – Zaštita od vlage
Princip 5 – Poboljšanje-ojačanje površine
Princip 6 – Zaštita od hemijske agresije
Princip 8 – Povećanje otpora (električnog) preko limitiranja vlažnosti
Postoje tri osnovne metode za površinsku zaštitu betonskih konstrukcija:
Impregnacija
Hidrofobna impregnacija
Obloga
4.3 iZloženoSt i ZaŠtita tUnelSKiH KonStrUKCiJa
4.3.1 izloženost i zaštita saobraćajnih tunela
Kao posledica namene saobraćajnih tunela – odvijanje drumskog ili železničkog saobraćaja, osnovni negativni uticaji na koje je u ovakvim tunelima konstrukcija izložena je karbonatizacija betona, kao i dejstvo mraza i soli u prvih 100-200m na ulazu i izlazu tunela. Takođe, površina zidova tunela do visine približno 3m ima značajno veći stepen izloženosti u odnosu na kalotu zbog prskanja vode i abrazije od peska koji izbacuju pneumatici vozila, kao i mehanički uticaji od čišćenja tunela (sa vodom pod pritiskom ili rotirajućim četkama). Shodno tome, zaštita koja
Silikonsko sredstvo za površinsku impregnaciju površina od poroznih materijala
PROIZVODI ZA POVRŠINSKU ZAŠTITU BETONA – HIDROFOBNA IMPREGNACIJA
Impregnation HydrophobicImpregnation
Coating
Tretman za smanjenje poroznosti i poboljšanje zičko-mehaničkih karakteristika podloge sa delimičnim ili potpunim zatvaranjem pora i formiranjem isprekidanog tankog lma na površini.
IMPREGNACIJAHIDROFOBNA IMPREGNACIJATretman za dobijanje vodoobojne i paropropusne površine, pritom se uopšte ne menja izgled površine.
Formiranje kontinualnog (kontinuiran) sloj na površini betona debljine do 5mm koji štiti beton od prodora vlage i agresivnih materijala, povećava
zičko-mehaničku otpornost podloge i otpornost na hemijske agresije.
OBLOGA
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
29
se primenjuje na ulazu i bočnim zidovima tunela je obično različita od zaštite kalote.
Tokom proteklih decenija, kompanija Ading razvila je više materijala i sistema za zaštitu AB konstrukcija saobraćajnih tunela, sledeći pri tome zahteve investitora, izvođača, ali i najviši standardi ove oblasti koji se primenjuju u Evropi i svetu.
Pri izboru materijala za zaštitu konstrukcija potrebno je uzeti u obzir više faktora – stepen zaštite koji je potreban za klasu izloženosti konstrukcije, vodonepropusnost materijala, propustljivost vodene pare, athezija za podlogu, mogućnost aplikacije mašinskim raspskavanjem pod pritiskom (airless), vreme vezivanja i sušenje materijala.
Sa izvođačkog aspekta posebno je važno da materijali koji se primenjuju budu pogodni za aplikaciju na vlažnoj i vodom zasićenoj betonskoj podlozi i pritom ostvare odgovarajuću atheziju (obično čvrstoća athezije zaštitnih premaza prevazilazi čvrstoću na zatezanje betona, tako što pri ispitivanju Pull-Off testom dolazi do loma po strukturi betona a ne na kontaktu sa premazom).
lom je nastao u strukturi betona tokom prevazilaženju čvrstoće na zatezanje betona.
ispitivanje athezije zaštitnog premaza Pull-off metoda
Za postizanje trajne athezione veze betona i zaštitnog materijala u uslovima eksploatacije, isto tako, važno je da primenjeni sistem omogućuje slobodnu difuziju vodene pare (da omogući konstrukciji da ’’diše’’). Na taj način smanjuje se pojava negativnog pritiska na materijal i mogućnost da dođe do njegovog odlepljivanja. U tom aspektu za upotrebu su značajno povoljniji materijali koji su na vodenoj osnovi i koji imaju visoki stepen paro-propustljivosti u odnosu na materijale koji su na bazi rastvarača.
Imajući u vidu da je prostor za rad u tunelu zatvoren, u cilju smanjenja rizika po zdravlje izvođača, preporučljivo je koristiti materijale koji u svom sastavu ne sadrže materije koje se oslobađaju u toku aplikacije (pr. rastvarači).
Imajući u vidu sve navedene zahteve u pogedu performansi, Ading u svom proizvodnom programu nudi više sistema materijala na bazi cementa i polimera, koji su na vodenoj osnovi (na bazi silana, akrilatnih smola i vodeno-epoksidnih smola). U zavisnosti od stepena izloženosti u tunelu isti se mogu upotrebiti pojedinačno ili kao sistem.
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
30
U cilju postizanja optimalne zaštite i trajnosti tunelske konstrukcije, kao i optimalne metodologije i dinamike izvođenja i optimalne ekonomičnosti zaštitnog sistema tunela, navedeni materijali se često primenjuju kao sistemi.
Pored zaštitne uloge, završna obrada tunela treba da obezbedi i bezbednosnu signalizaciju kod tunela drumske saobraćajne infrastrukture. Isti treba da se obeleže sa signalnim bojama i sa podužnim linijama i markacijom izlaza za evakuaciju, prozivpožarnu opremu itd. Svi navedeni materijali ispunjavaju navedene standarde za bezbednost saobraćaja u tunelima.
U produžetku su prikazana dva sistema tunelske konstrukcije, sa primenom materijala iz proizvodnog progarama Ading-a.
FASIL V
ANTIKORIZIN BB
ANTIKOROZIN BR
ADINGPOKS AKVA 1B
ADINGPOKS 1B
ADINGPOKS AKVA
Materijal (prajmer) za hidrofobnu impregnaciju betonskih površina na bazi silanske emulzije bez rastvarača
Antikorozivni premaz (coating) u boji za zaštitu betonskih površina, proizveden na akrilatnoj osnoviPropustljivost vodene pare Klasa I,SD < 5mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 1,5MpaPropustljivost CO2 SD>50mmOtpornost na dejstvo požara Evroklasa ''B''
Antikorozivni premaz (coating) u boji za zaštitu betonskih površina, proizveden na bazi sintetičkih smola i rastvaračaPropustljivost vodene pare klasa I,SD < 5mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 2 MpaPropustljivost CO2 SD > 50m Dvokomponentni epoksidni premaz (coating) na vodenoj osnovi za površinsku zaštitu betona izloženog mehaničkim i hemijskim uticajima Propustljivost vodene pare Klasa I, SD< 5 mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 2 MpaPropustljivost CO2 SD > 50mOtpornost na dejstvo požara Evroklasa B Klasa ''B''Otpornost na habanje < 3000 mgOtpornost na jake hemijske agresije klasa IOtpornost na udar klasa II ≥ 10 Nm
Dvokomponentni epoksidni premaz (coating) za površinsku zaštitu betona izloženog na mehaničke i hemijske uticajePropustljivost vodene pare Klasa III, SD> 50 mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 2 MpaPropustljivost CO2 SD > 50mOtpornost na dejstvo požara Evroklasa B Klasa ''C''Otpornost na habanje < 3000 mgOtpornost na jake hemijske agresije klasa IIOtpornost na udar klasa I ≥ 4 Nm
Epoksi-cementni premaz/malter za reparaciju i površinsku zaštitu betona Propustljivost vodene pare Klasa II 5m≤SD≤50mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 2 MpaPropustljivost CO2 SD > 50mOtpornost na habanje < 3000 mgOtpornost na udar klasa III ≥ 20 NmČvrstoća pri pritisku ≥ 45 N/mm2Čvrstoća pri savijanju ≥ 5 N/mm2
Odgovara:EN 1504-2:2004 / 1.1(H); 2.1 (H);8.1 (H)
Odgovara standardu EN 1504-2, metoda 1.3 (C)- Površinska zaštita od prodora metoda 2.2 (C)- Kontrola vlage,metoda 8.2 (C) – povećana otpornost
Odgovara standardu: EN 1504-2Metoda 1.3 (C) – površinska zaštita od prodora,metoda 2.2 (C) – kontrola vlage,metoda 8.2 (C) – povećanaotpornost
Odgovara:EN 1504-2: 1.3(С); 2.2(С); 5.1(С); 6.1(С); 8.2(С)
Odgovara:EN 1504-2: 1.3(С); 2.2(С); 5.1(С); 6.1(С); 8.2(С)
Odgovara:EN 1504-2: metoda 1.3(С); 2.2(С); 8.2(С); 5.1(С) i naEN 1504-3: metoda 3.1 и 7.1
NAZIV PROIZVODA/ SISTEM ZAŠTITE
PERFORMANSE SAGLASNOST
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
31
SiStemi Za ZaŠtitU 1
Primenjeni sistemi za zaštitu:
adingpoks akva (Bela boja) – 1 rad. postupak
antikorozin BB (signalna bela boja) – 2 rad. postupka
antikorozin BB (signalna crvena i zelena boja) – Signalizacija
SiStemi Za ZaŠtitU 2
Primenjeni sistemi za zaštitu:
Fasil v – 1 rad. postupak
adingpoks akva 1B (signalna bela boja) – 2 rad. postupka
antikorozin BB (signalna crvena i zelena boja) – Signalizacija
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
32
4.3.2 iZloženoSt i ZaŠtita HidroteHniČKiH tUnela
Hidrotehnički tuneli predstavljaju podzemne konstrukcije namenjene za stalni ili privremeni protok vode. HT Tuneli su deo vodovodne mreže za prenos vode za piče, kanalizacionih sistema za odvođenje otpadnih voda, industrijskih pogona – brane za evakuaciju prelivnih voda, deo manjih i većih hidroelektrana, rudnika, jalovišta itd.
Prema svojoj nameni, HT Tuneli su veoma izloženi oštečenjima mehaničkog dejstva vode koja protiče (erozija, kavitacija i abrazija), kao i na hemijska dejstva (hemijska korozija betona i armature zbog prisustva hemijskih kontaminenata rastvorenih u vodi). U nekim slučajevima, čista ’’meka’’ voda za piče može da izazove hemijsku eroziju betona (delimično rastvaranje agregata krečnjačkog porekla u betonu).
U zavisnosti od karaktera i namene HT Tunela, brzine i intenziteta vodotoka, kao i sastava i agresivnosti vode koja se prenosi, za zaštitu ovakvih tunela primenjuju se različiti materijali i sistemi na bazi cementa i polimera i/ili reaktivnih smola.
Kao i kod saobračajnih tunela, beton od kojeg se isti izvode mora da odgovara po svom sastavu i performansama klasi izloženosti za koju je namenjen. U donjoj zoni protoka vode, beton mora biti dopunsko otporan na abrazivno dejstvo vode. Jedan od osnovnih faktora za postizanje zahtevanog stepena abrazije je upotreba odgovarajućeg agregata (najčešće magmatskog porekla) koji se odlikuje visokom čvrstoćom i otpornošću na habanje.
Za tu namenu, kompanija Ading ima razvijen gotov beton, sa različitom granulacijom (4-8-16mm) namenjen za izvođenje i sanaciju betonskih korita u tunelima (Eksmal).
Oštečenje - hemiska i mehanička agresija
sanacija i oblikovanje dna - Eksmal
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE ZA IZGRADNJU TUNELA
33
Sa ciljem da se postigne dodatna površinska otpornost na mehaničke uticaje, kao i hemijska otpornost betonskih konstrukcija, potrebno je primeniti materijale i sistema za zaštitu betona saglasno sa Evropskim standardom EN 1504.
Slično kao i kod drumskih tunela, u zavisnosti od tipa i intenziteta spoljašnjih uticaja, i u ovom slučaju se mogu primeniti materijali za hidrofobnu impregnaciju ili zaštitna obloga (coating). Isti mogu biti na bazi cementa ili polimera. Imajući u vidu uslove rada i izvođenja HT tunela i ovi materijali imaju zahteve-preporuke u pogledu perfomansi (mogućnost aplikacije na vlažnu podlogu, vodonepropustljivost, paropropustljivost, da ne sadrže toksične materije).
EKSMAL 4
HIDROMAL
FASIL V
ADINGPOKS AKVA PRAJMER
ADINGPOKS AKVA
Gotov samorazlivajući malter/beton sa kompenzacijom skupljanja, sa maksimalnom veličinom zrna od 4mmVisoka otpornost na habanjePropustljivost vodene pare Klasa I,SD < 5 mKapilarna apsorpcija < 0,5 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 2 MPaČvrstoća pri pritisku ≥ 55 N/mm2Otpornost na dejstvo požara Evroklasa ''A''
Jednokomponentna kruta hidroizolacija na cementnoj osnoviPogodna za upotrebu u kontaktu sa pitkom vodomParopropustljivost vodene pare Klasa I,SD < 5 mKapilarna apsorpcija < 0,1 kg/(m2h0,5)Athezija ≥ 1MPaČvrstoća pri pritisku ≥ 35 N/mm2Otpornost na dejstvo požara Evroklasa ''A''
Materijal (prajmer) za hidrofobnu impregnaciju betonskih površina na bazi silanske emulzije bez rastvarača
Epoksidni prajmer na vodenoj bazi namenjen za impregnaciju betonskih površina
Epoksi-cementni premaz/malter za reparaciju i površinsku zaštitu betona
Odgovara:EN 1504-3 Klasa R4
Odgovara:EN 1504-2: 2.2(С); 8.2(С)
Odgovara:EN 1504-2:2004 / 1.1(H); 2.1 (H);8.1 (H)
Odgovara:EN 1504-2
Odgovara:EN 1504-2: metoda 1.3(С); 2.2(С); 5.1(С); 8.2(С) и наEN 1504-3: metoda 3.1 и 7.1
NAZIV PROIZVODA/ SISTEM ZAŠTITE
PERFORMANSE USAGLAŠENOST
ISKUSTVO I BRIGA ZA PARTNERE
Pravilan izbor odgovarajućih materijala, kao i saveti i znanje koje naši inženjeri dele na terenu, su od ključnog značaja za životni ciklus jednog objekta. Tu je i podrška od R&D službe kao i akreditovane laboratorije za kontrolu kvaliteta betona, koja u kombinaciji sa inženjerima službe za tehničku primenu i plasman, stvaraju dodatnu vrednost Vašoj gradnji.
Proizvodi koji su sertifikovani u skladu sa Evropskim normama EN 1504, ali i lokalnim propisima drugih područja u kojima smo prisutni, garantuju našu ozbiljnost i posvećenost partnerima.
Cilj je da našim partnerima obezbedimo brzo, ekonomično i efikasno izvođenje, da odgovorimo njihovim potrebama u najkraćem mogućem roku i da ponudimo rešenja koja će omogućiti dugotrajnu eksploataciju objekata čak i u najekstremnijim sredinama.
34
ZAŠTITNI PREMAZI
REPARACIJA BETONA
HIDROIZOLACIJE
PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA
GRAĐEVINSKA LEPILA
O S TA L E P R O I Z V O D I K O J I S E K O R I S T E U
G R A Đ E V I N A R S T V U
ADING AD SKOPJE, Novoselski pat (str. 1409) br. 11, 1060 Skopje Severna Makedonija
tel.: + 389 / 02 2034 840; e-mail: [email protected]; www.ading.com.mk design by
Mart 2020,
Kompanija za proizvodnju hemijskih materijala za građevinarstvo od 1969