Gimnazija „ Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

MATURSKI RAD IZ GEOGRAFIJE

VULKANI

Maturant: Mentor:

Subašić Amra Salkić Aida, prof.

TEŠANJ, 2011.

Sadržaj1. Uvod........................................................................................................................................32. VULKANI...........................................................................................................................42.1. Kako dolazi do vulkanskih erupcija?..............................................................................52.2. Gdje ćemo naći vulkane na Zemlji?................................................................................72.3. Pacifički „vatreni prsten“................................................................................................82.4. Vulkani na Sredozemlju...................................................................................................92.5. Etna- najviši vulkan Evrope.............................................................................................92.6. Opasni vulkani- Vezuv....................................................................................................112.7. Svi vulkani Atlantika nalaze se na otocima..................................................................132.7.1. Mt. Pelee- Ćelava gora.................................................................................................132.8. Rizične destinacije- vulkani koji bi svakog časa mogli eruptirati..............................152.9. Čovjek i vulkani..........................................................................................................182.9.1.Čovjek i njegov strah od vulkana.................................................................................182.10. Vulkani i litosferne ploče.......................................................................................202.10.1. Vulkanizam konvergentnih granica.........................................................................202.10.2. Vulkanizam divergentnih granica............................................................................212.10.3. Vulkanizam vrućih tački............................................................................................223. ZAKLJUČAK................................................................................................................244. LITERATURA...............................................................................................................25

2

1. UVOD

„Vulkani su oduvijek plašili, privlačili ili zanimali čovjeka onim što su mu nudili. Drugim riječima: svojim sjajem, užasom, tajnovitošću. Svime.“1

U našoj zemlji nema aktivnih vulkana, tako da ne znamo šta su vulkanske erupcije i kakve posljedice mogu prouzrokovati. Zato nije ni čudo što olako prelazimo preko kratkih vijesti o provali nekog vulkana, ili o pojavi nekog novog vulkana u svijetu. Ovu temu izabrala sam zbog toga što me oduvijek zanimala njihova prividna pasivnost i ljepota. Ovim maturskim radom imala sam priliku da tu temu bolje istražim, i da upoznam neke od vulkana koji stoljećima plaše stanovništvo koje živi u njihovim podnožjima.

Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, ali također ima i podmorskih vulkana) gdje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, njih najčešće susrećemo na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a veza između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal.

Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.

1 Haroun Tazief- „Krateri u plamenu“

3

Slika 1. Vulkan FujiIzvor: Internet 4.2.1.

2. VULKANI

Vulkanizam obuhvata sve pojave i procese koji su vezani za izbijanje užarene lave na površinu Zemlje ili njeno prodiranje u pukotine Zemljine kore. Užarena i rastopljena masa stijena koju vulkan izbacuje naziva se magma. Njena temperatura iznosi od 900 0C do 15000C. Dižući se uzlazno magma zalazi i u pukotine Zemlje, gdje se hladi i tako nastaju intruzivne ili plutonske stijene. Kad se magma izlije na površinu Zemlje ona se naziva lava.Proces pri kojem vulkan izbacuje užarenu masu iz Zemlje naziva se erupcija vulkana. Erupcija je snažan proces, praćen eksplozijom uz izbijanje užarenih gasova, pepela, kamenja i drugog materijala, dok izlivi predstavljaju uglavnom miran proces. Erupcijom se materijal gomila u obliku vulkanske kupe koja neprestano raste. U vulkanskoj kupi nalazi se ljevkasti otvor ili krater.

Slika 2. Elementi vulkana

4

Izvor: Internet 4.2.2

2.1. Kako dolazi do vulkanskih erupcija?

Stari Rimljani poznavali su nekoliko vulkana ( Santorin, Vezuv, Etna) i vjerovali da je to djelo „boga podzemne vatre“- Vulkana, pa su tim imenom nazvali jedan vulkanski otok u skupini Liparskih otoka sjeverno od Sicilije. Kasnije je taj naziv primijenjen na sve slične pojave na Zemlji.Vulkani su dugo vremena bili ljudima neobjašnjive pojave. Oni su ih pokušavali objasniti na najrazličitije načine, ali redovito na osnovu neznanja i nepoznavanja prirode Zemlje na kojoj žive.Neki poznati grčki i rimski pisci smatrali su vulkanske provale posljedicom „ podzemnih vjetrova“, a neki srednjovjekovni pisci, pod utjecajem raznih religioznih uvjerenja, tvrdili su čak da kroz vulkane, kao kroz neke goleme dimnjake, izbija iz podzemlja „ vječiti oganj pakla“.Kasnija objašnjenja vezana su uz uvjerenja da u unutrašnjosti Zemlje izgaraju goleme mase sumpora ( pri erupciji izbijaju sumporni plinovi), a neki su opet tvrdili da izgaraju naslage ugljena.Tek je u XIX st. došlo do prvih naučnih objašnjenja. Tada je ustanovljeno da u Zemljinoj unutrašnjosti vlada veoma visoka temperatura i da se ispod čvrste, ali relativno tanke, stjenovite kore nalazi usijano tečna masa- magma( grč. magma= tijesto), koja se mjestimično probila bliže površini Zemlje i stvorila u Zemljinoj kori „ vulkanska ognjišta“. Tu se magma postepeno hladi, a pri tome se oslobađaju goleme količine plinova i vodene pare, što stvara ogroman pritisak. Pod tim snažnim naponom Zemljina kora ponekad popusti, pa nastaju pukotine kroz koje probijaju na površinu užareni plinovi i pregrijana vodena para, kao i užarena magma, koja se sada naziva lava. Takvu provalu nazivamo vulkanska erupcija.Plinovi i para svojom silnom snagom lome stijene i razbijaju lavu na veće i manje blokove „vulkanske bombe“ i „ lapile“ ( lat. Lapillo= kamenčić), ili je smrve u sitne čestice – vulkanski pepeo.

5

Slika 3. Razni oblici erupcije vulkanaIzvor: Internet 4.2.3

6

2.2. Gdje ćemo naći vulkane na Zemlji?

Današnji raspored vulkana na Zemlji nije ravnomjeran. Premda ih možemo naći na svim kontinentima, osim u Australiji, ističe se nekoliko izrazitih vulkanskih zona, koje se najčešće poklapaju sa potresnim zonama, odnosno s onim dijelovima Zemljine površine gdje je u mlađoj geološkoj prošlosti došlo do velikih pokreta u Zemljinoj kori (nabiranje i rasjedanje). Prema tome, vulkani i potresi obično su vezani za one zone na Zemlji gdje se unutrašnji pokreti u Zemljinoj kori nisu još potpuno smirili.Nasuprot tome, postoje prostrani dijelovi kontinentalnih masa koje su geološki stabilne, bez potresa i bez ikakve vulkanske aktivnosti ( Istočna Evropa , Australija ).Glavne vulkanske zone na Zemlji jesu: mediteranska, atlantska, afrička i pacifička.

Mediteranska vulkanska zona ima oko 15 vulkana. To je područje Italije i Grčke, koje se nastavlja na istoku na vulkane Male Azije , Armenije i Irana.

Na Atlantiku ima oko 75 vulkana, raštrkanih po otocima širom cijelog okeana.

Afrička vulkanska zona obuhvaća dvadeset vulkana u istočnom dijelu kontinenta (od Crvenog mora preko Etiopije i Kenije do Tanganjike i istočnog Konga), i u izoliranim oblastima Sahare (Tibesti) i Kameruna.

Najznačajnija i najbrojnija vulkanska zona jest „Pacifički vatreni prsten“ koji uokviruje sve obale najvećeg oceana na svijetu.

Slika 4. Vulkanske zone na Zemlji

7

Izvor: Internet 4.2.4.

2.3. Pacifički „vatreni prsten“

Ako bismo na reljefnom globusu promatrali Tihi ocean (Pacifik), lako bismo zapazili njegov gotovo okrugli oblik i lance visokih planina koji ga uokviruju sa svih strana kao nekakav gigantski prsten. Na tom „prstenu“, koji je na azijsko- autralijskoj strani razbijen u mnogobrojne otočne nizove, nalazi se danas najveća vulkanska zona na Zemlji sa oko 500 aktivnih vulkana. Zato govorimo o Pacifičkom „vatrenom prstenu“.Ovdje se nalaze mnogobrojni vulkani Indonezije ( preko 70 ), Filipina ( oko 20 ), Japana (preko 40 ), Kurila i Kamčatke ( oko 35 ), Aleuta ( 30 ), Aljaske( 20 ), Centralne Amerike (oko 50 ), Južne Amerike ( blizu 190 ) i Novog Zelanda sa susjednim otocima ( preko 20). Čak i na rubu ledenog Antarktika nlaze se dva vulkana: Erebus i Terror.Ovi vulkani ističu se svojim jakim eksplozivnim erupcijama koje daju relativno malu količinu lave.Unutar ovog „vatrenog prstena“ nalazi se dvadesetak vulkana po otocima centralnog Pacifika (Hawaii, Tonga, Samoa). Za njih su karakteristicne mirne erupcije s ogromnim izljevima lave.

Slika 5. Vulkan FujiIzvor: Internet 4.2.5.

8

2.4. Vulkani na Sredozemlju

Za Evropu možemo reći da nije „vulkanski kontinent“ jer na evropskom kopnu nema danas, osim Vezuva, nijednog aktivnog vulkana, ali zato postoji niz vulkana na otocima Mediterana i na području sjeverozapadne Evrope. Vulkani Sredozemlja nalaze se gotovo isključivo na prostoru Tirenskog i Egejskog mora. Neki od njih miruju već stoljećima, ali to ne mora da znači da su ugasli. Takvi su Monte Nuovo, zapadno od Napulja, Epomeo na otoku Iskia, Methana na istočnom Peloponezu i Kos na istoimenom otoku u Egejskom moru.Svi aktivni mediteranski vulkani, izuzev Vezuva, nalaze se na otocima (Etna, Stramboli, Vulkano, Santorin i Nisiros). U novije vrijeme zabilježeno je na ovim prostorima i nekoliko podzemnih erupcija.

2.5. Etna- najviši vulkan Evrope

Prve podatke o ovom vulkanu zabilježili su Grci, koji su ga prvi put vidjeli početkom V stoljeća pr. n. e. Postoje podaci o erupcijama iz 475. i 546. god. pr. n. e.Etna spada u red najviših vulkana na Zemlji. Izdiže se iznad sjeveroistočne obale Sicilije do visine od 3269 m. Ima oblik gigantske kupole s promjerom u bazi od preko 40 km i s opsegom od oko 150 km. Njena posebna karakteristika jest što na padinama glavnog kratera ima velik broj malih bočnih kratera (blizu 1000) koji se zrakasto razilaze od centralnog kratera prema podnožju. Etna je jedan od najopasnijih vulkana na Zemlji koji je u toku historije prouzrokovao mnogobrojne nesreće, čemu je pridonijelo to što se nalazi na jednom još od davnina gusto naseljenom prostoru i što se lava najčešće izlijeva ne iz glavnog, već iz bočnih kratera, ponekad čak na visini manjoj od 1000 m, a to znači u neposrednoj blizini naselja.Mada je u prošlosti ovaj vulkan znao da pravi katastrofe on je danas uglavnom bezazlen i na njemu i u njegovoj okolini spokojno živi više hiljada ljudi, uglavnom zbog vrlo plodnog vulkanskog zemljišta na kome se uspješno gaji povrće, vinova loza i voće. Etna je tiha, ali radi skoro neprestano i ljudi su se navikli na nju.

Slika 6. Položaj vulkana EtnaIzvor: Internet 4.2.6.

9

Slika 7. EtnaIzvor: Internet 4.2.7.

Slika 8. Krater Etne na SicilijiIzvor: Internet 4.2.8.

10

2.6. Opasni vulkani- Vezuv

Opasni vulkani su oni vulkani koji miruju vijekovima, ponekad zagrme i zatutnje i ako se na tome završi, dobro je. Ali ne završava se uvijek na tome. Povremeno oni jednostavno eksplodiraju toliko razornom snagom da kilometrima unaokolo prave pustoš.

Takav je vulkan Vezuv, u Italiji, pored Napulja, inače upadljive ljepote kad se gleda izdaleka, koji je 24. avgusta 79. godine proradio i zasuo okolne gradove sa 4 km3 pepela i kamenja. Tom prilikom je, do tada živahan i prijatan gradić, Pompeja, bio potpuno zatrpan sa tri metra debelim slojem vulkanskog pepela i prašine, a na isti način su stradali i obližnji, još manji Herkulaneum i Stobie. Erupcija je toliko izmijenila geografiju cijelog područja da su se ovi gradovi bukvalno izgubili čak i u sjećanju ljudi. Otkriveni su slučajno, 15 vijekova kasnije, a otkopani tek u novije doba. Ne zna se tačno koliko ljudi je u katastrofi iz 79. godine izgubilo živote, ali računa se preko 20 000. Samo u Pompeji je otkopano 1150 tijela. Danas možemo da vidimo okamenjene ostatke strašnih prizora zle sudbine stanovnika Pompeje od prije skoro 2000 godina. Svake godine 2,5 miliona turista iz svijeta obiđe ovaj muzej strave.

Rimski povjesničar Plinije Mlađi ( opisao vulkanske katastrofe u pismima koja je poslao svom prijatelju Tacitu) koji je, navodno, bio očevidac katastrofe, u detalje je opisao bijeg iz grada koji je nestajao.“... Za nama je išla izbezumljena povorka koja nas je u gustoj gomili gurala i gonila naprijed. Kola su bacana na jednu i drugu stranu, nisu mogla ostati na jednom mjestu ni kad smo ih kamenjem podupirali. More se na naše oči samo u sebe uvlačilo i zemljotresom bilo odbijeno od obale. Crn i strašan oblak iskidan vijugavim i drhtavim vatrenim linijama, širio se praveći dugačke slike od plamena. Malo zatim spustio se oblak na zemlju i pokrio cijelu morsku površinu ... Spustila se noć ne kao onda kad nema mjesečine ili kad je oblačno, već kao kada se u zatvorenom prostoru ugasi svijeća. Žene su vapile, djeca plakala, ljudi vikali, jedni su oplakivali svoju nesreću, drugi su žalili poginule, a bilo ih je koji su u strahu od smrti tražili smrt...“2

Zanimljivo je da su se unatoč tome što se Vezuv nikada nije smirio stanovnici opet naselili na njegovu podnožju. Sagradili su Napulj (u prijevodu Novi Grad, grčki Nea Polis), a na obroncima Vezuva razvili poljoprivredu. Vulkanski pepeo vrlo je plodno tlo koje se brzo zazeleni. Vezuv je postao glasovit i po vinovoj lozi iz koje se dobija vino „Kristove suze“ (Lacrimae Cristi). Zapravo se taj vulkan nikad nije posve smirio. U povijesnom razdoblju prosječno se svakih pedesetak godina aktivirao, ali ne više tako katastrofalno kao 79. godine. Nakon svakog aktiviranja promijenio je izgled, pa i visinu (danas je visok 1270 m). Zanimljivo je da svaki vulkan ima svoju posebnu ćud po kojoj se razlikuje od drugih vulkana. Vulkanolozi, koji su u blizini kratera prije stoljeće i po sagradili vulkanološki institut s opservatorijem, i koji bi trebali najavljivati opasnost od erupcija, ni do danas ne raspolažu s pouzdanim znakovima i mjerilima koja bi služila za prognozu. Za Vezuv jedino mogu reći da su njegove erupcije jače što je duže trajalo mirno razdoblje. Vezuvov krater je s vremenom postao omiljena turistička meta.

2 „ Čovjek i vulkani“, Nikola Stražičić, 22 str.

11

Slika 9.Okamenjeni likovi žrtava iskopanih nakon devetnaest

stoljeća prikazuju vjernu sliku davne tragedijeIzvor: Internet 4.2.9.

Slika 10. VezuvIzvor:Internet 4.2.10.

12

2.7. Svi vulkani Atlantika nalaze se na otocima

U prostoru Atlantika u toku naše ere bilo je aktivno oko 75 vulkana. Najveća grupa vulkana nalazi se na malim Antilima ( 38) i na Islandu (23) ostali su rasuti pojedinačno ili u manjim grupama po otocima širom oceana: od Jan Mayena ( Jan Majen ) do Tristan da Cunha( Tristan da Kunja) u južnom dijelu oceana. Među atlantskim vulkanima po zlu je postao naročito poznat Mt. Pelee ( Mon Pele) na otoku Martinik.

2.7.1. Mt. Pelee – Ćelava gora

U nizu vulkanskih brda na otoku Martinik najveći je Mont Pelee, koji na sjevernom kraju dostiže visinu od 1350 m. S jugozapadne strane nalazilo se bogato i lijepo naselje koje je imalo 28 000 stanovnika. To je bio grad trgovaca, ribara i radnika zaposlenih na susjednim plantažama šećerne trske, kafe i kakaovca. Grad je bio udaljen od vrha Mt. Pelea oko 8 km, slično kao Pompeji od vrha Vezuva.

Za obližnje brdo znalo se da je vulkan, ali on je već 50 godina bio potpuno miran (posljednja erupcija bila je 1851. god.) U starom krateru nastalo je slikovito jezero koje je zbog svoje bistre vode postalo omiljeno izletište mnogih stanovnika St. Pelea. Život u gradu odvijao se bučno i niko nije ni pomišljao na opasnost. Zanimljivo je da su na opasnost upozorile –zmije (polovinom XVIII st. francuski plantažeri donijeli su na otok zmije otrovnice i pustili ih u šume St. Pierea da bi spriječili bježanje svojih robova ). Početkom aprila 1902. god. vlasnici plantaža zapazili su svu silu zmija u gradu, a na brdu više nije bilo ni ptica. Iako je vulkan u početku uništio fabriku šećera i radnike u njoj, u gradu nije zavladala panika. Svi su bili uvjereni da neće doći do nesreće, a čak i ako bi došlo do erupcije lave, ona bi zbog oblika terena završila u moru. Međutim, 7. maja 1902. godine nastala je strahovita eksplozija, a na padini Mt. Pelea nastala je velika pukotina kroz koju je izbijala užarena lava. Pri ponovnoj, još jačoj eksploziji iz pukotine je suknuo uvis oblak užarenih plinova ispunjenih pepelom. U kratkom vremenu grad je spaljen do temelja, a zajedno sa gradom i njegovih 28 000 stanovnika. U Sant Piereu niko nije ostao živ, osim jednog zatvorenika koji se nalazio u dubokom zatvorskom podrumu.

Svijet je doživio mnoge vulkanske katastrofe, po broju žrtava i teže od ove koja je zadesila stanovnike St. Pierea, ali po načinu na koji se dogodila i po intenzitetu nesreće, ovo je jedna od najstrašnijih vulkanskih katastrofa koje čovjek pamti.

U erupciji Mt. Pelea 1902. godine stvorena je u krateru čudnovata „igla“. Nad kraterom je uzrastao obelisk visok oko 350 m, izgrađen od lave koja se na površini brzo hladila. Taj čudnovati oblik održao se do avgusta iduće godine, kada se postepeno srušio pod udarima vjetra i kiše. Od 1929. godine vulkan je ponovo miran.

13

Slika 11. Obelisk na otoku Martinik, ostatak brda Mt. PeleeIzvor: Internet 4.2.11.

Slika 12. Vulkan Mt. PeleeIzvor: Internet 4.2.12.

14

2.8. Rizične destinacije- vulkani koji bi svakog trena mogli eruptirati

Slika 13. Vulkan Chaiten, ČileIzvor: Internet 4.2.13.

Diljem svijeta nalaze se aktivni vulkani za koje stručnjaci kažu da bi se svakog trenutka mogli probuditi, a posljedice bi toga, nažalost, bile katastrofalne. Neki od „potencijalnih ubojica“ su:

2.8.1. Vulkan Chaiten, Čile

Nakon što je 9.000 godina mirovao, vulkan Chaiten koji se nalazi u južnom dijelu Čilea, 10 kilometra udaljen od gradića Chaitén probudio se 2008. godine i tada je započela serija erupcija koja je miljama u nebo širila pepeo. Vulkan se umirio, ali opasnost od erupcije još uvijek postoji, a čileanska vlada je prošle godine podigla stanje opasnosti na najvišu mogućurazinu zbog visoke seizmičke aktivnosti koja se bilježila tri sedmice.

15

2.8.2. Vulkan Vezuv, Italija

Vezuv je aktivni vulkan u Italiji. Nalazi se istočno od Napulja, a njegova je erupcija 79. godine uništila Pompeje i Herculaneum. Unatoč mračnoj povijesti milijuni ljudi žive u njegovoj blizini. Mnogi stručnjaci vjeruju da je Vezuv najopasniji vulkana na svijetu.

2.8.3. Vulkan Popocatépetl, Meksiko

Popocatépetl, poznat i kao El Popo, je vulkan u središnjem Meksiku visine 5 462 metara i jedan je od najaktivnijih vulkana u Meksiku. Zabilježeno je više od 20 velikih erupcija ovoga vulkana, a posljednja velika erupcija dogodila se 21. decembra 1994., ali mnogi stručnjaci tvrde da je Popo spreman za ponovno buđenje.

2.8.4. Vulkan Merapi, Indonezija

I Merapi u Indoneziji spada među najopasnijim vulkanima na svijetu. Kada je eruptirao 1930. godine poginulo 1,300 ljudi, a aktivirao se i 2006. zbog potresa. Vulkan Merapi koji se nalazi u blizini potresom najteže pogođenog grada Bantul, je sedmicama prije potresa pojačao svoju aktivnost, a kratko nakon prvog potresa izbacio je oblak plinova i pepela visok 3,5 km.

2.8.5. Vulkan Nevada del Ruiz, Kolumbija

Kada je kolumbijski vulkan Nevada del Ruiz koji se nalazi u pokrajini Caldas eksplodirao 13. novembra 1985. u mjestu Chinchini je ubio 1,927 ljudi pisalo je u izvještajima. Bila je to najteža prirodna katastrofa u Kolumbiji. A 2008. godine hiljade Kolumbijaca morali su napustiti svoj dom na području uz vulkan Nevado del Huila, na jugozapadu zemlje, pošto je iz vulkana počeo sukljati pepeo i plin, žrtava tada nije bilo ali su vlasti uvele najviši stupanj pripravnosti. Stručnjaci se svakodnevno pitaju hoće li se katastrofa kakva je bila 1985. godine ponoviti.

2.8.6. Vulkan Fuji, Japan

Vulkan Fuji visok je 3776 metara, a nalazi se u središnjem dijelu otoka Honshu i ujedno je i najviši vrh u Japanu. Udaljen je stotinjak kilometara zapadno od Tokija. Zbog svoje slikovitosti i značaja koji ima za Japance, Fuji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Japana.

16

Iako je posljednja erupcija bila 1707. godine, zbog niza potresa u 2000. i 2001. godini mogućnost ponovne erupcije se povećala, a naučnici su jako zabrinuti s obzirom da se vulkan nalazi blizu 30 milijunskog grada. Fuji se inače smatra svetom planinom i mnogobrojni Japanci u ljetnim mjesecima hodočaste na vrhu vulkana.

2.8.7. Vulkan Rainier, Washington

Visoka 4,392 metara, Mount Rainier je najviša planina i aktivni vulkan te ujedno i velika turistička atrakcija koju posjećuju brojni turisti. Udaljena je 87 kilometara jugoistočno od Seattlea. A s obzirom da u sjeni ove planine živi tri milijuna ljudi, a vulkan je aktivan i veliki rizik postoji.

Slika 14. Vulkan FujiIzvor: Internet 4.2.14.

2.9. Čovjek i vulkani

17

Poznato nam je da vulkani nisu ravnomjerno raspoređeni na Zemljinoj površini, pa je zbog toga razumljivo što ove prirodne pojave nemaju jednako značenje za čovjeka u svim krajevima svijeta. Dok su na jednoj strani prostrana područja bez ikakve vulkanske aktivnosti, postoje i prave vulkanske oblasti- neke su među njima veoma gusto naseljene- u kojima je život čovjeka u mnogome neposredno vezan s vulkanskom aktivnošću, bilo zbog stalne opasnosti od erupcije, bilo zbog plodnosti vulkanskog tla ili mogućnosti direktnog korištenja raznih proizvoda vulkanizma i vulkanske energije.Značajan utjecaj na mogućnost i uvjete života čovjeka u tim krajevima vrše vulkani i posredno, djelovanjem na izmjenu reljefa nekog kraja.Znači, uprkos opasnostima i katastrofama koje vulkani donose čovjek dobija od njih i mnoge koristi.

2.9.1. Čovjek i njegov strah od vulkana

Čovjek je uspio ukrotiti mnoge prirodne sile i savladati mnoge prirodne prepreke: preplovio je široke oceane, pregradio tokove velikih rijeka, premostio duboke provalije i probušio tunelima visoka brda, pronašao je elektriku, ovladao nuklearnom energijom, vinuo se u svemir, ali pred vulkanskom stihijom ostao je gotovo bespomoćan. Možemo samo zamisliti strah i očaj ljudi u takvim situacijama, čija su polja, domovi i životi u tom momentu ugroženi, a oni stoje nemoćni s jedinim izborom, da pobjegnu što prije i što dalje.

Zato nije ni čudo što je primitivan čovjek, izložen na milost i nemilost toj strašnoj elementarnoj snazi, a ne znajući za prave uzroke takvih pojava i nemoćan da se od njih zaštiti, pokušao naći „svoja“ objašnjenja. Godinama su ljudi u Indoneziji, Japanu, Meksiku i drugim predjelima gdje su vulkanske erupcije česte, hodočastili na kratere svojih vulkana i pridonosili im žrtve bacajući u bezdan plodove svojih polja i životinje, a nekad bacajući čak i ljude da bi zadovoljili vulkane i spriječili njihovu rušilačku aktivnost.

18

Slika 15. Proces nastanka kaldere3

Izvor: Internet 4.2.15.

2.10. Vulkani i litosferne ploče

3 kaldera ( španj.)- vulkanski krater ogromnih dimenzija nastao slijeganjem gornjeg dijela vulkanskog brda

19

Slika 16.

Izvor: Internet 4.2.16.

Duž planete Zemlje postoji veliki broj aktivnih vulkana (slika 16.). Raspored i aktivnost vulkana nije slučajna, nego je direktno uvjetovana tektonikom ploča i dinamikom Zemlje. Najveći broj vulkana vezan je za margine litosfernih ploča, odnosno za konvergentne i divergentne granice.

2.10.1. Vulkanizam konvergentnih granica

Vulkanizam konvergentnih granica je najviše vezan za procese subdukcije4 (Slika17.). Naime, tokom subdukcije dolazi do podvlačenja oceanske ploče ispod druge oceanske ili kontinentalne ploče. Ploča koja se podvlači dostiže određene dubine na kojima vlada temperatura koja je dovoljna za topljenje tog stijenskog materijala. Nakon topljenja stijena nastaje magma.

Novostvorena magma, kao manje gusta (samim tim i lakša) od okolnih stijena se uzdiže. Tokom tog uzdizanja magma topi okolne stijene, miješa se sa njima i često izbija na površinu. Na ovaj način se formiraju vulkani. Konvergencija ocen- kontinent je vrlo karakteristična za nastanak eksplozivnog tipa vulkana. Najpoznatiji pojasevi, odnosno granice litosfernih ploča duž kojih dolazi do ovakvih vulkanskih fenomena su „Pacifički vatreni pojas“ (odgovara marginama Pacifičke litosferne ploče) i „Mediteranski pojas“ (duž margina Afričke, Arabijske i Euroazijske litosferne ploče).

4 ( subdukcija= podvlačenje litosfernih ploča )

20

Slika 17. Vulkani vezani za konvergentne zone, odnosno zone subdukcije

Izvor: Internet 4.2.17.

2.10.2. Vulkanizam divergentnih granica

Vulkanizam divergentnih granica se odnosi na procese divergencije5 ,odnosno stvaranje nove oceanske kore duž srednjeoceanskih grebena. Naime,  dinamika Zemlje uslovljava razmicanje jedne ploče od druge, stvarajući tako zone malog pritiska, odnosno „prazan“ prostor. Zbog ovoga dolazi do izdizanja magme iz astenosfere koja ispunjava ovaj prostor.

Tada dolazi do lučenja bazaltnih magmi koji imaju karakterističan „jastučast“ oblik (Slika 18.). Zbog svojih karakteristika, kao i karakteristika sredine, ovi  vulkanski pojasevi nisu eksplozivni nego pokazuju prilično mirna izlivanja velikih količina lave.  Veliki broj vulkana na Zemlji je vezan za ovaj tip litosfernih granica, a jedan od najpoznatijih zona je Atlanski srednje-oceanski greben.

5 ( divergencija= razmicanje litosfernih ploča)

21

Slika 18. Bazaltna magmaIzvor: Internet 4.2.18.

2.10.3. Vulkanizam vrućih tački

Vulkanizam vrućih tački je vezan za unutrašnjost litosfernih ploča, odnosno nalazi se daleko od njihovih margina.  Porijeklo i karakteristike vrućih tački ni do danas nije do kraja objašnjeno i ovi fenomeni su čest predmet znanstvenih debata. Vjerovatno se radi o anomalno toplim zonama Zemljinog omotača koje se nalaze na granici omotač/ jezgro. Zbog velike temperature dolazi do uzdizanja magma ka površini i do njenog izbijanja na istu. Najpoznatiji primjer ovakvog tipa vulkana su Havaji. Naime, magma koja se uzdiže, topi koru i formira Havajski luk.

22

Slika 19. Divergentni tip granice: mjesto razdvajanja kontinenata

Izvor: Internet 4.2.19.

Slika 20. Konvergentni tip granice: mjesto podvlačenja kontinenata

23

Izvor: Internet 4.2.20.

Međutim kako se formira otočni luk ako su vruće tačke fiksirane u Zemljinom omotaču? Do ovoga dolazi zbog kretanja litosfernih ploča, odnosno u slučaju Havaja- Pacifičke ploče. Kako do ovoga dolazi zbog kretanja litosfernih ploča, odnosno u slučaju Havaja- Pacifičke ploče. Kako se ploča kreće, tako se uvijek na novom mjestu formiraju vulkani. Oni stariji vulkani postaju neaktivni (ugašeni) jer su pomjereni zajedno sa Pacifičkom pločom i više se ne nalaze iznad vruće tačke. Upravno ovaj podatak može poslužiti za izračunavanje brzine (iznosa) kretanja litosfenih ploča.

Shematski pregled različitih tipova vulkanizma u odnosu na različit tektonski obrazac prikazan je na na slici 21.

Slika 21. Shematski prikaz tipa vulkana u odnosu na tektonski obrazac

Izvor:  Internet 4.2.21.

24

3. Zaključak

Vulkani su monstrumi, često predivni i neodoljivi. Neki od njih su najljepša i najugodnija mjesta za život na ovoj planeti, ali život isprekidan povremenim momentima užasa. Vulkanske erupcije imaju golemu elementarnu snagu, koja prelazi mogućnosti čovjekova shvaćanja i koja se ne mogu ni s čim usporediti. U trenu mogu nestati čitavi gradovi, a dotad plodna polja pretvaraju se u pustoš.

Iako su vulkani poznati po svojoj rušilačkoj snazi, ljudi bez obzira na to i dalje grade naselja u njihovoj neposrednoj blizini. U snagu vulkana, kroz historiju, mnogi su sumnjali i poznato nam je, bar za neke, kako su završili. Vulkanska tla jesu najplodnija, pa prema tome i gusto naseljena, ali i u budućnosti mirne, naizgled lijepe planine, i dalje će odnositi mnoge živote. Nauka, koja je kroz stoljeća napredovala, neće moći spriječiti izljeve vulkanske lave, ali će moći predvidjeti mnoge erupcije.

25

4. Literatura

4.1. KNJIGE:

1. Nikola Stražičić, Čovjek i vulkani, Zagreb :Školska knjiga, 1962 god.2. Grupa autora, Zadnje zagonetke svijeta, Grafiči studio „Miš“, 2008 god.3. Tazieff Haroun, Krateri u plamenu, Zagreb: Novinarsko izdavačko poduzeće, 1961.4. Herak, M., Geologija, Zagreb : Školska knjiga, 1990.5. Pepeonik Zlatko, Turistička geografija svijeta, Zagreb : Školska knjiga, 2003.

4.2. INTERNET:

Fotografije:

4.2.1. http://www.google.ba/imgres4.2.2. http://www.znanje.org/i/i21/01iv08/01iv0801m/vulkan_1.jpg4.2.3.http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSY4k48Dq6fFLJlRWGk3oIf416RYY9m6puQVpvhKaTLmBBeYA-Edw4.2.4. http://img352.imageshack.us/img352/1035/mapvolcano7ay.gif4.2.5. http://www.mycity.rs/phpbb/uploads/2245_T054822A.jpg4.2.6.http://static.astronomija.co.rs/nauke/geologija/vulkani/Vulkani/Etna/polozajEtne_small.jpg 4.2.7. http://www.decadevolcano.net/photos/europe/etna/2004/etna_46605.jpg4.2.8. http://img98.imageshack.us/img98/2089/kraterid0.jpg4.2.9. http://planb.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=90931&fmtId=884.2.10.http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/SVIJET/vezuv%20vulkan.jpg4.2.11. http://www.holidaycheck.ch/data/common/zielbilder/mittel/213/28034.jpg?5.154.2.12. http://www.geo-reisecommunity.de/bild/regular/279021/Martinique-Mount-Pele.jpg4.2.13. http://www.net.hr/2010/04/22/0611007.42.jpg4.2.14. http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ca/070127_tanuki-fuji.jpg/800px-070127_tanuki-fuji.jpg4.2.15. http://geoclass.files.wordpress.com/2010/10/picture15.jpg?w=265&h=5494.2.16. http://geoclass.files.wordpress.com/2010/10/picture8.jpg?w=600&h=3314.2.17. http://www.google.ba 4.2.18. http://www.google.ba 4.2.19. http://geoclass.files.wordpress.com/2009/07/divergent.jpg 4.2.20. http://geoclass.files.wordpress.com/2009/07/convergent.jpg 4.2.21.  http://geoclass.files.wordpress.com/2010/10/picture13.jpg?w=600&h=385

Ostale stranice:

4.2.22.http://static.astronomija.co.rs/nauke/geologija/vulkani/Vulkani/Opasni_vulkani/opasni_vulkani.htm4.2.23. http://www.unitedsat.net/showthread.php?t=149596

26

4.2.24. http://hr.wikipedia.org/wiki/Vulkan4.2.25. http://geoclass.wordpress.com/2010/10/14/vulkani-i-litosferne-ploce/4.2.26. http://www.gradnis.net/geografija/vulkani-zanimljivosti/Bilješke:

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

27

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

28